Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića

Abstract

ABSTRACT
In Gračanica, on December 14, 2023, the Mejlis of the Islamic Community of Gračanica, as part of its program activities, organized a Colloquium (Round Table) on the topic “Muhamed Seid Mašić–scholar, publicist, translator and writer of history–110 years since his birth (1913–1978).” The following spoke at the meeting: academician. Izet Mašić (son of Muhamed Mašić) on the topic “Life and work of Muhamed Mašić”, prof. Mehmedalija Hadžić “Quranic and hadith content and meanings in Muhamed Mašić’s song “True Dreams”, his presentation “History and poetry of Muhamed Seid Mašić in Arabic” was contributed by Naval Hadžiavdić. This meeting was the matically rounded off by prof. Omer Hamzić, with his topic “Muhamed Sejid Mašić on the pages of “Gračanica glasnik”, through which Mašić practically “returned” from oblivion. A broader report from that meeting was already published in the current 56th issue of this journal in the section “Pages from Gračanica Callendar” on pages 338–339. In that report, it was announced that some presentations from that meeting (or their parts) will be published in in subsequent issues of “Gračanica Glasnik”. In accordance with that announcement, in this issue we publish a part of the presentation by academician Izet Mašić, in which, in an accessible way, he presents the scientific work of Muhamed Mašić to a wider audience. We decided on this part of his presentation in order to provide basic information about the intellectual legacy of that famous man from Gračanica to all those who are interested not only in getting to know, but also in studying that work.

Full text

255
GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX | RIJEČ
Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
Znanstveni opus
Muhameda Seida Mašića
Prof. dr. acc. Izet M. Mašić
U Gračanici je 14. 12. 2023. godine Medžlis Islamske zajednice
Gračanica, u okviru svojih programskih aktivnosti, organizovao
Kolokvij (Okrugli sto) na temu
“Muhamed Seid Mašić–alim, publici-
sta, prevodilac i pisac tariha – 110 godina od rođenja (1913. – 1978).” Na
skupu su govorili: akademik Izet Mašić (sin Muhameda Mašića) o temi
“Život i djelo Muhameda Mašića”, prof. Mehmedalija Hadžić “Kur’anski
i hadiski sadržaj i značenja u pjesmi Muhameda Mašića “Istiniti snovi”,
svoje izlaganje “Tarihi i poezija Muhameda Seida Mašića na arapskom
jeziku” priložio je Naval Hadžiavdić. Ovaj skup tematski je zaokružio
prof. dr. Omer Hamzić, sa svojom temom pod naslovom “Muhamed Se-
jid Mašić na stranicama “Gračaničkog glasnika”, putem kojih se Mašić
praktično “vratio” iz zaborava. Širi izvještaj sa tog skupa već je objavljen
u prošlom 56. broju ovog časopisa u rubrici “Listovi gračaničkog kalen-
dara” na str.338 – 339. U tom izvještaju, najavljeno je da će se neka izla-
ganja sa tog skupa (ili njihovi dijelovi) objaviti u narednim brojevima
“Gračaničkog glasnika”. Shodno toj najavi, u ovom broju objavljujemo
dio izlaganja prof. dr. acc. Izeta Mašića u kojem, na jedan pristupačan
način, široj publici predstavlja znanstveni opus Muhameda Mašića.
Odlučili smo se za ovaj dio njegovog izlaganja kako bi pružili osnovne
informacije o intelektualnoj zaostavštini tog znamenitoga Gračanlije
svima onima koji budu zainteresovani ne samo za upoznavanje, već i
proučavanje tog djela.
Ključne riječi: Muhamed Seid Mašić, bio-bibliografski podaci, znan-
stveni opus.
BIOGRAFSKI PODACI
Stara je istina da učen i pametan čovjek, pogotovo ako je
pjesnik, ne može uspjeti i biti priznat u svojoj sredini i svom
vremenu, već, kao što to obično biva, daleko od svog rodnog
kraja i vremena djelovanja, To se odnosi i na pjesnika Muha-
meda Seida Mašića, koji je pjevao na maternjem i arapskom
jeziku u periodu između Prvoga i Drugog svjetskog rata.
Muhamed Seid Mašić je bosanskohercegovački erudita, pje-
snik i publicista, našoj javnosti još uvijek nedovoljno poznat.
Rođen je u Gračanici 08.12.1913. godine. Potiče iz
ugledne familije Mašića. Otac mu, Hadži-Ismail-ef. Mašić
RIJEČ
GRAČANIČKI GLASNIK
časopis za kulturnu historiju
Broj 57
Godina XXIX
Maj, 2024.
[str. 255-264]
© Monos 2024

256 Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
RIJEČ | GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX
je 1907. godine završio medresu “Osman
Kapetan” u Gračanici, gdje je u početku
radio kao mua’lim (učitelj) u ženskoj mek-
teb ibtidaijji na Mahmutovcu, a zatim kao
muderis u Kladnju. Važio je za dobrog po-
znavaoca farmakologije iz arapskih medi-
cinskih knjiga znamenitih ljekara “zlatnog
doba arapske medicine” Abdulaha ibn Si-
naa, Zekerijaha er-Razija, Allaudina ibn
Nesa i dr. iz vlastite biblioteke, jedne od
bogatijih u tadašnjoj državi (neke od tih
knjiga danas su u posjedu Gazi Husrev-be-
gove biblioteke, kao zadužbina rahmetli
lsmail-ef. i Muhamed-ef Mašića).
Muhamed Seid Mašić je rano djetinjstvo
proveo u Gračanici i Kladnju, gdje se pre-
selio dvadesetih godina prošlog stoljeća,
prateći svog oca Ismail-ef, dok je službovao
kao muderris u kladanjskoj medresi. Gazi
Husrev-begovu medresu Muhamed je upi-
sao 1931., a završio 1935. godine. Počeo je
studirati na Višoj islamskoj teološkoj školi
u Sarajevu, koju je nešto kasnije morao na-
pustiti iz porodičnih razloga.
