Content uploaded by Lejla Zunic
Author content
All content in this area was uploaded by Lejla Zunic on Aug 29, 2024
Content may be subject to copyright.
Lejla Žunić/ Mohamed-Said Bajek/
Antonela Ravlić/ Wafa Bajak/ Samira Bajak
Sarajevo, 2024.
KOHEZIJA TURIZMA I ZDRAVSTVA
U KANTONU SARAJEVO:
ULOGA PRIVATNOG SEKTORA
I POLIKLINIKE “SANASA”
Naučna brošura
Naziv naučne brošure:
Kohezija turizma i zdravstva u Kantonu Sarajevo – uloga privatnog sektora
i poliklinike “Sanasa”
Autorski tim:
Dr. sc. Žunić Lejla
Dr. sc. Bajek Mohamed-Said
Mr. Ravlić Antonela
Dr. Bajak Wafa
Mr ph Bajak Samira
Izdavač:
TDP, Sarajevo
Za izdavača
Narcis Poderac
Glavni urednik:
Žunić Lejla
Recenzenti:
Prof.dr. Kristina Košić, Univerzitet u Novom Sadu
Prof.dr. Tatjana Pivac, Univerzitet u Novom Sadu
Ilustracije i grafika:
Žunić Lejla
Izdanje: prvo elektronsko
https://www.tdp.ba/pdf/Lejla_Zunic_Brosura_SaNaSa.pdf
ISBN 978-9958-553-73-8
CIP zapis dostupan u COBISS sistemu Nacionalne i univerzitetska biblioteke
Bosne i Hercegovine pod ID brojem 60784902
Lejla Žunić, Mohamed-Said Bajek,
Antonela Ravlić, Wafa Bajak, Samira Bajak
KOHEZIJA TURIZMA I ZDRAVSTVA
U KANTONU SARAJEVO:
ULOGA PRIVATNOG SEKTORA
I POLIKLINIKE “SANASA”
Naučna brošura
Sarajevo, juli, 2024.
5
SADRŽAJ
O BROŠURI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
I. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
II. Metodologija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
III. Ključni rezultati projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
1. Uzajamna veza - kohezija turizma i zdravstva . . . . . . . . . . . . . . 10
1.1. Zdravstveni turizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
1.2. Medicinski turizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1.3. Medicinski turizam dijaspore . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
2. Motivi potraživanja zdravstvene zaštite u popularnim
turističkim destinacijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
2.1. Najpopularnije zdravstveno-medicinske usluge u Bosni
i Hercegovini, i Kantonu Sarajevo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
3. Turističko-geografska analiza razvoja Kantona Sarajevo. . . . . . . 24
4. Razvoj zdravstvene (dmnt. privatne) infrastrukture
u Kantonu Sarajevo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
5. Profil i evolucija Sanase u Kantonu Sarajevo u korelaciji
sa impaktima turističkog razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
IV. Diskusije i zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
V. Literatura i izvori: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Naučne recenzije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Izvod iz naučnog članka- AD ALTA 14 (01) . . . . . . . . . . . . . . . . 58
6
O BROŠURI
✓ “Brošura je informativni pamflet sa upakovanim informacijama pri-
vlačnim za potencijalne klijente” (Pennisi et al., 2011), ili “mali časopis
ili knjiga koja sadrži slike i informacije o nečemu ili reklamira nešto”
(Oxford), pa publikacija: “Kohezija turizma i zdravstva u Kantonu
Sarajevo- uloga privatnog sektora i poliklinike Sanasa”, spada u
tip naučne brošure, jer donosi ključne naučne informacije s istraživač-
kog projekta iz oblasti turizma i zdravstva u Kantonu Sarajevo, pro-
movišući rast privatnog zdravstvenog sektora, i turistički i opći značaj
poliklinike “Sanasa”;
✓ Brošura je produkt ne-budžetnog naučno-istraživačkog projekta: “Im-
pakti turizma na razvoj zdravstvene infrastrukture u destinaciji
Sarajevo- primjer poliklinike »Sanasa«”, čiji je nosilac: Privatna
zdravstvena ustanova- poliklinika Sanasa, direktor Dr.sc. Mohamed-
Said Bajek; voditelj projekta: Dr.sc. Lejla Žunić, doktor geografskih
nauka, iz Sarajeva; radni tim: Dr.sc. Lejla Žunić, naučne analize
(oblast: geografija, turizam); Dr. Wafa Bajak, koordinacija; Mr. Anto-
nela Ravlić, analize (turizam); Samira Bajak, mladi istraživač i admi-
nistracija (April 2024 – Juli 2024);
✓ Brošura donosi najvažnija saznanja s projekta na bosanskom jeziku, kao
i izvod (rezime) iz naučnog članka s objavljenim ključnim rezultatima
projekta na engleskom jeziku u češkom interdisciplinarnom internacio-
nalnom naučnom časopisu “AD-ALTA Journal of Interdisciplinary
Research” 14(01), koji je dostupan u svjetskoj naučnoj bazi (Web of
Science, ERIH PLUS, CrossRef, EBSCO, Scilit, Index Copernicus);
✓ Brošura je namijenjena zaposlenicima, stručnjacima i naučnicima u
sektoru turizma i zdravstva, kao i studentima medicine, geografije i
turizma, zatim turistima, pacijentima, menadžerima, ali i dr. profilima
s interesom za tematiku korelacije turizma i zdravstva.
7
I. Uvod
Kohezija turizma i zdravstvene zaštite prepoznaje se kroz zajednički
rast i razvoj, jer je zdravlje primarna potreba čovjeka, a zdravstvena
infrastruktura bitna je komponenta turističke receptivne infrastruktu-
re. Najveći broj privatnih zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo
osnovan je krajem 20. i početkom 21. stoljeća, koincidirajući s poslije-
ratnim privrednim prestrukturiranjem na uslužnu djelatnost. Turizam
je jedna od ključnih strateških grana sarajevske privrede; stoga je
njegov rast podstakao razvoj zdravstvene infrastrukture, naročito u
privatnom sektoru. Kanton Sarajevo najveći je i najpopularniji gravi-
tacioni centar u zemlji, koji privlači ljude iz drugih krajeva radi posla,
uprave, obrazovanja, turizma, zdravstvene zaštite i drugih razloga.
Priliv stanovništva iz manjih mjesta, posebice priliv turista tokom
cijele godine (dmnt. mart-oktobar i decembar-februar), značajno je
opteretio zdravstveni sistem i prateću infrastrukturu. Krajem 1990-ih
i početkom 2000-ih došlo je do porasta broja privatnih poliklinika,
a taj se trend nastavlja i danas. Primjeri uključuju osnivanje različi-
tih privatnih poliklinika: “Sanasa” i “Eurofarm” (1999); “Al-Tawil”
(2004); “Plava poliklinika” i “Karabeg” (2005); “Dr. Nabil” (2015);
“Srce” (2018); itd. Turizam podstiče razvoj zdravstvene infrastruk-
ture, koja je važna sastavnica ukupne turističke infrastrukture jer
posjetioci, između ostalog, koriste medicinske usluge u destinaciji.
Zdravstveno osiguranje bitna je komponenta turističkih aranžmana;
stoga organizatori putovanja sarađuju s različitim osiguravajućim i
zdravstvenim organizacijama u zemlji i inostranstvu. Bez obzira na to
je li zdravlje glavni motiv putovanja, gostoljubive destinacije moraju
ulagati u visokokvalitetnu zdravstvenu infrastrukturu kako bi posje-
tiocima pružili sigurno i bezbjedonosno okruženje. Na taj se način
turizam i zdravlje nadopunjuju jer priliv turista u receptivnu desti-
naciju dodatno opterećuje zdravstveni sistem, iziskujući potrebu za
proširenjem zdravstvenih kapaciteta, bez obzira je li primarni razlog
dolaska zdravstveni ili medicinski turizam ili neplanirana potreba za
medicinskom njegom (ozljeda, bolest ili nezgoda tokom posjeta ili
turističkog boravka). Porast globalnog turizma (npr. 2009 – 2019. je
8
decenija uzastopnog rasta turizma), uključujući Bosnu i Hercegovinu,
i Kanton Sarajevo- vodeću turističku destinaciju u zemlji, podstaknuo
je razvoj zdravstvene infrastrukture, posebno u sektoru privatnog vla-
sništva, što je podstaknulo i rast zdravstvenog i medicinskog turizma.
Različiti motivi zahtjevnih medicinskih usluga, kao i različiti tipovi
turista, pridonose sve većoj raznolikosti strukture zdravstvenog tu-
rizma: medicinskog, lječilišnog, wellness, alternativnog, dijasporskog
zdravstvenog turizma, itd. U brošuri su predstavljeni trendovi paralel-
nog razvoja turizma i zdravstva na području Kantona Sarajevo, pose-
bice u odnosu na privatne zdravstvene ustanove; jedan od pozitivnih
primjera je poliklinika Sanasa, najstarija sarajevska privatna polikli-
nika, koja se pozicionirala i kao komplementarni subjekt turističkog
proizvoda Kantona Sarajevo.
9
II. Metodologija
Rad ima za cilj istražiti pozitivne uticaje turizma na razvoj zdravstve-
ne (dmnt. privatne) infrastrukture na području cvjetajuće destinacije
Kantona Sarajevo, na primjeru poliklinike Sanasa. Izvršena je kompa-
rativna analiza kvalitativnih, kvantitativnih i prostornih parametara
u oblasti turizma i zdravstva, sa fokusom na sarajevsko područje i
sa osvrtom na polikliniku “Sanasa” koja se etablirala kao popular-
na komponenta turističkog proizvoda Kantona Sarajevo. Sproveden
je intervju i upitnik sa upravom i administracijom poliklinike kako bi
se utvrdio njen profil i trend razvoja u vezi sa tokovima posjetilaca
u destinaciji. Geografskom analizom i korištenjem ortofoto snimaka
ispitane su karakteristike i odnosi između prostornog rasporeda pri-
vatnih zdravstvenih ustanova i značajnih turističkih zona, uključujući
i projekt izrade sintetičke tematske karte za determinaciju prostornog
rasporeda postojećih ispostava Sanase u kantonu i turistički značaj
lokacije na posjećenost poliklinike. Procijenjeno je oko dvadeset hi-
ljada online recenzija, kao i iskustva dijasporsko-medicinskih kori-
snika, kako bi se utvrdio turistički imidž poliklinike, pored redovne
promocije u okviru turističke ponude Kantona Sarajevo. Rad podržava
promociju blagotvornog uticaja turizma i pozicionira Kanton Sarajevo
kao zdravstveno-orijentiranu prijemnu destinaciju sa adekvantim me-
dicinskim kapacitetima. Na osnovu uspješnih primjera sarajevskog
područja i poliklinike Sanasa, rad podstiče njenu popularizaciju na
naučnom nivou (jačanje afirmativnog imidža) kroz ključne rezultate
projekta koji su dostupni u međunarodnoj naučnoj bazi podataka.
10
III. Ključni rezultati projekta
1. Uzajamna veza - kohezija turizma i zdravstva
“Danas se turizam smatra jednom od najperspektivnijih grana druš-
tveno-ekonomskog razvoja zemlje, regiona, gradova, jer turistička in-
dustrija stvara 11% bruto proizvoda u svijetu” (Pidgirna & Filipchuk,
2020). Postoje različita tumačenja turističke usluge kod različitih au-
tora, ali uglavnom turističku uslugu smatraju konceptom koji uklju-
čuje sve materijalne i nematerijalne komponente za turiste, a omogu-
ćava zadovoljavanje potreba ljudi i realizaciju njihovih aktivnosti u
procesu rekreacije, razvoja, slobodno vrijeme i putovanja.
