Živimo, mičemo se i jesmo među tehnologijama (Svijet u postfenomenološkoj perspektivi)

Abstract

Bez da bi iscrpili projekt postfenomenologije u filozofiji tehnologije, koja ima više empirijski karakter u mišljenju odnosa s tehnologijom, pokušat ćemo iznaći neke općenite pretpostavke za drugačije promišljanje odnosa čovjek – svijet, koje bi također mogle jasnije ocrtati novi hipertehnološki kontekst aktualnosti. To je kontekst u kojemu se može misliti postheideggerovski ili postfenomenologijski, odnosno u kojemu se misli svijet bez »darova bitka« kroz sistemski i praktični konstruktivizam, koji bi »svijet života« ili »bitak-u-svijetu« iz gole čistine ili zastrašujuće otvorenosti nadopunili tehnološkim i umjetnim. Ovo nadopunjavanje ne podrazumijeva misliti tehnološko i umjetno samo kao nešto puko dopunsko u konstelaciji čovjek – svijet, naprotiv, tek se mišljenjem tehnološkog i umjetnog može uistinu misliti ujedno čovjek i svijet. Ako bi se postfenomenologija mogla identificirati kao »kritički dijalog« s fenomenološkom tradicijom, onda su mišljenja Dona Ihdea i Petera Sloterdijka najviše utjecala na to da iz takvog dijaloga iznikne drugačije poimanje odnosa čovjeka i svijeta, te tako izokrenuli predodžbe o nekoj autoreferencijalnosti čovjeka – svijeta unutar klasične fenomenologije.

Full text

PregledničlanakUDK165.62(045)
doi:10.21464/43401
Primljeno21.8.2023.
Astrit Salihu
UniversitetiiPrishtinës,FakultetiFilozok,Rr.EqremÇabej21,XK–10000Prishtina
astrit.salihu@uni-pr.edu
Živimo, mičemo se i jesmo među tehnologijama*
Svijet u postfenomenološkoj perspektivi
Sažetak
Bez iscrpljivanja projekta postfenomenologije u lozoji tehnologije, koja ima više em-
pirijski karakter u mišljenju odnosa s tehnologijom, pokušat ćemo iznaći neke općenite
pretpostavke za drugačije promišljanje odnosa čovjek – svijet, koje bi također mogle jasnije
ocrtati novi hipertehnološki kontekst aktualnosti. To je kontekst u kojemu se može misliti
postheideggerovski ili postfenomenologijski, odnosno u kojemu se misli svijet bez »darova
bitka« kroz sistemski i praktični konstruktivizam, koji bi »svijet života« ili »bitak-u-svijetu«
iz gole čistine ili zastrašujuće otvorenosti nadopunili tehnološkim i umjetnim. Ovo nadopu-
njavanje ne podrazumijeva misliti tehnološko i umjetno samo kao nešto puko dopunsko u
konstelaciji čovjek – svijet, naprotiv, tek se mišljenjem tehnološkog i umjetnog može uistinu
misliti ujedno čovjek i svijet. Ako bi se postfenomenologija mogla identicirati kao »kritički
dijalog« s fenomenološkom tradicijom, onda su mišljenja Dona Ihdea i Petera Sloterdijka
najviše utjecala na to da iz takvog dijaloga iznikne drugačije poimanje odnosa čovjeka i
svijeta, te tako izokrenuli predodžbe o nekoj autoreferencijalnosti čovjeka – svijeta unutar
klasične fenomenologije.
Ključne riječi
svijet,tehnologija,postfenomenologija,DonIhde,PeterSloterdijk
Uvod
Moželisedanasnašeshvaćanjesvijetaoslonitinafenomenološkuanalizu?
Jeli fenomenološkipristupdostatanzanašeshvaćanjesvijeta? Pružaliod-
*Ovajnaslovnijeodabranslučajno. Ovure-
čenicunalazimokodDonaIhdeauuvodnome
dijeluknjigeTehnologija i svijet života(engl.
Technology and the Lifeworld,1990.),aliisto
takoikodPeteraSloterdijka,itokaonaslovza
njegovopoglavlje»Učemuživimo, mičemo
seijesmo«izknjigeSfere III(engl.Spheres
III, 2004.). Sloterdijk je očito povezao ovaj
naslov s Paulom Valeryjem i njegovim mi-
šljenjemo imerzivnomkarakteruarhitekture.
Međutim,ovarečenicakaotakvaostajeintri-
gantna,pajestogauzetaizanaslovovograda.
Doprinosi razumijevanju odnosa
čovjeka i svijeta

688
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
nosčovjek–svijetufenomenološkojperspektiviodgovoreonačinunakoji
seaktualnomijenjanašepoimanjesvijeta?Mišljenjadasufenomenologijai
fenomenološkaperspektivaoskudnazapromišljanjaaktualnihkompleksnih
promjenaizazvanihtehnološkimrazvojemsvesurasprostranjenija;poimanje
svijetaklizisvevišeuneiscrpnosthibridnihfenomena,zakojevišenemože-
morećidaproizlazeizsvjetovnostisvijeta(izraženoheideggerovskominto-
nacijom)kaosamodovoljneevidencije.1Iznavedenihrazlogapočeloseraz-
mišljatiojednojnovojperspektivi,kojabibilaustanjuuočitiovepromijene,
aistovremenoinaše,svakimdanomsvekompleksnije,shvaćanjesvijetaili
iskustvosvijeta.Takosestvarapostfenomenološkaperspektiva,jedanpoku-
šajnesvodivostihibridnegustoćefenomenaunjihovimizvornimdanostima
kaosamoniklihučistinibitka.Tojepokušajmislitisvijetizvansvihmeta-
zičkihutjeha,kaovrtprirodnoga,autentičnogaljudskogbitka.Tojepokušaj
dasečovjekinjegovživotnisvijet(njem.Lebenswelt)kaoibitak-u-svijetu
(njem.In-der-Welt-Sein)misliizjednevišeoptimirajućeperspektiveukojoj
semožeiznaći sasvim drugačijisvijetkojiuključivanjem novihčinjenicai
artefakatasvakimdanomsvevišemijenjanašepoimanjeinašeodnošenje
premanjemu.Ovdjenijenamjerastvoritinekuradikalnuperspektivukojabi
svremenomizblijedila kaodionadvladaneteorijskepomodnosti. Suprotno
tome,postfenomenologijatežinekomuravnoteženompokušajune-mišljenja
odnosačovjek–svijetkrozizravnoneposredujućeiskustvo.
Dabismo utvrdili teorijske osnove postfenomenologije, kao i postfenome-
nološkeperspektive u shvaćanju svijeta, ovdje trebamo navestidva autora
kojise,iakosasvimrazličitihpristupa,oslanjanjunapostfenomenološkuper-
spektivu.TosuDonIhdeiPeterSloterdijk.Naime,DonIhdezapravonudi
direktnuartikulacijupostfenomenologijekaonovijegpristupaupromišljanju
odnosačovjekaitehnologije,ačijimseimenompostfenomenologijakaopra-
vac identicira uameričkoj lozoji tehnologije. Bez dabi iscrpili projekt
postfenomenologijeulozojitehnologije,kojaimavišeempirijskikarakter2
umišljenjuodnosastehnologijom,ovdjećemopokušatiiznaćinekeopćenite
pretpostavkezadrugačijepromišljanjeodnosačovjek–svijet,kojebitakođer
moglejasnijeocrtatinovi»hipertehnološkikontekstaktualnosti«.Tojezapra-
vokontekstukojemusemožemisliti»postheideggerovski«ili»postfenome-
nologijski«,tj.ukojemusemislisvijetbez»darovabitka«3krozsistemskii
praktičnikonstruktivizam,kojibi»svijetživota«ili»bitak-u-svijetu«izgole
čistineilizastrašujućeotvorenostinadopunilitehnološkimiumjetnim.Ovo
nadopunjavanjenepodrazumijevamislititehnološkoiumjetnosamokaone-
štopukodopunskoukonstelacijičovjek–svijet.Dapače,teksemišljenjem
tehnološkogiumjetnog možeuistinumisliti ujednočovjekisvijet. Iakose
PeterSloterdijkizravnonemožeidenticirati kaopredstavnikistogpravca,
njegovosemišljenjemožeuvrstitiupostfenomenološkuperspektivuzahva-
ljujućistavovimakojisučakmoždapoposljedicamanesamoradikalnijinego
sjednestraneukazujuinadubinupromjenaproizvedenihtehnologijom,dok
sdrugestrane navode »tehnogenički efekt« nazvan čovjek – svijet. Nado-
vezivanjemišljenjaPeteraSloterdijkanapostfenomenologiju nijeslučajno:
njegovisuuvidimnogobližipostfenomenologijinegoštobisetomoglokon-
statiratiizsamihnjegovihnavoda,doksunjegovistavoviofenomenologiji
čakkritičnijiodpostfenomenologijeDonaIhdea.
NeštosličnoovomenaslutiojeiJean-PierreCouture,iakonjegovonaslući-
vanjenijetolikoeksplicitno.Možemorećidajeondotaknuopostfenomeno-