Službovao je kao imam-matičar u Čaj-
niču, Žepču, a zatim kao učitelj u Kozarcu,
Brki, Lukavici i još nekim mjestima. Poslije
Drugog svjetskog rata vratio se u rodnu
Gračanicu. Sticajem okolnosti dobio je ni-
žerangirani službenički posao u lokalnom
Trgovačkom preduzeću “Bosna”, gdje je
radio do odlaska u penziju. Preselio je na
Ahiret 8. 2. 1978. godine.
***
Publicističkim radom počeo se baviti
vrlo rano. Zahvaljujući prethodnoj nao-
brazbi koju je dobio od svog oca, još kao
srednjoškolac. osposobio se čitati i pisati
na arapskom jeziku, a kasnije i na drugim
orijentalnim jezicima. To mu je omogućilo
da, prateći onovremenu bogatu arapsku
štampu, stekne uvid u savremena svjet-
ska gibanja na Istoku, ali i na Zapadu. To
će znatno uticati na njegov publicistički,
prvenstveno prevodilački rad, a zatim na
pisanje poezije i proze. Važno je napo-
menuti da je sa “pjevanjem” na arapskom
jeziku počeo još u prvom razredu Gazi
Husrev-begove medrese.
“Arapska štampa je onovremeno pred-
stavljala jedinog pouzdanog registratora
težnji i političkih gibanja dvaju potčinje-
nih kontinenata od Indonezije na istoku,
do Maroka na zapadu i Pretorije na jugu.
Suosjećajući s ugnjetenim narodima i po-
klanjajući svoje simpatije njihovim pokre-
tima za slobodu i nezavisnost, koji su se
tek rađali ili rasplamsavali, ja sam zavolio
Učenici Okruglog stola o M. Mašiću, Gračanica, 14.12.2023. Slijeva nadesno - Izet Mašić, Mehmedalija Hadžić,
Omer Hamzić

257
GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX | RIJEČ
Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
arapsku štampu koja je sve to idejno vodila
i zastupala, a sljedstveno tome, zavolio sam
arapski jezik i arapsku literaturu općenito”,
zapisao je kasnije u dijelu svog memoar-
skog rukopisa ,,Moja naučna i publicistička
djelatnost”, objavljenog 1993. godine u Iz-
davačkoj kući ,,Avicena” d.o.o., Sarajevo
povodom 80. godišnjice njegovog rođenja.
Mladalački zanos Muhameda Mašića
i interesovanje za savremene tekstove na
arapskom jeziku, ali i talenat za poeziju
i pisanje došli su do izražaja u njegovim
brojnim pjesmama koje je još u đačkim
danima prevodio iz najpoznatijih arapskih
časopisa “Um mul-Kura”, “El-musavver”,
,,El-feth”, “El-bešir”, ,,Felestin” i drugih i
objavljivao ih u nekoliko listova koji su
tridesetih godina prošlog stoljeća izlazili u
Sarajevu i Tuzli (,,Islamski svijet”, ,,Islam-
ski glas”, ,,Muslimanska svijest”, “Slobodna
riječ”, ,,Hikjmet”). Njegovi prevodilački
radovi u pjesmi i prozi ponekad su izlazili
u kontinuitetu, to jest u više brojeva nekog
časopisa zaredom (tuzlanski “Hikjmet”).
Originalni rad na maternjem jeziku zapo-
čeo je nešto kasnije.
Prve njegove mladalačke pjesme i to
sa različitim motivima, od vjerskih do
ljubavnih, koje je objavio kao dvadeseto-
godišnjak u nekoliko tadašnjih časopisa,
pobudile su značajan interes u javnosti pa
su svojom sadržinom, poetskom snagom i
dubinom poruke, inspirirale i više njego-
vih kolega i istomišljenika da i sami počnu
pisati poeziju sa sličnim motivima. Neke
od Mašićevih pjesama iz tog perioda tek
kasnije su sabrane i objavljene u njegovoj
knjizi “Moji stavovi...”, izdatoj ratne 1993.
godine, te u ponovljenim i dopunjenim
izdanjima, 1995. i 1996. godine, također u
Izdavačkoj kući “Avicena.
Izvanredno poznavanje arapskog je-
zika omogućilo je Mašiću da svoje radove
počne objavljivati i u arapskoj štampi.
Njegova proza i poezija na arapskom je-
ziku našla je svoje mjesto na stranicama
nekoliko prestižnih arapskih listova koji
su izlazili u periodu između dva svjetska
rata: Ummul Kura” (,,Majka metropola”) u
Mekki i “Beriduš-šark” (“Pošta istoka”) u
Berlinu, te u još nekim drugim listovima.
Osnovna karakteristika Mašićevih književ-
nih tekstova jeste kristalna jasnoća misli i
permanentna logika koju dosljedno slijedi,
od početka do samog kraja svog kazivanja.
Inače, bio je veoma plodonosan pjesnik.
Zbog svojih karakteristika ta poezija za-
služuje posebnu pažnju. zaslužuje njegova
poezija u kojoj će, posebno u zrelim go-
dinama, iskazati svu svoju intelektualnu i
književnu snagu, naročito kao pisac tariha,
to jest hronograma (hronopisac), gdje je
prema mišljenju dobrih poznavalaca ove
vrste poezije, možda i najuspješniji kojeg
smo imali na našim prostorima.
Svojom pjesmom on nastoji da utječe na
dušu, srce, savjest, opredjeljenje i želju čita-
oca da osjeti snagu poruke koju pjesmom
šalje. U njegovim pjesmama nema tuđica
(internacionalizama), nema nedoumica i
nema nikakvog traga želji za ličnom ar-
macijom, u bilo kojem smislu.
