June 2017
·
145 Reads
1. UVOD I PROBLEM Namjera ovog rada jest kritički razmotriti odgojnu kompetitivnost motoričkih aktivnosti u području obrazovanja i znanosti. Raspravlja se s pozicije filozofije odgoja o mogućoj manipulaciji predmetom tjelesne i zdravstvene kulture kroz njegovu odgojnu vrijednost te instrumentalizaciji u korist nekih drugih životno važnih područja. Interpretacija problema i zapreka koje se javljaju u redovitoj realizaciji motoričkih aktivnosti u području obrazovanja i znanosti te u slobodnom vremenu mladih temelji se na dugogodišnjim iskustvima autora u različitim razinama školskog i visokoškolskog obrazovanja. Posebna pozornost usmjerena je na uvriježenu činjenicu nejednakog percipiranja kod jednog dijela učenika, studenata, nastavnika i roditelja važnosti jedinog predmeta u školama i visokim učilištima koji je usmjeren transformaciji antropoloških obilježja i stvaranju navika tjelesnog vježbanja tijekom cijelog života, u odnosu na one predmete kojima se pripisuje isključivo mišljenje, logika i analitičnost. 2. STATUS PREDMETA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE U ŠKOLAMA I VISOKIM UČILIŠTIMA Jedini predmet u školama i visokoškolskim ustanovama koji je usmjeren usvajanju motoričkih znanja te razvoju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti učenika i studenata jest Tjelesna i zdravstvena kultura (TZK). Pored toga dosada je u pedagoškim okvirima imao status tzv. odgojnog predmeta zbog velikih mogućnosti djelovanja na usvajanje pozitivnih navika i vrijednosti, ali isto tako i na osobnost te ulogu stvaralaštva mladih. Razmišljanje da predmet tjelesne i zdravstvene kulture nema očekivani status u području školstva i akademskog obrazovanja temelji se na činjenicama zanemarivanja ili izbjegavanja realizacije motoričkih aktivnosti u sklopu nastave TZK. Potrebno je raspraviti doprinose li takvoj pojavi pritisci kojima se pod izlikom "odgojnog predmeta" pokušava tolerirati neizvršavanje obveza u realizaciji nastave TZK te utvrditi je li uopće takva tolerancija povezana s usvajanjem odgojnih vrijednosti mladih osoba. Postavlja se pitanje kako uopće nastavnik može djelovati