Available via license: CC BY 4.0
Content may be subject to copyright.
71
Paediatr Croat. 2017;61:71-7
PREGLED / REVIEW
www.paedcro.com
http://dx.doi.org/10.13112/PC.2017.11
Uporaba antiseptika u dječjoj stomatologiji
So ja Stojić, Dubravka Negovetić Vranić, Vlatka Njari, Sara Čekalović, Željko Verzak, Ivana Šutej*
Svrha ovog rada je pregled antiseptika i de niranje značenja stomatoloških antiseptika u kontroli i eliminaciji mikroorganizama kao
sastavnog dijela prevencije i terapije bolesti zuba i parodonta u dječjoj stomatologiji. Dosad su poznate karakteristike i mehanizam
djelovanja pojedinih antiseptika te je doprinos rada predstaviti indikacije za njihovu primjenu u svakodnevnom radu stomatologa,
osobito u dječjoj i preventivnoj dentalnoj medicini.
Ključne riječi: dječja stomatologija; antiseptici
* Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Gundulićeva 5,
10000 Zagreb
Adresa za dopisivanje:
Prof. dr. sc. Dubravka Negovetić Vranić, Stomatološki fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Gundulićeva 5, 10000 Zagreb, e-mail: dnegovetic@sfzg.hr
Primljeno/Received: 3. 3. 2017., Prihvaćeno/Accepted: 14. 6. 2017.
UVOD
Usna je šupljina početni dio probavnog sustava i ulazna su
vrata velikom broju infektivnih mikroorganizama. S obzirom
na utjecaje iz okoliša razvili su se specifi čni mehanizmi zašti-
te od različitih vanjskih patogena.
Bez obzira na brojne čimbenike obrane, dječji organizam je
vrlo osjetljiv na infekcije, prije svega zbog nezrelosti imuno-
loških obrambenih mehanizama, nestabilnosti homeostaze
koju mikroorganizmi lako mogu narušiti i izražene osjetljivo-
sti mladih stanica na patogene (1). Gram-pozitivni i gram-
negativni koki prvi počinju naseljavati usnu šupljinu, i to
neposredno nakon rođenja. U oralnoj mikrofl ori jednogo-
dišnjeg djeteta najčešće se mogu naći ovih šest bakterijskih
koljena: Firmicutes, Proteobacteria, Actinobacteria, Bacteroi-
detes, Fusobacteria i Spirochaetes. Prevladavaju one rodom iz
porodica Streptococcus, Haemophilus, Neisseria i Veillonella
(2, 3).
U dobi od 24-72 mjeseca, kad počinju ići u vrtić, djeca ostva-
ruju nove socijalne kontakte i sudjeluju u novim aktivnosti-
ma, pa u svom novom okruženju sve više dolaze u kontakt s
raznim mikroorganizmima. Mikrobiološka fl ora usne šup-
ljine malog djeteta sastoji se od više od 800 različitih vrsta
mikroorganizama, od kojih je većina sastavni dio normalne
fl ore usne šupljine (1, 2).
Kod djece predškolske dobi mijenjaju se prehrambene navi-
ke, ali i razvijaju one oralno higijenske, no prehrana često
zna biti bogata rafi niranim ugljikohidratima, a oralna higije-
na nedostatna. Ovakvo stanje uz patogene mikroorganizme
dovodi do karijesa mliječnih zuba, bolesti pulpe i razvoja
gingivitisa. Kod adolescenata, uz promjene u higijenskim i
prehrambenim navikama, prisutnost hormonalnih promje-
na utječe na mikrobiološki sastav koji se mijenja te dolazi do
porasta u prevalenciji gram-negativnih anaeroba i spiroheta
(4, 5, 6).
Svrha ovog rada je pregled uporabe antiseptika u svako-
dnevnoj kliničkoj praksi i defi niranje značenja stomatoloških
antiseptika u kontroli i eliminaciji mikroorganizama kao sa-
stavnog dijela prevencije i terapije bolesti zuba i parodonta
u dječjoj stomatologiji.
Cilj rada je i opisati karakteristike i mehanizam djelovanja
pojedinih antiseptika te predstaviti indikacije za njihovu pri-
mjenu u svakodnevnom radu stomatologa, osobito u dječ-
joj i preventivnoj dentalnoj medicini.
ANTISEPTIČKE OTOPINE ZA ISPIRANJE
USNE ŠUPLJINE I PREVENCIJU KARIJESA
Antiseptici su antimikrobna sredstva namijenjena koži i sluz-
nicama, zbog čega se još nazivaju i topikalnim ili lokalnim
antiinfektivnim ili antimikrobnim sredstvima (7).