Svoju veliku intelektualnu snagu, umjet-
nički osjećaj, pjesničko nadahnuće i nes-
pornu stručnu i naučnu utemeljenost,
iskazivao je naročito pri kraju pjesme, u
tzv. šah bejtu (krunskim stihu) u kojem
je, “silom i logikom same namjene”, mo-
rala doći do punog izražaja, kako erudicija
tako i akribija autora. Izražena arapskim
riječima, u stilu i formi koja se potpuno
uklapa u ostali dio pjesme, ta posljednja
strofa, posljednji stih, a nerijetko i posljed-
nji polustih, izražavaju godinu koja se do-
bija (iskazuje) kroz numeričku vrijednost
slova. Nije teško uočiti koliki je napor za taj
poetski izraz potreban, kolika je erudicija
i stručnost potrebna i koliko je iskustvo
autora moralo tome prethoditi. Muhamed
Seid Mašić je kao pisac tariha (tarihopisac)
u tom žanru u svoje vrijeme bio nedostižan
i neponovljiv poslije svoga preseljenja.

258 Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
RIJEČ | GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX
Onaj ko zna bilo šta podrobnije o arap-
skom jeziku, strukturi i raširenosti tog je-
zika, shvatit će koliko znanja mora imati
onaj, ko može sa podjednakom lahkoćom
razumjeti govor sa talasa radio-stanica iz
Maroka, Alžiru, Tunisa, Sirije... Upravo
tu sposobnost imao je Muhamed Mašić,
koji je čak prepoznavao i razumio različita
narječja, lokalizme i ostala odstupanja do
kojih neminovno dolazi u svakom jeziku
po različitim geografskim područjima, pa
i u arapskom. Nivo njegovog poznavanja
arapskog jezika izazivao je nedoumicu, za-
prepaštenje i zadivljenost čak i među lek-
torima arapskog jezika. Nije mu predstav-
ljao problem tekst bilo kakvog sadržaja na
arapskom jeziku, bez obzira ko mu je autor
i sa kojeg meridijana je potekao.
Možda je upravo to znanje bilo razlog da
Muhamed Mašić nije bio shvaćen u svojoj
sredini i svom vremenu. Kako li samo pro-
ročanski djeluje njegova misao: ,,Ja, već,
proživljavam u sebi, duhovno i duševno,
takav apolitički i nemilitaristički Svijet u
kojemu će se ljudska bića ocjenjivati po ka-
rakterima i faktičkim sposobnostima, a ne
po stanovitim pripadnostima. Možda sam,
za sada, utopista a, bez sumnje, neću takav
izgledati kroz koju deceniju ili 100 do 200
godina.”
Ešref ef. Kovačević, rahm., prijatelj i
istomišljenik Muhameda Mašića, koji je
neke od njegovih najvrednijih rukopisa
sačuvao od propasti i uništenja i nesum-
njivo zaslužan za njihovo objavljivanje u
Predgovoru knjige “Moji stavovi...” napisao
je i ovo: “Tako je razmišljao jedan erudita,
pjesnik, publicista i lozof, poznatiji i pri-
znatiji izvan prostora svoje države, svog
rodnog kraja i svog vremena življenja i dje-
lovanja. To je bio čovjek kojeg se nije moglo
nagraditi, potkupiti, obmanuti ili uništiti,
čovjek koji je u svom životu upoznao samo
golgotu–bezumno šikaniranje, mržnju i
nasilje–čovjek sa trinaest zanimanja, od
imama, matičara, učitelja, mualima, preko
knjigovođe, referenta, do publiciste, hro-
nopisca i lozofa, poznatijeg u arapskom
svijetu nego li u vlastitoj domovini.
Nažalost, a Boga mi, često i na sramotu
svog vremena, svojih savremenika, Mu ha-
med Seid Mašić je jedan od mnogih koji
žive i prožive u znaku ovog lijepog arap-
skog bejta:
TemutuI esedu l gabati džua –
Ve lahmudda’ani junna lil kilabi.
Dok se negdje pas šugavi janjetinorn
sočnom sladi, Dotle negdje u pustinji lav
ponosni mre od gladi.
Osim što je ovaj, po Bošnjake, sramni i
brutalni rat porušio Bosnu, on uspostav-
lja i podiže njene stvarne, zaboravljene
vrijednosti i stubove, stvarne intelektu-
alne veličine, kao što su Safvet-beg Baša-
gić, Musa Ćazirn Ćatić, Edhem Mulabdić,
Hamdija Mulić, Salih Hadžihusejinović
Muvekit, Enveri-ef. Kadić i dr. Među njih
spada i malo spominjani Muhamed Mašić,
potpuno nepoznat na našim prostorima
kao mislilac, pjesnik, hronopisac, jedan
univerzalni bosanski intelektualac, koji
je išao ispred svog vremena, ali nijednog
trenutka ne odustajući od svog intelektual-
nog angažmana. Prosto, išao je ispred svog
vremena.”
***
U prteklih 30 godina, iz bogate zaostav-
štine pisanih tekstova Muhameda Mašića,
u raznim formama i iz više naučnih oblasti,
izdavačka kuća “Avicena” Sarajevo objavila
je ukupno 17 knjiga i monograja. Preko
120 njegovih autorskih tekstova objavili su
drugi izdavači i drugi autori, među kojima
treba posebno istaći Časopis za kulturnu
historiju “Gračanički Glasnik”, koji je u
proteklom periodu, zahvaljujući uredniku
profersoru Omeru Hamziću, omogućio či-
taocima, posebno Gračanlijama, da nešto
više saznaju o životu i djelu svog velikog
sugrađanina, za kojeg mnogi dotad nisu
ni znali, niti čuli. Istina, mnogi tekstovi
iz zaostavštine Muhameda Mašića objav-

259
GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX | RIJEČ
Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
10
HISTORY
AL WASAT 149 ¿ Sha'ban 1445 ¿ February 2024 1445149
After the war, besides working
as a teacher in a few schools,
and also as an imam and a
marriage registrar, Effendi Masic
dedicated his life to art and science. He
was a free thinker who promoted freedom
of religion, education, tolerance and other
social virtues. However, being a victim of
the repressive system of communism, he
unjustly experienced cruelty of prison life.
He survived his struggles by ghting with
his uncrushable spirit and humanistic Islamic
ideals.