689
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
logijksepretpostavkeSloterdijkovamišljenjakadajeuočiode-romantiziranje
Heideggeratimešto»sferologijasudjelujeunekojpostfenomenologiji«.4
Ako bi se postfenomenologija mogla identicirati kao »kritički dijalog« s
fenomenološkomtradicijom,onda su mišljenjaDonaIhdeai Petera Sloter-
dijkanajvišeutjecalanatodaiztakvogdijalogaizniknedrugačijepoimanje
odnosačovjekaisvijeta,aštojesukladnotomeimalozaposljedicupromje-
nupredodžbeonekojautoreferencijalnostičovjeka–svijetaunutarklasične
fenomenologije.
Štojeto»postfenomenologija«?Kakvajeto»postfenomenološkaperspekti-
va«kojanudidrugačijeshvaćanjesvijeta?
Postfenomenološka polazišta
Identiciranjenovihpolazištapostfenomenologijekojabinamponudilabliži
uvidupostfenomenologijuuvijekseispreplitalosopćimopisomodnosapos-
tfenomenologijesfenomenologijom.Postfenomenologijanepredstavljaneki
radikalniraskidsklasičnimfenomenološkimpristupom;postfenomenologija
nijenekakvaanti-fenomenologija;onajeprijepokušajmišljenjakonsekven-
cijasamihpretpostavkifenomenologijekrozkojenamsesvijetpojavljujeili
krozkojenalazimosebeusvijetu.Svijetseufenomenologijivišenetražiu
nekoj»nadosjetilnojbîti«,unekojonostranosti,naspramnostiiliudrugosti,
većunašem iskustvukaoisvakodnevnomodnosu sonimeštonam jebli-
sko–atosustvari.Samalinijafenomenološkogmišljenjakojazapočinjes
EdmundomHusserlominjegovimpojmovima intencionalnosti i varijacio-
nalnosti,daljeserazvijasMartinomHeideggerominjegovimpojmomsvje-
tovnosti svijeta,adokojedolazimobez-svjesnompraksomkrozpri-ručnost
ipred-ručnoststvari,5poprimasasvimdrugačijismisaoutjelesno-perceptiv-
nomaktusamospoznajeusvijetu(MauriceMerleau-Ponty).Ufenomenologiji
sekrozrazvojovihpristupaimišljenjastvarakontekstukojemutrebamisliti
iskustvokaotakvo,kojimbisemogloujednomislitiinašeiskustvosvijeta.
IskustvosepojavljujekodHusserlakrozsvijest ili transcendentalni ego,kod
1
Ovdjetreba napomenutii todajeHeidegger
mislio svjetovnost svijeta kroz iskustveni i
praktični odnos s unutarsvjetskim bićima
ili stvarima. Svjetovnost svijeta misli se iz
predručnosti i priručnosti. Vidi:Martin Hei-
degger,»Svjetovnostsvijeta«,u:MartinHei-
degger,Bitak i vrijeme,prev.HrvojeŠarinić,
Naprijed,Zagreb1988.,str.70–130.
2
HansAchterhuispokušajmišljenjatehnologi-
jeu američkojlozoji iznovije perspektive
imenovao je kao »empirijski zaokret«. Vidi:
Hans Achterhuis, American Philosophy of Te-
chnology. The Empirical Turn,Indiana Uni-
versityPress,Bloomington2001.
3
Ovdjese možemoreferirati naPetera Sloter-
dijka, koji također misli postheideggerovski
ipostfenomenoloski,aštoćemoipokazatiu
ovomeradu.Sloterdijkpiše:»OdHeideggera
serazlikujemoupovijesnoizraslomiteorijski
stabiliziranomuvjerenjudaseudobaekspli-
kacije pozadine ‘predjelni’i zavičajni uvjeti
niondjegdjelokalnojošuspijevajunemogu
jednostavnoshvatiti kaodarovi bitka,već da
oviseo mnogoformalnogdizajna,tehničkog
proizvođenja,pravneskrbii političkog obli-
kovanja.«–PeterSloterdijk,Sfere III. Pjene.
Pluralna sferologija, prev. Kiril Miladinov,
Mizantrop,Zagreb2019.,str.113.
4
Jean-PierreCouture,Sloterdijk,PolityPress,
Cambridge2016.,str.55.
5
Ovajodnosspredručnimipriručnimstvarima
jošuvijekostaje problemurazjašnjenjuHe-
ideggerovaodnosa stehnologijom.Dokseu
Bitaku i vrijemuovajodnosmisliizneposred-
neprakse,ukasnijemHeideggeru(okopitanja
tehnologije)vidimodaseonapojavljujekroz
Po-stav(njem.Ge-stell),štodajejednuskroz
drukčijuintonacijumišljenjutehnologija.

690
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
HeideggerakaoDasein,akodMerleau-Pontyjakaotjelesno-centrirano.Toje
ujednoijedanodrazlogazaštoIhdenaglašavadasuovimisliociupozadini
postfenomenologije–iakotranscendentalni ego, subjekt i Dasein nedosta-
ju.6OvdjejevidljivodaIhdenenavodinedostatakpojmatjelesno-centrirane
percepcijeMerleau-Pontyja.Razlogjetajštoje»Merleau-Pontyjevmoment«
zaIhdeaodlučujući unjegovompothvatuda misliizperspektivetijela.Jer
postfenomenologijapredstavljasvojevrsnipokušajzamjenetjelesnog(engl.
embodiment)sasubjektom.7OvajezamjenaujednoMerleau-Pontyjevopola-
zištekojimseiskustvonevidiunekomsubjektivnomaktučistesvijesti,što
poIhdeuimazaizravnuposljedicu»situiranjefenomenologijeukonkretnom
itjelesnom kontekstu«. Izvjesno je da preokret od transcendentalnog ega,
kaoiod Heideggerova Dasein-a,ktijelukao »štožeru svijeta«8–završava
dubinskompreobrazbomufenomenologiji.Tojejedannovimomentkojine
posmatratijelokaoksiraniilisamostojnientitet,većkaoaktivnoživotijelo
krozkoji namsepojavljujeiskustvosvijeta.JerpoMerleau-Pontyju»tijelo
jevozilobitkausvijetu,aimatitijelo,tozaživobićeznačispojitisesodre-
đenomsredinom,stopiti sesizvjesnimprojektima iunjimaseneprekidno
angažirati«.9UnastavkuMerleau-Pontyovoimenujeikao»evidencijupot-
punogsvijeta«ukojemu još nastupaju »objektikojimasemožerukovati«.
Ovakoutonuliusvijet,krozživotijeloikroznašepercepcije,nemoramose
višeobrušavatinasvijet,jerkaoštoističeMerleau-Ponty»netrebase,dakle,
pitatidalidoistapercipiramosvijet,trebanaprotivreći:svijetjeonoštoper-
cipiramo«.10Upravosetomožeuzetikaoopćapremisapostfenomenologije
kojaćepojamtijela(kao i percepcije) postavitiuširikontekstaktualnoga,
tehnološkogakonguriranjanašegaživotnogsvijetailibitka-u-svijetu.
PoIhdeukodMerleau-Pontyvećjenaznačena»razlikaizmeđu‘objektivno’
konstituiranogtijela,mehaničkogikonstituiranogtijelatrećeg-licakartezi-
janskeznanostii corpus vecuili životijelokaotijelo iskustva.Ovojetije-
lo-u-akciji,izvansebesadavećusvijetu«.11Ovimeseneiscrpljujeshvaćanje
tijela.
Upostfenomenologiji,naravno, pretpostavljaju se i drugi obrisi tijela koja
namdolazeiz anti-fenomenološkihpozicijakojanalazimo, naprimjer,kod
MichelaFoucaulta–kojitijelopostavljausasvimdrugačijuperspektivukao
anatomo-političko ili disciplinirano tijelo.AliuFoucaultovojperspektiviti-
jelojesasvimdrugačijepoimano,itousmisludjelovanjanatijelaikojasu
konstituiranakrozmehanizmemoćiidisciplinarnihtehnologija.UFoucaul-
tovupristupu,naime,Ihdenalazionoštojesocio-kulturnikontekst,tj.ne-fe-
nomenološkouspostavljanjeilikonstituiranjetijela.Samoposebi,ustavuda
je»svesocijalnokonstruirano«namećesepretpostavkaotijelukaosocijalno
konstruiranoga,štonasnanekinačindovodidotogadasetijeloutapaunešto
ne-tjelesno.ZatoIhdenaglašava:
»…japoričemdasetijelojedan[engl.body one]možeikadaapsorbiratiuonomekulturnom,
nužnijeuvjetbititijeloidajeopisivokrozusporedbucorpus vecu.Ali,jednako,tijelojesitui-
ranokaoidopuštenoutijeludva[engl.body two],kulturnaoznačavanjakojasvimidoživljava-
mo.Otjelovljenjejeoboje,akcionalno-perceptivnokaoikulturnoobdareno.«12
Onoštobisemoglosmatratidenitivnimokretomodfenomenologijekpo-
stfenomenologiji,Ihdeujednosmatraisvojimdoprinosomdebatiotijelu;to
štoseu»materijalnojtjelesnosti«ujednoočitujeiodnossnečim»drugim
materijalnim«,odnosnotehnologijama.Ihdejeovimpristupompokušao
»…pokazati kakosumaterijalnakultura,artefakti, tehnologijepreuzeteuljudskomiskustvu
krozodnosčovjek–tehnologija.Intencionalnost,sadanekao‘svijestper se’negokaoutjelov-

