ArticlePDF Available

Engleske riječi u hrvatskome: Jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada

December 2023
Suvremena lingvistika 49(96):251-280

DOI:10.22210/suvlin.2023.096.04

Authors:

University of Rijeka

Engleski se jezik smatra prestižnim, a takav je status povezan s jezičnim posuđivanjem, jezičnim stavovima i jezičnom izloženošću. Engleski je postao dominantan jezik davalac, a zbog prestižnog statusa umanjuje se vjerojatnost da će se posuđene riječi prilagoditi jeziku primaocu. Zbog toga se mnoge riječi posuđene iz engleskoga rabe u neprilagođenom obliku. U hrvatskome se jeziku preporučuje uporaba domaćih riječi, no čini se da one još uvijek u potpunosti ne zadovoljavaju potrebe govornika. Istraživanja su pokazala da hrvatski govornici imaju pozitivan stav prema engleskim riječima u neformalnom kontekstu, ali i da je uporaba engleskih riječi povezana s boljom procjenom osobe u kategoriji socijalne poželjnosti. To se može objasniti jezičnim prestižem, ali i izloženošću engleskom jeziku, koja u novije vrijeme počinje već u predškolskoj dobi, a za mnoge je govornike svakodnevna. Izloženost jeziku pogoduje spontanom usvajanju jezika te je prepoznata kao važan čimbenik u istraživanju dvojezičnosti u širem smislu. Time se stvaraju uvjeti za istraživanje kognitivne obrade engleskih riječi u okviru dvojezične obrade jezika, a nedavno razvijeni računalno–jezikoslovni i psiholingvistički resursi za hrvatski jezik omogućuju provođenje eksperimentalnih istraživanja. Cilj ovoga rada je predstaviti interdisciplinarni pristup engleskim riječima, razmotriti dostupne resurse i eksperimentalne metode te izložiti pojavu engleskih riječi u teorijskom okviru dvojezičnosti i dvojezične obrade jezika. Ovaj istraživački pravac još nije ispitivan u drugim jezicima te predstavlja novi pristup u istraživanjima dvojezične leksičke obrade

Content uploaded by Irena Bogunović

Content may be subject to copyright.

251

UDK 811.111’243

811.163.42’373.45

81.373.45

Pregledni članak

Prihvaćeno za tisak: 2. listopada 2023.

https://doi.org/10.22210/suvlin.2023.096.04

Irena Bogunović

Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci

irena.bogunovic@pfri.uniri.hr

Engleske riječi u hrvatskome: Jezično posuđivanje i

dvojezična leksička obrada

Engleski se jezik smatra prestižnim, a takav je status povezan s jezičnim posuđivanjem, jezičnim

stavovima i jezičnom izloženošću. Engleski je postao dominantan jezik davalac, a zbog prestižnog

statusa umanjuje se vjerojatnost da će se posuđene riječi prilagoditi jeziku primaocu. Zbog toga se

mnoge riječi posuđene iz engleskoga rabe u neprilagođenom obliku. U hr vatskome se jeziku prepo-

ručuje uporaba domaćih riječi, no čini se da one još uvijek u potpunosti ne zadovoljavaju potrebe

govornika. Istraživanja su pokazala da hrvatski govornici imaju pozitivan stav prema engleskim

riječima u neformalnom kontekstu, ali i da je uporaba engleskih riječi povezana s bol jom procjenom

osobe u kategoriji socijalne poželjnosti. To se može objasniti jezičnim prestižem, ali i izloženošću

engleskom jeziku, koja u novije vrijeme počinje već u predškolskoj dobi, a za mnoge je govor nike sva-

kodnevna. Izloženost jeziku pogoduje spontanom usvajanju jezika te je prepoznata kao važan čim-

benik u istraživanju dvojezičnosti u širem smislu. Time se stvaraju uvjeti za istraživanje kognitivne

obrade engleskih riječi u okviru dvojezične obrade jezika, a nedavno razvijeni računalno–jezikoslov-

ni i psiholingvistički resursi za hrvatski jezik omoguću ju provođenje eksperimentalnih istraživanja.

Cilj ovoga rada je predstaviti interdisciplinarni pristup engleskim riječima, razmotriti dostupne re-

surse i eksperimentalne metode te izložiti pojavu engleskih riječi u teorijskom okviru dvojezičnosti

i dvojezične obrade jezika. Ovaj istraživački pravac još nije ispitivan u drugim jezicima te predstavlja

novi pristup u istraživanjima dvojezične leksičke obrade.

1. Uvod

U današnje vrijeme sveopće povezanosti neprestano se susrećemo s novim poj-

movima. U mnogim jezicima, pa tako i hrvatskome, ponekad ne postoje odgova-

rajuće riječi za nove pojmove zbog čega nastaju leksičke praznine. Kao globalni je-

zik, engleski je postao dominantan jezik davalac. Smatra se prestižnim, a prestižni

status nekog jezika usko je povezan s jezičnim posuđivanjem, jezičnim stavovima i

jezičnom izloženošću.

Pregledni rad

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

252

Prestižni status jezika davaoca umanjuje vjerojatnost da će se posuđene riječi

prilagoditi jeziku primaocu. Posljedično, u hrvatskome jeziku susrećemo sve više

riječi posuđenih iz engleskog koje se rabe u neprilagođenom obliku. Istraživanja u

području jezičnih stavova pokazala su kako hrvatski govornici općenito imaju po-

zitivne stavove prema takvim riječima u određenim domenama, ali i da je uporaba

engleskih riječi povezana s favoriziranjem vlastite grupe i pozitivnijom procjenom

osobe u kategoriji socijalne poželjnosti. S druge strane, uporaba engleskih ri ječi po-

vezana je i sa sve većom izloženošću engleskom jeziku, pri čemu se posebno ističe

uloga medija. Poznato je da izloženost jeziku kroz razne neformalne aktivnosti po-

goduje spontanom usvajanju jezika. Izloženost jeziku također je prepoznata i kao

važan čimbenik u istraživanju dvojezičnosti u širem smislu.

De nicija dvojezičnosti mijenjala se kroz povijest od uskog shvaćanja pojma,

prema kojem dvojezični govornici imaju podjednako znanje prvog (J1) i drugog je-

zika (J2), do  eksibilnijeg pristupa koji u obzir uzima činjenicu da se dvojezični go-

vornici svojim dvama jezicima služe u različitim situacijama, s različitim ljudima i u

različitim domenama života. Prema širem poimanju dvojezičnosti, može se reći da

engleski jezik u Hrvatskoj postaje dio dvojezičnosti na društvenoj i individualnoj

razini. Time se problematika engleskih riječi u hrvatskome može smjestiti u teo-

rijski okvir dvojezične leksičke obrade. Temeljne razlike između modela dvojezične

obrade jezika mogu se svesti na pretpostavke o integriranosti mentalnog leksikona

i selektivnosti leksičkog pristupa. Engleske su riječi pritom posebno zanimljive jer

se rabe za nove pojmove, rabe ih govornici različitih razina znanja engleskog i po-

javljuju se u oba jezika.