Altogether his poetry, chronograms and
calligraphic writing, Muslim thought and
the insightful analysis of topics, his numerous
newspaper articles along with a number of books
represent a great legacy of his time. It made him
among the most prominent of Bosniak (Bosnian
Muslim) intellectuals of the 20th century. His
translated and published poetry and novels in
‘Islamski svijet’ (Islamic World), ‘Muslimanska
svijest’ (Muslim Awarness), ‘Slobodna rijec’ (Free
Word) among others in Bosnia. However, he
was known beyond his local circles. In particular,
his poems were published in Cairo, Mecca,
Istanbul and Berlin, most notably in Umm Al-Qura
(‘The Mother of Villages’), the rst Arabic daily
newspaper based in Mecca. He was recognised
for his skills in writing couplets and their rhyming,
evident in various poetic genres of the Middle
East, such as gazelle, qasida and mansavi. Knowing
diverse dialects from Marocco to Malaysia, he
wrote several thousand couplets in Arabic and also
recited Arabic and Bosnian poetry on numerous
occasions. He said:
For the beauty of the pearl to
amaze the viewer, it must rst
be taken from the bottom of the
sea.
Effendi Masic was famous for his depth of
messages in everlasting tarihs (chronograms)
written not only in his books, but on the mezars’
headstones and on different Islamic-styled
buildings. Most of his chronograms were ‘carved
into hearts’ of those people who truly appreciated
his noble words. For his creative opus and
dedication, his colleagues called him respectively
‘Mevlana’ and ‘Shaikh’.
‘Avicena’ (Avicenna), a publishing house in
Sarajevo, published a number of his books,
chronograms and monographs, such as My view on
global superpowers (‘Moje gledanje na velesile
svijeta’), My Attitudes (‘Moji stavovi’), Freedom
of conviction and faith (‘Sloboda uvjerenja i
vjerovanja’), Jamal al-Din al-Afghani - life and
work (‘Džemaludin Afganija – život i djelo’),
Tarihs (chronograms) of Muhamed Mašić (’Tarihi
Muhameda Mašića’) and The gate of death
(‘Smrtna kapija’) and so on.
Inspirations on his Muslim thought, styles and
cultural aspects should be discovered as a way
to enrich the Western-inspired modernism. For
a humble personality of Effendi Masic, it was
said, ‘At no stage of his life did he seek to
be recognised. He left it to others to pass
judgment on him’. He should be the ‘role-
model’ for the younger Muslim generations
in Australia, in particular those interested in
this eld.
By introducing Effendi Masic’s erudition
and nobility, this evidence is based on
data generously supplied by his son, an
academic Prof. Dr Izet Masic, the well-
known international scholar in the eld
of Medical Informatics. In 1997, he came
to Brisbane for the IMIA (The International
Medical Informatics Association) congress, but
he also visited Muslim communities in Newcastle,
Sydney and Melbourne. ‘Australia is my pleasant
experience and I met many good people’, he
said. ‘My interview on SBC (Melbourne) radio is
unrepeatable’. He left a profound impression on
Muslim communities. His statement, ‘I came from
the small, but famous country of Bosnia, which
survived ve world empires – Byzantium, Roman,
Ottoman, Austro-Hungarian and NATO’, echoed
well in a magazine, the Voice of Bosnia (Brisbane).
I was a guest speaker and gave a speech about the
introduction of new classication codes based on
war wounds in medical experiences in Bosnia. The
audience of 800 people applauded him for three
minutes in a big hotel in Sydney. Academic Masic
also gave a much appreciated community lecture
in Victoria about the history of Muslim Medieval
medicine – an unforgettable event.
Dr Dzavid Haveric is the author of the rst books
on the Muslim discovery of Australia, the Muslim
newspaper, the Australian Minaret, the history of
Muslim Anzacs, two comprehensive volumes on the
history of Islam and Muslims, Muslim immigration and
community building and a world Islamic encyclopedia,
among others.
EFFENDI MUHAMED SEID MAŠIĆ:
A GREAT ALIM’S LEGACY
Muhamed Seid Mašić
Dr Dzavid Haveric
an historian, researcher and author
This is a Bosnian story for Muslims in Australia about a great Islamic legacy which should be widely
known. A great alim and an Islamic scholar, Effendi Muhamed Seid Mašić (1913-1978), was born in the
Bosnian town of Gračanica into a distinguished Muslim family. This article coincides with the time he
was born, 100 years ago. In 1931, Effendi Masic obtained his qualication in Islamic studies at the Gazi
Husrev-bey Madrasah in Sarajevo. As a young man, he started writing and publishing his work. In his
book My Attitudes, he recalled, ‘When I for the rst time dipped my pen in ink, still as
an immature boy, in order to write something for the public, I had no idea
that it would teach me about being a meticulous and thoughtful
Muslim, and that such people know how to cope in pre-war,
war and post-war situations’. During the Second World
War, he wrote, translated and described poetry in
four volumes in Bosnian such as those written by the
famous Arab Majnun Qays Ibn Mulawwah and
other Arabic poets.
Haveric, Dz. article ‘Eendi Muhamed Seid Mašić: a great alim’s legacy’ in Al Wasat (Arabic & English
Magazine), Melbourne Victoria,February 2024 (Sha’ban, 1445), Issue No. 149, p.3.

260 Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
RIJEČ | GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX
ljivani su izvan Bosne i Hercegovine na
arapskom jeziku pa je trebalo puno napora
vremena da budu prikupjeni, prevedeni ili
prepjevani na bosanski jezik. Dug je spi-
sak učenih ljudi i alima koji su u renomi-
ranim listovima i časopisima objavljivali
Muhamedove autorske tekstove kao i svoje
kritičke impresije o njima. Njihova imena
nalaze se u popisu tih referenci na kraju
teksta.
Nedavno održan naučni skup povo-
dom 110 godišnjice rođenja Muhameda
Mašića organizovan pod pokroviteljstvom
Medžlisa Islamske zajednice u Gračanici i
Tuzlanskog muijstva, ponovo je skrenuo
pažnju javnosti na život i djelo tog alima,
čije je ime, nažalost, mnogo poznatije u
arapskim i drugim zemljama nego u nje-
govom rodnom mjestu i u Bosni i Herce-
govini–kako je to svojevremeno primijetio
i Ešref-ef Kovačevic, rahm. u svojoj ocjeni
vrijednosti intelektualne zaostavštine Mu-
hameda Mašića.