Slika 1. ilustruje koncept turističke infrastrukture, koji se sastoji od
više vrsta međusobno povezanih kategorija koje su neophodne za
planiranje turizma, uključujući zdravstvenu i terapeutsku. Prikazane
kategorije su ključne za receptivne turističke destinacije kako bi se
upravljalo putovanjem i boravkom i opskrbilo posjetioce sadržajima
koji su im potrebni prilikom posjete, dok je zdravstvena infrastruktura
ključni dio turističkog sistema i ugrađena je u turističku infrastruktu-
ru kao njena relevantna konstitutivna komponenta.
Prema politici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Policy Brief.,
2022), fokus je na stavljanju zdravlja u srce razvoja turizma u malim
zemljama Evropske regije, jer bez zdravlja nema održivosti. Turizam do-
prinosi boljem zdravlju i jačim zdravstvenim sistemima koji su prirodno
povezani sa tri stuba Evropskog programa rada 2020-2025 – Ujedinjenom
akcijom za bolje zdravlje, i njegovom posvećenošću da nikoga ne ostavi
iza sebe. Da bi turizam bio zdrav i održiv, putnicima mora biti osiguran
univerzalni pristup kvalitetnoj njezi, a sistemi koji imaju za cilj da ih za-
štite od hitnih zdravstvenih situacija trebaju biti uspostavljeni. Turizam
ima stvarni potencijal da poboljša zdravlje i dobrobit kako turista tako
i zajednica domaćina. Prema IUCN-u (2015), turizam podstiče razvoj
zdravstvene infrastrukture i u zaštićenim područjima, nadoknađujući
glavne potrebe lokalnih zajednica koje su često izolovane i nemaju ade-
kvatnu medicinsku i zdravstvenu infrastrukturu.
11
Slika 1. Turistička infrastruktura uključujući zdravstvenu komponentu
(Pidgirna & Filipchuk, 2020.)
Povećani turizam nameće dodatni pritisak na fizičke resurse destina-
cije, posebno njen zdravstveni sistem. Literatura sugerira da su tokom
vrhunca turističke sezone, kada i lokalno stanovništvo i posjetioci
istovremeno koriste zdravstvene usluge, zdravstvene ustanove znatno
preopterećene, posebno u privatnom zdravstvenom sektoru. Prema
Studiji o zdravlju i turizmu koju su uradile Panameričko zdravstvo
i Svjetska zdravstvena organizacija (1997.), veza između turizma i
zdravstvenog sektora može se analizirati u smislu preopterećenosti
uslugama u zemljama i zajednicama domaćinima te kvalitetom i efi-
kasnošću. usluga koje se nude posjetiocima, kao i interakcije izme-
đu sistema zdravstvene zaštite zemalja. Hitna pomoć i specijalizirani
tretman za starije turiste ili one koji pate od određenih zdravstvenih
stanja obično se usmjeravaju ka uslugama u privatnom sektoru, kada
se usluge nalaze u razumnoj blizini i mogu pružiti dovoljnu i odgova-
rajuću njegu. Međutim, ovi uslovi nisu uvijek ispunjeni. Nadalje, teret
koji se stavlja na hitne službe obično je veći tokom turističke sezone,
što je fenomen koji pogađa hitne medicinske službe i javne i privatne
banke krvi. Turističku sezonu prati veliki priliv tinejdžera, povećana
12
konzumacija alkohola, gužve turista i saobraćaja, nedostatak putoka-
za, povećan broj nesreća, što se ogleda u pojačanoj aktivnosti zdrav-
stvenog sektora, urgentnih centara i privatnih klinika. . “Ova situacija
može stvoriti pretjeranu potražnju za ograničenim resursima, s poslje-
dicama i za zajednicu domaćina i za putnika” (PAHO & WHO, 1997.).
“Neophodno je osnažiti ulogu primarne zdravstvene zaštite u zdrav-
stvenom sistemu u kontekstu ponovnog pokretanja turizma kako za
zajednice domaćina, tako i za turiste. I zdravstveni i turistički sektor
moraju ojačati svoju saradnju i koordinaciju na svim nivoima s ciljem
stavljanja zdravlja na visoko mjesto u turističkoj agendi i poboljšanja
zdravlja zajednice, okoliša i ekonomije” (WHO, 2022).
Slika 2. Zdravstvene dimenzije u razvoju turizma
(WHO, 2022)
“Međusobna povezanost zdravlja i turizma je višestruka. Ovo obu-
hvata direktne i indirektne uticaje na zdravlje, turističku radnu snagu
i preduzeća, bezbjednost i sigurnost u vezi sa putovanjem, vodom
i sanitarijama, hranom i higijenskim uslovima, kao i socio-ekonom-
ske i ekološke aspekte važne za zdravlje i dobrobit u zajednicama
13
domaćinima. Višestruke zdravstvene koristi i uticaji povezani su
s različitim tipovima i oblicima turizma, načinima putovanja, indi-
vidualnim karakteristikama putnika, ponašanjem putnika, radnom
snagom u turizmu, karakteristikama zajednice domaćina, kvalitetom
zdravstvenog sistema, javnim zdravljem i postojećom sigurnošću, be-
zbjednošću i higijenskim mjerama. Zdravlje, sigurnost, bezbjednost i
higijena su kritični faktori za konkurentnost turizma. Destinacije sa
solidnim zdravstvenim sistemima bolje su pozicionirane da privuku
posjetioce. Pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada i gdje je
to potrebno turistima i zajednicama domaćinima treba biti zagaranto-
van” (SZO, 2022).
Među vodećim motivima posjeta, zdravlje je, zajedno sa VFR (posjeta
familije i prijatelja), druga najveća kategorija u ukupnom svjetskom
dolaznom turizmu u 2019. sa udjelom od 28%:
Slika 3. Zdravlje je drugi motiv posjete u dolaznom svjetskom turizmu u 2019.
(% udjela) (UNWTO, 2020)
14
Svjetska turistička organizacija (2022) navela je da zdravlje i turizam
promovišu ekonomski rast i razvoj, stvarajući radna mjesta i podrža-
vajući živote za milione. U 2019., samo turistički sektor činio je 7%
svjetskog izvoza i 3,5 biliona američkih dolara mjereno u direktnom
turističkom BDP-u (4%). Opsežan i složen turistički lanac vrijedno-
sti indirektno stvara milione radnih mjesta i kontinuirano zapošlja-
vanje u drugim sektorima, kao što su npr. zdravstvena zaštita i dr. U
2018., sektor turizma je direktno i indirektno zapošljavao 27 miliona
ljudi u Evropskoj uniji (11,7% ukupne zaposlenosti u EU). Potrebna
je multisektorska saradnja između aktera u oblastima ekonomije, tu-
rizma, unutrašnjih migracija i zdravstvene politike radi jačanja pra-
ćenja i nadzora i primjene pristupa zasnovanog na riziku prilikom
provođenja mjera javnog zdravlja i socijalnih mjera koje se odnose na
međunarodna putovanja uz poštovanje dostojanstva, ljudskih prava i
osnovne slobode putnika.
1.1. Zdravstveni turizam
“Zdravstveni turizam obuhvata one vrste turizma kojima je primar-
na motivacija doprinos fizičkom, mentalnom i/ili duhovnom zdravlju
kroz medicinske i wellness aktivnosti” (UN WTO, 2019).
Prema WHO i PAHO (1997), zdravstveni turizam uključuje kretanje
pacijenata u zemlje specijalizirane za određene patologije i tretmane,
koncept koji je sve više dio okvira međunarodne trgovine uslugama,
pri čemu institucionalni pružaoci usluga promovišu “transnacionalne
pakete usluga” koji uključuju ne samo medicinsku njegu, već i prevoz
iz zemlje porijekla, smeštaj za pacijentove pratioce i za oporavak, us-
luge prevođenja i grupe za podršku.
15
Slika 4. Smith & Puczkóov koncept zdravstvenog turizma
(Csapó & Marton, 2017)
1.2. Medicinski turizam
Medicinski turizam je prirodni nusprodukt rastuće turističke istaknu-
tosti destinacije, koja se organski i spontano širi uporedo s poveća-
njem broja posjetilaca. “Medicinski turizam podrazumijeva pružanje
medicinske pomoći tokom putovanja u drugu zemlju. Sastoji se od
putovanja preko granica kako bi se dobio medicinski tretman koji nije
dostupan u zemlji porijekla turista” (Latief i Ulfa, 2024).
16
Slika 5. Industrija medicinskog turizma
(Lunt et al., 2011.)
Mathijsen i Dziedzic (2024) naveli su da je medicinski turizam jedan
od najbrže rastućih turističkih sektora u svijetu i da uključuje sve one
koji putuju u inostranstvo radi liječenja. Često se prikazuje kao tok
bogatih, stranih pacijenata iz zemalja sa visokim prihodom u zemlje
sa niskim ili srednjim prihodima.
Lunt et al. (2020) navodi da su ključni segmenti za industriju medicin-
skog turizma: web promocija, kvalitet informacija, oglašavanje i mar-
keting, brokeri, putno osiguranje, provajderi, nacionalne strategije.
Ključni pokretač fenomena medicinskog turizma je tehnološka plat-
forma koju pruža internet za potrošače da pristupe zdravstvenim in-
formacijama i reklamama s bilo kojeg mjesta u svijetu (portali, me-
diji i drugi). Mjesta medicinskog turizma zadovoljavaju niz ciljeva
i potreba. Cilj ovakvih stranica je predstavljanje i promocija usluga
17
potrošačima. Glavne usluge web lokacija mogu se podijeliti u pet
glavnih funkcija:
a) kao pristup medicinskim i hirurškim informacijama,
b) povezanost sa srodnim zdravstvenim uslugama,
c) procjena i/ili promocija usluga,
d) komercijalnost, i
e) mogućnost komunikacije.
Ključni faktori koji se odnose na liječenje su:
a) kvalitet,
b) zadovoljstvo pacijenata,
c) klinički ishodi,
d) privatnost,
e) ostalo.
Ostali važni segmenti medicinskog turizma su vezani za zemlju po-
rijekla i zemlju odredišta, konkurentski pritisak na lokalne pružaoce
usluga, ekonomske uticaje, itd.
Slika 6. Veličina globalnog tržišta medicinskog turizma
prema vrsti usluge za period 2022-2032. godine
(USD milijarde) (Deb, 2024)
18
Prema projekcijama američkih istraživanja, očekuje se da će veličina
globalnog tržišta medicinskog turizma biti vrijedna oko 35,9 milijardi
USD do 2032. godine sa 11,7 milijardi USD u 2022. godini, uz rast
od CAGR od 12,20% tokom predviđenog perioda od 2022. do 2032.
Industrija medicinskog turizma raste po procjeni stopa od 15-25%
godišnje. Procjenjuje se da industrija medicinskog turizma doprinosi
globalnoj ekonomiji preko 100 milijardi dolara godišnje.