Primjena antiseptičkih otopina za ispiranje usne šupljine
nije indicirana kod male djece koja ne mogu isprati i isplju-
nuti kemijsko sredstvo, jer bi ga mogla progutati. To se od-
nosi na djecu mlađu od šest godina kod koje se onda može
primijeniti sprej ili sterilna gaza natopljena određenom oto-
pinom (1). Dentobakterijski plak je viskozna, ljepljiva naslaga
ostataka hrane i odumrlih stanica na supragingivnoj i sub-
72
STOJIĆ S., NEGOVETIĆ VRANIĆ D., NJARI V. I SUR. UPORABA ANTISEPTIKA U DJEČJOJ STOMATOLOGIJI. PAEDIATR CROAT. 2017;61:71-7
gingivnoj površini zuba i na gingivi, bogata najprije aerob-
nim, poslije i anaerobnim mikroorganizmima. Zubni karijes,
najraširenija kronična bolest tvrdih zubnih tkiva, zapravo je
infekcijska bolest, jer ga uzrokuju metabolički produkti mi-
kroorganizama dentobakterijskog plaka, od kojih su najod-
govorniji Streptococcus mutans i Lactobacillus. Zubni plak
može ostati na tzv. fi ziološki nečistim mjestima, koja zbog
svoje anatomske strukture olakšavaju nakupljanje plaka i
teško su dostupna mehaničkom čišćenju. Zato je razvijena
koncepcija kemijske kontrole plaka antimikrobnim sredstvi-
ma koja pomažu održavanje oralne higijene reduciranjem
broja kariogenih bakterija i sprječavanjem razvoja gingiviti-
sa. To je danas, uz mehaničko uklanjanje naslaga sa zuba,
postao standard individualne profi lakse (8). Za pravilno i re-
dovito provođenje oralne higijene predškolske djece odgo-
vorni su roditelji, koji bi trebali djeci prati zube bar do pola-
ska u školu, a poslije djeca samostalno provode oralnu higi-
jenu uz nadzor roditelja (1).
1. Klorheksidin-(CHX) - kod starije djece, koja mogu otopi-
nu ispljunuti, preporuča se ispirati 0,12%-tnom otopinom 2
do 3 puta na dan. Kod djece mlađe od 6 godina može se
upotrijebiti sprej klorheksidina dva puta na dan ili sterilna
gaza natopljena CHX-om (1, 7, 9). Za redukciju plaka rabi se
tekućina za ispiranje (0,05%-0,2%), gel (0,02%-1%), sprej
(0,1%-0,2%), tableta/kapsula (5mg/tbl), naljepci (2,5 mg), la-
kovi, žvakaće gume (10 mg). Najučinkovitijim se pokazalo
ispiranje 10 ml 0,2% otopinom CHX-a tijekom jedne minute
2 puta na dan, što odgovara količini od 40 mg CHX-a. Nakon
pranja zuba treba pričekati tridesetak minuta do ispiranja
kako ne bi došlo do interakcija i smanjenog djelovanja klor-
heksidina (7, 8).
2. Vodikov peroksid – u 3%-tnoj koncentraciji može se upo-
trijebiti za ispiranje kaviteta nakon mehaničkog čišćenja ka-
rijesa te za zaustavljanje manjih krvarenja na sluznici usne
šupljine (7).
3. Triklosan - rabi se u prevenciji nastanka plaka i parodont-
nih bolesti kao aktivan sastojak zubnih pasta i tekućina za
ispiranje usta u koncentraciji od 0,2-2%. (6).
4. Fluor - u vrlo male djece treba primijeniti količinu fl uori-
dirane paste veličine zrna graška i dati im upute da ispljunu
višak paste zbog potencijalnog gutanja veće količine prepa-
rata. Fluor se u stomatologiji rabi za prevenciju nastanka ka-
rijesa. Može se primjenjivati topikalno i sistemski. Topikalna
primjena se u Hrvatskoj najviše provodi, i to u obliku otopi-
na, gelova, pjena, lakova i pasta za zube. Fluor na površini
zuba čini njihovu caklinu otpornijom na nastanak karijesa
ugradnjom u kristale hidroksiapatita od kojeg je caklina sa-
stavljena. Kad jednom karijes nastane, fl uor može promije-
niti ravnotežu razgradnje cakline, djelujući stimulativno na
odontoblaste i pomičući ravnotežu i dinamiku nastajanja
karijesa prema remineralizaciji cakline. Osim ugradnjom u
samu caklinu, fl uor djeluje i antibakterijski na bakterije plaka
(7, 11, 12).
5. Eterična ulja – Listerine - lako su hlapljive tekućine ugod-
na mirisa, u vodi gotovo netopljive, a lako se otapaju u eta-
nolu. Listerine je danas jedna od najpoznatijih tekućina za
ispiranje usne šupljine, originalni preparat kao farmakološki
aktivne sastojke sadržavao je eterična ulja mente, timijana/
maj čine dušice, eukaliptusa i metilsalicilat, zbog kojih ima
an tiseptično djelovanje 13). Listerine ima važnu ulogu i u
redukciji bakterija i sprječavanju nastanka dentobakterij-
skog plaka, glavnog uzročnika karijesa i gingivitisa. Reducira
nastanak plaka čak 52% više od redovite uporabe četkice za
zube te ublažuje gingivitis.