691
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
ljujuća,uključujematerijalnetehnologijeurazličitimpozicijamaukojimasejaodnosiprema
ilibilokakvom‘svijetu’.«13
Onoštoje biloizostavljanounašempromišljanju svijetailinašemodnosu
premasvijetuklasičnefenomenologije,sadasepreokrećetimeštouviđamo
dajemišljenje tehnologija,kaoi timedajenaš odnosstehnologijamapo-
stavljenudrugačijikontekstodonogafenomenologije.Uovojrekonguraciji
odnosanašeseiskustvonamanepojavljujeunekoj»samosvojnojevidenciji«
jerseunašemodnosusasvijetomnemoguvišezanemarititehnologije.Nama
sesadaiskustvosvijetaotkrivakrozodnossastvarima,štoujednopodrazu-
mijevaiartefakteskojimasmousvakodnevnomiprisnomodnosu.Timenam
senamećeimišljenjetehnologijeičovjekovodnosstehnologijama–kao
proširenoiskustvokojeizranja iz tjesnacanekogizvornogiskustvasvijeta.
Strukturajenašegiskustvastehnologijamamnogokompleksnijaakoimamo
uviduionoštoDonIhdesmatrakaoiskustvostehnologijama,kroz tehnolo-
gijeimeđutehnologijama.
Nastojanjefenomenologijedasesvijetmisliiz»izvornihpredstava«ili»isku-
stava«danassaspoticanjemodgovaranaizazovenovihtehnologijakojekon-
stituirajunašeiskustvosvijeta.Fenomenološkijepristupčestonetehnološki
kontekstualiziranuproblemuizvornogiskustvasvijeta.Tojeiglavnirazlog
zaštopostfenomenologijapolaziodpretpostavkedaklasičnafenomenologija
mislitehnologijuromantičkiuneprestanompokušajudolaženjadoizvornih
iautentičnihiskustva.Fenomenologijatakođermisli tehnologiju kao jedan
jedinstvenientitetilikaomonolitičnientitetkojiotuđuječovjekaodnjegova
autentičnogbitka, kaoiodnjegovaautentičnogsvijeta.Postfenomenološko
stajalištepokušavaprevladatiupravotajstav,čimebismomoglikonstatirati
dajepostfenomenološkomišljenjeizraz protivljenja takvogshvaćanjateh-
nologija(oniovajpojamupotrebljavajuumnožini),kojeimajumnogoveći
učinakuformiranju odnosačovjekaisvijeta.HeideggerovpojamPo-stava
(njem.Ge-stella),ukojemuvidibittehnike,zapravojejedanunitarnimodel
krozkojipredstavljamosvijetkao»naspramstojnost«.Uovakopretpostavlje-
nomodnosusasvijetomneizbježnoseuspostavljajedannametnutiodnossa
svijetomkao»opredmećivanom«zapotrebeljudskekalkulacije,manipulaci-
jeigospodarenja.Aliumišljenjutehnologijaumnožinizapravoseizlažemo
6
DonIhde,Postphenomenology. Essays in the
Postmodern Context, Northwestern Univer-
sityPress,Evanston–Illinois1993.,str.1.
7
DonIhde,Postphenomenology – Again?,The
CentreforSTSStudies,Aarhus2003.,str.11.
8
Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija
percepcije, prev. Anđelko Habazin, Veselin
Masleša–Svjetlost,Sarajevo1990.,str.109.
9
Ibid.,str.108.
10
Ibid., str. 15. Konzekvencije ovakvog stava
ogromne su u načinu na koji sada možemo
fenomenologijski pristupiti svijetu ili misliti
svijet. Merleau-Ponty u njegovu predgovoru
jasno naznačuje da »evidencija percepcije
nijeadekvatnamisaoili apodiktička eviden-
cija.Svijetnijeonoštojamislim,većonošto
živim,jasam otvoren svijetu,nesumnjivo,s
njimekomuniciram, aliga neposjedujem on
je neiscrpiv. ‘Postoji neki svijet’, ili radije
‘postojisvijet’nikadane mogu u potpunosti
obrazložitiovustalnutezu svog života.Ova
činjeničnostsvijetajestonoštotvoriWeltlich-
keit der Welt,onoštočinidasvijetjestsvijet
[…].«–Ibid.,str.15.
11
Ibid.,str.12.
12
Ibid.,str.13.
13
Ibid.,str.14.

692
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
mnogostrukimikompleksnijimodnosimačovjekastehnologijama,bezna-
metanjaneketehnologijekojumislimosvelikimTili,kakoIhdekaže,»jed-
nojmjerikojasvimastoji«(engl.one size ts all).Naime,upravoseunovim
tehnologijama(biloonenanotehnologije,biomimetike,infotehnologijeisl.)
pojavljujuodnosikojiraskrivajusvijetneisključivokroznametajućehtijenje
čovjeka,većumnogokompleksnijimijošuvijeknepromišljenimodnosima
kojisunesamokonstitutivnizasvijetnegoizačovjeka.Uovojempirijskoj
izdiferenciranostitehnologijapojavljujeseinašeiskustvokaoinašodnoss
tehnologijama. Olaki prijelaz u mišljenju tehnologija iz mehanizirane pre-
hrambeneindustrijedoatomskebombeileševaplinskihkomora,kakotočini
Heidegger,potvrđuje neizbježnost kaoinužnostmišljenjatehnologija kroz
novipristup.Iztogarazlogapostfenomenologijapolaziod stava da je od-
nosčovjek–svijetfenomenološkeperspektiveneprimjerenaktualnomstanju
tehnoloških konguracija. Ubrzanimrazvojem modernihtehnologija sve se
višekrećemokjednomkontekstunesamosveprisutnostitehnologijaukon-
stituiranjusvijetanegoupravoiuisprepletenostiinerazdvojivostičovjeka,
tehnologijeisvijeta.Nijesamonovostvorenikontekstaktualnesveprisutnosti
tehnologijaumodernomdobu koji zahtijevanovopromišljanjeodnosačo-
vjek–svijet, većsetajodnos nemoženipovijesno niantropološkimisliti
beztehnologija.Ovdjećemo senadovezatinamišljenjePetera Sloterdijka,
koji svojim antropotehničkim pristupom nadopunjava postfenomenološku
perspektivupromišljanjačovjekaisvijeta.
Tehnološki teksturirana egzistencija
Postfenomenološkipristuppokušavaosvijetlitijedanbitanodnosposredova-
nja(medijacije)tehnologijom odnosačovjekaisvijeta.Tosemoženazvati
uopćenom»modikacijomfenomenologije«.14DonIhdejemodikacijompo-
krenuonovogledišteotvorenopremajednomzapostavljenomkontekstukla-
sičnefenomenologije.Tehnologija,bezdabibilasamootuđujućazaljudski
svijet,omogućava»daseformirailiuobličujenašodnospremasvijetuviše
negoštonasudaljujeodnjega«.15
Ovim se pristupom počinju »reinterpretirati fenomenološke pretpostavke«.
Fenomenološkopoimanjeodnosačovjek–svijetkodsvihutjecajnihfeno-
menologa prisutno je kao poimanje u smislu svijesti (Husserl), percepcije
(Merleau-Ponty)ilibitka-u-svijetu(Heidegger).16Nijednaodovihpoimanja
kojanadopunjujujednadrugu,nisudovoljnakakobismodošlidoonogašto
smatrajuizvornimiskustvomsvijeta.
Iakosefenomenološkimpristupomizbjeglatradicionalna podjelasubjekt–
objekt,njegovimrelacionizmomilipojmomintencionaliteta,upostfenome-
nološkojperspektivimislise»intencionalniodnosnadvarazličitanačina«.
Prvo,umišljenjutehnologije,»postfenomenologijaistražujenjenfundamen-
talniposredujućikarakter«.Postfenomenolozimisleda»nemadirektnogod-
nosaizmeđusubjektaiobjekta,negosamoposredovanog(indirektnog),ida
tehnologijačestotuimafunkcijumedijatora«.17Timeseodnosčovjek–svijet
vidiurekonguriranomodnosučovjek–tehnologija–svijetkojijeprviputa
aktualizirao Don Ihde. Drugo, postfenomenologija se udaljava od pretpo-
stavkeda»imamojednogprije-danogsubjektaujednomprije-danomsvijetu
objektasjednimposredničkim(medijacijskim)entitetomizmeđunjih«.Kon-
zekvencijetakvogshvaćanjaodnosačovjek–tehnologija–svijetDonaIhdea,
jošsuvišeradikaliziraneustavuPeter-PaulaVerbeeka:»subjektiobjektsu