Slika 7. Najatraktivnije zemlje za medicinski turizam u Evropi 2020. godine,
prema Indeksu medicinskog turizma
(Statista, 2024)
Lunt et al. je naveo da je određeni broj privatnih (i javnih) pružaoca
usluga ciljao unosno tržište medicinskog turizma. Pozitivna iskustva
mnogih britanskih i američkih privatnih bolnica za pacijente i bolnič-
kih krila za bogate pacijente podstaknula su strategije hitnih medicin-
skih turističkih destinacija s naglaskom na kvalitetu i uslugu korisni-
cima. “Medicinski turizam je globalna industrija u nastajanju, s nizom
ključnih učesnika s komercijalnim interesima, uključujući brokere,
pružaoce zdravstvenih usluga, osiguranje, pružaoce web stranica, te
konferencijske i medijske usluge” (Lunt et al., 2022).
19
1.3. Medicinski turizam dijaspore
Medicinski turizam dijaspore (DMT) je intrigantan aspekt medicin-
skog turizma koji se prvenstveno javlja u privatnim zdravstvenim
ustanovama širom svijeta. “DMT je putovanje migranata u zemlje nji-
hovog porijekla s namjerom da koriste i pristupe zdravstvenim usluga-
ma svojom voljom” (Mathijsen & Dziedzic, 2024). Prema UNWTO-u,
posjete kući od strane nerezidenata u nekim zemljama doprinose sa
15%, dok u drugim (uglavnom u Centralnoj Americi) i do 70% uku-
pnog dolaznog turizma (Žunić, 2022). Mathijsen i Dziedzic su izjavili
da je povećana mobilnost širom svijeta (za velike migrante, strance i
iseljenike) podstakla medicinski turizam dijaspore. Dijaspora je mož-
da čak činila većinu medicinskih putnika u određenim zemljama (npr.
Turska).
Povratne posjete turista vođenih migracijom su periodični, a privre-
meni boravci pripadnika dijasporskih zajednica u njihove vanjske do-
movine okarakterisani su s tri elementa:
1) postojanje ekstenzivnih društvenih i kulturnih osnova u zemlji
porijekla,
2) funkcija povratnih posjeta kao sredstvo za obnavljanje, ponovno
uspostavljanje i učvršćivanje porodičnih i društvenih mreža, i
3) uključivanje pojedinaca koji su dio veće (samoopisane) zajednice
dijaspore formirane iz prošlih migracija.
Prepoznat je uticaj turizma dijaspore na četiri kritična područja sva-
kodnevnog života: zdravstvenu zaštitu, dobrobit, migracije i ekono-
miju. Mnogi članovi dijaspore posjetili su svoje zemlje radi zdrav-
stvene zaštite i liječenja (“povratak zdravlja”). DMT se često javljao u
pravcu od zemalja sa dobrim zdravstvenim sistemima do onih čiji su
zdravstveni sistemi bili kategorisani kao nedovoljno resursni i slabi.
Na primjer, turski imigranti su otišli iz Danske u Tursku. Medicinski
putnici iz dijaspore koristili su zdravstvene usluge u svojim zemlja-
ma porijekla na komplementaran način, a ne kao alternativu njiho-
voj upotrebi zdravstvene zaštite u svojim rezidentnim zemljama, kao
oblik “dopunske njege” ili kao “sigurnosni ventil”. DMT je uglavnom
20
povezan sa pružanjem zdravstvene zaštite na osnovu naknade za uslu-
gu iz vlastitog džepa.
2. Motivi potraživanja zdravstvene zaštite u popularnim
turističkim destinacijama
Tipovi turista koji traže medicinsku pomoć u turističkoj destinaciji ra-
zlikuju se prema svojim motivima, koji mogu varirati od ličnih ozljeda
zadobijenih prilikom posjete do pogoršanja hronične bolesti uzroko-
vane kulturnim stresom ili klimatskim promjenama, saobraćajnim ne-
srećama, drogama ili alkoholom, narkoticima, itd. Latief i Ulfa (2024)
identifikuju četiri široke kategorije medicinskih turista:
a) pojedinci koji pretrpe povrede ili razviju zdravstvene probleme to-
kom odmora;
b) osobe koje posjećuju državu s primarnim ciljem liječenja i one koje
nakon posjete odluče da koriste zdravstvene usluge određene nacije;
c) osobe koje putuju u turističke svrhe dok se liječe, i
d) osobe koje traže liječenje bez ikakve veze s turizmom.
Prema podacima Global Advisor-Ipsos (Hrvatska turistička zajednica,
2016), 1 od 5 ispitanika otišao bi u inostranstvo radi jeftinijih zdrav-
stvenih usluga; na primjeru Indije, Indonezije i Kine, to je stav preko
75% učesnika. Ljudi ranije zrele dobi (ispod 35 godina) su najzastu-
pljenija grupa koja bi pod povoljnijim uslovima koristila medicinske
ili stomatološke usluge van zemlje, posebno u Indiji (86%), kao i u
Italiji, Rusiji i Kini (preko 70%). Vodeće svjetske destinacije medicin-
skog turizma (500.000–700.000 putnika) su Malezija, SAD, Tajland,
itd., dok u Evropi (200.000–400.000 putnika) prednjače Poljska,
Njemačka i Turska. Vodeće svjetske destinacije medicinskog turiz-
ma su Indonezija, SAD, Kina i Njemačka (200.000–600.000 putnika).
Bogati traže specijalizirano liječenje u Njemačkoj, Švicarskoj i Velikoj
Britaniji, pa su Njemačka i Švicarska predvodnici medicinskih turista
iz bogatih arapskih zemalja koji odlaze u inostranstvo bez obzira na
relativno visok standard zdravstvenih ustanova u svojim domovinama
21
(Bahrein, Kuvajt, Oman , Katar, Saudijska Arabija, UAE). Mathijsen
i Dziedzic (2024) navode da su za inostrani medicinski turizam naj-
važniji motivacijski faktori: kvalitetna usluga, vrijeme čekanja, jezik i
komunikacija, vrste njege (uključujući i stomatološku zaštitu kao ve-
oma bitnu), dok specifični motivacijski faktori za medicinski turizam
dijaspore uključuju:
a) povjerenje u doktora,
b) znanje o tome kako se upravljati zdravstvenim sistemom,
c) prošlo iskustvo,
d) društvene norme,
e) drugo mišljenje,
f) transport,
g) kvalitetnu uslugu,
h) vrijeme čekanja,
i) jezik i komunikaciju,
j) vrste njege,
k) drugo.
Slika 8. Vodeći motivi medicinskog turizma prema američkom istraživanju tržišta
(Deb, 2024)
22
Prema slici 8, vodeći motivi u strukturi medicinskog turizma su ušte-
de troškova medicinskih usluga i bolji kvalitet medicinske zaštite uz
učešće od 50%, zatim kombinovani tretman sa odmorom 40%, pa
napredna tehnologija 30%, itd.
Lunt et al. (2011) identifikovao je širok spektar tretmana dostupnih u
inostranstvu za potencijalne medicinske turiste, uključujući:
a) Estetska hirurgija (grudi, lice, liposukcija)
b) Stomatologija (kozmetika i rekonstrukcija)
c) Kardiologija/kardiohirurgija (by-pass, zamjena zalistaka)
d) Ortopedska hirurgija (zamena kuka, resurfacing, zamena kolena,
operacija zglobova)
e) Barijatrijska hirurgija (želudačni bajpas, gastrični bandaž)
f) Plodnost/reproduktivni sistem (IVF, promjena pola)
g) Transplantacija organa, ćelija i tkiva (transplantacija organa; ma-
tične ćelije)
h) Hirurgija oka
i) Dijagnoza i pregledi.
Vodeći medicinski zahvati u globalnom medicinskom turizmu, koji
čine 72% ukupnih medicinskih tretmana, su: kozmetički, stomatološ-
ki, plodni, ortopedski i oftalmološki, pa tako:
a) Estetska hirurgija čini oko 25% medicinskog turizma, uz popularne
tretmane uključujući povećanje grudi, liposukciju i zatezanje lica;
b) Stomatološki tretmani čine oko 15% medicinskog turizma, uključu-
jući usluge kao što su implantati, fasete i izbjeljivanje zuba;
c) Procedure za plodnost kao što je IVF traže parovi, što doprinosi oko
12% medicinskog turizma, često zbog dostupnosti i pristupačnosti;
d) Promjene zglobova i ortopedske procedure čine oko 10% medicinskog
turizma, uz značajne uštede u odnosu na mnoge razvijene zemlje;
e) Popularne su oftalmološke procedure poput LASIK-a i uklanjanja
katarakte, koje čine oko 10% medicinskog turizma;
f) Ostali 28% (liječenje srca, raka i neurološki tretmani, barijatrijska
hirurgija, želučani zahvati)
23
2.1. Najpopularnije zdravstveno-medicinske usluge
u Bosni i Hercegovini, i Kantonu Sarajevo
U Bosni i Hercegovini, posebno u Sarajevu, broj posjetilaca iz Zalivskih
zemalja- GCC (Bahrein, Kuvajt, Irak, Oman, Katar, Saudijska Arabija
i Ujedinjeni Arapski Emirati) kontinuirano raste, čineći jednu od
najvećih grupa posjetilaca i prednjači u strukturi ukupnih noćenja
u Kantonu Sarajevo. Zapažanja na terenu, uključujući intervjue sa
zaposlenima u sektoru turizma i zdravstva, pokazala su da su boga-
ti arapski posjetioci prvenstveno motivirani zdravstvenim, posebno
balneološkim turizmom, kao i činjenicom da destinacija ima zdrav-
stvene ustanove koje pružaju medicinske usluge na arapskom jezi-
ku. Termomineralne vode Ilidže, zajedno sa banjom i termalnom ri-
vijerom, privlače turiste iz cijelog svijeta, uključujući Tursku, Bliski
istok, GCC, Centralnu Evropu, te stanovnike Bosne i Hercegovine.
“Termalne, termomineralne i mineralne vode Sarajeva koriste se u
balneologiji još od rimskog perioda u Bosni i Hercegovini (I st.). Vode
su pronađene na hidrogeotermalnom području Ilidža na jugozapadu
destinacije Sarajevo. Područje Ilidže poznato je po termomineralnoj
vodi sa najvišom temperaturom u zemlji” (Žunić et al., 2019). “Regija
Ilidže je izuzetno važna kao geoprometno jezgro i terminal, a ima i
veliki turistički značaj zbog racionalne eksploatacije termomineralnih
voda za turističku i stanovničku namjenu, te opšte prirodne i kulturne
atraktivnosti. Izgrađeni su popularni hoteli i rekreativni rehabilitaci-
oni centri, od kojih su neki zadržali autentični stil iz austrougarskog
perioda u Bosni i Hercegovini (npr. lux hoteli Austrija i Bosna). Ilidža
ima progresivan razvoj turizma u posljednjoj deceniji sa vodećim uče-
šćem u ukupnom turističkom rastu Sarajeva” (Žunić et al., 2019).
Termalna voda i banjski hoteli nalaze se na jugozapadu destinacije
(regija Ilidže), gdje se nalazi jedan od tri ogranka Sanase u Sarajevu.
Tokom produžene ljetne turističke sezone (mart-oktobar) značajan
broj posjetilaca koristi usluge poliklinike Sanasa Ilidža, i dr. Time se
pojašnjava uzajamni odnos turizma i zdravstva, kao i uticaj turistič-
ke destinacije na izbor lokacije i potraživanje zdravstvene ustanove.
Dobar marketing u okviru turističke ponude Sarajeva kroz Turističku
24
zajednicu Kantona Sarajevo (Sarajevo Navigator), uz kvalitetnu uslu-
gu i višejezične medicinske usluge (dostupne na arapskom, engle-
skom, turskom, njemačkom i bosanskom jeziku), skupa doprinose tu-
rističkom značaju poliklinike.