6. Propolis - smolasta tvar koje stvaraju pčele prilikom
sakup ljanja i proizvodnje meda, a kojoj se pripisuju antimik-
robna, protuupalna i antioksidacijska svojstva. Svoju far-
makološku djelotvornost zahvaljuje fenolima, aromatskim
kiselinama, eteričnim uljima i fl avonidima kojih ima između
16-25%, ovisno o stanovištu samih pčela. Propolis je dostu-
pan u brojnim preparatima u obliku kapsula, kapi, spreja,
krema, praška i pastila (3 sonda). Primjenjuje se na upaljenu
oralnu sluznicu ili izravno na leziju u tekućim oblicima. U
stomatologiji se danas propolis primjenjuje kao sredstvo za
prekrivanje pulpe, medij za skladištenje izbijenog zuba, pre-
venciju karijesa i liječenje hipersenzitivnog dentina (14, 15,
16, 17).
DEZINFEKCIJA DJEČJIH ZUBNIH ČETKICA
Nakon prve upotrebe četkice više nisu sterilne. Mikroorga-
nizmi iz usne šupljine započinju kolonizirati vlakna četkice,
od kojih neki na njima mogu preživjeti od 24 sata do sedam
dana. Nakon duže upotrebe na zubnim četkicama ima sve
više mikroorganizama, zahvaljujući i činjenici da se četkice
svih članova obitelji najčešće stavljaju na isto mjesto, što po-
goduje širenju mikroorganizama s jedne osobe na drugu. I
djeca u vrtiću vrlo često znaju zamijeniti četkice, zbog čega
dolazi do prijenosa mikroorganizama. Primjena 0,12%-tne
otopine CHX-glukonata za dezinfekciju četkica mikrobiološ-
kom je analizom pokazala znatnu redukciju broja S. mutans,
E. coli, P. Aeruginosa, Enterococcus spp., S. epidermidis i Candi-
da albicans (6, 8).
DIJAGNOSTIKA KARIJESA I DETEKCIJA
DENTOBAKTERIJSKOG PLAKA
Organske antiseptične boje rabe se u stomatologiji u plak
testu kao pomoćno sredstvo koje stomatologu, djetetu i
njegovim roditeljima daje uvid u kakvoću djetetove oralne
higijene. Također su se u prošlosti za bojenje zuba primjenji-
vali tzv. revelatori kao što su eozinska boja na ksantinskoj
73
PAEDIATR CROAT. 2017;61:71-7 STOJIĆ S., NEGOVETIĆ VRANIĆ D., NJARI V. I SUR. UPORABA ANTISEPTIKA U DJEČJOJ STOMATOLOGIJI.
bazi i rozanilinska boja gencijanaviolet, u obliku otopina,
pasta ili tableta. Noviji plak testovi, osim što pokazuju koli-
činu plaka, daju nam uvid u njegovu zrelost i njegovu me-
taboličku aktivnost. Ova je metoda prikladna za klinički rad
i služi za motivaciju djece u održavanju oralne higijene
(10, 18).
Kariozno tvrdo zubno tkivo može se bojati bojama plavog i
crvenog pigmenta i tako razlikovati od zdravog tkiva. Boje
koje sadržavaju plavi pigment su trifenilmetan (Acido Blue),
dok crveni pigment imaju boje na ksantinskoj bazi (Erythro-
sive, Phloxine i Acid red-eozinska boja) (6). Preporuča se kao
pomoćno sredstvo kod dublje preparacije, kako bi se iz-
bjegla trepanacija pulpne komorice i što više očuvalo tvrdo
zubno tkivo, tako što crveno boji vanjski karijesni dentin,
ostavljajući pritom unutrašnji kariozni sloj i zdrav dentin
neobojen (19).
ANTISEPTICI U ENDODONTSKOM LIJEČENJU
MLIJEČNIH I NEZRELIH TRAJNIH ZUBA
A) Vitalna pulpotomija
Pulpotomija mliječne pulpe najčešći je endodontski zahvat
u dječjoj stomatologiji te je indicirana kod jatrogeno ili trau-
matski eksponirane pulpe sa zdravom pulpom ili reverzibil-
nim pulpitisom te kod karijesno eksponirane pulpe bez kli-
ničkih i radioloških znakova zahvaćenosti radikularne pulpe.
Postupak vitalne pulpotomije (Slike 1, 2, 3 i 4) podrazumije-
va uklanjanje koronarnog dijela pulpe do ulaza u korijenske
kanale, nakon čega se postavlja medikamentozni uložak,
kako bi se očuvala kakvoća radikularne puple mliječnih
zuba do razdoblja njihove prirodne eksfolijacije (1, 20).