Od brojnih pisanih i objavljenih tek-
stova poznavalaca djela Muhameda Ma-
sica, umjesto zaključka za ovaj pregled,
odabrali smo odlomak iz predgovora prof.
Jusufa Žige za knjigu “Medžnun i Lejla”
(Sarajevo, 2015) u kojoj su objavljeni pre-
pjevi pjesama velikih arapskih pjesnika
o neostvarenim ljubavima Medžnuna i
Lejle. Riječ je o prepjevima koje je Mu-
hamed Mašić sačinio u ratnim godinama
1941-1944, tokom svog učiteljevanja u
Brki pored Brčkog. “Gračanički glasnik”
je nekolicinu tih prepjeva objavio u proš-
lim brojevima. S tim u vezi, posebno je
interesantan tekst povodom pronalaska i
objavljivanja jednog zagubljenog rukopisa
tih prepjeva, koji su slučajno pronađeni u
podkrovlju jedne kuće blizu Olova i to u
kuferu, “svezan kanafom” i nedirnut preko
70 godina (“Gračanički glasnik”, br. 40,
Gračanica 2015., str. 136 – 149)
U predgovoru za knjigu u kojoj su objav-
ljeni ti prepjevi (Izdavačka kuća “Avicena”,
Sarajevo, 2015.), prof. Jusufa Žige, između
ostalog piše: “Muhamed Seid Mašić je uče-
njak koji je gomilanjem znanja mijenjao
svoj vlastiti život snagom svoga uma i živote
generacija koje su došle i koje će tek doći.
Muhamed Seid-dova kultura i obrazovanje
sijalo je u njegovom srcu i nastavilo da sija
u srcima njegovih potomaka. U knjigama:
“Moji stavovi...”, “Moje gledanje na velesile
svijeta”, “Sloboda uvjerenja i vjerovanja”,
Tarihi”, “Smrtna kapija”, “Prepjevi poezije
Medžnuna Kajs Ibn Mulevveha i drugih
arapskih pjesnika”, “Filozofsko-teološka mi-
sao bošnjačkog učenjaka Muhameda Ma-
šića, “Divan” i još mnogo rukopisa koji su
pronađeni i onih koji nisu, učenjak u ogle-
dalu svoje misli čini “zekjat na znanje, jer
širi znanje”.
Šta je istina i u čemu je njena vrijednost,
šta je pravda, a šta krivica, ko su sudije i
kako se pravda u svijetu izvrće i izvršava,
šta čovjeku ostaje kada se od svega drži po-
strani i pusti da stvari teku kao što teku ili
da se odvažno buni i bori zajedno sa dru-
gima ili, možda. sam... Naš pjesnik je znao
odgovore na ta pitanja i ostavio nam je o
tome pisani trag, jer, ono što se zapiše–to i
ostane, a cijena njegove gladi za znanjem
bila je pregolema, jer je bio hapšen, osuđi-
van i godinama zbog toga tamnovao.
Ali pobuna jednoga intelektualca ispro-
vocirana je razlozima, motivima, obrazlo-
ženjima, jer pisanje jeste pobuna, a krea-
tivnost je nerijetko grijeh pred režimom, a
pjesniku je Allah.dž.š. draži nego sistem. U
Božijem putu ovaj pjesnik bio je osuđivan
od onih čiji je duh bio posan i opor, nije pre-
stao da podržava ljepotu, jer je prepjevom
Medžnuna Kajs Ibn Mulevveha Ibn Mu-
zahima i drugih arapskih pjesnika, a kao
vrstan poznavalac arapskoga jezika, kojim
se služio kao da mu je maternji, postavio
je u centar svojih misli vrijednost ljubavne
arapske poezije i ljepote. Braneći svoje ruko-
pise pjesnik brani svoja uvjerenja, čast, kao
vrhunsku vrijednost koja ga krasi, a nama

261
GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX | RIJEČ
Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
ostavlja u amanet da imamo tarih, da tako i
budemo zaštićeni od prokletstva zaboravlja-
nja bošnjačkog identiteta, jer mu je vraćao
dostojanstvo. Teškoće življenja nisu nadja-
čale odlučnost da živi svoj pošteni, čestiti ži-
vot Muhameda Mašića. Književno-poetska,
lozofska, geopolitička djela i izražene misli
u njima bacaju puniju svjetlost na sve što
nam se nagovještavalo i još nagovještava i,
konačno, ono što nam se dešavalo ali i de-
šava.” (Profesor Jusuf Žiga. Predgovor knjige
Medžnun i Lejla, Sarajevo, 2015),
BIBLIOGRAFSKI PODACI
Publicirane knjige i monografije
1. Mašić M. Moji stavoci... Povodom 80-te go-
dišnjice rodjenja. Avicena. Sarajevo, Novem-
bar 1993. str. 113.
2. Mašić M. Moje gledanje na velesi1e
svijeta. Avicena, 1994., 64 str. UDK:
886./2(497.15)-821.
3. Mašić M. Moji stavovi. Avicena, 1995., 262 str.
UDK: 886.1/2(497.15).92.
4. Mašić M. Sloboda uvjerenja i vjerovanja
(Islam i kolonijalizam). Avicena, 1996,, 108
str. UDK: 821.163.4(497.6)-1.
5. Mašić M. Džemaludin Afganija–ži-
vot i djelo. Avicena, 1997., 77 str. UDK:
886.1/2(487.15)92.
6. Mašić I. Tarihi Muhameda Mašića. Avicena,
1997., 80 str.UDK: 886-.4-14.
7. Mašić M. Smrtna kapija. Avicena, 1998., 72
str. UDK: 821.163.4/2(497.6)-1.
8. Mašić M. Prepjevi poezije Medžnuna Kajs Ibn
Mulevveha i drugih arapskih pjesnika. Avi-
cena, 1999., 80 str. ISBN: 978-9958-720-09-4.
9. Kico A. Filozofsko-teološka misao bošnjač-
kog učenjaka Muhameda Mašića. Avicena,
1999., 102 str. ISBN: 978-9958-720-10-8.
