Cilj istraživanja bio je da se utvrde doprinosi karijerne adaptabilnosti, osobina ličnosti i socio-demografskih karakteristika u objašnjenju predanosti organizaciji kod zaposlenih. Istraživanje je realizovano na prigodnom uzorku od 390 ispitanika zaposlenih u državnim (34%) i privatnim (66%) preduzećima u Srbiji (42% muškog pola i 58% ženskog pola) prosečne starosti od 40 godina, od kojih je 46,2% ispitanika na rukovodećim pozicijama, a 53,8% na izvšilačkim pozicijama. Kriterijumske varijable čine sumativni skorovi na dimenzijama predanosti organizaciji (afektivna, normativna i instrumentalna). Prediktorske varijable čine socio-demografske karakteristike (pol, pozicija u organizaciji, tip organizacije, ukupan radni staž, radni staž u organizaciji, starost i obrazovanje), sumativni skorovi izračunati na dimenzijama ličnosti operacionalizovanih na osnovu HEXACO modela ličnosti (poštenje, emocionalnost, ekstraverzija, prijatnost, savesnost i otvorenost), i sumativni skorovi izračunati na dimenzijama karijerne adaptabilnosti (zabrinutost, kontrola, radoznalost i poverenje). Putem hijerarhijskih višestrukih regresionih analiza utvrđeno je da socio-demografske karakteristike, osobine ličnosti i aspekti karijerne adaptabilnosti objašnjavaju 29% varijanse afektivne predanosti, 18% normativne predanosti i 17% instrumentalne predanosti organizaciji. Prema značajnosti i veličinama, kao stabilni prediktori afektivne i normativne predanosti organizaciji izdvajaju se socio-demografske karakteristike zaposlenih, potom osobine ličnosti, a najmanji su doprinosi karijerne adaptabilnosti, dok u objašnjenju instrumentalne predanosti najveći doprinos imaju osobine ličnosti, potom socio-demografske karakteristike, a karijerna adaptabilnost gotovo da uopšte ne doprinosi objašnjenju instrumentalne organizacijske predanosti. Afektivna predanost organizaciji više je zastupljena kod zaposlenih na mestu rukovodioca, kod zaposlenih sa dužim radnim stažom u organizaciji, kod zaposlenih u privatnim preduzećima, koji imaju više izraženu ekstraverziju, poštenje i prijatnost, a od aspekata karijerne adaptabilnosti kontrolu. Normativna organizacijska predanost u proseku je viša kod rukovodilaca, u organizacijama privatnog sektora, kod zaposlenih koji imaju manji ukupan radni staž, ali veći radni staž u samoj organizaciji, kod starijih zaposlenih, i to kod onih koji imaju više izraženu ekstraverziju, prijatnost i manje izraženu otvorenost. Instrumentalna organizacijska predanost prosečno je viša kod zaposlenih sa dužim radnim stažom u organizaciji i kod starijih ispitanika, te kod onih koji imaju izraženu emocionalnost i poštenje, a manje izraženu ekstraverziju. Može se konstatovati da u objašnjenju predanosti organizaciji najviše učestvuju socio-demografske karakteristike, znatno manje osobine ličnosti, a karijerna adaptabilnost veoma malo i to ne u svim aspektima predanosti organizaciji. Dobijeni rezultati upućuju na značajne praktične implikacije koje mogu biti od koristi u budućem radu poslovnim psiholozima u kreiranju povoljne organizacione klime.