693
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
premanjimakonstituiraniuovojposredničkojrelaciji«.18Ovajjestavkasnije
isâmIhdeekspliciteartikulirao.
Mislećiizovakveperspektive,posredujućikaraktertehnologijeupostfeno-
menologijidobivadrugačijismisao;onoujednopotvrđujeprednostfenome-
nologijeupokušajunadilaženjatradicionalnepodjelenasubjektiobjektili
pretpostavkepostojanjačovjekaisvijetakaosamosvojnihentitetaukarte-
zijanskomnaslijeđu.Postfenomenologijanasuprot fenomenologijiuviđada
uobličavanjenašegiskustvasvijetakroztehnologijeimazaposljedicuiuobli-
čavanjasvijeta.Itozbogčinjenice,kakopotenciraVerbeek,jer
»…posredovanjene zauzimaprostomjesto izmeđusubjekta iobjekta,već naprotivzajedno
uobličujeisubjekt i objekt.Formulacijekao‘pristup realnosti’koje nam nudiartefakttreba
čitatikaoodnosnakojemujedanartefaktčinimogućimkonstitucijusvijetausamomprocesu
percepcije.Subjektiobjektsuproizvoditehnološkemedijacije,anesamopoloviizmeđukojih
sedogađamedijacija.«19
PodutjecajemMerleau-Pontyja,potenciranjeprocesapercepciječinijedno
odmoždaglavnijihpolazištapostfenomenologije.Onje,naime,uvidioznačaj
tjelesno-perceptivnogiskustvakaoizvornog,tejesmatraoda
»…percepcija(opažaj)nijeznanostsvijeta,toniječakniakt,nekohotimičnozauzimanjestava,
onajeosnovanakojojsesviaktiocrtavajuinjihovajepretpostavka.Svijetnijeobjektčijizakon
konstituiranjaposjedujem usebi,onjeprirodnasredinai poljesvihmojihmisliisvihmojih
jasnihpercepcija.Istinane‘prebiva’samou‘unutrašnjemčovjeku’,iliradije,nemaunutrašnjeg
čovjeka,čovjekjeusvijetu,onsespoznajeusvijetu.«20
Percepcijakaoosnovaukojojsesviaktiocrtavajuikojajenjihovapretpo-
stavkauvijekjetjelesno-perceptivniakt.Ovajjetjelesno-perceptivni akt u
istovrijemeumnogomeisprepletentehnologijamakojejošiMerleau-Ponty
uvidiousvojojstudijiFenomenologija percepcije(perouženskomšeširuili
štapzaslijepca),dokpostfenomenologijaupravopokušavaosvijetlitiiproši-
ritiovesamonaizgledmaleidrugorazredneprimjere.
Izovogasevididajepolazištepostfenomenologijeumišljenjuulogetehno-
logijeilimišljenjutehnologijauobličavanjenašegiskustvasvijeta,bezname-
tanjanpr.Po-stava(njem.Ge-stella).Timeseuviđadaseulogatehnologije
nemožezapostavitipukimromantičkimodbacivanjemivraćanjemizvornim
percepcijamailiiskustvu,iličaknekomautentičnombitku.Itoizrazlogašto
jenašeiskustvosvijetanerazdvojnood tehnologija, tj. jer jenašeiskustvo
isprepletanoinerazdvojivo odtehnologija.UkolikosesložimosaSloterdi-
jkom kojiu metazici vidijednu meta-otpiku kojaje ustvarinaš način pri-
marnogiskustvasvijeta,utolikomožemosamozamislitikolikomožemogo-
14
Don Ihde, Medical Technics, University of
Minnesota Press, Minneapolis – London
2019.,str.9.
15
RobertJoseph,Peter-PaulVerbeek(ur.),Post-
phenomenological Investigations. Essays on
Human – Technology Relation, Lexington
Books,Lanham2015.,str.11.
16
Ibid.,str.11.
17
Ibid.,str.12.
18
Ibid.,str.12. Ovaj stavizložiojeVerbeeku
svojojknjizi.Vidi:Peter-PaulVerbeek,What
Things Do. Philosophical Reections on Tech-
nology, Agency, and Design, Pennsylvania
StateUniversityPress,UniversityPark2005.
19
P.-P.Verbeek,What Things Do,str.130.
20
M. Merleau-Ponty, Fenomenologija percep-
cije,str.9.

694
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
limokomkonkuriratiGeigerovombrojaču.IstovjetnajeipretpostavkaDona
IhdeakojividiuodnosuGalileainjegovateleskopa–praktičnuinterakciju
kojaomogućavadasemjesec vididrugačije,asukladnotomeiinterpretira
drugačije.Ovinaizgledpovršniargumenti,interpretacijakojihjenijansiranai
potkrijepljenadubljimanalizamatakvihodnosaupostfenomenologiji,imaju
velikiznačajiučinaknaonoštosezoveiskustvosvijeta.SjetimoseHeideg-
gerovaintervjuazaSpiegel,njegoveposljednjeriječi,kojujeonzahtijevaoda
seobjavinakonnjegovesmrti.Heideggerje,kakočitamo,umroprestrašen!
UprimjedbiSpiegelada»svefunkcionira«,dajestehnološkimrazvojemsve
uredu,dasesvevišeproizvodiidasuljudiu»tehniciranom dijeluzemlje
dobrozbrinuti«,Heideggerodgovara:
»Svefunkcionira.Tojeupravoonostrašno[njem.das Unheimliche],datofunkcionira,teda
funkcioniranjevodi kdaljnjemfunkcioniranju idatehnikačovjekasve višečupaizzemljei
raskorjenjuje.Neznamjesteliseprestrašili:jasamsenasvakinačinprestrašiokadsamvidio
snimkesMjesecakZemlji.Uopćenetrebamoatomskubombu,raskorijenjenostčovjekavećje
tu.Imamojošsamotehničkeodnose.Tonijevišezemlja,nakojojdanasčovjekživi.«21
Štojetolikostrašnoupremještanjuperspektiveizkojenamsesvijetpojav-
ljuje?ZaštotajsvijetilitaZemljavišenebibilasvijetilinebibilaZemljau
kojojživimo?Ukojemutosvijetuilizemlji danasživimo?Heidegger nam
dajeodgovornokturalnograspoloženja:u svijetu u kojemu»noćsirisvoju
tamu«!?Jerkakoontoističe,bittehnikesamopolakoizlazinasvjetlostdana.
Tajjedansvjetskanoćkojajepretvorenaupukitehničkidan.Tajjedannaj-
kraćidan.Njimeprijetijedna»jedinabeskrajnazima«.22Novonastalaiskustva
svijetaHeideggeropisujeujezivomiledenomtonalitetu,kaoprijetnjajedne
beskrajnezimskenoći.Prijebibilodajeovonovoproširenoiskustvosvijeta,
iliovajopisanisvijetsMjesecakaoštotoIhdeističe,ništavišenegojedan
ne-heideggerovski (engl. un-Heideggerian) svijet. Jedino se iz toga može
shvatitizaštojeHeideggertakodramatičnodoživljavaoizmijenjenuperspek-
tivu;ovdjenetrebaposebnonaglasititehnološkoposredovanje,kojaujedno
mijenjanašaiskustva.Smještanjeperspektivesamimtimesmještasvijetkao
iZemlju.23 Ovajesamojednaslikaudanas neizmjernomuniverzumuslika
kojenamtehnologijeviđenja(engl.imaging technology)donose.Ovanashi-
perprodukcijaslikauhipertehnološkomsvijetuviđenihizHeideggeroveper-
spektive– zasigurno raskorijenjuje.Aliupostheideggerovskom kontekstu,
ovoraskorijenjivanje nepredstavljaništavišenegotodanasonoizvlačiiz
jednefolklorneontologijekojanasjeukorijenilau»autentičnombitku«više
mističnihkonotacijanegorealnogilipraktičkogiskustvaodnosasasvijetom.
ZatoiHeideggerzvuči»provincijalno«(akoseovdjeslužimoSloterdijkovim
vokabularom)kadauovompremještanjuperspektivaitransformiranjaisku-
stvavidisamoonostravično.UprigovoruSpiegela‚gdjejepisanodaon(čo-
vjek)ovdjeimamjesto,kaohipotetičkopretpostavljanjedasečovjekmože
preselitiiudrugakozmičkaprostranstva,Heideggerodgovara:
»…ponašemljudskomiskustvuipovijesti,kolikosamnasvakinačinupućen,znamdajesve
bitnoivelikopostalosamoiztogaštoječovjekimaonekizavičaj,domovinu,ibioukorijenjen
unekojpredaji.«24
Zavičaj,domovina,predaja,svisinonimiautentičnogbitka,danaszvučeotr-
calo naspramnemjerljivih iskustava rekonguriranog kontekstaprimjenom
novih tehnologija. Ovo je možda malo pretjerana kontekstualizacija Hei-
deggerovakompleksnijegmišljenja,aliipakusvakomnetranscendentalnom
pristupumišljenjatehnologija,Heideggerovpristuptehnologijiasociraneke