Koliko je poznato autorici, kognitivna obrada engleskih riječi u okviru dvoje-

zičnosti nije ispitivana u drugim jezicima. U Hrvatskoj su psiholingvistička istra-

živanja još uvijek nedovoljno zastupljena, što se dijelom može pripisati činjenici da

naši računalno–jezikoslovni alati i resursi, koji bi omogućili valjanost i pouzdanost

podataka dobivenih eksperimentalnim ispitivanjem, još uvijek kaskaju za drugim

jezicima. Ipak, u novije su vrijeme predstavljeni novi resursi za engleske riječi u hr-

vatskome koji, osim što pružaju bolji uvid u problematiku, omogućuju odgovaraju-

ću eksperimentalnu kontrolu. Stoga je cilj ovoga rada prikazati problem engleskih

riječi u hrvatskome kroz interdisciplinarni pristup te predstaviti novi smjer istraži-

vanja s aspekta dvojezične leksičke obrade.

2. Engleske riječi u hrvatskom jeziku

Engleski jezik danas ima prestižan status (Crystal 2003), a znanje engleskog

povezuje se s boljim društvenim položajem (npr. McKenzie 2010; Mihaljević Dji-

gunović i Geld 2003). Prestižni status nekog jezika usko je povezan s jezičnim posu-

đivanjem (npr. Field 2002; McKenzie 2010; Nikolić–Hoyt 2005), jezičnim stavovi-

ma (npr. Ćoso i Bogunović 2017; Drljača Margić 2012) i jezičnom izloženošću (npr.

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

253

Drljača Margić 2009). U ovome dijelu rada razmotrit će se sve tri komponente te

odrediti pojam engleskih riječi u hr vatskome.

2.1. Jezično posuđivanje

Tijekom svoje povijesti hrvatski je jezik bio u kontaktu s mnogim jezicima, što

je rezultiralo, među ostalim, i jezičnim posuđivanjem. Posuđivanje nije nova poja-

va i javlja se na svim jezičnim razinama, no najosjetljiviji je leksik. U hrvatskome

tako možemo naći riječi posuđene iz klasičnih jezika, poput latinskog i grčkog (npr.

kodeks, kateheza), čiji utjecaj seže sve do početaka pismenosti u Hrvatskoj (Turk i

Opašić, 2008). Povijesne su nam okolnosti priskrbile i mnoštvo riječi posuđenih iz

talijanskog (npr.  ota), njemačkog (npr. šleper), mađarskog (npr. lopta), turskog

(npr. bubreg) i drugih jezika, poput češkog i francuskog.

U drugoj polovici 20. stoljeća engleski je postao dominantan jezik davalac. Kao

globalni jezik, prevladava u tri glavne domene ljudske aktivnosti: obrazovanju (npr.

Brannen i sur. 2014), poslovanju (npr. Gluszek i Hansen 2013) i slobodnim aktiv-

nostima (npr. De Wilde i sur. 2019). Stalni napredak u vidu tehnologije, znanosti

i medija svakodnevno nam donosi nove pojmove i proizvode, što pred govornike

mnogih jezika stavlja brojne izazove. Jedan primjer takvih izazova su leksičke pra-

znine koje nastaju zbog nepostojanja odgovarajućih domaćih riječi (npr. Drljača

Margić 2009; Muhvić–Dimanovski i Skelin Horvat 2006). Leksičke praznine često

dovode do posuđivanja, pri čemu se u novije vrijeme kao jezik davalac ističe upra-

vo engleski (npr. Mihaljević Djigunović i Geld 2003). Prestižan status nekog jezika

umanjuje vjerojatnost da će se riječi posuđene iz tog jezika prilagoditi pravilima je-

zika primaoca (npr. McKenzie 2010; Nikolić–Hoyt 2005), zbog čega svjedočimo sve

većem utjecaju engleskog jezika na hrvatski. Taj je utjecaj vidljiv u različitim funk-

cionalnim stilovima: znanstvenom (npr. Matić 2017; Raos 2006), publicističkom

(npr. Brdar 2010; Foro 2014; Mihaljević Djigunović i sur. 2006), razgovornom (npr.

Drljača Margić 2012, 2014; Mihaljević 2003) i administrativnom (npr. Jurič i sur.

2013). Isto tako, zahvaća gotovo sve jezične razine, a posebno leksičku (npr. Brdar

2010; Hudeček i Mihaljević 2005).

U pokušaju očuvanja jezika, na leksičkoj se razini preporučuje uporaba hrvat-

skih riječi, posebice u službenoj komunikaciji koja zahtjeva standardni jezik (npr.

Hudeček i Mihaljević 2005; Hudeček i Mihaljević 2015; Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje 2015; Opačić 2007a, 2007b; Raos 2006). To može biti problematično

kada u jeziku ne postoji odgovarajuća riječ, pa se poseže za raznim r ješenjima poput

uvođenja novih riječi, višerječnih izraza ili opisa. Pokušaje uvođenja novih riječi ne-

rijetko se doživljava purističkim nastojanjima i često nailaze na otpor (Muhvić–Di-

manovski i Skelin Horvat 2008). Jezični je purizam u Hr vatskoj oduvijek imao dvo-

jaku prirodu – s jedne strane, potpuno pokušavajući spriječiti strani utjecaj, dok se

s druge strane taj utjecaj pokušavao umanjiti i držati pod kontrolom (Turk i Opašić

2008). Dok se tradicionalni otpori prema stranim riječima, pa tako i onima posu-

đenim iz engleskoga, mogu okarakterizirati kao nastojanje da se spriječi ili umanji

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

254

strani utjecaj, svjedočimo i pristupima koji predlažu da se uporaba anglizama i en-

gleskih riječi promatra u okviru globalizacije i globalnih trendova (Ški ć i Mustapić

2012). U tom kontekstu, riječi i izrazi posuđeni iz engleskog jezika često preciznije

opisuju pojavu te su uporabno praktičniji (npr. Drljača 2006). Stoga nešto  eksibil-

niji pristupi sugeriraju da bi hr vatski trebao biti otvoreniji za prihvaćanje engleskih

riječi ako se one mogu lako prilagoditi pravilima hr vatskog jezika (npr. Peti–Stantić

2013). Pritom valja spomenuti da se u hrvatskome pojavljuju i prilagođeni oblici

engleskih riječi (Liermann–Zeljak 2013; Peti–Stantić 2013).

2.2. Engleske riječi

Riječi posuđene iz engleskog jezika nazivaju se anglizmima (Filipović 1990).