1. Formokrezol - dugo je bio sredstvo izbora kod pulpoto-
mije mliječnih zuba, ali danas se napušta zbog potencijal-
nog toksičnog, mutagenog, karcinogenog i alergenog učin-
ka. Kod amputacije pulpe primjenjuje se 20 %-tna otopina
formokrezola, u trajanju od 1 minute i rabi se od 0,02 – 0,1
mg formaldehida (1, 7, 21).
2. Glutaraldehid - u usporedbi s formokrezolom znatno se
manje apsorbira u organizam, čime mu je štetno djelova-
nje manje. Aplikacijom na vitalnu pulpu dolazi do fi ksacije
površinskog sloja radikularne pulpe, dok dublji slojevi ostaju
vitalni. Fiksirano se tkivo s vremenom nadomješta vezi-
vom (1).
3. Željezo sulfat - hemostatički je agens, koji u dodiru s
pulpnim tkivom aglutinira krvne proteine, kojima onda me-
SLIKA 1. Lokalna anestezija
SLIKA 2. Kirurško uklanjanje koronarne pulpe
SLIKA 3. Postavljenje medikamentoznog uloška
SLIKA 4. Završna restauracija stakleno ionomernim ispunom
74
STOJIĆ S., NEGOVETIĆ VRANIĆ D., NJARI V. I SUR. UPORABA ANTISEPTIKA U DJEČJOJ STOMATOLOGIJI. PAEDIATR CROAT. 2017;61:71-7
hanički okludira kapilare površinskog sloja radikularne pul-
pe. Željezo sulfat ima prednost pred formokrezolom i gluta-
raldehidom zbog svojeg minimalno štetnog učinka na cijeli
organizam (1, 7, 21).
4. Kalcij hidroksid - materijal je koji se stavlja direktno na izlo-
ženu vitalnu pulpu. Visok pH uzrokuje trenutnu površinsku
nekrozu tkiva. Nediferencirane slobodne stanice dentalne
pulpe ispod površinske zone nekroze diferenciraju se u odon-
toblaste, koji započinju proizvodnju tzv. dentinskog mosta
(ovakav dentin poznat je kao tercijarni ili reparativni dentin
koji se proizvodi kao odgovor na iritaciju i koji je moguće ren-
genološki pratiti 3-12 mjeseci nakon liječenja). Središte pulpe
ostaje netaknuto, tako da se proizvodnja sekundarnog denti-
na nastavlja normalno u ostatku zuba (7, 22) (Slika 5).
5. MTA (mineral trioksidni agregat) - mehanizam djelovanja
vrlo je sličan kalcijevu hidroksidu. Nema citotoksično djelo-
vanje i ne zahtijeva suho radno polje, već se stvrdnjava u
vlažnom mediju za 4-6 sati. U sastavu praha MTA-a nalazi se
kalcijev oksid, koji prilikom miješanja s vodom prelazi u kal-
cijev hidroksid i u dodiru s pulpnim tkivom disocira na Ca2+
i OH- ione. Kalcijevi ioni reagiraju s CO2 i stvaraju kalcifi kaci-
je, omogućavajući adheziju stanica i njihovu daljnju diferen-
cijaciju, što rezultira stvaranjem poželjnog dentinskog mo-
stića (1, 7, 22).
6. BUCKLEYJEVA FORMULA – Buckleyjeva formula: 19% for-
maldehida, 35% krezola, 15% glicerola i vode. U dječjoj sto-
matologiji se primjenjuje nakon koronarne amputacije pul-
pe kao medikamentozni uložak na ostatak vitalne radikular-
ne pulpe (7, 22).
7. Natrijev hipoklorit - iako se češće upotrebljava kao sred-
stvo za ispiranje korijenskih kanala, mliječnih i trajnih zuba,
svoju uporabu u dječjoj stomatologiji ima i kao medika-
mentozni uložak nakon vitalne amputacije pulpe s jedna-
kom uspješnošću kao i željezo sulfat ili formokrezol (23, 24).
B) Devitalizacijska pulpotomija
U slučaju nekooperativne djece koju je nemoguće anestezi-
rati ili kad zbog nedostatka vremena nije moguće provesti
vitalne metode liječenja mliječnih zuba, indicirana je devi-
talizacijska pulpotomija. To je višeposjetni postupak koji u
prvom posjetu obuhvaća postavljanje devitalizacijske paste
na pulpno tkivo, a zatim u idućem posjetu uklanjanje medi-
kamentozno devitaliziranog koronarnog tkiva pulpe sve do
ulaza u korijenske kanale, dok se radikularni dio pulpe pre-
kriva mumifi kacijskom pastom (1, 23).
Devitalizacijske paste stavljaju se na otvorenu pulpu, te uz
antiseptik na bazi paraformaldehida, sadržavaju i lokalni
anestetik poput lidokaina ili prilokaina za ublažavanje boli.