10. Mašić M. Memoari–sjećanja i opomene. Avi-
cena, 1999., 254 str. ISBN: 978-9959-720-03-5.
11. Hadžiavdić N, Mašić I. Prepjevi poezije na
arapskom jeziku Muhameda Seida Ma-
šića. Avicena. 2008: 104 str. https://www.
researchgate.net/publication/257066471_
Poetry_of_Muhamed_Seid_Masic_on_
Arabic_Languages_Pjesnistvo_Muha-
meda_Seida_Masica_na_arapskom_jeziku.
Pristupljeno: decembar 2023.
12. Mašić I. Život i djelo Muhameda Mašića.
Avicena. Sarajevo, 2010. 424 str. ISBN: 978-
9958720-41-3. Pristupljeno: Decembar
2023. https://www.researchgate.net/publica-
tion/257138966_Zivot_i_djelo_Muhameda_
Masica.
13. Mašić M. Divan. Kulturni centar “Kralj Fahd”,
Sarajevo. 2015: 113 str. ISBN: 978-9959-027-
33-8. .
Muhamed Seid Mašić, ‘Welcoming the month of Ramadan’, article prepared by Haveric, Dz. and Editorial of
Al Wasat in Al Wasat (Arabic & English Magazine), Melbourne Victoria, March, 2024 (Ramadan, 1445h.),
Issue No. 150, p. 73.

262 Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
RIJEČ | GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX
14. Mašić M. Medžnun i Lejla. Avicena. Sarajevo,.
2015. 232. str. ISBN: 978-9958-720-59-8.
15. Hadžiavdić N. Tarihi u opusu Muhameda
Seida Mašića. Avicena. Sarajevo. 2023: 46 str..
16. Mašić I. Povodom 110-te godišnjice rodjenja
Muhameda Seida Mašića (1913-2023). Avi-
cena. Sarajevo. 2023: 132 str.
17. Mašić I. Život i djelo Muhameda Seida Ma-
šića. Avicena. Sarajevo, 2024. 556 str. ISBN:
978-9958-720-78-9.
Publicirani radovi, članci i drugi tekstovi
1. Mašić SM. U noćnoj tišini. Hikjmet; 1933., go-
dište IV, period IV, broj 47, str. 330.
2. Mašić SM. Hikjmet o petom ljetu. Hikjmet1
1933. godište V, period V, broj 49, strana 10.
3. Mašić SM. Složno, braćo. Hikjmet, 1933, godi-
šte V, period V, broj 53, strana 145.
4. Mašić SM. Noćni put. Hikjmet, 1933, godište V,
period VJ broj 54, strana 184.
5. Mašić SM. Lejletul kadr. Hikjmet, 1934, godište
V, period V, broj SS, strana 204.
6. Mašić SM. S drugovima na izletu. Hikjmet,
1934, godište V, period V, broj 57, strana 269.
7. Mašić SM, Mevlidun–nebijji alejhisselam.
Hikjmet, 1934, godište V, period V, broj 59,
strana 328-329.
8. Mašić SM. Slika vjersog nehaja. Hikjmet, 1934,
godište V, period V, broj 59, strana 342.
9. Mašić SM. Pokraj Spreče. Hikjmet, 1934, godi-
šte V, period V, broj 60, strana 365.
10. Mašić SM. Ovozemna kazna za prestup. Hikj-
met, 1934 godište V, period V, broj 60, strana
366-367.
11. Mašić SM. Smrtna kapija. Hikjmet, 1935, godi-
šte VII, period VI, broj 1, strana 16.
12. Mašić SM. “Hikjmet” o šestom ljetu. Hikjmet,
1935, godište VII, period VI, broj 1, strana 24.
13. Mašić SM. Zanosne ilahije u noćnoj vijavici.
Hikjmet. 1935. godište VII, broj 1. strana 22.
14. Mašić SM. Kulminacija krasote. Hikjmet, 1935,
godište Vll, period VI, broj 2, strana 40.
15. Mašić SM. Materijalizam. Hikjmet. 1935. godi-
šte VII. Period VI., broj 2., strana 50..
16. Mašić SM. Osjet ništavila. Hikjmet, 1935, godi-
šte VII, period VI, broj 3, strana 69.
17. Mašić SM. Jedina želja. Hikjmet, 1935, godište
VII, period VI, broj 5, strana 136.
18. Mašić SM, Moja žudnja. Hikjmet, 1935, godište
VII, period VI, broj 5, strana 137
19. Mašić SM. Vrhunac zadovoljstva. Hikjmet,
1935, godište VII, period VI, broj 6, strana 165.
20. Mašić SM, Beskonačna zahvalnost. Hikj met,
1935, godište VII, period VI, broj 6, strana 173.
21. Mašić SM, Islamska bratstvo. Hikjmet, 1936,
godište VII, period VI, broj 7, strana 216.
22. Mašić SM. Arabiji. Hikjmet, 1936, godište VII,
period VI, broj 8, strana 238.
23. Mašić SM. Struktura islamske vjere–njena ide-
ologija i primjena. Glasnik Vrhovnog islam-
skog starješinstva u FNRJ, Sarajevo, l 962., XIII
(4-6): 115–120.
24. Mašić SM. Ja sam bosanac. Dio prve pjesme
Muhameda Seida Mašića objavljene kao pane-
girik kralju Abdul Azizu–suverenu Saudijske
Arabije u časopisu “Ummnul-Kura” (“Majka
metropola”), Meka. 1936.
25. Mašić SM. Velika je razlika izmedju imitatora i
inovatora. Majka Metropola. Meka. 1937.
26. Mašić M. Bolestnoj dragoj. “Hrvatska krila”.
1942, broj 2.
27. Mašić SM. Dobrodošlica mjesecu Ramazanu.
Beriduš-šark–Pošta istoka. Berlin, 1944.