Nadalje, evidentno je da se medicinski turizam među dijasporom širi
u sarajevskoj regiji. Dijasporska grupa turista u Kantonu Sarajevo vri-
jedna je posebne pažnje jer čini veliki broj raseljenih osoba tokom
posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995), od kojih veći-
na posjeduje nekretnine na području glavnog grada, i predstavljaju
povratne turiste u zemlju. Tokom boravka u Sarajevu, koji obično
traje duže (npr. tri mjeseca), veliki broj posjetilaca iz dijaspore (SAD,
Njemačka, Švedska, itd.) koristi razne stomatološke i medicinske za-
hvate (radiološke, ortopedske, internističke, oftalmološke, hirurške,
itd.), prevashodno u privatnom zdravstvenom sektoru. Pristupačniji
troškovi, drugo mišljenje ljekara i jezička adaptacija (maternji jezik)
su glavni razlozi.
3. Turističko-geografska analiza razvoja Kantona
Sarajevo
Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine, zemlje na Balkanskom
poluostrvu (zemlja: 51.187 km2; voda: 10 km2) koja graniči sa
Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina, uključu-
jući Sarajevo, je regija u razvoju s dominantnim tercijarnim sektorom
privrede, uključujući turizam kao jednu od strateških aktivnosti. To je
“cvjetajuća” destinacija sa značajnom stopom turističkog rasta (Žunić,
2023), a “Bosna i Hercegovina je u 2019. godini imala treću stopu
rasta turizma u svijetu” (USAID, 2019). Sarajevo je vodeća turistička
destinacija u zemlji, sa udjelom od preko 40% ukupnog turističkog
prometa (prihodi od turizma u 2019. godini iznosili su 456 miliona
USD, a za Kanton Sarajevo oko 200 miliona USD). Područje Kantona
Sarajevo obuhvata devet općina, sa četiri općine koje čine urbanu
cjelinu – Grad Sarajevo (vidi kartu 1). “Područje Kantona Sarajevo
25
zauzima centralni položaj u Bosni i Hercegovini. To je mjesto na ko-
jem se susreću istok i zapad, sjever i jug, prožimaju slojevi historije i
raznolikosti različitih kultura i njihovih duhovnih i materijalnih sedi-
menata” (Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajeva, 2021).
Slika 9. Gül i Dee-ova mapa položaja Kantona Sarajevo
u Bosni i Hercegovini, Balkan, JI Evropa
(Turhan i Ayataç, 2020)
Sarajevska regija je dom izuzetno bogate prirodne i kulturne bašti-
ne, kao i mnoštva zaštićenih dobara prirodne i kulturne baštine (kao
što su nacionalni spomenici, arheološka nalazišta, zaštićena eko-po-
dručja, vodozaštitne zone i termomineralne vode), sportsko-rekre-
ativni sadržaji, te razvijena turistička i ugostiteljska infrastruktura,
uključujući moderne zdravstvene usluge. “Kombinacija društvenih i
ekoloških faktora stvara povoljan geografski položaj Sarajeva. Ova
regija obuhvata susret različitih civilizacija i naroda, koji su ostavili
izrazit trag. Osnovna raskrsnica puteva bila je uglavnom uzrokova-
na prirodnim faktorima. Povezanost Bosne i Hercegovine i Kantona
Sarajevo sa evropskim trgovačkim rutama na sjeveru i Sredozemnim
morem na jugu je najvećim dijelom zahvaljujući koridoru Vc. Zračni
saobraćaj povezuje Sarajevo sa cijelim svijetom” (Zavod za planiranje
26
razvoja Kantona Sarajeva, 2021). “Sarajevo, kao glavni grad, ima po-
voljan geografski, saobraćajni i turistički položaj, dobro je poveza-
no sa Evropom i ostatkom svijeta, a ujedno je i dio veoma važnog
evropskog turističkog koridora koji povezuje kontinentalnu srednju
Evropu i Mediteransku Evropu. Sarajevo ima pozitivan turistički rast
u posljednjoj deceniji, ali se i dalje računa kao “city break– usputna de-
stinacija” zbog kraćeg noćenja – manje od 3 dana (Žunić et al., 2019).
“Sarajevo je evropska turistička destinacija u razvoju. Teritorija 5 op-
ćina (četiri urbane plus Ilidža) ima većinu turističko receptivnih sadr-
žaja (smještaj, ugostiteljstvo, prevoz, informacije, muzeji i turističke
atrakcije). Destinacija ima pozitivan turistički rast u protekle dvije
decenije – broj noćenja je porastao za 9% i dostigao cca. 1 milion
noćenja u 2017. (925.198) sa visokim učešćem međunarodnih turista
od 89%. Ugostiteljstvo Sarajeva je u 2017. godini ostvarilo bruto pro-
met od 200 miliona EUR. Postoji progresivna stopa rasta smještaja od
20% jer su za “cvjetajući turizam” potrebni novi i moderni hoteli, kao
što su nedavno izgrađeni Novotel Sarajevo Bristol, Hills, Marriot, itd.
Sarajevo ima 160 smještajnih jedinica (2017), dok “hoteli” zauzimaju
32%. Većina hotela je koncentrisana u gradskoj zoni, dok su najljepši
– luksuzni hoteli uglavnom smješteni na jugozapadu oko termalnih
voda koje je udaljeno 10-15 km od centra grada” (Žunić et al., 2020).
“Geopolitički položaj Sarajeva određen je njegovom povoljnom loka-
cijom i ulogom glavnog grada Bosne i Hercegovine, odnosno funkcija-
ma koje obavlja u tom svojstvu. Sarajevo je administrativno-politička,
ekonomsko-finansijska, obrazovno-naučno-istraživačka, zdravstvena,
i kulturna prijestolnica zemlje, kao i olimpijski grad i sjedište naj-
važnijih međunarodnih organizacija koje funkcionišu u BiH. Kanton
Sarajevo je 2006. godine proglašen evropskom regijom, čime je pono-
vo u rangu evropskih metropola i promoviše se kao destinacija ugod-
nog življenja i profitabilnog poslovanja” (Zavod za planiranje razvoja
Kantona Sarajevo, 2021).
27
Slika 10. Prostorni raspored strateških sektora privrede u Kantonu Sarajevo
(Autorska modificirana karta Ministarstva prostornog uređenja Kantona Sarajevo—
jezička adaptacija karte, podcrtavanje turizma i dodavanje simbola za turizam na
područje općine Hadžići)
28
Slika 10. pokazuje da su turizam i zdravstvo ključni privredni i druš-
tveni sektori u jedinicama lokalne samouprave Kantona Sarajevo (7
od 9 općina), sa izuzetkom samo 2 općine (Vogošća i Ilijaš, sa izra-
ženom stambeno-industrijskom funkcijom). Dakle, razvoj turizma i
zdravstva dominira na oko 78% administrativne teritorije kantona.
U Hadžićima turizam nije bio planiran kao strateški sektor prema
izvornoj karti. Međutim, opština je prepoznala svoje mogućnosti za
uključivanje u razvoj turizma zahvaljujući bogatom prirodnom i po-
ljoprivrednom potencijalu. Budući da turizam danas predstavlja jednu
od njegovih glavnih strateških grana, na kartu je dodan simbol za
turizam. Razvoj turističkih naselja za bogate arapske klijente u ovom
dijelu kantona podstaknut će razvoj komplementarne infrastrukture,
uključujući zdravstvenu zaštitu.
Statistički pokazatelji za period 2007-2023 pokazuju kontinuirani rast
sarajevskog turizma, uz pad tokom COVID-19, ali uz važnu napome-
nu da se turizam ubrzano revitalizirao i doživio najveću ekspanziju u
postpandemijskom periodu – 2023. godine:
Slika 11. Rast ukupnog broja posjeta i noćenja u Kantonu Sarajevo
u periodu 2007-2023.
(Autori. Na osnovu statističkih podataka Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)
29
Slika 11. ilustruje ukupni i pozitivni obrazac rasta dolazaka i noćenja
turista u Kantonu Sarajevo od 2007. do 2023. godine, sa deklinacijom
jedino u 2021. (što se može pripisati ograničenim putovanjima i glo-
balnoj pandemijskoj krizi). Turističku industriju razorio je COVID-19,
koji je skoro prepolovio broj noćenja. Međutim, u 2023. godini i broj
turista i broj noćenja doživjeli su značajan porast vrijednosti koji je
premašio sve dosadašnje rekorde, što ukazuje da je turizam strateška
grana Sarajeva i da mu se daje značajan prioritet.
Slika 12. Kontinuirani rast noćenja u Kantonu Sarajevo u periodu 2007-2023.
(Autori. Na osnovu statističkih podataka Zavoda za planiranje razvoja
Kantona Sarajevo)
Slika 12. ilustruje kontinuirani rast stranih noćenja u Kantonu
Sarajevo između 2007. i 2023. godine, naglašavajući značaj rasta me-
đunarodnog turizma u najpopularnijoj turističkoj destinaciji u Bosni
i Hercegovini.
30
Slika 13. Struktura noćenja u Kantonu Sarajevo u 2023. godini
(Autori. Na osnovu statističkih podataka Zavoda za planiranje razvoja
Kantona Sarajevo)
Inostrana noćenja činila su 86% svih noćenja u 2023. godini, u odnosu
na 76% u 2007. Deset zemalja čini 58,9% ukupnih noćenja u Kantonu
Sarajevo: Turska, Hrvatska, Kraljevina Saudijska Arabija, Srbija i
Ujedinjene Arapske Emirati, Sjedinjene Američke Države, Njemačka
i Kuvajt, Slovenija i Oman, a preostalih 41,1% otpada na ostale ze-
mlje (Crna Gora, Kina, Austrija, Velika Britanija, Italija, Holandija,
Švedska, Francuska, Poljska, itd.).
Slika 14. prikazuje strukturu noćenja u Kantonu Sarajevo za 2023.
godinu, sa deset najzastupljenijih zemalja (cca 59%), uz napomenu
da prvih pet zemalja (Turska, Hrvatska, Saudijska Arabija, Srbija i
Ujedinjeni Arapski Emirati) čini statističku većinu od 53% ukupnih
noćenja kantona.
31
Slika 14. Struktura ukupnih noćenja u Kantonu Sarajevo prema dolascima u 2023.