Od antiseptika u pastama se nalaze paraform, glutaralede-
hid, krezoli, eugenol, jodoform i fenolkamfor. Primjer je pre-
parat Toxavit, koji sadrži paraform, lidokain, m-krezol i euge-
nol. U dodiru s pulpnim tkivom oslobađa formaldehid u
obliku plina, koji koagulira staničnu membranu pulpnog
tkiva, a pulpa postupno fi brozira (6). Paste za devitalizaciju
danas dostupne na tržištu su: Toxavit, Depulpin, Caustinerf
te za mumifi kaciju Caustinerf, Pedodontiqe, Kri- pasta, Mai-
sto pasta, cresopate, jodoform i Volkofl jeva.
U studenom 2016. godine HALMED je zabranio uvoz pasta
na bazi paraformaldehida na tržište Republike Hrvatske, što
je prouzrokovalo brojna nezadovoljstva stomatologa diljem
Hrvatske (25). Devitalizacijska pulpotomija je još i sad meto-
da izbora u liječenju mliječne pulpe zahvaćene karijesom.
Alternativni postupci liječenja mliječne pulpe nisu dobro
prihvaćeni i rašireni, kako među stomatolozima tako i među
pacijentima. To možemo objasniti dužim vremenskim traja-
njem alternativnog postupka, slabijom suradnjom i informi-
ranošću pacijenata, a i troškovi su nešto veći. Zbog opće
pobune i mnogih zahtjeva, HALMED je u veljači 2017. nakon
rasprave i na preporuku stručnih vijeća Hrvatske dentalne
komore i Hrvatskog društva stomatologa pokrenuo postu-
pak interventnog uvoza navedenih materijala (26).
C) Pulpektomija
Pulpektomija je endodontski postupak, indiciran kod nekro-
ze i gangrene mliječne pulpe, kao i kod zuba s obilnim krva-
renjem tijekom pulpotomije. Podrazumijeva uklanjanje i
koronarnog i radikularnog dijela pulpe.
Zbog često složene anatomije endodontskog prostora mli-
ječnih zuba, kao što su apikalne delte, lateralni i akcesorni
kanali, nemoguće je potpuno ukloniti mikroorganizme, pa
ih valja očistiti kemijskim sredstvima za irigaciju i dezinfekci-
ju (27, 28).
a) Sredstva za irigaciju:
natrijhipoklorit - sredstvo koje se najčešće upotrebljava za
irigaciju korijenskih kanala. Dobar je antiseptik i podmazuje,
jeftin je te se najčešće primjenjuje u razrjeđenjima kao 0,5-
5,25%-tna otopina. Oslobođeni klor iz natrijhipoklorita ukla-
SLIKA 5. Pasta kalcij hidroksida
75
PAEDIATR CROAT. 2017;61:71-7 STOJIĆ S., NEGOVETIĆ VRANIĆ D., NJARI V. I SUR. UPORABA ANTISEPTIKA U DJEČJOJ STOMATOLOGIJI.
njanja tkivne ostatke iz kanala, razgrađuje vitalno i nekrotič-
no tkivo na jednostavne aminokiseline. Smanjenjem kon-
centracije otopine smanjuje se toksičnost, antiseptički
učinak i sposobnost razgradnje tkiva. Povećanjem količine
ili zagrijavanjem povećava se njegov učinak kao irigansa ko-
rijenskih kanala. Prednosti NaOCl-a su razgradnja organskih
tvari prisutnih u korijenskom kanalu i njegova dostupnost.
Glavni nedostatci su citotoksičnost prilikom slučajne pri-
mjene u preiradikularno tkivo, neugodan miris i okus, spo-
sobnost bijeljenja boja (tkanine) i korodiranje metala. Hipo-
klorit nadražuju sluznicu, pa u slučaju kontakta treba obilno
isprati vodom (1, 7, 27).
Klorheksidin glukonat - za ispiranje korijenskih kanala rabi se
u koncentraciji od 0,2-2% te ima širok antimikrobni spektar.
S NaOCl-om djeluje sinergistički u eliminaciji mikroorgani-
zama. Nedostatak klorheksidina je nemogućnost otapanja
nekrotičnog tkiva i uklanjanja zaostatnog sloja (29).
Limunska kiselina - rabi se u koncentraciji od 1-50%, naj-
češće je 10%-tna. Limunska se kiselina isto može primjenji-
vati za irigaciju korijenskih kanala i uklanjanje zaostatnog
sloja.
MTAD - sredstvo za irigaciju koje je sposobno dezinfi cirati
dentin, ukloniti zaostatni sloj i time otvoriti dentinske tubu-
luse u koje onda prodire antibakterijska komponenta. To je
mješavina izomera tetraciklina (doksiciklina), kiseline i deter-
genta, s vrlo niskim pH-om (3).