U hrvatskom jeziku posuđene riječi tradicionalno se kategoriziraju prema stupnju

prilagođenosti i/ili uključenosti u jezik primalac. Pritom treba razlikovati riječi ko je

su se potpuno ili dijelom prilagodile hrvatskom jeziku od onih koje su zadržale svo-

ja izvorna obilježja. Primjerice, Kavgić (2013) razlikuje tri skupine riječi posuđenih

iz engleskog jezika. Prvu skupinu čine očiti anglizmi, odnosno riječi koje su se u

većoj ili manjoj mjeri prilagodile hrvatskome (npr. gol, n.). Slijede skriveni angliz-

mi ili riječi koje oblikom podsjećaju na riječi jezika primaoca, ali nose značenje iz

jezika davaoca (npr. star/zvijezda, popularna osoba). Naposljetku, sirovi anglizmi

su riječi bez gra jske prilagodbe, s djelomičnom morfosintaktičkom i fonološkom

prilagodbom te potpunom semantičkom prilagodbom (npr. hat trick). Görlach

(2002) pak navodi potpuno prilagođene riječi, pri čemu se riječ više ne prepozna-

je kao strana iako je zadržala određena obilježja jezika davaoca, riječi ograničene

uporabe te riječi koje nisu dijelom jezika primaoca (kalkovi ili posuđenice). S druge

strane, Međeral (2016) posuđene riječi opisuje prema stupnju uključenosti u jezik

primalac te ih dijeli u pet skupina: 1. strane riječi u užemu smislu, odnosno riječi

koje zadržavaju izvorna gra jska obilježja (npr. brainstorming), a po potrebi mogu

primati hrvatske morfološke nastavke; 2. tuđice, odnosno gra jski prilagođene ri-

ječi s atipičnim fonološkim značajkama (npr. čips); 3. prilagođenice tj. riječi koje su

se u potpunosti prilagodile jeziku primaocu (npr. tim, tenis); 4. usvojenice ili riječi

koje više ne doživljavamo stranima (npr. klub); 5. kalkovi ili doslovne prevedenice

(npr. neboder).

Spomenute podijele zorno prikazuju da terminologija vezana za jezično posu-

đivanje još uvijek nije ujednačena u hrvatskome jeziku (Muhvić–Dimanovski i Ske-

lin Horvat 2006). Za riječi posuđene iz englesko g jezika koje su zadržale svoja izvor-

na obilježja rabe se različiti nazivi: anglizmi (npr. Hudeček i Mihaljević 2015); sirovi

anglizmi (npr. Kavgić 2013), posuđene riječi (npr. Görlach 2002), strane riječi (npr.

Međeral 2016), ili engleske riječi (npr. Brdar 2010; Ćoso i Bogunović 2017) neki

su od njih. Primjeri engleskih riječi mogu se naći u području informacijskih i ko-

munikacijskih tehnologija (npr. e–pošta, chat, attachment), sportu i rekreaciji (npr.

bungee jumping, paragliding, snowboard), modnoj industriji (npr. nail art, makeover,

beauty), glazbi (npr. rap, rock, jazz). Takve riječi po potrebi (npr. jednina/množina,

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

255

deklinacija imenica) mogu primati hrvatske a kse (npr. freelancer, jd. / freelanceri,

mn.) (Brdar 2010; Filipović 1990; Međeral 2016).

U ovome radu tema su isključivo neprilagođene engleske riječi koje se mogu

pojaviti s hrvatskim a ksima. S obzirom na to da rad nije usmjeren na terminološ-

ke probleme, u svrhu pojednostavljenja za takve će se riječi rabiti naziv »engleske

riječi«.

2.3. Jezični stavovi

Engleske se riječi najčešće javljaju u neformalnoj komunikaciji (npr. Mihaljević

2003), gdje je njihova uporaba prihvatljivija jer ne podliježe standardu (npr. Hude-

ček i Mihaljević 2015). To je posebice vidljivo kod adolescenata i mlađe odrasle po-

pulacije (npr. Nikolić–Hoyt 2005; Drljača Margić 2012, 2014; Skelin Horvat 2015).

Čini se također da ove dobne skupine imaju pozitivne stavove prema engleskim ri-

ječima u neformalnom kontekstu, dok domaće riječi prosuđuju kao prikladnije u

formalnom kontekstu (Drljača Margić 2012). Iznimka su određene domene, poput

informacijskih tehnologija , u kojima se anglizmi i engleske riječi prosuđuju pozitiv-

no i u formalnom kontekstu (Drljača Margić 2012; Matić 2017). Nadalje, uporaba

takvih riječi kod ispitanika odgovara njihovom stavu prema engleskim riječima s

obzirom na formalni/neformalni kontekst (Drljača Margić 2014). Odabir riječi po-

suđenih iz engleskog u ovoj se domeni ponekad može opravdati manjom uporab-

nom zahtjevnošću u odnosu na domaće, često višerječne izraze (Ški ć i Mustapić

2012).

S druge strane, govornici pokazuju otvorenost prema uporabi hrvatskih rije-

či te ih smatraju primjerenijima u formalnom okruženju, no istovremeno iskazuju

nezadovoljstvo i nedovoljnu upoznatost s ponuđenim domaćim rješenjima (Pate-

kar 2019). Pokušaji iznalaženja odgovarajućih hrvatskih riječi često nailaze na ot-

por, posebice kada nove riječi trebaju zamijeniti postojeće (Muhvić–Dimanovski i

Skelin Horvat 2008), u ovom slučaju engleske riječi.

Činjenica da se engleski jezik smatra prestižnim upućuje na to da bi uporaba

engleskih riječi mogla biti povezana sa socijalnom procjenom osobe. Stoga je po-

red stavova prema engleskim riječima važno istražiti i stavove prema govornicima

koji ih rabe. Međutim, vrlo je malo istraživanja koja su ispitala ovu pretpostavku.

Istraživanja jezičnih stavova uglavnom su usredotočena na naglaske, nestandar-

dne jezične stilove i dijalekte, dok se istovremeno vrlo malo pažnje posvećivalo

utjecaju vokabulara na percepciju osobe. U istraživanju jezičnih stavova, u kojem su

sudjelovali hrvatski ispitanici adolescentske i mlađe odrasle dobi (Ćoso i Bogunović

2017), ispitivala se povezanost između uporabe engleskih riječi i percepcije osobe.

Rezultati podupiru pretpostavku o ulozi prestiža, jer je češća upotreba engleskih

riječi pozitivno korelirala s procjenom socijalne poželjnosti. Nadalje, ispitanice su

ženskog protagonista ocijenile pozitivnije nego muški ispitanici, a sve dobne skupi-

ne procijenile su glavnog protagonista kao člana svoje dobne skupine, što potvrđuje

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

256

ulogu favoriziranja vlastite grupe. Rezultati istraživanja upućuju na to da je upora-

ba engleskih riječi postala važan čimbenik u percepciji osobe.

