Rad U Zborniku’s scientific contributions

What is this page?


This page lists works of an author who doesn't have a ResearchGate profile or hasn't added the works to their profile yet. It is automatically generated from public (personal) data to further our legitimate goal of comprehensive and accurate scientific recordkeeping. If you are this author and want this page removed, please let us know.

Publications (3)


XVII SRPSKI HIDROGEOLOŠKI SIMPOZIJUM sa međunarodnim učešćem UPOREĐIVANJE POSTOJEĆIH I ISTORIJSKI ZABELEŽENIH HIDROGEOLOŠKIH OBJEKATA KORIŠĆENJEM GIS TEHNOLOGIJE NA PODRUČJU MANASTIRA PIVA COMPARISON OF EXISTING AND HISTORICALLY RECORDED HYDROGEOLOGICAL FACILITIES USING GIS TECHNOLOGY IN THE AREA OF THE PIVA MONASTERY
  • Conference Paper
  • Full-text available

October 2024

·

31 Reads

Rad U Zborniku

·

·

·

[...]

·

APSTRAKT: Nedostatak čiste vode je problem koji se javlja na svim kontinentima. Postoje mnogi uzroci nedostatka čiste vode, uključujući urbanizaciju, prekomernu potrošnju, zagađenje voda od industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti, klimatske promene i nedostatak infrastrukture za upravljanje vodom. Danas postoji obilje dostupnog materijala pomoću kojeg se mogu istraživati npr. hidrogeološki objekti na nekom prostoru. Uglavnom se radi o različitim vrstama karata i satelitskih snimaka gde se pomoću GIS tehnologija može dobiti niz informacija od interesa. Za istražno područje, u ovom slučaju smo odabrali okolinu manastira Piva, u čijoj neposrednoj blizini se nalaze ili su se nalazili izvori sa i bez kaptaže. To su Studenac, Lješevića česma, Lojovića česma, izvor Oko i Trvdušina. Prva tri pomenuta izvora i danas postoje, dok je vrelo Oko potopljeno izgradnjom brane Mratinje, odnosno formiranjem veštačke akumulacije Pivskog jezera. Izvor Tvrdušina, takođe, se danas ne može pronaći jer je izgradnjom regionalnog puta M18 došlo do uništenja mesta isticanja ovog izvora kao i njegovog zatrpavanja. Danas, na inoviranim topografskim kartama ova dva objekta se ne mogu naći. Međutim, korišćenjem starih topografskih i geoloških karata 1:100.000 može se doći do određenih informacija o ovim hidrogeološkim objektima. Dakle, korišćenjem analognih-topografskih 1:25,000, 1:50,000 karata i Osnovne geološke karte 1:100,000, zatim slobodnih digitalnih izvora-Google Earth i SAS Planet kao i terenskim istraživanjima došlo se do rezultata koji su prikazani u ovom radu. ABSTRACT: The scarcity of clean water is a global issue affecting all continents. Various factors contribute to this shortage, including urbanization, excessive consumption, water pollution from industrial and agricultural activities, climate change, and inadequate water management infrastructure. Our research has utilized a wealth of materials and advanced technologies to investigate the hydrogeological features near the Piva Monastery. These materials include different types of maps and satellite images, which provide a range of relevant information when combined with GIS technologies. The research area, the vicinity of the Piva Monastery, was selected for its rich history of water sources, including Studenac, Lješevića Česma, Lojovića Česma, the Oko Spring, and Tvrdišina. The first three sources are still present today, while the Oko Spring was submerged due to the construction of the Mratinje Dam, resulting in the creation of the Piva Lake, an artificial reservoir. Similarly, the Tvrdišina Spring can no longer be located due to its destruction and burial caused by the construction of a regional road M18. Currently, these two features cannot be found on updated topographic maps. However, using older topographic and geological maps at a scale of 1:100,000, it is possible to obtain certain information about these hydrogeological features. Therefore, by utilizing analogue topographic maps at scales of 1:25,000 and 1:50,000, as well as the Basic Geological Map at a scale of 1:100,000, alongside free digital resources such as Google Earth and SAS Planet, and conducting field investigations, results were obtained and are presented in this paper.