Ozon - primjenjuje se u endodontskoj terapiji u vodenoj
otopini ili plinovitom stanju, radi redukcije broja mikroorga-
nizama korijenskoga kanala, čime se smanjuje rizik nastanka
postendodontskih komplikacija (28). Ozon djeluje oksidaci-
jom stanične stijenke i citoplazme kod bakterija i gljivica.
Posljedično dolazi do povećanja permeabilnosti membra-
ne, koja je ključni element opstanka stanice, i uzrokuje tre-
nutačni prestanak njene održivosti. Molekule ozona potom
jednostavno prodiru u stanicu i uzrokuju smrt mikroorga-
nizma (30, 31, 32).
b) Antiseptički ulošci
Paraklorfenol - glavni sastojak otopine chresophene koja slu-
ži za dezinfekciju korijenskih kanala. Njegovu baktericidnost
pojačava klor koji se prilikom primjene oslobađa. Primjenju-
je se u 1%-tnoj koncetraciji (7).
Fenolkamfor - antiseptik koji nastaje miješanjem fenola i
kamfora. Takva otopina služi kao depo antiseptik s dugotraj-
nim postupnim otpuštanjem fenola. Osim antiseptičkog,
ono razvija i blago anestetički učinak. Najčešće upotreblja-
vani preparat iz ove skupine je solutio Chlumsky koji sadrži
60% kamfora, 30% fenola i 10% etanola. Uložak natopljen
otopinom može stajati u kanalu nekoliko dana (7).
Kalcij hidroksid - ima široku endodontsku uporabu i kod mli-
ječnih i kod trajnih zuba. Kao međuposjetni uložak kod po-
stupka pulpektomije, osim antiseptičkog učinka iskorišta-
vamo i njegova svojstva poticanja apeksifi kacije i apekso-
geneze mliječnih zuba mobilizacijom odontoblasta i oste-
blasta (33).
Jodoform - sredstvo vrlo specifi čnog, jakog mirisa, koji dje-
luje kao spremište joda i postupno ga otpušta u malim koli-
činama, čime postiže dugotrajan antiseptički učinak (28).
Stavlja se u korijenski kanal između dvaju posjeta tijekom
pulpektomije.
c) Materijali za punjenje korijenskih kanala mliječnih zuba
Cinkoksid eugenol - u dječjoj stomatologiji rabi se i za pri-
vremeno zatvaranje kaviteta. Kao materijal za punjenje kori-
jenskih kanala mliječnih zuba karakterizira ga relativno slab
antibakterijski i analgetički učinak te vrlo spora resorpcija (1).
Prednost mu je dobro rubno zatvaranje (1, 7).
Jodoform pasta - moguće ju je upotrebljavati i za trajno pu-
njenje kanala mliječnih zuba. Lakše se apsorbira i posjeduje
bolja antiseptička svojstva od cinkoksid-eugenola, ali uzro-
kuje žućkasto obojenje zuba.
Kalcij hidroksid - još jedna primjena kalcij hidroksida u endo-
dontskoj terapiji mliječnih zuba. Punjenje korijenskih kanala
je posljednji u nizu endodontskog liječenja zuba. Kao sred-
stvo za trajno punjenje korijenskih kanala mliječnih zuba
primjenjuje se nestvrdnjavajuća pasta kalcijeva hidroksida,
zbog svog antiseptičkog učinka i sposobnosti podlijeganja
prirodnom fi ziološkom procesu resorpcije korijena mliječ-
nih zuba.
Pasta kalcijevog hidroksida i jodoforma - prvo je sredstvo
izbora, jer se smatra idealnim materijalom za tu svrhu: poka-
zuje dobru resorpciju iz kanala i periapeksa, lako se njime
rukuje, radioopaktan je, nije toksičan i ne djeluje negativno
na zametak (1, 7).
ZAKLJUČAK
U usnoj šupljini obitava razna mikrobiološka fl ora koja kolo-
nizira oralnu sluznicu i zube i uz to je podložna dinamičkim
promjenama tijekom života. Broj i sastav mikroorganizama
reguliraju ekološki mehanizmi koji uključuju antimikrobne
čimbenike sline i gingivne tekućine, intermikrobni siner-
gizam i antagonizam, ali i prehranu i oralnu higijenu doma-
ćina.
Neke vrste mikroorganizama posjeduju znatan patogeni
potencijal, pa ih se povezuje s nastankom karijesa zuba i en-
dodontskih infekcija, parodontitisa i miješanih anaerobnih
infekcija oralnih tkiva, koji su česti u dječjoj populaciji.
Antiseptici imaju veliku važnost u prevenciji i lokalnoj anti-
mikrobnoj terapiji različitih bolesti i infekcija unutar usne
šupljine. Njihovom uporabom izbjegava se sustavna primje-
76
STOJIĆ S., NEGOVETIĆ VRANIĆ D., NJARI V. I SUR. UPORABA ANTISEPTIKA U DJEČJOJ STOMATOLOGIJI. PAEDIATR CROAT. 2017;61:71-7
na antibiotika u slučajevima kad ona zaista nije potrebna.