695
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
mističnemomentekoji osjenčujudrugačijuperspektivuu odnosučovjekai
svijeta.
Postfenomenologijaupravopragmatičkimpristupom,kaoipraktičkim(jerje
ustvaripostfenomenologijaDona Ihdeapokušajspajanjafenomenologijei
pragmatizma),analiziraodnosčovjek–tehnologija–svijeturazličitimkon-
kretnimoblicimanakojimasekristalizirajusamiodnosi.Odnosikojeiden-
ticira Ihde ustvaripokazuju da jenašeodnošenjesasvijetom,kaoinaše
iskustvo,ukonkretnimi praktičnim relacijamastehnologijamanesvodivih
nanekiuopćeniiliapstraktnitranscendentalnimodel.
Onje razlikovaočetiriodnosakojenesmatraiscrpnim,aliihvidikaozna-
čajneunašemsvakodnevnomodnošenjusasvijetomskojimsmofundamen-
talnovezani.
1.Utjelovljujuća relacija (engl.embodiment relation):uutjelovljujućemod-
nosuimamoodređeneuređajekojitransformiraju tjelesno-perceptualneod-
nosesasvijetom.OvdjejeIhdepreuzeoinekeargumentacijeodHeideggera
(npr.tematiziranječekića),kaoiodMerleau-Pontyja(npr.štapzaslijepcaili
peronaženskomšeširu).Ovdjesereferiranajedankonkretanprimjernao-
čala.Kadanosimonaočaleonevišenisusamojednaodstvariusvijetuko-
jomčovjekmožepercipirati.Naprotiv,onajkojiihnosividikroznjihjedan
transformiranisvijet,takodaonepostajudioopažajućegiskustvaonogakoji
ihnosi.Utehnologijamaviđenja(engl. imaging technologies)našeoptičke
ivizualnemogućnosti još se više optimiziraju i transformiraju kroznjiho-
vuputanju razvoja koja »prekoračuje granice ljudskog viđenja«.24 Optičke
sutehnologije svekompleksnijegustrojatetako proširujunašesposobnosti
percepcije.Onoštosenemožeiskusitiilipercipiratisadanamsepojavljuje
u neizmjernim slikama fenomena do sada nepojmljivih izravnim ili izvor-
nimiskustvom.Posredovanjemoptičkihtehnologijakaoštosu»gamazrake,
x-zrake,ultraljubičaste,optičkekaoiradio-valneslike«,ističeIhde,onenisu
višesamo»prostevarijanteteleskopa«negosu»spojeneikompleksne«va-
rijantetehnologija,a»procesiranjenjihovihrezultiranihslika inkorporiraju
kompjutoreidigitalnetehnologije«.26Optičkimtehnologijamasadaprisutni
nepoznatifenomeniukazujuna»perceptualnootvaranjesvijeta«.
UdijagramuČovjek–Tehnologija–Svijetsadavidimokakosepojavljuje
jedannovikonkretanodnos:
(Ja – Tehnologija) → Svijet
2. Hermeneutička relacija (engl. hermeneutic relation): Don Ihde odnos
čovjekaitehnologijevidikaojedankontinuum,takodaunjemumožemo
21
Der Spiegel(Hamburg,31.V.1976,str.193–
219), citirano prema: Vanja Sutlić, Kako či-
tati Heideggera.Uvod u problematsku razinu
Sein und Zeit-a i okolnih spisa, August Cesa-
rec,Zagreb1989.,str.319.
22
MartinHeidegger,Šumski putevi,prev.Boži-
darZec,Plato,Beograd2000.,str.231.
23
Vidi:DonIhde,»DeromanticizingHeidegger«,
u: Don Ihde, Postphenomenology. Essays
in the Postmodern Context, Northwestern
University Press, Evanston 1993., str.
103–115.
24
V.Sutlić,Kako čitati Heideggera,str.320.
25
Don Ihde, Postphenomenology and Tech-
noscinece. The Peking University Lectures,
SunnyPress,NewYork2009.,str.54.
26
Ibid.,str.57.

696
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
nalazitiilingvističkeismisaono-orijentiranekapacitete.Uhermeneutičkom
odnosuprocesjevišeanalogansčitajućimiliinterpretirajućimčinomnegos
tjelesnimčinovima.Pisanjejetehnologija,alitakođerimamouređajekojima
čitamo,itojeodnossonimeštomožemozvati»čitljivatehnologija«(engl.
»readabletechnology«).Tone morajubitisamovizualnetehnologije,tuse
moguuključiti i auditivne – kao što su signali koje dolaze tehnologijama.
Ugorenavedenomprimjeruoptičkihtehnologijakojeuutjelovljenojrelaci-
jitakođerpretpostavljajuihermeneutičkurelacijuilihermeneutički proces
»prevođenjemonogaštojeotkrivenouslikamakojesemoguvidjetiiličitati
odutjelovljujućegpromatrača«.27
Uformaliziranomdijagramu hermeneutičkerelacijepojavljujenam sedru-
gačijiodnos:
Čovjek → (Tehnologija – Svijet)
3.Relacija drugosti(engl.alterity relation): dokjeufenomenologijipretpo-
stavljenpojamdrugostiuiskustvuinterakcijesdrugim,ovdjeseonpretpo-
stavljaiuangažiranjustehnologijama.Ihdepotenciradami»možemotako-
đer–ponovnoaktivno–angažiratitehnologijesamekaokvazi-objekteiličak
kaokvazi-drugost,zbogčegaipojamdrugosti[tj.alteriteta,op.a.]«.28Ovdje
imamotehnologijakao što su kompjuterski interface ili određeni odnosis
tehnologijamakaoATMitd.Takodaseovdjeneradiotomedaseurelaciji
drugostiiskustvointerakcijesljudimazamjenjujetehnologijama,većima-
moprimjeranalogijekojajepostalanašimsvakodnevnimiskustvom.29Takva
jerelacijasveprisutnijausviminteraktivnimtehnologijama.Upostfenome-
nološkom se pravcu ovo potencira kao mogućnost »predviđanja napretka
computingaiurastunašesposobnostistvaranjasosticiranihkompjuterskih
programakojisimulirajuinteraktivnistil,vidjetćemosvevišeivišeuređaje
dizajniraneuinterfaceustilaalteriteta«.30
Urelacijamadrugostidobivamojošjedanodnoskoji semožepredstaviti u
dijagramu:
Čovjek → Tehnologija (– Svijet)
4.Pozadinska relacija(engl.background relation): upozadinskimrelacijama
postojijedan,datakonazovemo,netematiziraniodnosstehnologijama.Toje
našodnosstehnologijamakojasuupozadininašegiskustva.JerkakoIhde
potencira:
»…miživimo,mičemoseijesmousredištunašihtehnologija.«31
Tosu,primjerice,sviprostoriarhitektureukojimasekrećemoiživimo.Naše
iskustvookolišaukojemusenalazimočestojetehnološkiodređen:noćuima-
moelektrično svijetlo,alitakođerimamoiklimauređajeisustavegrijanja.
Tehnologijesučestonerazdvojividionašegokolišailisvijetaukojemuje-
smo,bezda bitobilaneka»gola egzistencijauglobalnojčistini«, kakoto
Sloterdijkironičnonavodi.
Takoseupozadinskojrelacijisadaponovopojavljujedrugačijiodnos:
Čovjek (– Tehnologija/Svijet)
Ihdeovovidikaorelacionalnu ontologiju,kojabisovakopostavljenimod-
nosimačovjekaitehnologijeimalaodređeneimplikacijenaodnosčovjek–

697
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
svijet.ZatoIhdekonstatirapomalolakonskiiodrješitoda»tehnologijetran-
sformirajunašeiskustvosvijetainašepercepcijeteinterpretacijenašegsvije-
taitakoseutomprocesuimitransformiramo«.32
Ovimseodnosima čovjekaitehnologijemožeuvidjeti kolikosmoprisnis
tehnologijamaikolikojetogaodnašegodnosasasvijetomuvjetovanoiodre-
đenotehnologijama.Oviseodnosi,apogotovoutjelovljeniodnosi(engl.em-
bodiment relation),mogusmatratiuvećinisimbiotičkim(danespominjemo
protetsketehnologije), kao nerazdvojnim dio iskustva. Odnosi konstatirani
kodIhdea,akojinisuiscrpljujućiodnosičovjekaitehnologijekojasemože
smatratijoškompleksnijestrukturiranom,namećuneizbježnostpromišljanja
našegodnosasasvijetomunutarklasičnefenomenologije.Odnosistehnolo-
gijamakojaposredujenašaiskustvaimajuzaposljedicusasvimnovespozna-
jenašegiskustva svijeta kojesenemože reduciratinaizvornoegzistencij-
skoiskustvo.Akoje»svijetživota«,kakotokažeHusserl,»carstvoizvornih
evidencija.Onoevidentno je u percepciji, ovisno od slučaja, dano kao‘to
samo’štoseuneposrednojprezentnostiiskusilo«,33ondasedautvrditidaje
iskustvosvijetauizvornimevidencijama,alikojesukaotakve»tehnološki
teksturirane«(engl.technologically textured),kakotokažeIhde.
Nadfenomenalna monstruoznost moderniteta
Upostfenomenološkompristupuizpozicijelozoje tehnologijevišesmo
okrenutikempirijskimrelacijamakojeimamostehnologijama.Ovobitreba-
lobitiufunkcijiskretanjapažnjenanetematiziraneilinepromišljene,možda
ičestoapstrahiranerelacijamakojeimamounašemsvakodnevnomiskustvu
s tehnologijama. Mišljenje o odnosu čovjeka i tehnologije koje sagledava
ovajodnosvišeizhorizontalnogpristupaunjenojširini–mišljenjejePetera
Sloterdijka.Bezobzirana evidentne razlike u elaboraciji shvaćanja pojma
postfenomenologije u lozoji tehnologije, Don Ihdea i njegove teorijske
pretpostavkeimajuistopolazište:mišljenjeuloge,smislakaoifunkcijeteh-
nologijeuizvornomodnosučovjek–svijet,kaoistvaranjačovjekaisvijeta.
Umišljenjuseovogodnosaniukojemuslučajune moguzapostavitifeno-
menološkepretpostavke kao klasični pristupi, moguće kao jedine dostojne
mišljenjaizvornogiskustvasvijeta,štorezultiraodređenimstavompremafe-
nomenologiji.IakoseSloterdijknekarakteriziraeksplicitnimelaboriranjem
fenomenologije,njegovosemišljenjerazvijauneprekidnomdijalogu s fe-
nomenologijom,anajvišesHeideggerom.Kroznjegovosemišljenjeuvijek
provlačekritički osvrti na pretpostavke fenomenologije, iako čestokao ne
takobitnedigresijeokofenomenologije,kroznjihseuvijekodmotavajedan
čvrstistavdasefenomenološkinemožemislitiuhipertehnološkomkontek-
stumoderne.SveovopostajeočiglednimakoseuzmeuobzirSloterdijkovo
27
Ibid.,str.61.
28
Ibid.,str.41.
29
RobertJoseph,Peter-PaulVerbeek(ur.),Post-
phenomenological Investigations,str.18.
30
Ibid.,str.18.
31
Ibid.
32
D.Ihde,Postphenomenology and Technosci-
ence,str.67.
33
Edmund Husserl, Kriza evropskih nauka i
transcendentalna fenomenologija, prev. Zo-
ranĐinđić,DečjeNovine,GornjiMilanovac,
1991.,str.107.