28. Mašić SM. Dobrodošlica mjesecu Ramazanu
(prepjevao s arapskog jezika Prof. Mehmedalija
Hadžić). “Preporod”. Sarajevo, 1994
29. Mašić SM. “Istiniti snovi – Pjesma o susretu s
gazi Husrev-begom u snu”. (prepjevao s arap-
skog jezika Prof. Mehmedalija Hadžić). Grača-
nički Glasnik. Gračanica, 1998 83-92.
30. Mašić SM. Ratni Bajram. “Preporod”, Sarajevo,
Avgust 2012. broj 16-17. broj 16-17. strana 47.
31. Mašić SM. Ratni Bajram. U:”Bajram ide”, au-
tora Tomašević-Karahasan D. “Dobra knjiga”,
Sarajevo, 2015. ISBN978-9958-500-68-8;
32. Mašić SM. ‘Welcoming themonth of Ramadan’
(article prepared byAcademician Džavid Ha-
veric) and Editorial of Al Wasat in Al Wasat
(Arabic & English Magazine),Melbourne Vi-
ctoria,March, 2024 (Ramadan, 1445h.), Issue
No. 150, p. 73
Prijevodi s arapskog jezika
1. Mašić SM. Materijalizam (prijevod s arapskog).
Hikjmet, 1935, godište VII, period VI, broj 2,
strana 50.
2. Mašić SM. Stihovi iz Medžnuna (prepijev s
arapskog). U: Rizvanbegović F.: Čitanka za I re-
zred gimnazije, Sarajevo, 1994. godine.

263
GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX | RIJEČ
Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
3. Mašić SM. Hadždžul-ekjber (prijevod s arap-
skog). Hikjmet, 1932, period III, broj 8, strana
250-253.
4. Mašić SM. Govor vladara Abdul Aziza ibn Sa-
uda (prijevod s arapskog). Hikjmet, 1932, pe-
riod IV, broj 70, strana 216-221.
5. Mašić SM. Banket vladara Abdul Aziza ibn Sa-
uda (prijevod s arapskog). Hikjmet, 1933, pe-
riod V, broj 3, strana 78-85.
6. Mašić SM. Prijenos papira iz Kine u Arabiju i
dalje u Europu (prijevod s arapskog). Hikjmet,
1934, period V, broj 56, strana 244-247.
7. Mašić SM. Govor vladara Abdul Aziza ibn Sa-
uda (prijevod s arapskog). Hikjmet, 1934, pe-
riod V, broj 11, strana 16.
8. Mašić SM. Balzamiranje–u kojemu je drevni
Egipat pretekao čitav svijet (prijevod s arap-
skog), objavljen jula 1959. godine u specijal-
nom broju kairskog “Al-Ahrama” povodom 85
gdina izlaženja lista. Acta lnformatica Medica,
1993; 1(1): 43.
Članci drugih autora o djelima Muhameda
Seida Mašića
1. Kovačević E. Muhamed Seid Mašić. Biljeg vre-
mena, 1994., str. 20.
2. Hamzić O. Izbor pjesama Muhameda Seida
Mašića. Gračanički glasnik, 1996., br. 2, str.
86-89.
3. Hamzić O. Izbor pjesama Muhameda Seida
Mašića. Gračanički glasnik, 1997., br. 3, str.
82-86.
4. Mašić I. Tarih u književnom djelu Muhameda
Mašića. Gračanički glasnik, 1997., br. 3., str.
87-93.
5. Žiga J. Životno djelo Muhameda Mašića–kao
opomena. Gračanički glasnik, 1997., br. 4.,
9-10.
6. Smajilović M. Omiljeni pjesnički izraz. Večer-
nje novine, 1997., 30 maj, str. 9.
7. Halilović A. Poetski glasovi Gračanice–Traga-
nje za svjedočanstvima emotivnosti i misaono-
sti. Gračanički glasnik, 1998., br. 4., str. 86-89.
8. Kulenović H. Nauka, a ne politika–povodom
20. godišnjice smrti Muhameda Seida Mašića.
Gračanički glasnik, 1998., br. 5, str. 4-7.
9. Kadribegović A. Muhamed Mašić–univerzalni
bosanski intelektualac. Gračanički glasnik,
1998., br. 5., str.77 -78.
10. Hadžić M. Veliki majstor Šah bejta. Gračanički
glasnik, 1998., br. 5, str. 79-82.
11. Hamzić O. Iz stvaralačke riznice Muhameda
Seida Mašića, Gračanički glasnik, 1998., br. 5.,
str. 83-92.
12. Mašić I. Tarihi Muhameda Mašića–Prikaz
knjige. Gračanički glasnik, 1998., br. 5., str. 93.
13. Žiga J. Prilog sudu prije suočenja. Sjećanje na
rahmetli Muhameda Seida Mašića. Memo-
ari.29.1.1999. Avicena. Sarajevo, 1999.
14. Kico A. Filozofska i teološka misao bošnjačkog
učenjaka Muhameda Seida Mašića. Gračanički
glasnik, 1999., br. 7., str. 88-99.
15. Kico A. Teološka misao Muhameda Mašića.
Gračanički glasnik, 1999., br. 8., str. 100-107.
16. Kadribegović A. Univerzalni bosanski intelek-
tualac. Preporod, 1998., br. 3/629.
17. Pelesić M. Čovjek ispred svog vremena. Ljiljan,
1998., br. 4., str. 13.
18. Pelesić M. Čovjek ispred svog vremena. Ljiljan,
1998., br. 5., str. 30.
19. Kulenović H. Identitet Bošnjaka kroz lik Mu-
hameda Mašića. Gračanički glasnik, 1998., br.
5., str. 5.
20. Hadžić M. Dobrodošlica mjesecu Ramazan u.
Preporod, 1998., 2/ 628.
21. Gracanicki Glasnik. Iz stvaralačke riznice Mu-
hameda seida Mašića. 1998: 83-92.
22. Sarač A, Komunisti su ga se željeli riješiti u
montiranom–Dobračinom procesu. Dnevni
avaz, trobroj, 18., 19. i 20., januar 1998.
23. Žiga J. Prilog sudu prije suočenja–sjećanje na
rahmetli Muhameda Mašića. Pogovor u knjizi
M. Mašić: Memoari–sjećanja i opomene. Avi-
cena 1999., str. 254.