2.4. Jezična izloženost

Uporaba engleskih riječi dijelom se može pripisati izloženosti engleskom jezi-

ku putem medija (Drljača Margić 2009). To je posebno važno jer su danas govornici

gotovo svih dobi (e.g. Ćurković i sur. 2017; De Wilde i sur. 2019; Mihaljević Djigu-

nović i sur. 2006) izloženi engleskom jeziku kroz razne neformalne aktivnosti, uk-

ljučujući i sve vrste medija. Te aktivnosti pružaju dragocjene mogućnosti za spon-

tano usvajanje jezika (npr. Godwin–Jones 2019; González Fernández i Schmitt

2015; Peters 2018). Društvene mreže (npr. Zourou 2012) i uporaba interneta (npr.

Godwin–Jones 2019) igraju važnu ulogu u usvajanju jezika. Istraživanja su pokaza-

la da su uporaba interneta i gledanje  lmova povezani sa znanjem vokabulara (npr.

Peters 2018) i kolokacija (npr. González Fernández i Schmitt 2015). Čak i gledanje

jednog dugometražnog  lma na stranom jeziku omogućuje spontano usvajanje vo-

kabulara (Peters i Webb 2018). U Hrvatskoj se strani  lmovi na televiziji prikazuju

s titlovima, ali čini se da i to omogućuje spontano usvajanje vokabulara (Kuppens

2010).

Izloženost jeziku prepoznata je kao jedan od najvažnijih čimbenika u usvajanju

drugog jezika (npr. Abutalebi 2008; Berken i sur. 2015; Klein i sur. 2006; Park i sur.

2012). Drugi se jezik može de nirati kao bilo koji novi jezik koji govornik usvoji

nakon prvog jezika ili istodobno s njime (npr. Weinreich 1968). Stranim se pak jezi-

kom naziva svaki novi jezik koji govornik uči u formalnom okruženju (npr. Jelaska

2005). Spomenute de nicije naglašavaju razliku između učenja i usvajanja jezika.

Dok je učenje jezika svjestan proces koji uključuje namjerno učenje gramatičkih

pravila, najčešće u formalnom, institucionalnom okruženju (Krashen 1982), usva-

janje jezika odnosi se na nesvjesni i spontani proces u kojemu je izloženost jeziku

primarni izvor jezičnog razvoja, a uključeni kognitivni mehanizmi nisu speci čni

za učenje jezika, već za učenje općenito (Ellis i Wul 2014).

Izloženost drugom jeziku često se javlja s odgodom u odnosu na prvi jezik, što

rezultira razlikama u jezičnom znanju i kognitivnoj obradi. Te se razlike pripisu-

ju promjenama u mozgu do kojih dolazi uslijed procesa sazrijevanja, a koje zavr-

šavaju oko puberteta. Stoga se kao važan čimbenik u usvajanju jezika ističe i dob

usvajanja. Čini se da J1 i J2 počivaju na istim mehanizmima živčanog sustava (npr.

Berken i sur. 2015; Klein i sur. 2006; Park i sur. 2012; Stein i sur. 2009), a razlike iz-

među kognitivne obrade prvog i drugog jezika objašnjavaju se razlikama u jezičnoj

sposobnosti (npr. De Keyser 2000; Moyer 2015; Wang 2015; Weber–Fox i Neville

1996). Uočene razlike između dvaju jezika povezane su s izvanjezičnim čimbeni-

cima kao što su izloženost jeziku i dob usvajanja jezika (Abutalebi 2008; Berken i

sur. 2015; Klein i sur. 2006; Park i sur. 2012; Perani i Abutalebi 2005; Stein i sur.

2009). Također se čini da je dob usvajanja važnija za neke aspekte jezika u odnosu

na druge (Eubank i Gregg 1999). Primjerice, semantička se obrada pokazala manje

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

257

osjetljivom, dok je sintaktička obrada najosjetljivija na učinke dobi usvajanja jezika

(Weber–Fox i Neville 1996).

Objašnjenje uočenih razlika u jezičnoj sposobnosti kod govornika s odgođe-

nom izloženošću drugom jeziku može se potražiti i u činjenici da su djeca bolja u im-

plicitnom učenju jezika, dok se eksplicitno učenje čini korisnijim za odrasle govor-

nike zbog opće kognitivne zrelosti (npr. De Keyser 2000). Ta spoznaja upućuje na

to da se način usvajanja jezika (Sabourin i sur. 2016) te socijalni i okolišni čimbenici

(npr. De Bot i sur. 2007) poput izloženosti jeziku (npr. Muñoz 2011; Peters i Webb

2018) trebaju uzeti u obzir u istraživanjima usvajanja drugog jezika.

U Hrvatskoj se djeca često već u predškolskoj dobi uključuju u programe ranog

učenja engleskog jezika. Pored toga, od rane su dobi izložena engleskom jeziku kroz

razne neformalne aktivnosti. Istraživanja također pokazuju da je izloženost engle-

skom jeziku hrvatskih govornika različitih dobi svakodnevna i mjeri se u satima

dnevno, a uključuje pasivnu (npr. slušanje) i aktivnu (npr. pisanje) uporabu jezika

(npr. Ćurković i sur. 2017; Brodarić Šegvić 2019; Mihal jević Djigunović i sur. 2006).

Pritom se posebno ističe uloga medija, koji igraju važnu ulogu u uvođenju novih

riječi i oblikovanju jezika (npr. Drljača Margić 2009; Muhvić–Dimanovski i Skelin

Horvat 2008). Na temelju tih rezultata može se tvrditi da u Hrvatskoj engleski jezik

postaje dijelom društvene, ali i individualne dvojezičnosti u širem smislu (npr. Mi-

haljević Djigunović i Geld 2003).

3. Mentalni leksikon i leksički pristup

Mentalni leksikon predstavlja svojevrsno »skladište riječi« u našem umu, u ko-

jemu su pohranjene sve važne semantičke, sintaktičke, morfološke, fonološke i fo-

netske informacije o riječima. Istraživanja mentalnog leksikona bave se pitanjima

vezanim uz njegovu organizaciju i leksički pristup. U ovome je radu fokus na pita-

njima vezanim za leksički pristup, koji se de nira kao proces pristupanja mental-

nom leksikonu i dohvaćanja leksičkih informacija iz memorije. Kako bi opisali ovaj

proces, znanstvenici su razvili brojne modele. Modeli leksičkog pristupa razlikuju

se po mnogočemu, no osnovna je razlika u tome opisuju li taj proces kao modularan

ili interaktivan. Prema modularnom pristupu ljudski je um skup nezavisnih mo-

dula, a unutar ovog pristupa razlikuju se modeli izravnog pristupa (npr. Mortonov

logogenski model 1969) i pretraživački modeli (npr. Forsterov pretraživački model

1976). Modeli koji u obzir uzimaju utjecaj konteksta nazivaju se interaktivni mo-

deli. Interaktivni pristup podrazumijeva ulogu znanja na svim razinama, a znanje

o riječima ima ključnu ulogu u procesu prepoznavanja riječi. Primjer takvog mo-

dela je Interaktivni aktivacijski model (McClelland i Rumelhart 1981; Rumelhart i

McClelland 1982).