698
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
shvaćanjefenomenologijeiznjegoveknjigeFilozofski temperamenti (njem.
Philosophische Temperamente),ukojojpišeoHusserluifenomenologiji.Fe-
nomenologijuinjeneaktekonstitutivnesvijestividikaodekontekstualizirane
odtehnološkoteksturiranogsvijetaili,kakoontonaziva,»tehnološkognatu-
ralizma«.Sloterdijksmatrada
»…fenomenološkičuvaribivstvujućeg,kojisusekaoBožjeočivježbaliutranscendentalnom
pogledunasvijet, bilisveviše izopćeniida ihjezaobišao procesistraživanjakoji modernu
civilizacijuvodikintegralnomtehnološkomnaturalizmu.«34
Upravoseuovojizopćenostifenomenologijeizmodernecivilizacijeprepo-
znaje potreba neodložnosti pokreta drugačijeg mišljenja o tehnološkom ili
tehnološkojkonstitucijisvijeta.JerkakoističeSloterdijk:
»Svijetživotamodernekaodajesvevišeivišeprožetobjektimatehnikekojisvijestinudetek
površinu:takvepovršineodtipkiiznakova,ispodkojihsevisokokompleksniaparatiobraćaju
svojimkorisnicima,jedvadasejošimogushvatitikaofenomeniuspecičnomsmisluteriječi,
budućidajezanjihkarakterističnotodaunjimaBitakokrećeleđaPojavi.Onoštojetehnički
bitnosvijestineizlazinaočikaofenomen.«35
Utehnološkomrazvojumodernitetačinjenicesevišeneodnosenanekune-
posrednusvijest,audubiničinjenicatehnološkogsvijetasadanamsepojav-
ljujukompleksnistrojevikojizapravoneasocirajunaništaodpojavaklasične
fenomenologije. U ovoj se sažimajućoj konstataciji može bez dvojbe naći
zajedničkatočkaumišljenjutehnologijaspristupomDonaIhdea.Sličnost
upristupimamožesevidjetiiizSloterdijkovastavapremaeksplikacijikoju
vidikaoneisprekidanitijekprevrataukojimanamimplicitnopostajeekspli-
citnimkroz»provođenjepozadinskihzbiljnosti«.ZatoSloterdijkmislidaje
fenomenologija
»…službaspašavanjazafenomeneuvremenuukojemusevećinapojavaokuilidrugimosje-
tilimaneobraćasamaodsebe,većse,naprotiv,moradovestidovidljivostiputemistraživanja,
invazivniheksplikacijaiodgovarajućihmjerenja[štoznaci ‘promatranja’spomoćustrojevai
umjetnihsenzora,op.a.].«36
Ovonasprisjećanapostfenomenološkupretpostavkuposredovanjaljudskog
iskustvastehnologijama.Ovdjesevididasemetazičkaasocijacijasljud-
skimizvornimiskustvomnemoževiše smatrati vjerodostojnom zakonsti-
tucijunašegiskustvauopće. Sve jetoonoštoSloterdijknaziva »demonija
eksplicitnog«.Tehnološkim strojevima ne može se promatranju oduzetile-
gitimitetukonstituiranjuistrukturiranjunašegiskustva;nemožeseljudsko
iskustvolišitiovihagresivnihprodiranjaspoznajeuonoskrivenoiononepo-
javljivozanaščistiljudskisenzo-motoričkiaparat.Uztehnologijeinjihovo
posredovanjeu
»…probojudoskrivenogainjegovauključenjauosvijetljenprostormožepostatikaofenomen
zamjetnimonoštojeposebipostojaloipostojisamolatentno,afenomenalnoibeznužnogod-
nosapremanekojsuznavajućojsvijesti.«37
Ovojasnoukazujenadalekosežneepistemološkeimplikacije zanovaviđe-
njakojasenemogugolimokomobuhvatitiunašemiskustvu;tojejedna
epifanijavišegreda,moždačakjednenadfenomenalnosti.Ništaodtoganije
otuđujućezačovjeka.Naprotiv,timeječovjekosposobljendatehnološkim
razvijenimpostupcimaobogati svojespoznajeiiskustvaonim nepoznatim,
nepojavljujućemučistomiizvornompromatranjuiiskustvu.Tonijebezazle-
natransformacijakrozoptičkiefekttehnološkimiumjetnimkaoekstenzivi-

699
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
ranjeljudskogiskustva,kojemuredupojavapripadajunovezbunjujućeslike;
ovdjeprijesvega
»…mislimonapostajanjefenomenaatomskihgljiva,staničnihjezgriiprizoraunutrašnjihstro-
jeva,narendgenskesnimkeikompjutersketomograje,nagalaktičkefotograje–jedandifuzni
univerzumkompleksnihprizorakojejedvadajemogućedešifriratinačijupojavunijednoljud-
sko[opreznije:staroljudsko,op.a.]okonijemoglobitispremno.«38
Fenomenološkomsegramatikomovoveomateškomožepredstaviti,jerkako
ističeSloterdijk,unovostvorenomokruženjutehnologija,»fenomenologija
je lozofski testamentpredtehnološkogsvijeta«.39Ako bismo zapostfeno-
menologijuulozoji tehnologije empiričkogpristupamoglijošreći daje
nekasamoanaliza fenomenologije koja pokušava naći sebe u tehnološkom
okruženju,kodSloterdijkavidimoda ona nije ništavišeodjednezaostav-
štinekojanamdajeuviduograničenostimišljenjapredtehnološkogsvijeta.
NijeslučajnoštojeiHeidegger,iakojedostanezavisnoodHusserlamislio
fenomenologiju,morao»ustuknuti«predtehnološkimsvijetomsvojimskep-
tičkimpromatranjemtehnologijeinjene bîti.Kaoštonijeslučajnonitoda
jeutehnologijividio»jedansumnjivientitet«,azakojigaspravomkritizi-
rajupostfenomenolozijerunjegovupoimanjutehnologijeuspostavljajedan
»monolitnientitet«.Pojavomtehnološkikonstituiranogsvijetanebezrazlo-
ga,kakotoističe Sloterdijk, Heideggerje»vidiotvorevinufenomenološke
nepravdeivjerovaodaunjoj prepoznajenekuontološkugrešku«.40Ovaje
ontološkagreška,kaoštoćeSloterdijkpokazati,ugrađivanauklasičnumeta-
zičkudihotomijubićainebića.
ZaSloterdijkanemožemorećidasezalažeanti-fenomenologijski,jersunje-
govistavovivišeodrazpokušajadaseaktualnomisli,aštobisebezikakve
dvojbetrebalomislitiokonsekvencijamakojemožeimatirazvojtehnologija
uapsolutnojrekonguracijisvijetaživota.Sloterdijknijeanti-heideggerovski
raspoložen,alijezatoupost-heideggerovskimgestamanašaoputokazzapro-
mišljanjekakokonstruktivnihtakoitehnološkihuvjetabitka-u-svijetu.Hei-
deggerovaontološkauputaumišljenjukojajepropustilamislitiantropološke
premise,nijeuspjeladoćidoprikladneslikečovjekaisvijeta.Sloterdijkpo-
krećesvojemišljenjeupravcukojibimudaoširuosnovushvaćanjanesamo
čovjekavećitehnologija.ZatoSloterdijkideonto-antropološkimpristupom
kojimmožemoshvatitidolazakusvijetDaseinakaojedandugproceshomi-
niziranjailidolaska-u-svijet-ljudske-životinjekaotehnogeničkogefekta.Jer
kakopotenciraSloterdijk:
»…nemogućejezačovjekadakročiučistinu/otvorenostkojajetuikojanjegačeka,kaoštose
netkopenjeuzbrdo.Moždatočnijeovo:daneštopredljudskootvarasebepremaljudskom;da
neštopredsvjetovnopostajesvjetotvornim;dajeneštoživotinjskonadživjelosebekaoživotinja
34
Peter Sloterdijk, Filozofski temperamenti,
prev. Mirjana Avramović i Goran Bojović,
Karpoš,Beograd2013.,str.108.
35
Ibid.,str.108–109.
36
P.Sloterdijk,Sfere III,str.64.
37
Ibid.,str.68.
38
Ibid.,str.66.
39
P. Sloertdijk, Filozofski temepramenti, str.
109.
40
Ibid.,str.109.