24. Kadribegović A. Mašićeva lozofsko-teološka
misao. Preporod, 1999., br. 12/661.
25. Kico A. Svjedočenje o kulturnoj historiji Boš-
njaka i historiji Bosne. Preporod, 2000., br.
4/677.
26. Traljić M. i sar. Muhamed Mašić (1913.-1978,)
U: Gazi Husrev-begova medresa u Sara-
jevu–450. generacija. Izdavač: GHM Sarajevo,
2000: 83.
27. Zečević E. A biseri se u niskama nose. Ljiljan,
12.-19. februar 2001.
28. Hadžibegić A. Pisani trag u vremenu i pro-
storu. Jutarnje novine, 2001.
29. Hadžibegić A. Tarihi Muhameda Mašića. Pre-
porod, 2002., br. 5/726.
30. Spahić V, Memoari Muhameda Seida Mašića
– egzistencijalna i literarna cijena nonkonfor-

264 Znanstveni opus Muhameda Seida Mašića
RIJEČ | GRAČANIČKI GLASNIK 57/XXIX
mizma, Gračanički glasnik, 2002., br. 14., str.
74–84
31. Hadžibegić A. Tarihi Muhameda Mašića. Be-
haristan, 2002., br. S-6. str. 234-238.
32. Hadžiahmetović E. Misao zapretena u povi-
jesna desetljeća. Ljiljan 3. 10. 2. 2003., str. 33.
Butler T. Pismo iz Amerike: impresije o tari-
hima Muhameda Seida mašića. Gračanički gla-
snik, 2003., br.16., str. 72.
33. Hadžiahmetović E. Muhamed ef. Mašić, pro-
gonjeni i neshvaćeni bošnjački intelektualac.
Blagaj, 2005., Ill/3-4, str. 74-76.
34. Hamzić O, Hadžiavdić N, “Medžnun i Lejla”
Muhameda Mašića (povodom pronalaska i
objavljivanja jednog zagubljenog rukopisa),
Gračanički glasnik, 2015., br. 40 str. 136 – 149
35. Mašić M: Dobrodošlica mjesecu Rama-
zanu. “Ljubušaci” Juni 2015. https://ljubusaci.
com/2015/06/21/muhamed-masic-dobrodo-
slica-mjesecu-ramazanu/. Pristupljeno: No-
vembar 2023.
36. Mašić M. Izbor iz prevoda i prepjeva. “Du-
njalučar”, 2019. https://dunjalucar.wordpress.
com/2022/02/16/izbor-iz-prevoda-i-prepje-
va-medznun-i-lejla-muhamed-masic/. Pri-
stupljeno: 2020. Februar 2020.
37. Muhamed Seid Mašić, Bošnjački i bosansko-
hercegovački erudita, pjesnik i publicist. “Bi-
serje”. 2021 Avgust, https://www.biserje.ba/
muhamed-seid-masic-bosnjacki-i-bosansko-
hercegovacki-erudita-pjesnik-i-publicist/. Pri-
stupljeno: Novembar 2023.
38. Okrugli sto u Gracanici povodom 110 godina
od rodjenja velikana: “Muhamed Seid Mašić,
alim, publicista, prevodilac, pjesnik i pisac
tariha”. https://fakta.ba/okrugli-sto-u-gra-
canici-povodom-110-godina-od-rodje-
nja-alima-muhamed-seid-masic-alim-pu-
blicista-prevodilac-pjesnik-i-pisac-tariha/.
Pristupljeno: 14. 12. 2023.
39. Okrugli sto o životu Muhameda Seida Ma-
šića, publiciste, prevodioca, pjesnika i pisca.
http://karakorum.avaz.ba/vijesti/bih/873383/
okrugli-sto-o-zivotu-muhameda-seida-masi-
ca-publiciste-prevodioca-pjesnika-i-pisca. Pri-
stupljeno: 14.12.2023.
40. Kolokvij “Muhamed Seid Mašić – alim, pu-
blicista, prevodilac i pisac tariha”. https://
muftijstvotz.ba/kolokvij-muhamed-seid-ma-
sic-alim-publicista-prevodilac-i-pisac-tari-
ha-14-decembra-u-gracanici/.- Pristupljeno:
decembar 2023.
41. Haveric, Dz. article ‘Eendi Muha-
medSeidMašić: a great alim’s legacy’ inAl Wa-
sat (Arabic & English Magazine), Melbourne
Victoria,February 2024 (Sha’ban, 1445), Issue
No. 149, p.3.
SUMMARY
THE SCIENTIFIC WORK OF MUHAMED SEID MAŠIĆ
On December 14, 2023, the Islamic Community Council of Gračanica, as part of its program activities, organized
a Colloquium (Round Table) on the topic “Muhamed Seid Mašić - scholar, publicist, translator, and historian -
110 years since his birth (1913-1978).” Speakers at the event included: academician Izet Mašić (son of Muhamed
Mašić) on the topic “Life and Work of Muhamed Mašić,” Prof. Mehmedalija Hadžić on “Quranic and Hadith con-
tent and meanings in the poem of Muhamed Mašić ‘True Dreams’,” and Naval Hadžiavdić presented his paper
“The History and Poetry of Muhamed Seid Mašić in Arabic.” This event was thematically concluded by Prof.
Dr. Omer Hamzić, with his topic titled “Muhamed Sejid Mašić in the pages of the ‘Gračanički glasnik,’ through
which Mašić practically ‘returned’ from oblivion. A broader report on this event has already been published in
the previous 56th issue of this journal in the section “Leaves of the Gračanica Calendar” on pages 338-339. In
that report, it was announced that some presentations from the event (or parts thereof) would be published in
upcoming issues of the “Gračanički glasnik.” In line with that announcement, in this issue, we publish a part of
Prof. Dr. acc. Izet Mašić’s presentation in which he presents the scientific work of Muhamed Mašić in an accessi-
ble way to the wider audience. We have chosen this part of his presentation to provide basic information about
the intellectual legacy of this eminent resident of Gračanica to all those interested not only in acquaintance but
also in the study of his work.