(Autori. Na osnovu statističkih podataka Zavoda za planiranje razvoja
Kantona Sarajevo)
Analizom podataka o turizmu iz dokumenata Zavoda za planiranje ra-
zvoja Kantona Sarajevo (2010., 2018. i 2024.) utvrđujemo da je isko-
rištenost kapaciteta u posljednjoj deceniji 2013-2023. godine uglav-
nom stagnirala (2023.: 29%, 2013.: 30%), uprkos činjenici da je stopa
rasta iskorištenosti smještaja za period 2017-2023. pozitivna i iznosi
oko 4% na nivou Kantona Sarajevo. Uz prosječan boravak od samo
dva dana u Kantonu, stopa rasta boravka u posljednjih deset godina
(2013–2023) ima nultu vrijednost (stagnaciju). Globalna pandemija
je odigrala ulogu u ovoj stagnaciji, jer je broj registrovanih smještaj-
nih objekata pao sa 171 u 2019. na 141 u 2023. Međutim, značajan
dio noćenja ostvaruje se u privatnom sektoru, koji ima najveću stopu
malverzacija u noćenjima, a u odnosu na 2019. (13.529), u 2023. go-
dini (13.541) ima više registrovanih ležajeva. Prostornom analizom
utvrđeno je da su Hadžići (36%), Centar (34%), Stari Grad (31%)
i Ilidža (30%) imali najveće stope rasta iskorištenosti kapaciteta u
32
istom periodu, a pošto je njihova vrijednost ≥30% ( zahtjevani stan-
dard za održivo korištenje), smatraju se opštinama profitabilnim i
održivim sa potencijalom za unapređenje turizma. Rastuća potražnja
za smještajem u Hadžićima (npr. arapska turistička naselja Osenik
Resort i Seosko ljetovalište u Hadžićima) i Ilidža (Banje) naglašava
važnost prirodnih resursa Kantona Sarajevo, uključujući termomine-
ralne vode, zaštićena područja, planinske pejzaže i šumske ekosisteme
u neposrednom zelenom okruženju. Prirodni lokaliteti privlače većinu
stranih turističkih ulaganja, posebno iz zemalja Zaljeva, a “hotelijeri
navode da je sve veći broj arapskih turista s povećanjem doprinosa
ukupnim noćenjima” (Žunić, 2018).
4. Razvoj zdravstvene (dmnt. privatne) infrastrukture
u Kantonu Sarajevo
Prema Dobre et al. (2004), turistička industrija je skup ekonom-
skih i neekonomskih aktivnosti koje direktno ili indirektno doprino-
se zadovoljavanju zahtjeva turista, uključujući zdravstvenu zaštitu.
“Zdravstvena zaštita je sistem društvenih, grupnih i individualnih mje-
ra, usluga i aktivnosti usmjerenih na očuvanje i unapređenje zdravlja,
prevenciju bolesti, rano otkrivanje, pravovremeno liječenje, zdrav-
stvenu zaštitu i rehabilitaciju, te primjenu zdravstvenih tehnologija”
(Institut za Javno zdravstvo Kantona Sarajevo, 2023.). “Zdravstvena
infrastruktura se odnosi na svu fizičku infrastrukturu, nemedicinsku
opremu, transportnu i tehnološku infrastrukturu (uključujući IKT) po-
trebnu za efikasno pružanje usluga” (Masaba et al., 2020). “Adekvatna
zdravstvena infrastruktura ima mnogo komponenti: fizičke objek-
te koji njegu čine pristupačnom; laboratorija, obuka i drugi prateći
objekti; pouzdane zalihe farmaceutskih i drugih materijala; obučeno
osoblje i sistemi stručnog usavršavanja; i mehanizmi za distribuciju
resursa i ekspertize” (Rouzbehani, 2019). “Snažna javnozdravstvena
infrastruktura uključuje sposobnu i kvalifikovanu radnu snagu, ažur-
ne podatke i informacione sisteme, te agencije koje mogu procijeniti
33
i odgovoriti na potrebe javnog zdravlja” (Ured za prevenciju bolesti i
promociju zdravlja).
Turizam podstiče razvoj zdravstvene infrastrukture u receptivnim tu-
rističkim destinacijama širom svijeta, uključujući i Kanton Sarajevo.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, zdrav-
stvena zaštita u Kantonu Sarajevo se pruža kroz zdravstvenu zaštitu u
javnom i privatnom sektoru i organizira se i provodi na primarnom,
sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Prema Žunić
(2018), javne i privatne zdravstvene ustanove pružaju zdravstvenu
zaštitu u Sarajevu, dok turističke agencije, osiguravajuća društva i
moderni hoteli plasiraju zdravstveno osiguranje i prateće usluge kao
dio svojih turističkih paketa. Turisti mogu imati koristi od privatnih
poliklinika koje pružaju specijalističke tretmane na engleskom jeziku,
kao što je “Sanasa”, i imaju otvoren pristup sa pasošem i definisanim
cjenovnikom medicinskih usluga.
Zdravstvene ustanove u kojima se pruža primarna zdravstvena zaštita
(PZZ) su:
1) domovi zdravlja, apoteke, zavodi za zdravstvenu zaštitu, hitne služ-
be, i
2) privatni sektor (ambulante, apoteke, stomatološke ordinacije).
“Opća ili porodična medicina je osnovna disciplina u primarnoj zdrav-
stvenoj zaštiti i kičma mnogih zdravstvenih sistema u Evropi” (Zavod
za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, 2023).
Sekundarna zdravstvena zaštita je podijeljena u dvije kategorije:
a) specijalističko-konsultativna djelatnost (bolnice, domovi zdravlja,
zdravstveni zavodi i privatni sektor, koji uključuje poliklinike, cen-
tre, institute, sanatorije i laboratorije), i
b) bolnička zdravstvena zaštita (klinički centri, bolnice i specijalizovani
zdravstveni instituti).
34
Slika 15. Organizaciona struktura zdravstvenog sistema Kantona Sarajevo sa fokusom
na privatni sektor (podcrtano) koji je najvažniji za zdravstvenu zaštitu turista
(Autor CA. Na osnovu sheme Ljekarske komore Kantona Sarajevo, 2023:
jezički i grafički prilagođeno)
35
“Djelatnost specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite organizi-
rana je kao bolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zašti-
ta u javnom sektoru i kao ambulantna specijalističko-konsultativna
zdravstvena zaštita u javnom i privatnom sektoru” (Zavod za planira-
nje razvoja Kantona Sarajevo, 2023.).
Tercijarna zdravstvena zaštita se pruža na nivou univerzitetsko-klinič-
ke bolnice i višedimenzionalna je jer “obuhvata pružanje najnapred-
nijih oblika zdravstvene zaštite, odnosno visoko diferencirane i skupe
dijagnostičke pretrage i terapijske procedure u oblasti specijalistič-
ko-konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite, naučnoistraživačkog
rada i nastave za potrebe zdravstvenih studija” (Zavod za javno zdrav-
stvo Kantona Sarajevo, 2023).
Tab.1. Karakteristike zdravstvenog sektora Kantona Sarajevo
u periodu 2013-2022.
2013 2022
Stanovništvo 413.593 419.543
Zaposleni u zdravstvu 7.651 7.786
Punktovi PZZ na 100.000 st. 36,82 38,38
Timovi porodične medicine 200 223
Privatne zdravstvene ustanove 417 471+
Apoteke 118 171
(Autori. Na osnovu raspoložovih podataka Zavoda za javno zdravstvo Kantona
Sarajevo i Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)
Gornja tabela pokazuje blagi porast ukupne populacije Kantona Sarajevo
između 2013. i 2022. Međutim, treba napomenuti da postoje naznake da
bi stvarno stanje na terenu moglo biti veće nego što pokazuje demografska
statistika jer se mnogi imigranti ne odjavljuju sa svojih ranijih prebivališta u
administraciji drugih opština u Bosni i Hercegovini radi ostvarivanja socioe-
konomskih pogodnosti u kantonu, npr. za prevoz, odmor i druge aktivnosti
(“rupe u sistemu”). Parametri koji definišu zdravstveni sistem, uz blago po-
zitivan demografski rast, su također povećani: zdravstveni radnici, domovi
zdravlja, timovi porodične medicine, privatne zdravstvene ustanove, apoteke.
36
Tab.2. Struktura zdravstvenih radnika u Kantonu Sarajevo
2013 2022
Aps. %Aps. %
Ukupno zaposleni u
zdravstvu 7.651 100 7.786 100
Doktori, specijaliste,
stomatolozi, farmaceuti i dr. 5.522 72,17% 5.795 74,43%
Zdravstveni saradnici 134 1,75% 122 1,57%
Administrativno-tehničko
osoblje 1.995 26,08% 1.869 24,00%
(Autori. Na osnovu podataka Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavoda
za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)
Prema gornjoj tabeli, ukupan broj zdravstvenih radnika porastao je za preko
stotinu u periodu 2013–2022, prvenstveno u kategoriji visokog obrazovanja
(liječnici i dr.), sa 72 na preko 74%.
Tab.3 Osnovna struktura zdravstvenih punktova Kantona
Sarajevo u periodu 2013-2022
Punktovi zdravstvene zaštite/ na 100.000 st. 2013 2022
Primarna zdravstvena zaštita 36,82 38,38
Hitna medicinska pomoć 2,03 2,15
Apoteke 9,26 9,53
Fizikalna medicina i rehabilitacija (aps.) 79
(Autori. Na osnovu podataka Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavoda
za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)
U Kantonu Sarajevo, ukupan broj zdravstvenih punktova porastao je u svim
kategorijama u periodu od 2013. do 2022. godine, pri čemu su najveći dio ra-
sta činili domovi primarne zdravstvene zaštite, apoteke i fizikalni centri.
37
Tab.4 Prostorni raspored timova porodične medicine u Kantonu
Sarajevo u periodu 2013-2022.
Timovi porodične medicine 2013 2022
Stari Grad 21 19
Centar 36 42
Novo Sarajevo 29 40
Novi Grad 52 57
Ilidža 26 26
Vogošća 11 14
Hadžići 10 12
Ilijaš 11 10
Trnovo 4 3
UKUPNO: 200 223
(Autori. Na osnovu podataka Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavoda
za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)
“Zdravstvena djelatnost u privatnom sektoru na području Kantona Sarajevo
ima razvijenu mrežu zdravstvenih ustanova, posebno na nivou sekundarne
zdravstvene zaštite, zatim stomatološke i ljekarničke djelatnosti” (Zavod za
javno zdravstvo Kantona Sarajevo, 2013). “Turistički razvoj Sarajeva podsta-
knuo je rast privatnih zdravstvenih ustanova koje pružaju usluge na engle-
skom jeziku: Al Tawil, Sanasa, Sara-Vita i dr. (Žunić, 2023). Rast privatnog
zdravstvenog sektora značajno se širi, pa “za pružanje usluga porodične medi-
cine u privatnim zdravstvenim ustanovama u periodu januar-decembar 2022.
godine izdvojena su sredstva u iznosu od 381.236 KM (cca 194.643 EUR),
što je 89% planiranih sredstava za 2022. godinu i 10% više u odnosu na na
isti period prethodne godine” (Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo,
2023). Stalni priliv stanovnika (iz drugih kantona i općina) i priliv turista u
Kanton Sarajevo povećava opterećenje zdravstvenog sistema, pa lokalni i stra-
ni pacijenti se često upućuju na usluge privatnih poliklinika. Međutim, rast
privatnih zdravstvenih ustanova posebno je podstaknut rastom turizma, jer
se medicinske usluge naplaćuju direktno iz vlastitog džepa, što je preferirana
praksa kod stranih turista i posjetilaca iz dijaspore, jer doprinosi bržem stva-
ranju prihoda.
38
Tab.5. Struktura i rast privatnog zdravstvenog sektora
u Kantonu Sarajevo
Privatni sektor u zdravstvenoj zaštiti KS 2013 2022
Ordinacije opće medicine 3 NA
Specijalističke ordinacije 79 83
Zdravstvene poliklinike, centri, zavodi i
lječilišta 39 42
Ambulante za kućnu njegu i liječenje 2 3
Stomatološke ordinacije, poliklinike i centri 156 191
Apoteke 118 131
Medicinske-biotehničke laboratorije 5 NA
Stomatološke laboratorije 15 21
UKUPNO: 417 471+
*nema podataka za privatne opće medicinske prakse i laboratorije u 2022. (NA);
stoga je ukupan broj privatnih zdravstvenih ustanova veći od prikazanog
(Autori. Na osnovu podataka Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavoda
za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)
Prema tabeli 5, u ukupnoj strukturi privatnog zdravstvenog sektora
većinu čine stomatološke ustanove sa oko 41%, apoteke sa 28%, spe-
cijalističke ordinacije sa 18%, zatim poliklinike sa 9%, itd. Ukupan
broj privatnih zdravstvenih ustanova povećao se sa 417 u 2013. na
preko 471 u 2022. godini.