700
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
iuzdigloseodživotinjskoguegzistenciji[…].Uovomsmislu,čistinaibivanječovjekombili
biizraziistestvari.«41
Upravotodajesmisaočistiniiotvorenostisvjetotvoračkihimpulsakojara-
zlikujučovjekaodživotinje.Uonto-antropologijibitak-u-svijetukaoljudski
ek-stasissadasenadopunjavaupitnimkakoseovojživotinjidogodilobiva-
nje-ekstatičnim.Kakojeovaživotinjaizašlaiz»ontološkogkaveza«onoga
štomoderna biologijanazivaUmweltom?Kakojeovaživotinja kojajebez
svijetaili,kakokažeHeidegger,»siromašnasvijetom«,došlausvijet?Odgo-
vorinaovapitanjatrebajuponuditiadekvatnuinterpretaciju»ljudskečinjeni-
ce«,teujednoijedneontološkediferencijacije.JerpremaSloterdijku:
»…samoonajkojijeprekinuoovajprstenmožeseopisatikaobićekojeje‘došlousvijet’.Ovo
jeontološkiznakraspoznavanjaHomo sapiensa.«42
Čovjekjeusvijetu,alijeusvijetukaosvjetotvorački,takodasvijetnijeviše
neodređenečistineiliotvorenosti. Toje svijetkojičovjekstvarau procesu
samostvaranja.JerSloterdijkmislidasečistinaiotvorenost»nemogumisliti
beztehnogeničkogporijekla«.43Čovjek je,možesereći,antropotehnološki
izuzetaksamofabrikacije.Nemožeserazdvojiti čovjekaodtehnologije,ne
možesemislitičovjekabeztehnologije,aistovrijediizasvijet,zaotvorenost
kaoičistinu.Todaječistinai otvorenosttehnogeničkogporijeklazapravo
sedavidjetiizpaleo-ontološkeanalizeukojojonoprototehničkoistupakao
određujućifaktor.Nisutosamopaleo-ontološkedigresijekojenudedrugačiju
slikuodnosačovjekastehnologijom;onesuzapravoufunkcijiuviđanjane-
razdvojivostičovjekastehnologijama.JerkakoističeSloterdijk:
»…ljudskobićenestojiučistinipraznihruku–nekaonekisiromašniopreznipastirsasvojim
stadom,kakonamtoHeideggerovapastoralnametaforasugerira.«44
Naravno,uSloterdijkovojrekonstrukcijividimokakoseiznekihneodređenih
iličaknejasnihocrtačistineiliotvorenostisadadolazidokonkretneinterpre-
tacijesvjetotvoračkogprocesauprocesuhominiziranja.Ovajjeprocesodraz
prostornotvoračkogefektaukojemučovjekprimarnoobitava.Zatoi»meta-
fora«obitavanjau»kućibitka«izHeideggerovečisteontološkeihermene-
utičkeperspektiveuonto-antropološkojperspektividobivadrugačijismisao,
kaoprimarnidogađajantropogenezekrozstvaranjeprostoraukojimaseljudi
početnoakomodiraju.Nijejeziktajkojiprimarnookućujebitakvećjedan
konkretanproces stvaranja prostora obitavanja i smještaja. Zato Sloterdijk
potencirada
»…‘kućabitka’ukojojjeljudskobićepozvanodaobitavapostignutojenesamoilinečakni
primarnommoći čistineza znakove.Prije jezikatusugestetvrdogtipa(tehnologijebacanja,
udarairezanja)kojenekogodvajajuodsredineikojepoboljšavajuiosiguravajuljudskeinku-
batore.«45
Tojeobitavanjekojejekonstruktivno strukturirano kao»utero-mimetički«
principkojiseodnekih»intrauterinihmorfologija«krećek»ekstrauterinim
situacijama«.OvoSloterdijknazivasfera ili sferološki bitak.Tojezapravo
»intermedijatornaotvorenost«kojaomogućavafabrikacijučovjeka.Onaje
nužnazačovjekakojijenapustioprstensredine,akojiistovremenonemože
bitiunekojstravičnojineodređenojotvorenosti.Jermislitiantropotehnološki
značimisliti,kakotoističeEduardoMendieta,»načinkojisuljudipoduzeli
proizvoditi sebe kroz kreaciju/izum/konstrukciju konzervatorija ili inkuba-
tora«.46Sloterdijkupravoizovakvogantropotehnološkogpoimanjabitka-u-
svijetumože uvidjetidaječovjektehnološki efekt.ZatoseiHeideggerovo

701
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
poimanjetehnikekaopo-stav (njem. Ge-stell)ovdjemožepreformuliratiu
antropotehnološkomumirujućemtonu:
»OnoštoHeidegger nazivapo-stav[njem. Ge-stell]ikoju razumijekaoneko slanjeBitkau
kobnopočetnonijeništadrugonegopo-kućenje[njem.Ge-Hause]kojeakomodiraljudskabića
iposredstvomtakvogakomodiranjaneprimjetnoihfabricira.«47
Prevedenotopološki,po-stavjepo-kućenje ili Ge-stellje Ge-hause.Tehno-
logijepo-kućenjajesuprimarne uaklimatiziranjučovjekatakošto stvaraju
primarneprotektivneomotačezaljudskibitak.Tehnologijadalekoodtogada
jeneštoprijeteće:onajevišeufunkcijiomogućavanjastvaranjaiodržavanja
čovjeka.Sloterdijknaglašavada»akojeljudskobiće‘dano’ [‘es’…‘gibt’,
op.a.],ondajetosamozatoštogajetehnologijaodveladaljevanpred-ljud-
skosti«.48Čovjekkaodanost,ilikaoTubitak(njem.Dasein)nijevišeuteme-
ljenunekojmističnojosnovi,nijetosamodanostljudskogabitka;tojeproces
koji je tehnološki procesiran ili konkretan događaj tehnološki posredovan.
Ništaotuđujućeiništaodneljudskognemautehnologiji.Sloterdijkčakmisli
danema»ništaperverznogiliništasuprotno njihovoj ‘prirodi’« kada ljudi
»sebemijenjajuautotehnološki«.49Tojesamodiojednogprocesatehnološke
manipulacijeodpostajanjačovjekomdogenetičkihmanipulacijaubiotehno-
loškimlaboratorijima.MendietajeveomasažetoopisaoSloterdijkovantro-
potehnološkiprojekt:
»…ciljovogprojekta,inače,nijedaobjavidolazaknečegaštoniječovjek,ilidasmoprestali
bitiljudima, negoprijedapreciznoosvijetlikakonovetehnologije,nove biotehnologijenisu
ništavišedopoglavljaudugojpovijestiantropotehnologije.«50
ToznačidaSloterdijkjednostavnopokušavadoćidorealnogshvaćanjateh-
nologijaionogaštosedanasdešavatehnološkimrazvojem,bezdabitobila
samooptimističkaarmacijaneketehnološkeutopije.Naprotiv,njegovomi-
šljenjevišeukazujenaneprimjerenealarmističkeilitehnofobičneuvriježene
predrasudeopokornostičovjekatehnologijiiliotuđenjuljudskogaautentič-
nogabitka koje izazivaju tehnologije ili tehnološke manipulacije. Zapravo
senjegovomišljenjekrećeizvanovihodnosapokoravanjailikontrole–bilo
čovjekabilotehnologija.JeruonomeštoSloterdijkimenujekao »homeo-
tehničko«vidimoda suoviodnosimnogosloženiji odtogadase smatraju
odnosimadominacije.TakoSloterdijkpiše:
41
Peter Sloterdijk, Not Saved. Essays after
Heidegger,prev.IanAlexanderMoore,Polity
Press,Cambridge2017.,str.100.
42
Ibid.,str.102.
43
Ibid.,str.142.
44
Ibid.
45
Ibid.,str.119.
46
EduardoMendieta,»ALetteron Überhuma-
nismus: Beyond Posthumanism and Trans-
humanism«, u: Stuart Elden (ur.), Sloterdijk
Now,PolityPress2012.,str.58–76,ovdjestr.
70.
47
P.Sloterdijk,Not Saved,str.119.
48
Ibid.,str.142.
49
Ibid.
50
E. Mendieta, »Letter on Überhumanismus«,
str.70.