Spomenuti problemi vezani za mentalni leksikon postaju još složeniji kada su u

pitanju dvojezični govornici. Primjerice, postavlja se pitanje kako je jezik pohranjen

u mozgu dvojezičnih govornika, odnosno, imaju li dvojezični govornici jedan men-

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

258

talni leksikon u kojemu su pohranjene riječi obaju jezika ili pak imaju dva odvojena

leksikona, jedan za svaki jezik . Problem leksičkog pristupa također postaje složeniji

kad su pitanju dvojezični govornici, pa su znanstvenici nastojali otkriti je li leksič-

ki pristup dvojezičnih govornika jezično–selektivan ili jezično–neselektivan. Što

se tiče organizacije mentalnog leksikona, dva su suprotstavljena stajališta: prema

jednom dvojezični govornici imaju dva odvojena i funkcionalno neovisna leksiko-

na, dok drugo stajalište pretpostavlja da su riječi obaju jezika pohranjene u zajed-

ničkom leksikonu. Stajališta vezana za leksički pristup također su oprečna. Prema

jezično–selektivnom pristupu, tijekom dohvaćanja leksičke informacije aktiviraju

se samo kandidati iz jednog jezika kao mogući odabir. S druge strane, jezično–nese-

lektivan pristup pretpostavlja aktivaciju kandidata iz oba jezika koji utječu jedni na

druge na isti način kao i kandidati iz istog jezika.

4. Modeli dvojezične obrade jezika

Opisani pristupi mentalnom leksikonu i leksičkom pristupu predstavljaju te-

meljne razlike među modelima jezične obrade dvojezičnih govornika. Modeli dvo-

jezične obrade jezika razvijeni su u pokušaju da se objasni složen odnos između

jezika i mozga kod dvojezičnih govornika. Međutim, valja napomenuti da modeli

nisu istovjetni originalu, već pojednostavljeni prikazi, obično usmjereni na jednu

od komponenti sustava.

Prema širem shvaćanju dvojezičnosti (npr. Altarriba i Basnight–Brown 2007;

De Bleser i sur. 2003; Grosjean 1989; Erdeljac 2009; Halsband 2006; Weinreich

1968), mnogi govornici engleskog jezika mogu se smatrati dvojezičnim. Dvojezič-

nost u širem smislu uzima u obzir razlike između dvaju jezika u pogledu različitih

izvanjezičnih čimbenika, poput jezične uporabe i izloženosti, jezične sposobnosti

i jezičnog znanja, dobi i načinu usvajanja jezika (Weinreich 1968). Revidirani hi-

jerarhijski model (RHM) (Kroll i Stewart 1994) i Dvojezični interaktivni aktivacij-

ski model + (BIA +) (Dijkstra i Van Heuven 2002) uzimaju u obzir ove čimbenike,

istovremeno ilustrirajući temeljne razlike u istraživanju dvojezične obrade jezika

po pitanju organizacije mentalnog leksikona i leksičkog pr istupa. Ipak, RHM je više

orijentiran na jezičnu produkciju, dok je BIA+ primarno zamišljen kao model pre-

poznavanja riječi. Kako bi se objedinila oba jezična aspekta, predložen je Multilink

(Dijkstra i sur. 2018). U ovome će se dijelu rada ukratko opisati sva tri modela.

4.1. Revidirani hijerarhijski model

Revidirani hijerarhijski model (Kroll i Stewart 1994) pretpostavlja da većina

dvojezičnih govornika prvi jezik govori tečnije nego drugi te da imaju veći i bogatiji

rječnik u usporedbi s rječnikom drugog jezika. Mnogi su svoj drugi jezik usvojili go-

dinama poslije prvoga, kada je već postojala čvrsta veza između riječi prvog jezika

i konceptualne memorije. Rječnik prvog i drugog jezika te konceptualna memorija

prikazani su hijerarhijski, pri čemu prvu razinu čine dva odvojena, no međusobno

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

259

povezana leksikona dok je konceptualna memorija na drugoj razini. U početku uče-

nja drugog jezika, riječi se pohranjuju preko veza s riječima prvog jezika. S višim

razinama jezičnog znanja veze između riječi drugog jezika i konceptualne memor ije

mogu postati izravne. Iz toga proizlazi da su leksičke asocijacije J2–J1 mnogo jače

nego asocijacije J1–J2, jer su upravo tako usvojene – kao prijevodne istovrijednice

riječi iz prvog jezika . Kod dvojezičnih govornika s podjednakom sposobnošću u oba

jezika ta se asimetrija ne očekuje jer su veze između leksikona J2 i konceptualne

pohrane postale izravne (npr. Kroll i sur. 2011; Schwieter i Sunderman 2009).

Iako je RHM kritiziran zbog pretpostavke o jezično–selektivnom pristupu

(npr. Dijkstra i Van Heuven 2012) i predviđanja asimetrije u smjeru J2–J1 u za-

dacima prijevoda (npr. Brysbaert i Duyck 2010), istraživači se još uvijek oslanjaju

na njegov teorijski okvir, posebice u kontekstu jezične produkcije i prijevoda (npr.

Clenton 2015; Kastenbaum i sur. 2018; Wu i Ju s 2019).

4.2. Dvojezični interaktivni aktivacijski model +

Dvojezični interaktivni aktivacijski model + (BIA +) (Dijkstra i Van Heuven

2002) pretpostavlja postojanje objedinjenog leksikona u kojemu su pohranjene ri-

ječi oba jezika. Leksički je pristup opisan kao neselektivan, što znači da se istovre-

meno aktiviraju mogući kandidati iz oba jezika. Kandidati iz oba jezika aktiviraju

se na temelju gra jskog preklapanja s vizualnim podražajem, a aktivacija se potom

širi na fonološku i semantičku razinu. Širenje aktivacije može biti odgođeno uslijed

učinka spomenutih izvanjezičnih čimbenika. Pritom se poseban naglasak stavlja na

subjektivnu čestotu riječi koja određuje razinu aktivacije riječi (eng l. resting level ac-

tivation). Drugim riječima, riječi koje češće koristimo imat će višu razinu aktivacije.

Istovremeno, pretpostavlja se da veliki dio dvojezičnih govornika ima veću razinu

znanja prvog u odnosu na drugi jezik i da se češće njime koriste. Posljedično, pret-

postavlja se, riječi prvog jezika imaju višu razinu aktivacije od riječi drugog jezika.