Uspješnost liječenja ovisi o pravilnom odabiru sredstva te-
meljem poznavanja antimikrobnih svojstava pojedinog an-
tiseptika. Također ovisi i o učinku njegova djelovanja, odno-
sno o postizanju dostatne koncentracije i dostatnog vreme-
na djelovanja antiseptika na mjestu primjene.
Antiseptici imaju širok raspon primjene u dječjoj stomatolo-
giji, od kemijske kontrole plaka i eliminacije patogenih mi-
kroorganizama, to jest prevencije karijesa i gingivitisa do
primjene u endodontskim terapijskim postupcima. I ubu-
duće će antiseptici imati veliko značenje u pedodonciji, s
tim da bi se agresivni preparati., koji se u svakodnevnoj
praksi primjenjuju u vitalnoj i devitalizacijskoj pulpotomiji
mliječnih zuba, trebali zamijeniti pouzdanijim, manje agre-
sivnim, inovativnijim, biokampatibilnijim preparatima.
NOVČANA POTPORA/FUNDING
Nema/None
ETIČKO ODOBRENJE/ETHICAL APPROVAL
Nije potrebno/None
SUKOB INTERESA/CONFLICT OF INTEREST
Autori su popunili the Uni ed Competing Interest form na www.icmje.org/
coi_disclosure.pdf (dostupno na zahtjev) obrazac i izjavljuju: nemaju potporu
niti jedne organizacije za objavljeni rad; nemaju fi nancijsku potporu niti
jedne organizacije koja bi mogla imati interes za objavu ovog rada u po-
sljednje 3 godine; nemaju drugih veza ili aktivnosti koje bi mogle utjecati
na objavljeni rad./All authors have completed the Uni ed Competing Interest
form at www.icmje.org/coi_disclosure.pdf (available on request from the cor-
responding author) and declare: no support from any organization for the sub-
mitted work; no nancial relationships with any organizations that might have
an interest in the submitted work in the previous 3 years; no other relationships
or activities that could appear to have in uenced the submitted work.
LITERATURA
1. Jurić H i sur. Dječja dentalna medicina. Zagreb: Naklada Slap; 2015.
2. Cephas KD, Kim J, Mathai RA, et al. Comparative analysis of salivary
bacterial microbiome diversity in edentulous infants and their mothers
or primary care givers using pyrosequencing. PloS 2011;6:235-43.
3. Celepkolu T, Rezani Toptancı I, Erten Bucaktepe PG, Sen V, Dogan MS, Kars
V. A microbiological assessment of the oral hygiene of 24-72-month-old
kindergarten children and disinfection ot their toothbrushes. BMC Oral
Health. 2014;14:94-9.
4. Jenkinson H, Lamont R. Oral Microbial Ecology. In: Lamont R, Burne RA,
Lantz MS, Leblanc DJ, editors. Oral microbiology and immunology.
Washington DC: ASM Press; 2006.
5. Mombelli A, Gusberti FA, van Oosten MA, Lang NP. Gingival health
and gingivitis development during puberty. A 4-year longitudinal study.
J Clin Periodontol. 1989;16:451–6.
6. Sampaio-Maia, B, & Monteiro-Silva F. Acquisition and maturation
of oral microbiome throughout childhood: An update. Dent Res J.
2014;11:291–301.
7. Linčir I. Farmakologija za stomatologe. Treće, obnovljeno i dopunjeno
izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2011.
8. Bošnjak A. Primjena klorheksidina u oralnoj higijeni. Dental Tribune.
Croat &BiH ed. 2008.
9. Walsh T1, Oliveira-Neto JM, Moore D. Chlorhexidine treatment for the
prevention of dental caries in children and adolescents Cochrane Database
Syst Rev. 2015;13:4.
10. Negovetić-Vranić D. Topikalna upotreba uorida u prevenciji karijesa
u djece. Sonda. 2011;12:21-3.
11. Rošin-Grget K, Peroš K, Šutej I, Bašić K .The cariostatic mechanisms
of uoride. Acta Med Acad. 2013;42:179-88.
12. Rošin-Grget K, Šutej I, Linčir I. The e ect of saliva on the formation
of KOH-soluble uoride after topical application of amine uoride solutions
of varying uoride concentration and pH. Caries Res 2007;41:235-8.
13. Fine DH. Listerine: past, present and future-a test of thyme. J Dent.
2010;38:2-5.
14. Martin MP, Pileggi R. A quantitative analysis of Propolis: A promising new
storage media following avulsion. Dent Trau matol. 2004;20:85-9.
15. Duarte S, Rosalen PL, Hayacibara MF, Cur y JA, Bowen WH, Marquis RE,
Rehder VL, Sartoratto A, Ikegaki M, Koo H. The in uence of novel propolis
on mutans streptococci bio lms and caries development in rats. Arch Oral
Biol. 2006;51:15-22.