Download

KONCEPTUALNI MODEL HIDROGEOTERMALNOG SISTEMA ŠIRE OKOLINE BRUSA -GEOTERMALNA KARAKTERIZACIJA SISTEMA CONCEPTUAL MODEL OF HYDROTHERMAL SYSTEM OF BRUS AREA - SYSTEM GEOTHERMAL CHARACTERIZATION

APSTRAKT: Postavljeni konceptualni model hidrogeotermalnog sistema Brusa sa širom okolinom testiran je primenom različitih hidrohemijskih i izotopskih metoda u cilju njegove verifikacije i karakterizacije. Rezultati su ukazali na atomsfersko poreklo geotermalnih fluida i na razviće primarnih rezervoara u okviru karbonatnih stena. Prvi rezervoar formiran je u okviru krečnjaka gornjotrijakse starosti, dok drugi rezervoar egzistira u okviru trijskaih mermera. Zone prihranjivanja locirane su u zapadnom delu terena. Sistemi gravitacionih raseda kontrolišu kretanje fluida u sistemu, dok proces jonske izmene dominira u formiranju hemizma pod uticajem temperature. Sistem se prihranjuje toplotnom energijom dvojako, kondukcijom kroz podinske stene paleozoika i na račun neohlađene magmatske intruzije. Procenjena temperatura magmatskog tela na pretpostavljenoj dubini od 2.5-3 km je 100-120 °C. Procenjene maksimalne temperature u prvom rezervoaru su u opsegu 70-80 °C. Očekivana maksimalna temperatura hidrogeotermalnih resursa u mermerima je do 100 °C. Ključne reči: Hidrogeotermalni sistem, hidrohemijske i izotopske metode, mladi intruzivi ABSTRACT: The conceptual model of the hydrothermal system of the Brus area was verified using various hydrochemical and isotopic techniques. The results showed that the geothermal fluids have an atmospheric origin and that the primary reservoirs develop within carbonate rocks. The first reservoir was formed within the Upper Triassic limestone, while the second was located within the Triassic marble. Recharging zones are situated in the western part of the area. Gravitational fault systems control the movement of fluids, and the ion exchange process dominates the groundwater chemistry under the influence of temperature. The system receives thermal energy in two ways: through conduction in the Paleozoic basement rocks and uncooled magmatic intrusion. The estimated temperature of the magmatic body at a depth of 2.5-3 km is 100-120 °C. The expected maximum temperature of hydrothermal resources in marbles is up to 100 °C, while the estimated maximum temperatures in the first reservoir range from 70-80 °C. Key words: Hydrothermal system, hydrochemical and isotope methods, young magmatic intrusions UVOD Hidrogeotermalni sistem područja Brusa sa širom okolinom postavljen je u obliku geotermalnog koncepcijskog modela. Istraživanja vršena na području opštine Brus imala su zadatak da definišu uslove i mogućnosti formiranja visokotemperaturnih voda. Model je baziran na podacima geoloških istraživanja kroz analizu litostratigrafskih jedinica, tektonskih karakteristika i podataka petrološko-mineraloških istraživanja. Paralelno, vršena su geofizička i hidrogeološka istraživanja u cilju definisanja porekla toplotne energije u sistemu, uslova formiranja potencijalnih geotermalnih rezervoara i uslova i načina prihranjivanja sistema fluidima. Kros-korelativna interpretacija podataka rezultirala je modelom geotermalnog sistema koji je definisan kao "hibridni" hidrogeotermalni sistem sa dva nezavisna hidrogeotermalna rezervoara. Model sadrži elemente sistema u rov-strukturi i elemente konvektivnog hidrogeotermalnog sistema sa rezervoarom u pokrivaču granitoidne intruzije. Prvi rezervoar je formiran u krečnjacima gornjokredne starosti na procenjenoj dubini od oko 1550 m. Drugi rezervoar zaleže na prognoznoj dubini od oko 2000 m i formiran je u okviru mermera trijaske starosti. Metodologija i rezultati istraživanja koji su doveli do formiranja konceptualnog modela prikazani su u radu pod nazivom "Konceptualni model hidrogeotermalnog sistema šire okoline Brusa-geološki, geofizički i hidrogeološki uslovi". Po formiranju modela pristupilo se potvrdi i proveri istog. Potvrda modela podrazumevala je interpretaciju podataka dobijenih izradom hemijskih i izotopskih analiza uzoraka podzemnih voda sa istražnog terena. Pretpostavljeni izvori toplotne energije u geotermalnom sistemu analizirani su sa aspekta