Time se objašnjava predviđena asimetrija u jezičnom smjeru J1 – J2. U slučaju d a se

vidni podražaj i mogući kandidat preklapaju na sve tri razine, grafskoj, fonološkoj i

semantičkoj, postupak prepoznavanja riječi ostat će netaknut. Preklapanje se može

pojaviti i samo na jednoj od spomenutih razina, kao primjerice u slučaju homografa

ili kognata. Uloga jezičnih čvorova ograničena je na jezične reprezentacije, pa kad

dvojezični govornici moraju odlučiti kojem jeziku pripada riječ, prvo trebaju prepo-

znati riječ, a zatim dohvatiti jezičnu oznaku.

S obzirom na to da je jedna od temeljnih razlika između RHM i BIA+ pita-

nje selektivnosti leksičkog pristupa, valja naglasiti da rezultati istraživanja idu u

prilog pretpostavci o neselektivnom pristupu (npr. Brysbaert i Dijkstra 2006;

Schoonbaert i sur. 2009). Ipak, čini se da određena jezično–speci čna svojstva ri-

ječi, poput čestih bigrama ili jezično–speci čnih grafema, također mogu utjecati na

selektivnost leksičkog pristupa (Casaponsa i Duñabeitia 2016).

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

260

4.3. Multilink

Kao što je spomenuto, RHM svoje pretpostavke temelji na rezultatima istra-

živanja jezične produkcije, dok je BIA+ zamišljen kao model prepoznavanja riječi.

Kako bi se objedinili prepoznavanje riječi i jezična produkcija, predložen je novi

komputacijski kognitivni model, Multilink (Dijkstra i sur. 2018). Multilink pret-

postavlja da je leksički pristup jezično neselektivan i da je proces prevođenja rije-

či konceptualno posredovan. Kao i u Dvojezičnom aktivacijskom modelu +, oblici

riječi imaju svoju razinu aktivacije. Razina aktivacije riječi neovisna je o jeziku, a

koja ovisi o subjektivnoj čestoti riječi. Subjektivna se čestota i ovdje prosuđuje kroz

izvanjezične čimbenike, primarno kroz razinu jezičnog znanja i čestotu riječi. Mul-

tilink predviđa da će se dvojezična asimetrija pojaviti u smjeru J1–J2, ali i d a će veća

razina jezičnog znanja rezultirati bržim prepoznavanjem riječi, što znači da će se

posljedično povećati i učinak pripremanja u smjeru J2–J1.

Međutim, pretpostavku da se razina jezičnog znanja može uzeti kao indikator

subjektivne čestoće riječi doveli su u pitanje Chaouch–Orozco i suradnici (2020),

koji su sugerirali da razina znanja jezika možda nije najbolji kandidat za procjenu

subjektivne čestote riječi.

5. Eksperimentalna istraživanja dvojezične leksičke obrade

Modeli dvojezične obrade jezika često se oslanjaju na rezultate eksperimental-

nih istraživanja. Takva su istraživanja česta u ispitivanju dvojezične obrade jezika, a

uključuju bihevioralne i neuroznanstvene metode. Iako postoji niz različitih meto-

da, odabir je često ograničen dostupnošću opreme i laboratorijskih uvjeta u kojima

se takva istraživanja provode. S obzirom na navedeno, u ovom će dijelu fokus biti

na nekim od metoda koje su dostupne istraživačima u Hrvatskoj, a to su mjerenje

učinka pripremljenosti (engl. priming e ect) i evociranih potencijala.

5.1. Metoda pripremljenosti

Jedna od metoda koja se koristi za istraživanje dvojezične leksičke obrade je

metoda pripremljenosti (engl. priming). Učinak pripremljenosti opisu je se kao opće

poboljšanje u izvedbi nekog zadatka. Uočeno poboljšanje može biti posljedica kon-

teksta ili prethodnog iskustva, a odnosi se na povećanu brzinu i/ili točnost odgovo-

ra na podražaj kada mu prethodi povezani podražaj. Ispitanicima se najprije prika-

zuje prvi podražaj (engl. prime), a podražaj na koji reagiraju je ciljni podražaj (engl.

target). Ova se metoda može koristiti u kombinaciji sa zadacima poput imenova-

nja slike ili leksičke odluke. Zadatak leksičke odluke često se koristi u proučavanju

dvojezične leksičke obrade. U zadatku leksičke odluke, prvi podražaj su riječi koje

prethode ciljnim riječima, a ciljne riječi mogu biti povezane ili nepovezane s prvi-

ma, pseudoriječi (izgovorljivi nizovi slova koji nalikuju pravim riječima) ili neriječi

(neizgovorljivi nizovi slova koji ne nalikuju pravim riječima). U zadatku leksičke

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

261

odluke ispitanici odgovaraju na ciljni podražaj i odlučuju je li prikazani niz slova

prava riječ. Odgovori (da/ne) daju se pritiskom na odgovarajuću tipku na uređaju z a

odgovor ili tipkovnici računala. Pretpostavlja se da će sudionici odgovoriti brže ako

su prvi i ciljni podražaj povezani. Osim vremena reakcije u milisekundama mjeri se

i točnost odgovora.

Nacrt međujezičnih eksperimenata omogućuje mjerenje u oba jezična smjera

(J1–J2 i J2–J1), dok odnos između prve i ciljne riječi može biti asocijativan i/ili se-

mantički, ili mogu biti prijevodni ekvivalenti (Altarriba i Basnight –Brown 2007).

Istraživanja su pokazala da je učinak pripremljenosti jači za semantički snažno po-

vezane riječi nego za riječi s nižim stupnjem semantičke povezanosti. Prijevodne

istovrijednice odlikuje najviši stupanj semantičke povezanosti, stoga je najjači uči-

nak pripremljenosti uočen upravo u slučaju prijevodne pripremljenosti (npr. Guas-

ch i sur. 2011).

5.2. Evocirani potencijali

Dok se kod ispitivanja pripremljenosti istražuje aktivacija na konceptualnoj ra-

zini mentalnog leksikona, mjerenje evociranih potencijala omogućuje uvid u točan

vremenski tijek neurokognitivnih procesa. Evocirani potencijali su bioelektričke

promjene koje se u mozgu događaju kao odgovor na određeni podražaj. Te se pro-

mjene mogu izmjeriti pomoću elektroda smještenih na površini glave, a uređaj koji

ih bilježi zove se elektroencefalograf (EEG). Tako dobiveni valni oblik dijeli se na

komponente evociranih potencijala, nazvane najčešće prema polaritetu (pozitiv-

ne/negativne) i latenciji (npr. 300, 400).