16. Nara A, Dhanu, Chandra P, Anandakrishna L, Dhananjaya. Comparative
evaluation of antimicrobial e cacy of MTAD, 3% NaOCl and Propolis
against E. Faecalis. Int J Clin Pediatr Dent. 2010;3:21-5.
17. Rupić I, Batinjanin G, Vučićević Boras V. Upotreba i djelovanje propolisa
na oralne bolesti. Sonda. 2012;13:106-8.
18. Schwendicke F, Paris S, Tu YK. E ects of using di erent criteria for caries
removal: a systematic review and network meta-analysis. J Dent.
2015;43:1-15.
19. Ansari G, Beeley JA, Reid JS, Foye RH. Caries detector dyes- an in vitro
assessment of some new compounds. J Oral Rehabil. 1999;26:453-8.
20. Guideline on pulp therapy for primary and young permanent teeth.
American Academy on Pediatric Dentistry Clinical A airs Committee-Pulp
Therapy subcommittee. American Academy on Pediatric Dentistry Council
on Clinical A airs. Pediatr Dent. 2014;37:244-52.
21. Markovic D, Zivojinovic V, Vucetic M. Evaluation of three pulpotomy
medicaments in primary teeth. Eur J Paediatr Dent. 2005;6:133-8.
22. El-Meligy OAS, Avery DR. Comparison of mineral trioxide aggregate
and calcium hydroxide as pulpotomy agents in young permanent teeth
(apexogenesis). Pediatr Dent. 2006;28:399-404.
23. Vostatek S, Kanellis M, Weber-Gasparoni K, Gregorsok RL. Sodium
hypochlorite pulpotomies in primary teeth: A retrospective assessment.
Pediatr Dent. 2011;33:329-32.
24. Ruby D, Cox C, Mitchell SC, Makhija S, Chompu-Inwai P, Jackson J. A
randomized study of sodium hypochlorite versus formocresol pulpotomy
in primary molars. Int J Pediatr Dent. 2012;23:145-52.
25. http://www.halmed.hr/Novosti-i-edukacije/Novosti/2016/Obavijest-
-o-paraformaldehidnim-pastama-za-devitalizaciju-pulpe-zuba/1653
26. http://www.almp.hr/Novosti-i-edukacije/Novosti/2017/Obavijest-
-o-odobravanju-interventnog-unosenja-paraformaldehidnih-pasta-
-za-devitalizaciju-pulpe-zuba/1688.
27. Buneta-Jurić Lj, Jurić H, Tambić-Anbrašević A, Škaljac G, Miletić-Karlović I,
Anić I. Antimikrobni učinak različitih medikamentoznih uložaka tijekom
endodontskog liječenja. Acta Stomatol Croat. 2006;40:12-8.
28. Walton RE, Torabinejad M. Endodontics: principles and practice.
Philadelphia: Saunders; 2002.
29. Kaur R, Singh K, Sethi K, Garg S, Miglani S. Irrigating solutions in pediatric
dentistry: Literature review and update. J Adv Med Dent Sci. 2014;2:104-15.
30. Azarpazhooh A1, Limeback H. The application of ozone in dentistry:
a systematic review of literature. J Dent. 2008;36:104-16.
31. Estrela CRA, Estrela DA. Decurcio, Hollanda ACB, J.A. Silva Antimicrobial
e cacy of ozonated water, gaseous ozone, sodium hypochlorite and
chlorhexidine in infected human root canals. Int End. J 2007;40:85–93.
32. Celiberti P, Pazera P, Lussi A. The impact of ozone treatment on enamel
physical properties. Am J Dent. 2006;19:67–72.
33. Cvek M. Endodontic management and the use of cal-cium hydroxide
in traumatized permanent teeth. In: Andreasen JO, Andreasen FM,
Andersson L, eds. Textbook and Color Atlas of Traumatic Injuries
to the Teeth. 4th ed. Ames, Iowa: Blackwell Munksgaard; 2007:598-657.
77
PAEDIATR CROAT. 2017;61:71-7 STOJIĆ S., NEGOVETIĆ VRANIĆ D., NJARI V. I SUR. UPORABA ANTISEPTIKA U DJEČJOJ STOMATOLOGIJI.
S U M M A R Y
Use of antiseptics in pediatric dentistry
So ja Stojić, Dubravka Negovetić Vranić, Vlatka Njari, Sara Čekalović, Željko Verzak, Ivana Šutej
The purpose of this article is to review the use of antiseptics and de ne the meaning of dental antiseptics in the control and elimina-
tion of microorganisms as an integral part of prevention and treatment of plaque diseases in pediatric dentistry. Also, the article
describes the known characteristics and mechanism of action of some antiseptics, contributing to current indications for their use in
pediatric and preventive dentistry.
Key words: pediatric dentistry; dental disinfectants