39
Slika 16. Prostorni raspored privatnih zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo
(Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo)
Na slici 16. vidi se da centar Sarajeva ima najveću gustoću privat-
nih zdravstvenih ustanova, dok općina Ilidža prednjači u van-urbanoj
zoni Kantona.
40
Slika 17. Prostorni raspored privatnih stomatoloških ustanova u Kantonu Sarajevo
(Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo)
Prema slici 17, najveća gustina privatnih stomatoloških ustanova je u
urbanoj zoni (Centar i Novo Sarajevo) i na području Ilidže (vangrad-
ska zona).
Ukupan broj apoteka u privatnom sektoru znatno je veći od broja jav-
nih apoteka, tako da privatne apoteke čine većinu (77% od ukupnog
broja apoteka Kantona Sarajevo u 2022. godini).
Tab.6 Apoteke u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru
Kantona Sarajevo
Apoteke KS 2013 2022
Ukupno 118 171
Državne 41 40
Privatne 77 131
(Autori. Na osnovu podataka Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavoda
za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)
41
Slika 18. Prostorni raspored apoteka u Kantonu Sarajevo
(Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo)
Prema slici 18, najveća gustoća apoteka je u urbanoj zoni (Centar i
Novi Grad) i na području Ilidže (vangradska zona).
42
Tab. 7 Prostorni raspored apoteka Kantona Sarajevo
u 2022. godini
Apoteke KS (2022) Ukupno Državne Privatne
Stari Grad 16 6 10
Centar 35 926
Novo Sarajevo 31 922
Novi Grad 41 8 33
Ilidža 23 2 21
Vogošća 9 2 7
Hadžići 9 1 8
Ilijaš 6 2 4
Trnovo 1 1 0
UKUPNO: 171 40 131
(Autori. Na osnovu podataka Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavoda
za planiranje razvoja Kantona Sarajevo)
Gornja tabela pokazuje najgušću koncentraciju apoteka od oko 72%
u urbanom području, a prednjači općina Novi Grad sa oko 24% (naj-
mnogoljudnija općina u Kantonu), dok u vangradskoj zoni prednjači
Ilidža sa oko 14%. Samo općina Trnovo ima jednu apoteku u javnom
vlasništvu, ali nema privatnih apoteka (najslabije naseljena općina u
Kantonu Sarajevo).
Uočena je snažna pozitivna korelacija između turističke ekspanzije
općine Ilidža i rastuće koncentracije i sve veće raznolikosti privatnih
zdravstvenih ustanova na njenom području. Iako nema zakonski na-
ziv urbane općine, Ilidža ima odličnu lokaciju u neposrednoj blizini
Međunarodnog aerodroma Sarajevo i udaljena je samo 15 minuta od
centra grada, sa dobrim željezničkim i autobuskim vezama. Njen pro-
gresivan urbani i turistički razvoj — “najveća stopa rasta turizma u
Kantonu Sarajevo” (Žunić, 2018) — u velikoj mjeri je uslovljen nje-
nim popularnim prirodnim i kulturnim atrakcijama, povoljnom loka-
cijom i dobro razvijenim transportnim sistemom, pa se to odrazilo i na
značajniji razvoj zdravstvene infrastrukture.
43
5. Profil i evolucija Sanase u Kantonu Sarajevo u
korelaciji sa impaktima turističkog razvoja
Osnovana 1999. godine, poliklinika “Sanasa” je prva privatna medi-
cinska ustanova u Sarajevu i projekat stranih investitora. Uvrštena
je na listu legitimnih i akreditiranih privatnih zdravstvenih ustano-
va u Kantonu Sarajevo koje nude medicinske usluge na bosanskom i
četiri strana jezika: engleskom, arapskom, turskom i njemačkom (za
strane državljane i druge strane pacijente, kao što su strani posjetio-
ci). Raspolaže stručnim medicinskim osobljem, sofisticiranom tehno-
logijom liječenja i dijagnostike i pridržava se evropskih standarda.
Zapošljava više od 80 zdravstvenih radnika, uključujući oko 30 dokto-
ra specijalista sa velikim iskustvom. Pruža širok spektar specijalistič-
kih medicinskih usluga:
a) interna medicina,
b) kardiologija,
c) pneumoftiziologija,
d) gastroenterohepatologija,
e) dermatovenerologija,
f) oftalmologija,
g) reumatologija,
h) neurologija,
i) hirurgija,
j) urologija,
k) dermatologija,
l) radiologija,
m) stomatologija,
n) ultrazvučna dijagnostika,
o) endokrinologija,
p) ginekologija,
q) laboratorija (biohemija, mikrobiologija i imunologija),
r) medicina rada,
s) nefrologija,
t) ortopedija,
u) otorinolaringologija,
44
v) pedijatrija,
w) porodična medicina, i
x) psihologija.
Slika 19. Stomatološka ordinacija Sanasa Ilidža
(Galerija poliklinike Sanasa, Sarajevo)
Na području Kantona Sarajevo postoje tri filijale poliklinike “Sanasa”:
jedna u urbanom području (Novo Sarajevo) i dvije u vangradskom
području (Ilidža, Vogošća).
Vizija Poliklinike SaNaSa je da bude uzor privatne prakse u Bosni i
Hercegovini i prvi odabir klijenata za vrhunske zdravstvene usluge
dijagnostike, terapije i rehabilitacije, kao i da budemo jedan od vo-
deći poliklinički centara u regiji, prepoznat i priznat u svijetu. Ciljevi
sarajevske privatne poliklinike Sanasa su:
a) Zaštita zdravlja svih građana;
b) Zaposlenje stručnog domaćeg kadra koji će svoj posao obavljati
profesionalno i humano;
45
c) Stalno unapređenje postojećih službi i uvođenje novih djelatnosti
koje su deficitarne u gradu i državi;
d) Permanentna edukacija zaposlenih kadrova;
e) Pružanje kvalitetnih medicinskih usluga kroz cjenovnik prilagođen
standardu većine građana.
Slika 20. Prostorni raspored tri filijale “Sanasa” u Kantonu Sarajevo
(Autorski CA projekat podržan sa Google My Maps i Google Earth)
Poliklinika kroz različite vrste ugovora i sporazuma uspješno sara-
đuje sa brojnim uglednim klijentima, kompanijama iz raznih grana,
stranim organizacijama i velikim brojem ambasada. Među njima su
i turoperatori, pa je, kako je ranije navedeno, Turistička zajednica
Kantona Sarajevo (Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo) uvrstila
polikliniku “Sanasa” u redovnu turističku ponudu Kantona Sarajevo
(aditivni ili komplementarni element destinacije).
46
Slika 21. Poliklinika “Sanasa” Ilidža u Sarajevu, FBiH, BiH
(CA Autor)
Radi boljeg razumijevanja imidža sarajevske privatne poliklinike
“Sanasa” i njene uloge u turističkoj destinaciji Kantona Sarajevo, ana-
lizirane su i evaluirane brojne recenzije na Internetu putem društve-
nih mreža, službenog portala Poliklinike, te turističkih informativnih
portala, što je dovelo do sljedećih zaključaka:
a) Prosječna ocjena svih recenzija koje su trenutno dostupne na Inter-
netu je 4,6 od 5 zvjezdica, na osnovu ukupno 18.548 recenzija, uz
napomenu da neki pojedinci mogu imati više naloga jer su fanovi
na različitim mrežama;
b) Sumirane recenzije na Google-u: Sanasa Vogošća dobila je 4,7 od 5
(75), Sanasa Ilidža 4,4 od 5 (155), Sanasa Grbavica 3,6 od 5 (274),
a ukupno 4,23 (504);
c) Poliklinika Sanasa: 4,8 od 5 (8.955) na zvaničnom portalu;
47
d) Facebook: 10,5 hiljada pratilaca, 10.138 lajkova i 5 od 5 zvjezdica
(9.063);
e) Glassdoor: 26 recenzija sa 4,2 od 5 zvjezdica, 78% je preporučuje;
f) Najveći broj recenzija sa maksimalnom ocjenom (5) registrovan je
na Facebooku (preko 9 hiljada), zatim na zvaničnom portalu poli-
klinike (blizu 9 hiljada i ocjena 4,8), te na Google-u, gdje su recen-
zije razvrstane po filijalama Sanase na 3 lokacije u Kantonu Sara-
jevo, od kojih poliklinika Sanasa Vogošća prednjači prema ocjeni
(4,7) (preko 70 recenzija), dok ordinacija na Grbavici prednjači po
broju recenzija (preko 270 recenzija);
g) Sanasa kao dio turističkog proizvoda Kantona Sarajevo (uključena
u promociju redovne destinacije: Sarajevo Destination, Turistička
zajednica Kantona Sarajevo);
h) Sanasa kao dio turističkog vodiča Sarajeva (Sarajevo Navigator);
i) Sanasa kao dio informativne baze podataka MEDEX Emis (Kanto-
nalne ambulante);
j) Sanasa kao vodeća sarajevska privatna poliklinika po broju pratila-
ca na društvenim mrežama i broju recenzija sa prestižnom ocjenom.
U cilju razumijevanja trenda razvoja poliklinike Sanasa, utvrđeno je
nekoliko relevantnih parametara: ukupan broj zaposlenih i zaposle-
nih sa visokom stručnom spremom; broj i vrsta medicinskih usluga;
ukupan broj korisnika medicinskih usluga (pacijenata); i broj stranih
pacijenata, uključujući njihovu strukturu po dolascima; uticaj glavne
turističke sezone i stranih posetilaca na posete, kao i ulogu turističke
lokacije u održivosti poslovanja i prihoda; broj polikliničkih ispostava
na području Kantona, te vizija daljeg prostornog razvoja, uključujući
svijest o značaju turizma i turističkih lokacija za razvoj poliklinike
na području Kantona Sarajevo. Prema rezultatima zatvorenog upit-
nika (sprovedenog sa menadžmentom i administracijom) konstatuje
se da poliklinika “Sanasa” od osnivanja do danas ima pozitivan trend
razvoja, koji se odnosi na umjereno kontinuirani porast posmatranih
parametara:
a) povećava se ukupan broj zaposlenih i zaposlenih sa visokom struč-
nom spremom (liječnici specijalisti i dr.), pa je udio zaposlenih sa
48
visokom stručnom spremom u ukupnoj strukturi zdravstvenih rad-
nika u poliklinici 30–50%;
b) raste broj korisnika medicinskih usluga, domaćih i stranih pacije-
nata, pa je udio stranih korisnika tokom ljetne turističke sezone i
do 30%, a u njihovoj strukturi prema dolascima najzastupljeniji su:
Turska i Arapske zemlje (KSA, UAE, Katar, Kuvajt, Sirija, Egipat,
Iran, Jordan, itd.);
c) ukupni godišnji prihodi poliklinike rastu, a najveći promet u smislu
najvećeg broja posjeta i najbolje zarade ostvaruje se tokom ljetne
sezone, iako se smatra da je udio stranih pacijenata u održivom
prihodu poliklinike slabiji;
d) ispostava Sanasa Ilidža ima najveći broj stranih pacijenata;
e) najveće prihode ostvaruje filijala Sanasa Grbavica (Novo Sarajevo);
f) asortiman medicinskih usluga u poliklinici je od osnivanja do da-
nas porastao i proširen je za 30-50%, a najtraženije su: interna me-
dicina, porodična medicina, medicina rada, dermatologija, gineko-
logija, ultrazvučna dijagnostika i laboratorijske usluge;
g) ne planira se otvaranje nove filijale poliklinike Sanasa u Kantonu
Sarajevo, a za izbor lokacije poliklinike “možda” je važan i turistič-
ki značaj općine.