KONCEPTUALNI MODEL HIDROGEOTERMALNOG SISTEMA ŠIRE OKOLINE BRUSA -GEOLOŠKI, GEOFIZIČKI I HIDROGEOLOŠKI USLOVI CONCEPTUAL MODEL OF HYDROTHERMAL SYSTEM OF BRUS AREA - GEOLOGICAL, GEOPHYSICAL AND HYDROGEOLOGICAL CONDITION

In the broader area of Brus, multidisciplinary scienti9ic research was conducted to evaluate the geothermal and thermomineral waters potential by de9ining the conditions for the resource formation. The data interpretation concluded that a "hybrid" hydrothermal system in the area contains elements of a hydrothermal system in a trench structure and elements of a convective hydrothermal system with a reservoir in the cover of a granitoid intrusion. The system consists of two independent hydrogeothermal reservoirs. The 9irst reservoir is located in Upper Cretaceous limestones at a depth of about 1550 m. The maximum forecasted temperatures of hydrothermal resources in the limestone reservoir are 70-80 °C. The estimated depth of the second reservoir, located in Triassic marble, is about 2000 m. The maximum expected temperature in the marbles is about 100 °C. The geothermal system is fed by heat energy from terrestrial heat 9low of elevated values and the heat conduction of an assumed undiscovered young magmatic intrusion. The magmatic body was identi9ied based on positive total 9ield magnetic anomalies and negative gravimetric anomalies. The magmatic body is controlled by gravity and hydrothermally active faults. UVOD Na podrucǰu Brusa i sǐre okoline tokom 2022. godine izvedena su opsezňa naucňa multidisciplinarna istrazǐvanja u kontekstu ocene geotermalnog i termomineralnog potencijala hidrogeolosǩih resursa. U osnovi, istrazǐvanja su imala za cilj karakterizaciju geotermalnih i termomineralnih voda sa aspekta uslova formiranja, prostorne distribucije, temperature i kvaliteta, i u skladu sa dobijenim rezultatima, povezivanje sa prakticňim mogucńostima primene. S tim u vezi, postavljen je i istrazǐvacǩi zadatak koji je dao odgovor da li se na predmetnom terenu mogu ocěkivati visokotemperaturne vode i na koji nacǐn se mogu eksploatisati. Dosadasňja saznanja o geotermalnoj potencijalnosti terena proizasľa su iz hidrogeolosǩih istrazǐvanja, ukazavsǐ na potencijalnost terena u pogledu geotermanih i termomineralnih voda. Iako masivna po svom obimu (posebno tokom 80-tih i s pocětka 90-tih godina prosľog veka) dosadasňja istrazǐvanja nisu se karakterisala multidisciplinarnim metodolosǩim pristupom, odnosno, istrazǐvanjima nije bila obuhvacéna problematika uslova formiranja geotermalnih voda, maksimalnih ocěkivanih temperatura, njihove geneze, debljine .lisňog povlatnog izolatora, mehanizama cirkulacije, prihranjivanja i sl. U naucňoj