Istraživanja su pokazala su kako postoji pomak na razini moždanih valova mje-

renih elektroencefalogramom prilikom zadavanja sintaktičkih i semantičkih po-

dražaja. Rezultati su pokazali da zadavanje semantički neodgovarajućih ili dijelom

odstupajućih podražaja dovodi do ranog negativnog pomaka u moždanoj aktivno-

sti (npr. Kutas i Hillyard 1980; Nigam i sur. 1992). Komponenta je nazvana N400

jer se događa otprilike 400 milisekundi nakon zadavanja podražaja te ima nega-

tivnu amplitudu. Važna je i komponenta N250 koja vrhunac doseže otprilike 250

ms nakon izlaganja podražaju, a povezuje se s preklapanjem subleksičkih repre-

zentacija (slova/slovnih skupova) s leksičkim reprezentacijama. Druga zabilježena

komponenta, P600, odnosi se na pozitivan pomak u moždanoj aktivnosti do kojeg

dolazi otprilike 600 ms nakon zadavanja neodgovarajućeg ili dijelom odstupajućeg

sintaktičkog podražaja (Osterhout i Holcomb 1992; Osterhout i sur. 1994, 1996)

Zbog svoje visoke vremenske razlučivosti, evocirani su potencijali pogodni za

istraživanje dvojezičnosti. Na primjer, primijećen je vremenski pomak u semantič-

ki povezanoj komponenti, N400, kod dvojezičnih osoba u usporedbi s jednojezični-

ma (npr. Martin i sur. 2012). Vremenski je pomak također primijećen u dvojezičnih

govornika pri čitanju ili rješavanju zadataka na drugom jeziku u odnosu na prvi je-

zik. Taj je pomak dodatno istražen u odnosu na razinu znanja drugog jezika, dob

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

262

usvajanja i uporabu jezika, što je pomoglo u razumijevanju uloge ovih čimbenika u

obradi jezika.

6. Utjecajni čimbenici u eksperimentalnim istraživanjima

Psiholingvistička istraživanja u Hrvatskoj nisu zastupljena u dovoljnoj mjeri,

što se jednim dijelom može pripisati činjenici da hrvatski računalno–jezikoslovni

alati i resursi, koji bi trebali omogućiti odgovarajuću eksperimentalnu kontrolu, po-

malo zaostaju u usporedbi s drugim jezicima (Tadić 2003; Tadić i sur. 2012). Ipak,

u novije su vrijeme razvijeni računalno–jezikoslovni i psiholingvistički resursi koji

predstavljaju važan doprinos eksperimentalnim istraživanjima. Stoga će se u ovim

dijelu rada najprije obrazložiti utjecaj određenih čimbenika na obradu jezika te raz-

motriti dostupni resursi za engleske riječi u hr vatskome.

6.1. Čestota riječi

Važnost čestote riječi prepoznata je u mnogim istraživanjima leksičke obrade

kao jedan od najutjecajnijih čimbenika u postupku prepoznavanja riječi (Murray

i Forster 2004). Međutim, prema nekim istraživanjima razumijevanje jezika više

podliježe utjecaju čestote nego jezična produkcija (Gollan i sur. 2012). Čini se da se

vrlo čestim riječima pristupa brže nego riječima koje su manje česte (npr. Kuchinke

i sur. 2007; Brysbaert i sur. 2011). Prema nekim modelima prepoznavanja riječi,

utjecaj čestote riječi jest rezultat implicitnog učenja te će opetovana izloženost i

uporaba ojačati leksičke reprezentacije (Dijkstra i Van Heuven 2002; McClelland i

Rumelhart 1981; Morton 1969). Prema drugim modelima, vrlo česte riječi prepo-

znaju se brže zbog toga što imaju prednost pri serijskom pretraživanju (Murray i

Forster 2004). Spominje se i pretpostavka da je jezična uporaba dvojezičnih govor-

nika podijeljena između prvog i drugog jezika. Drugim riječima, uslijed podijeljene

uporabe dvaju jezika leksičke reprezentacije u J1 i J2 su oslabljene, što rezultira

jačim učinkom čestote (Gollan i sur. 2012).

Iz navedenoga proizlazi da su podaci o čestoti engleskih riječi neophodni za ek-

sperimentalno istraživanje. U hrvatskome je trenutno dostupno nekoliko izvora za

engleske riječi (npr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2015; Muhvić–Dima-

novski i sur. 2016), no oni zahtijevaju ciljanu pretragu riječi, te uglavnom ne nude

podatke o čestoti. Čestota engleskih riječi ne može se dobiti niti iz podataka priku-

pljenih za engleski jezik, jer riječi koje su česte u engleskom ne moraju biti česte u

drugim jezicima. Platforma Sketch Engine (Kilgarri i sur. 2004) bi mogla poslužiti

za pretraživanje Hrvatskog mrežnog korpusa (hrWaC) (Ljubešić i Erjavec 2011;

Ljubešić i Klubička 2014), trenutno najopsežnijeg korpusa za hrvatski jezik. Me-

đutim, podaci dobiveni na ovaj način bili bi nepouzdani i nepotpuni iz dva razloga:

prvo, hrWaC ne nudi najnovije podatke pa se oni mogu razlikovati od stvarnog sta-

nja stvari; i drugo, rezultati dobiveni ovom metodom se značajno razlikuju ovisno o

vrsti pretrage, npr. prema lemi, obliku riječi, velikim/malim slovima, itd.

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

263

Kao prvi korak u izgradnji baze engleskih riječi u hrvatskome, podatke iz

hrWaC–a (Ljubešić i Erjavec 2011; Ljubešić i Klubička 2014) potrebno je nadopu-

niti novijima. S tim ciljem stvoren je korpus hrvatskih novinskih portala, ENGRI

2014–2020 (Bogunović i Kučić 2021; Kučić 2021). ENGRI korpus sastoji se od tek-

stova s najpopularnijih mrežnih novinskih portala u Hrvatskoj (Reuters Institute

Digital News Report 2018). Iako novinski portali pr užaju uvid u uporabu engleskih

riječi u publicističkome stilu, ali ne i u razgovornome, ipak predstavljaju značajan

doprinos, pogotovo ako se uzme u obzir uloga medija u prihvaćanju novih riječi

među govornicima (npr. Drljača Margić 2009; Muhvić–Dimanovski i Skelin Horvat

2008).

U pretrazi korpusa mogu se koristiti postojeći alati ili razviti novi. Ovisno o do-

stupnosti takvih alata, različiti pristupi primjenjivali su se u drugim jezicima. Neki

su se autori služili ručnim pretraživanjem (npr. Luján García 2017), dok su drugi

koristili postojeće računalno–jezikoslovne alate ili pak razvili nove (npr. Alex 2005;

Losnegaard i Lyse 2012). Primjerice, na temelju leksičkih baza i podataka dostu-

pnih na Internetu za njemački je jezik razvijen nenadzirani sustav za prepoznava-

nje engleskih posuđenica (Alex 2005). Ovaj sustav pretpostavlja da rezultati pretra-

živanja pomoću internetske tražilice Google mogu ukazivati na pripadnost jeziku.