702
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
»…mi postajemosvjedocičinjenicedasinteligentnimtehnologijamajednane-dominirajuća
formaoperativnostiiskrsavazakojumipredlažemoime‘homeotehnike’.«51
Višenemamoodnosedominacijekojisukarakteriziralikonvencionalneteh-
nologijedoksuoperiralekroz»sirovsubjekt«u»sirovmaterial«.Sloterdijk
smatradasuhomeotehnike»akceleracijainteligencijepar excellence«.Tako
suodnosidominacijeilistrahodmogućihdominacijatehnologijasamodio
paranojestvorene brutalnomalotehničkomupotrebomtehnologijau20sto-
ljeću.ZatoSloterdijktvrdidasuse
»…klasičnealotehnikeupleleusumnjikaonačinumišljenja,kaoiukriptologičkojracionalno-
sti:njegovjepsihološkisedimentparanoja.«52
Štoseprijeoslobodimoparanojetimćemoseprijepribližitiprocesimateh-
nološkihrekonguracija,tenećemoostatitaocineke»anti-tehnološkehisteri-
je«,kaonitaocibivalentnelogikeklasičnemetazike.Mišljenjeoslobođeno
bremena naslijeđenih dihotomija osposobljava se za pristup novostvorenoj
realnostiilisvijetukojinazivamomodernimilimodernitetom.To je jedan
drugačijisvijetukojemusmosepreselili»napuštanjemkućebitka«.Oslanja-
njemjedinonaregistreklasičneontologijenemogućejeuočitipromjenekoje
sedešavaju.Onoštosemožesmatratikaonjegovnaumjesttodasestignedo
»izražavanjanad-fenomenalnemonstruoznostimoderniteta«.53Nad-fenome-
nalnikaraktermodernitetanemožeseopisatini shvatitiklasičnimjezikom
metazike.54 Klasični jezik,gramatikailogikametazike ne moguopisati
svijetmoderniteta,svijetjesvevišeispunjenarticijelnostima ili izvještače-
nostima.Tehnološkikaraktersvijetamodernitetanemožesemislitiusklopu
bitka ilijednemonovalentnemetazike. Ovesu promjeneevidentne i već
jasnonaznačenekroztehnološkistrukturiranurealnost.ZatoSloterdijkkaže:
»…mismodugopostojaliutehnologiziranomsvijetuživota,gdjeklasičnekaoikibernetičke
mašinejesuvodećifaktoruuobličavanjunašeegzistencije.Iusvijetluovihevidentnihfenome-
na,lakojepotvrditiinterpretacijumodernizacijekaoarticijelizacije.«55
Tradicionalno mišljenje klasične metazike držeći se bića i bitka uvijek u
romantičnojinostalgičnojintonacijipromatrajuarticijelizaciju(kaoičovje-
kotvorneartefakte)s»nihilističkomsumnjom«.TakoSloterdijkmislidajeu
ovojtradicijiuvijekprisutnajedna»nelagodnostokoarticijelnosti«.Akose
nemožeizrazitiiopisatiarticijelnostodmašinadoumjetničkihdjela,kako
možemoopisatiili artikuliratinašepostojanjeu nezaustavljivojtransgresiji
kujednačavanjutehničkogiprirodnog?Kojijetojezikokojemuovisimou
našemjoš konfuznom mišljenju aktualne tehnološke kompleksnosti? Toje
jezikmonovalentneontologijeelejskeprovenijencije(bićejest;nebićenije),
kojijeprekoPlatonastigaodonaskaosvijetsimulacre, phantasmata ili skia,
ukojemunemamjestazaumjetnostitehnologiju.Sveseizvještačenestvari
gledajukao»ontološkakopilad«(engl.ontological bastards).Tojeizvješta-
čenostkojanasvodinekomiluzornomsvijetu,dokjepravisvijet–svijetbića
ibitka.Monovalentnomibivalentnomlogikomnemožesemislitiononišta
izvještačenosti.Zato Sloterdijk,nadovezujućisenaGotthard Günther,tvrdi
dasemoramislitipolivalentno da bi seopisaonovikonteksttehnologijei
izvještačenosti.Tobizahtijevalomišljenjeonoganišta ili ništavnogkrozdru-
gačijuoptiku,alinekaoprostonemajućeg, nepostojećeg ili nemogućeg,već
i kao imajućeg, postojećeg i mogućeg.Dabisetakomislilopotrebnanamje
»…polivalentnaontologijapovezanasnajmanjetrivalentnomlogikom,odnosnoinstrumentarij
kojimmožemoartikuliratičinjenicudarealnopostoje armiranenegacijekaoinegiranear-

703
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
macije,ilipostojanjeništavnog[njem.das Seiende Nichts]kaoipostojanjekojejeobogaćeno
ništavnim[njem.das nichtsangereicherte Seiende].«56
Ukolikosmonapustili»kućubitka«,utolikosadamoramonapustitiimeta-
zičkimonovalentniilibivalentnijezikukojemusmosedosadaokućivali.
Takoseotvaramozamogućnostidamislimoiizražavamoseuvezisonimšto
višenepripadabitkovnomsklopustareontologije.Kadamislimoumjetnosti
tehnologijuizništavnog,oslobođeniokovadasamobićejest,ondasebenala-
zimousvijetuprepunomumjetnihdjelakojevišenegledamopodsumnjom
iličakprijetnjomnekimu-ništavanjembićaibitka.JerkakoističeSloterdijk:
»umjetničkadjelakaoionetehnologijejesustvarnodjecaništavilailiništav-
nosti–unajboljemslučajupolubraćastvarnobitkujućeg«,aakoihmislimo
logikomijezikomstareontologije»onisukonstruktjedneontološkeneprav-
de,lišeniarhetipova,ijedinoshvatljivekaozabludebogatstva,nepokrivena
usvojemporijekluinesupstancijalnaupravomsmisluriječi«.57Dabisebeli-
šilibesmislicaovakvevrstemoramoseokrenutiknovimpromišljanjima,što
namomogućujudrugačijalogikaijezik,ačimeseujednoodričemotogada
povijesttehnologijeiumjetnostipromatramokrozpovijestbićaibitka,jerbi
njihovoujednačavanje,kakotvrdiSloterdijk,usvemuovomemoglopokazati
samouništavanjei»dominaciju«ništavnosti.
Svijetmodernitetavećjeodvišeušaouizvještačenja koja se kao takva ne
moguprepoznatiprizivanjemzaboravabitka,gdjebismosesjećanjemnabiće
ibitakodvratiliodnesigurnoglutanjaucarstvuništavnogiizvještačenog.U
modernitetu,kakokažeSloterdijk:
»…prirodaibitaksuizgubilimonopol:onisusadaprovociraniizamijenjenisukcesijomarti-
cijelnihtvorevinakojedolazeizništavnostikaoiusponompost-naturalnogsvijetavolje.«58
Usponomdrugačijegsvijetamodernitetavidimoikrajprirodnogsvijeta,kao
istarogontološkogsvijeta.Novimprohtjevimajednogdinamičkogpost-na-
turalnogsvijeta volje ne može se ići u susrettugujući za predtehnološkim
svijetom.OnoštojeLyotardvidiokaonužnousuočavanjuspostmodernim
stanjemuheteronomiji jezičnihigara,danasseveomalakomože prisvojiti
kaouputezamišljenjepost-naturalnogsvijeta.Zatojepotrebansenzibilitet
51
P.Sloterdijk,Not Saved,str.144.
52
Ibid.,str.145.
53
Ibid., str. 245. Sloterdijk pojam monstruo-
znosti ne upotrebljava samo u etimološkom
smislu kasnog latinskog monstrere,štoznaci
»pokazati«, već također i iz klasičnog latin-
skog monere, što znači »opomenuti«. Vidi:
HeikAfheldt,BerndUlrich,»Animal Rights,
Gene Technology and Human Breeding: A
Conversation with Peter Sloterdijk«,Logos3
(2007)6.
54
JerpremaSloterdijku:»…akosedržimotra-
dicionalne pojmovne klasikacije, onda će
nas to voditi u apsolutnoj nemogućnosti da
opišemo na ontološki primjeren način ‘kul-
turnefenomene’ kaoštosusredstva,znako-
vi, umjetna djela, zakone, običaje, knjige,
mašineisveostaleizvještačenosti,zatoštou
konstruktutakvogatipaosnovnevišekulturne
klasikacijeizmeđuduhaistvari,mišljenja i
materije,subjektai objekta,slobodei meha-
nizma, moraju promašiti metu.« – P. Sloter-
dijk,Not Saved,str.137.
55
Ibid.,str.245.
56
Ibid.,str.138.
57
Ibid.,str.246.
58
Ibid.,str.248.

704
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
172God.43(2023)Sv.4(687–704) A.Salihu,Živimo,mičemoseijesmo
međutehnologijama
izoštrenogpoimanjakoji»jačanašusposobnostdapodnosimonemjerljivo«.59
Timemožemonaćisebeusredištujednogprihvatljivogtehnološkogkontek-
staujednomsloženom spletu kojinamotvarahorizontenemjerljivog kroz
stvaranjeumjetnog.JerkakokažeSloterdijk:
»…pastiriBitka–ulovljeniulijepimsanjarijamajednečistoizvan-tehnologijskeegzistencije
iu čistojpokornoj reeksiji–krećupremasporednimlinijama:ustvariBitakkaotakav,kao
carstvoprošlihsloboda,sadaizgledakaouskaontološkaprovincija–onjeuguranuperiferiju
jedneuničemuosnovanomcarstvuvolje,kreacijaiprojekata.«60
Astrit Salihu
We Live, Move and Have Our Being among Technologies
The World in a Postphenomenological Perspective
Abstract
While not aiming to exhaust the project of postphenomenology in the philosophy of technology,
a eld characterized by its empirical nature when contemplating the relationship with techno-
logy, the focus is on articulating some general assumptions for a distinct perspective on the
human-world relationship, one that can clearer delineate the contemporary hyper-technologi-
cal context. This context allows for the consideration of post-Heideggerian or post-phenome-
nological aspects, wherein the world can be contemplated without the presumption of a “being
given” state through systemic and practical constructivism. By doing so, it moves beyond the
connes of mere “lifeworld” and “being-in-the-world”, shedding their sheer clearing and da-
unting openness, thereby complementing the understanding of the technological and the arti-
cial. This does not imply considering the technological and articial as mere supplements to
the human-world constellation; on the contrary, it is through contemplation of the technological
and articial that one can truly grasp both the human and the world simultaneously. If postphe-
nomenology is viewed as a “critical dialogue” with the phenomenological tradition, it becomes
evident that the philosophies of Don Ihde and Peter Sloterdijk have had a signicant impact in
paving the way for a different understanding of the relationship between humans and the world,
overturning any notions of self-referentiality inherent in classical phenomenology.
Keywords
world,technology,postphenomenology,DonIhde,PeterSloterdijk
59
Žan-FransoaLiotar[Jean-FrancoiseLyotard],
Postmoderno stanje, prev. Frida Filipović,
Bratstvo-jedinstvo,NoviSad1988.,str.7.
60
P.Sloterdijk,Not Saved,str.249.