49
IV. Diskusije i zaključak
Rezultati istraživanja potvrdili su globalnu povezanost turizma i zdrav-
stva, posebno u Kantonu Sarajevo i na relaciji privatnog zdravstvenog
sektora, u kome značajnu ulogu ima privatna poliklinika “Sanasa”.
Zdravstvena infrastruktura je komponenta turističke infrastrukture
koja opslužuje turiste, a zdravlje je na 2. mjestu među turističkim mo-
tivima posjete u svjetskom ulaznom turizmu. Korištenje zdravstvenih
usluga doprinosi razvoju zdravstvenog, medicinskog i dijasporsko-
medicinskog turizma, a slični trendovi identificirani su i na području
Kantona Sarajevo, vodeće bosanskohercegovačke turističke destinaci-
je (BiH je zemlja s trećom najvećom stopom rasta turizma u svijetu u
2019. godini). Iako je rast u turizmu ipak progresivniji, utvrđena je
jaka veza između ekspanzije turizma i zdravstvene zaštite u navede-
noj destinaciji, s posebno izraženom dinamikom rasta u privatnom
zdravstvenom sektoru. Uticaji turizma, uz demografski razvoj, dopri-
nijeli su širenju privatnih poliklinika, uključujući i Sanasu sa tri po-
družnice u Kantonu Sarajevo. Prethodni rezultati ukazuju na to kako
turizam utiče na zdravlje u posmatranom području: veća ulaganja u
zdravstveni sistem, poboljšan razvoj infrastrukture, veća ekspanzija
privatnog zdravstvenog sektora i, u geografskom smislu, pojačan ra-
zvoj zdravstvene infrastrukture u glavnim turističkim zonama (cen-
tar sa starim jezgrom, Ilidža i Hadžići). Saradnja turoperatora (TZ
Kantona Sarajevo) i privatnih zdravstvenih ustanova (npr. “Sanasa”),
promocija poliklinike u okviru turističke ponude Kantona Sarajevo
(zvanična web stranica “Sarajevo Destination”), i njeno uvrštavanje u
turistički vodič (Sarajevo Navigator) su dalji primjeri odnosa između
zdravstva i turizma. Turističkim kanalima “Sanasa” je promovisana
kao moderna sarajevska privatna poliklinika koja pruža medicinske
usluge na pet jezika (bosanski, engleski, turski, njemački i arapski).
Sanasa Ilidža ima najpovoljniju poziciju sa turističkog aspekta jer se
nalazi u jednoj od najpopularnijih turističkih zona, budući da opći-
na Ilidža prednjači u kantonu po svom turističkom razvoju. Kohezija
turizma i privatnog zdravstvenog sektora, na primjeru poliklinike
Sanasa, pokazuje se i u najvećem broju posjeta njenoj filijali na Ilidži,
50
gdje je i najveći promet turista. Osim toga, u strukturi stranih turista
na području općine Ilidža, kako navodi Žunić (2018) na osnovu inter-
vjua sa turističkim i hotelskim menadžerima, najzastupljeniju klijen-
telu predstavljaju posjetioci iz Turske i arapskih zemalja, a isti sastav
nalazimo i u Sanasa Ilidža. Medicinske usluge poliklinike “Sanasa” lin-
gvistički su prilagođene najzastupljenijoj turističkoj klijenteli Kantona
Sarajevo, koja, između ostalih, koristi medicinske usluge u navedenoj
destinaciji. Sve veći broj posjeta dijaspore, uključujući medicinske tu-
riste dijaspore koji putuju u svoju bivšu zemlju porijekla radi drugog
mišljenja ljekara, također je jedan od prepoznatih trendova u turistič-
koj industriji Kantona Sarajevo. Kao takve, zdravstvene ustanove tre-
bale bi razmotriti promociju svojih zdravstvenih proizvoda na ovom
tržištu. “DMT se može promovirati na sve konkurentnijem tržištu me-
dicinskog turizma, pri čemu turistička niša dijaspore postaje sve po-
pularnija. Transnacionalne prakse traženja zdravstvene zaštite trebalo
bi podsticati oglašavanjem “zdravstvenih paketa” prilagođenih dijas-
porama kako bi ih privukli u zemlje porijekla i geografsku blizinu,
uzimajući u obzir važnost motivacijskih faktora u planiranju promo-
cije. Marketing medicinskih usluga u ovom segmentu pokazao se ko-
risnim za određene zemlje” (Mathijsen i Dziedzic, 2024). Poliklinika
Sanasa bi svojom bogatom medicinskom ponudom mogla imati važnu
ulogu na DMT tržištu, zahvaljujući brojnim odličnim recenzijama na
internetu i naučnoj afirmaciji. Zadovoljstvo uslugom, povoljni troško-
vi i usmene preporuke (WOM) također doprinose njenom povoljnom
imidžu. Međutim, ciljevima Strateškog plana Zavoda za javno zdrav-
stvo Federacije Bosne i Hercegovine za period 2014–2019. (2014.), na
primjer, sektor turizma je zanemaren kao važan za jačanje saradnje
(nije ni spomenut), što ističe jedno od značajnijih pitanja da odnos
zdravlja i turizma u Bosni i Hercegovini, uključujući i Kanton Sarajevo,
još uvijek nije dovoljno shvaćen. S obzirom da Svjetska zdravstvena
organizacija stavlja zdravlje u srce turizma i svojom misijom, vizijom
i dokumentima zagovara i promoviše koheziju zdravstva i turizma
kao jedan od prioritetnih strateških ciljeva, ovaj rad doprinosi uklju-
čivanju Kantona Sarajevo u savremene modele koje nameću WTO i
WHO, razjašnjavajući aktuelne trendove kohezivnog rasta turizma i
51
zdravstva u destinaciji. Nalazi predstavljeni u ovom radu doprinijet će
boljem razumijevanju odnosa turističkog i zdravstvenog sektora, kao i
optimalnijem strateškom planiranju zdravstvenih resursa na području
Kantona, uključujući mogućnosti potencijalnog daljeg teritorijalnog
proširenja privatne poliklinike “Sanasa” uvažavajući turistički značaj
buduće lokacije (računajući na centar grada, Ilidžu i Hadžiće kao po-
tencijalo održive opcije). Na kraju, moguće je sumirati saznanja koja
pobliže referišu koheziju turizma i zdravstva u turističkim receptiv-
nim destinacijama:
a) veća ulaganja u zdravstveni sistem,
b) unaprijeđen razvoj zdravstvene infrastrukture,
c) veća ekspanzija privatnog zdravstvenog sektora,
d) podstaknut razvoj privatne zdravstvene infrastrukture u glavnim
turističkim zonama,
e) unapređenje humanih resursa i stručnih kadrova u zdravstvenom
(dmnt. privatnom) sektoru (VSS, specijalizacije, i jezičke vještine),
f) porast saradnje turoperatora i privatnih zdravstvenih ustanova,
g) promocija privatnih zdravstvenih ustanova u okviru turističke po-
nude i vodiča destinacije (putem web stranice i putnih vodiča),
h) porast broja posjetilaca, dmnt. stranih i dijasporskih pacijenata pr-
venstveno u privatnim zdravstvenim ustanovama u cik turističke
sezone,
i) značaj turističke lokacije za održivi promet i bolje poslovanje pri-
vatnih zdravstvenih ustanova (zbog većeg priliva stranih korisnika
tokom turističke sezone, direktnog naplaćivanja medicinskih uslu-
ga i valutne konverzije za korištenu uslugu).
52
V. Literatura i izvori:
1. Apoteke | Ministarstvo zdravstva KS
2. Attractive countries for medical tourism Europe 2020 | Statista
3. Csapó, J., & Marton, G. (2017): The role and importance of spa and Wellness
tourism in hungary’s tourism industry, Czech Journal of Tourism, 6(1), 55–68,
Doi: 10.1515/cjot-2017–0003
4. Deb, T. (2024): Medical Tourism Statistics 2024 By Landscape, Healthcare,
Treatments, Media Market US, Medical Tourism Statistics 2024 By Landscape,
Healthcare (market.us)
5. Detalji poliklinike (emis.ba)
6. Dobre, R., Rusković, P., Čivljak, M. (2004): Menadžment turističke destinacije,
Visoka škola za turistički menadžment, Šibenik
7. Hrvatska turistička zajednica (2016): Medicinski turizam- međunarodni tren-
dovi i perspektive, Zagreb
8. https://www.facebook.com/PoliklinikaSaNaSa/
9. Latief, A. & Ulfa, M. (2024): Healthcare facilities and medical tourism acro-
ss the world: a bibliometric analysis, Malaysian Journal of Medical Sciences
31(2):18–29, https://doi.org/10.21315/mjms2024.31.2.3
10. Leung, Y.-F., A. Spenceley, G. Hvenegaard and R. Buckley (2015): Tourism
and Visitor Management in Protected Areas: Guidelines towards sustainability,
Best Practice Protected Area Guidelines Series No. XX, Gland, Switzerland:
IUCN
11. Lunt, N., Smith, R. D., Exworthy, M., Green, S. T., Horsfall, D. G., & Manni-
on, R. (2011): Medical Tourism: Treatments, Markets and Health System
Implications: A scoping review, OECD, http://www.oecd.org/els/health-
systems/48723982.pdf
12. Ljekarska komora Kantona Sarajevo (2023): Prijedlog reorganizacije sistema
zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo, Sarajevo
13. Masaba, B.B., Moturi, J.K , Taiswa, J., Mmusi-Phetoe, R.M. (2020): Devo-
lution of healthcare system in Kenya: progress and challenges, Public Health
Volume 189, Pages 135-140, https://doi.org/10.1016/j.puhe.2020.10.001
14. Mathijsen, A. & Dziedzic, E.B. (2024): Diasporic Medical Tourism: examining
tourists’ profiles, antecedents and behavioural intention, European Journal of
Tourism Research 37(3702):1-36, https://doi.org/10.54055/ejtr.v37i.3010
15. Medwork Clinic (2022): What is Health Tourism, What is Health Tourism? -
Medwork Clinic
16. Ministarstvo prostornog uređenja Kantona Sarajevo (2005): Studija privred-
nih djelatnosti- I faza za potrebe izrade Prostornog plana Kantona Sarajevo za
53
period 2003-2023, Ekonomski institut Sarajevo, Studija privrednih djelatnosti
Kantona Sarajevo (zavodzpr-sa.ba)
17. Navigator | Poliklinika “saNaSa”
18. Oxford Learner’s Dictionaries (2024): Definition of brochure noun, Oxford
University Press
19. Pan American Health Organization (PAHO), & World Health Organization
(WHO) (1997): Subcommittee On Planning and Programing of the Executive
Committee- Provisional Agenda Item 8, 29th Session, 1- 2 December 1997
20. Pennisi, L.A., Gunawan, J., Lee Mayor, A., Winder, A. (2011): How to Create
an Effective Brochure, University of Nebraska- Lincoln Extension, Institute of
Agriculture and Natural Resources
21. Pidgirna, V. & Filipchuk, N. (2020). Development of the Tourist Services
Market in Ukraine Under Conditions of Transformation Changes, GeoJour-
nal of Tourism and Geosites, 30(2spl), 794–800, https://doi.org/10.30892/
gtg.302spl03-507
22. Poliklinika Sanasa - Destination Sarajevo
23. Poliklinika SaNaSa – Sarajevo
24. Private Clinic Sanasa - Destination Sarajevo
25. Privatne stomatološke ordinacije | Ministarstvo zdravstva KS
26. Privatne zdravstvene ambulante | Ministarstvo zdravstva KS
27. Privatne zdravstvene ambulante | Ministarstvo zdravstva KS
28. Public Health Infrastructure - Healthy People 2030 | health.gov
29. Rouzbehani, K. (2019): Beyond Digital Tools: A Transdisciplinary Approach to
Healthcare, Chapter in the Book: Handbook of Research on Transdisciplinary
Knowledge Generation, IGI Global, DOI: 10.4018/978-1-5225-9531-1.ch010
30. Sanasa Reviews: What Is It Like to Work At Sanasa? | Glassdoor
31. Strategija razvoja turizma Kantona Sarajevo do 2030. godine- nacrt (2024),
Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo
32. Turhan, T.Z., Ayataç, H. (2020): A Characterization of Public Space: The Con-
ceptual Transformation in Sarajevo, Şehir ve Medeniyet Dergisi Journal of City
and Civilization 6(11): 233-257, http://www.sehirvemedeniyetdergisi.org
33. UNWTO (2019): High Level Forum on Medical and Health Tourism, Sustaina-
ble Develop. Goals, UN Tourism
34. UNWTO (2020): International Tourism Highlights, https://www.e-unwto.org/
doi/book/10.18111/9789284422456
35. USAID (2019), FACT SHEET: Developing Sustainable Tourism (Turizam) in
Bosnia and Herzegovina | Bosnia and Herzegovina | Fact Sheet | U.S. Agency
for International Development (usaid.gov)
54
36. WHO (2022): Putting health at the heart of tourism development in small coun-
tries of the WHO European Region, Policy brief. Copenhagen: WHO Regional
Office for Europe, 2022. Licence: CC BY-NC-SA 3.0 IGO
37. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (2014): Strateški
plan Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Sarajevo/Mostar
38. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (2014): Studija o zdravstvenom
stanju stanovništva, higijenskim prilikama i zdravstvenoj djelatnosti u Kantonu
Sarajevo u 2013. godini, ZZJKS, Sarajevo
39. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (2023): Zdravstveno stanje sta-
novništva, odrednice zdravlja i zdravstvena zaštita u Kantonu Sarajevo u 2022.
godini, ZZJKS, Sarajevo
40. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (2010): Turizam u Kantonu Sa-
rajevo 1999-2009, Sarajevo
41. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (2016): Informacija o razvoju
Kantona Sarajevo u 2015. godini, Sarajevo
42. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (2018): Turizam na području
Kantona Sarajevo u periodu od 2012 do 2017. godine, Sarajevo
43. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (2023): Izvještaj o razvoju Kan-
tona Sarajevo za 2022. godinu, Sarajevo
44. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo (2024): Turizam na području
Kantona Sarajevo u periodu od 2017 do 2023. godine, Sarajevo
45. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i UNDP (2021), Strategija ra-
zvoja Kantona Sarajevo 2021-2027 – nacrt, Sarajevo
46. Zdravstvena studija (2008), Zdravstveni zavod Kantona Sarajevo, Sarajevo
47. Žunić, L. (2011): Društveno-geografske komponente kao faktor prostornog
plana za Grad Sarajevo, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo
48. Žunić, L. (2018): Turizam Sarajeva- receptivni kulturni faktori destinacije, Pri-
rodno-matematički fakultet Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, ISBN: 978-9926-
453-04-6
49. Žunić, L. (2022): Pozitivni socio-kulturni impakti turizma na geografsku i ži-
votnu sredinu, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu,
ISBN 978-9926-453-52-7
50. Žunić, L. (2023): Impakti turizma, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo,
Univerzitet u Sarajevu, ISBN 978-9926-453-62-6
51. Žunić, L. (2023): Natural Management and the Development of Protected Are-
as as Sustainable Tourism Spots in Bosnia and Herzegovina, 8th International
Scientific-Business Conference LIMEN 2022 – Conference Proceedings, DOI:
https://doi.org/10.31410/LIMEN.2022.323
55
52. Žunić, L., Bidžan-Gekić, A., Gekić, H. (2019): Balneological Classification of
Thermomineral, Thermal and Mineral Waters at the region of Ilidza- Saraje-
vo and its impact on tourism. AD ALTA: Journal of Interdisciplinary Resear-
ch, vol.9, issue 1, 336-342, Magnanimitas Assn., Czech Republic, www.doi.
org/10.33543/1001
53. Žunić, L., Bidžan-Gekić, A., Gekić, H. (2020): Internal Factors of Sarajevo Ho-
tel Industry. AD ALTA: Journal of Interdisciplinary Research, vol.10, issue 1,
343-349, Magnanimitas Assn., Czech Republic, www.doi.org/10.33543/1001
54. Žunić, L., Bajek, M.S., Ravlić, A., Bajak, W., Bajak, S. (2024): The Impacts
of Tourism on Sarajevo Canton›s Health Infrastructure Development with Re-
ference to the Example of the Private Polyclinic “Sanasa», AD ALTA: Journal
of Interdisciplinary Research, vol.14 (1), 305-316, Magnanimitas Assn., Czech
Republic, www.doi.org/10.33543/1401
56
Naučne recenzije
Prof. Dr Kristina Košić1
Brošura pod naslovom “Kohezija turizma i zdravstva u Kantonu Sarajevo-
uloga privatnog sektora i poliklinike »Sanasa«” spada u red naučnih bro-
šura, i promoviše sublimirana najnovija naučna saznanja na polju ko-
hezije turizma i zdravstva, bazirajući se na primer Kantona Sarajevo i
privatne zdravstvene ustanove - poliklinike Sanasa. Brošura je nastala
u okviru projekta poliklinike “Sanasa” (2024), čiji se naučni i istra-
živački karakter prepoznaju u značaju teme, konceptu, metodologi-
ji i aplikativnosti postignutih rezultata. Zdravstvena infrastrukura je
komponenta turističke infrastrukture, čiji se uzajamni rast i razvoj
prepoznaje u jačanju međusektorske saradnje, unapređenju kadrova
i fizičkih kapaciteta, uporedo s porastom broja stranih i dijasporskih
posetilaca u destinaciji. Razvoj zdravstvenog, medicinskog i dijaspo-
ričnog medicinskog turizma su prateći fenomeni cvetajućih turističkih
destinacija kao što je Kanton Sarajevo. Važnu ulogu u turističkim to-
kovima igra i poliklinika “Sanasa” koja je aditivni element turističke
ponude destinacije KS, ima pozitivan trend razvoja, i značajno reflek-
tuje strukturu najzastupljenijih posetilaca, kao i modernost najpotra-
živanijih medicinskih usluga. Brošura je zanimljiva s aspekta rada,
obrazovanja i nauke u oblasti geografije, turizma i zdravstva, kao i
drugim profilima koji se zanimaju za istu ili srodnu tematiku.
1 Redovni profesor i šef Katedre za turizam, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-ma-
tematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo
57
Prof. Dr Tatjana Pivac2
Naučna brošura pod naslovom “Kohezija turizma i zdravstva u Kantonu
Sarajevo- uloga privatnog sektora i poliklinike »Sanasa«” je prvo rezi-
miramo naučno izdanje u oblasti turizma i zdravstva u formi naučne
brošure. Brošura je produkt naučno-istraživačkog projekta pod nazi-
vom “Impakti turizma na razvoj zdravstvene infrastrukture u destina-
ciji Sarajevo- primer poliklinike »Sanasa«” (Sanasa). Autorski (projek-
tni) tim brošure predstavio je ključne rezultate sa područja Kantona
Sarajevo, indicirajući aktuelne trendove paralelnog rasta turističkog i
zdravstvenog sektora, naročito u domeni privatnog zdravstva. Kohezija
turizma i zdravstva se manifestuje kroz pojačana ulaganja u razvoj
zdravstvene infrastrukture, koja čini važan dio turističke infrastruk-
ture receptivne destinacije. Uloga poliklinike “Sanasa” u turističkom i
zdravstvenom razvoju sarajevske destinacije je pobliže predstavljena
kroz identifikaciju njenog prostornog, stručnog i poslovnog razvoja.
Brošura je naročito korisno štivo za akademske radnike, profesionalce
i studente u oblasti geografije, turizma i medicine, a ima i širi naučno-
edukativni značaj.
2 Redovni profesor i prodekan za nastavu, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-mate-
matički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo
58
Izvod iz naučnog članka- AD ALTA 14 (01)
Naučni članak pod naslovom “The Impacts of Tourism on Sarajevo
Canton’s Health Infrastructure Development with Reference to the Example
of the Private Polyclinic Sanasa” (Žunić, Bajek, Ravlić, Bajak, Bajak,
2024) bavi se kohezijom turizma i zdravstva na primjeru turističke
destinacije Sarajevo, fokusirajući se na privatni zdravstveni sektor
i polikliniku “Sanasa”. Rad donosi koncept turističke infrastrukture
koji uključuje zdravstvenu komponentu, kao i značaj zdravlja koje
predstavlja 2. najznačajniji motiv svjetskog turizma, a pobliže su po-
jašnjeni zdravstveni, medicinski i dijasporični medicinski turizam.
Elaborirani su razlozi potraživanja medicinskih usluga u svijetu i na
primjeru destinacije Sarajevo, promovišući region Ilidže zbog banj-
skog, ali i medicinskog turizma (jedna od zona privatnih zdravstvenih
ustanova, uključujući Sanasu). Uporedo su analizirani pozitivni para-
metri turističko-geografskog i zdravstvenog razvoja Kantona Sarajevo,
s tim da je trend razvoja izraženiji u privatnom zdravstvenom sektoru.
Kartografski je predstavljena prostorna distribucija privatnih zdrav-
stvenih ustanova u kantonu, uključujući tri poslovnice Sanase (Ilidža,
Vogošća, Novo Sarajevo). Izvršena je identifikacija profila i promo-
cija pozitivnog imidža privatne poliklinike “Sanasa” u korelaciji sa
impaktima turističkog razvoja. Zaključeno je da je turizam važan sti-
mulator razvoja zdravstvene infrastrukture, i da turistički značaj lo-
kacije igra ulogu kod veće strane posjećenosti zdravstvenih ustanova.
Zdravstvene ustanove poput Sanase, koje pružaju medicinske usluge
na brojnim jezicima u skladu sa dmnt. strukturom posjeta (bosan-
ski, engleski, njemački, arapski, turski) dio su turističkog proizvoda
Kantona Sarajevo, a unapređenju imidža značajno doprinose brojne
pozitivne recenzije posjetilaca na internetu i sl. Cijeli rad dostupan je
pod rekordom DOI:10.33543/1401, AD ALTA 14 (01), str. 305-316,
Magnanimitas Assn., interdisciplinarni časopis referentne indeksaci-
je u svjetskoj naučnoj bazi (Web of Science, ERIH PLUS, CrossRef,
EBSCO, Scilit, Index Copernicus).