Drugi pak pristup kombinira pretraživanje leksikona i N–grame, odnosno nizove

određene duljine, sačinjene od znakova ili riječi koje se pojavljuju unutar korpusa

(npr. Furiassi i Ho and 2007). Metode nadziranog strojnog učenja, temeljene na

uvježbavanju algoritma na poznatim skupovima podataka u svrhu predviđanja, su

također korištene u kombinaciji s N–gramima (npr. Alvarez–Mellado 2020; Castro

i sur. 2016). S druge pak strane, Sterner i Teufel (2023) istraživali su prebacivanje

kodova (eng. code–switching) između njemačkog i engleskog, pri čemu su za identi-

 kaciju ove pojave u korpusu razvili sustav temeljen na pravilima i neuralni jezični

model.

S ciljem pronalaženja engleskih riječi u hrvatskom jeziku razvijen je klasi ka-

cijski algoritam, pomoću kojega je pretraživan korpus ENGRI 2014–2020. Dobive-

ni rezultati su u kasnijoj fazi ručno očišćeni i nadopunjeni podacima iz hrWaC–a.

Na taj je način prikupljeno ukupno 2,982 engleskih riječi, podijeljenih u jednorječ-

ne (1,728) i višerječne (1,254) jedinice. Pridružene su im apsolutne i relativne če-

stoće prikupljene iz korpusa ENGRI i hrWaC te hrvatske istovrijednice, ako postoje

(Bogunović i sur. 2022).

U novije je vrijeme za hrvatski jezik razvijeno nekoliko novih korpusnih me-

toda, poput analize semantičkih asocijacija pomoću metode grafova temeljene na

koordinaciji (Perak i Ban Kirigin 2023). Isto tako, predstavljen je i novi mrežni kor-

pus, CASSLA–web.hr, koji je trenutno dostupan u pilotnoj verziji, a po završetku

ove faze predstavljat će najveći i najsveobuhvatniji mrežni korpus hrvatskog jezika

(Kuzman i Ljubešić 2023). Nove metode i korpusi omogućit će daljnji razvoj korpu-

sne lingvistike u Hrvatskoj kao i prikupljanje najnovijih podataka, poput čestote

riječi.

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

264

6.2. Duljina riječi

Istraživanja su pokazala da i duljina riječi utječe na kognitivnu obradu. Među-

tim, pokušaj kontrole duljine riječi u višejezičnom eksperimentalnom istraživanju

može biti izazovan zbog speci čne prirode jezika koji se proučavaju (npr. Altarriba

i Basnight–Brown 2007). Nedavno istraživanje (Wichmann i Holman 2023) pro-

sječne duljine riječi potvrdilo je da postoje razlike među jezicima. Primjerice, engle-

ske su riječi okarakterizirane kao vrlo kratke, dok su hrvatske riječi okarakterizira-

ne kao umjereno kratke. Ipak, čini se da je učinak čestote jači od učinka duljine riječi

(Altarriba & Basnight–Brown 2007).

6.3. Afektivna i leksičko–semantička obilježja riječi

Uz čestotu i duljinu riječi, u jeziku postoje i druga svojstva riječi koja utječu na

rezultate dobivene psiholingvističkim istraživanjima, poput emocionalnih obiljež-

ja i konkretnosti riječi. Emocionalnost se pokazala značajnom kod obrade riječi na

razini razumijevanja jezika (Citron 2012; Kuperman i sur. 2014; Samur i sur. 2015),

kao i na razini jezične produkcije (Hinojosa i sur. 2010; White i sur. 2016). Razli-

ke između emocionalnih (pozitivnih i negativnih) te neutralnih riječi pronađene

su i bihevioralnoj razini istraživanja jezične obrade, pri čemu se emocionalne riječi

obrađuju brže nego neutralne (npr. Ding i sur. 2015; Itkes i Mashal 2015; Kuper-

man i sur. 2014), ali i u moždanoj aktivnosti, gdje su spomenute razlike zabilježene

pomoću metode evociranih potencijala (Chen i sur. 2015; Kissler i sur. 2007, 2013;

Zhang i sur. 2014) i funkcionalnog oslikavanja mozga (Feng i sur. 2018; Maddock i

sur. 2003; Wierzba i sur. 2018).

ANEW je najpoznatija svjetska baza koja sadrži emocionalne norme za 1034

engleske riječi, normirane prema trima osnovnim dimenzijama: ugodnosti, uz-

budljivosti i konkretnosti (Bradley i Lang 1999). Do nedavno, hrvatski jezik nije

imao niti jednu bazu s normiranim riječima, a trenutno postoje tri nove baze: baza

3022 riječi normirane prema ugodnosti, uzbudljivosti i konkretnosti (Ćoso i sur.

2019), baza CROWD 5e, u kojoj su za te iste riječi prikupljene norme za pet diskret-

nih emocija – sreću, ljutnju, tugu, strah i gađenje (Ćoso i sur. 2022) te baza s 3000

riječi normiranih prema konkretnosti i predočivosti (Peti–Stantić i sur. 2018).

Međutim, ove baze podataka ne uključuju engleske riječi u hrvatskome jeziku, a

podaci iz ANEW–a (Bradley i Lang 1999) nisu prikladni jer se u hrvatskom jeziku

rabe samo određene engleske riječi i to u speci čnim kontekstima i značenjima (Pa-

vlinušić Vilus i sur. 2022a). Zbog toga se može očekivati da bi govornici hrvatskoga

jezika engleske riječi različito procijenili. Stoga je za razvijena baza koja uključuje

engleske riječi u hr vatskome, ENGRI CROWD (Bogunović i sur. 2022). Baza ENGRI

CROWD oslanja se na podatke o čestoti engleskih riječi u hrvatskome (Bogunović

i sur. 2021) te pruža podatke o ugodnosti, uzbudljivosti, konkretnosti i poznatosti

za 391 najčešćih engleskih riječi i njihovih hr vatskih istovrijednica. Pritom je uzeto

u obzir da se interpretacija engleskih riječi mijenja ovisno o tome jesu li prikazane

u kontekstu ili izvan njega (Pavlinušić Vilus i sur. 2022a), kao i to da se ponekad

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

265

rabe prilagođeni oblici engleskih riječi (Liermann–Zel jak 2013; Peti–Stantić 2013).

Analiza rezultata pokazala je da se engleske riječi razlikuju po ugodnosti od prilago-

đenih oblika i istovrijednica dobivenih prikazom izvan konteksta. Nadalje, engle-

ske su riječi uzbudljivije od svih domaćih riječi, što se može pripisati činjenici da se

često rabe u medijima čiji je cilj privući čitatelje kroz uzbudljiv sadržaj (Kuperman i

sur. 2014; Kumar i sur. 2017). Naposljetku, engleske su riječi ocijenjene kao manje

poznate i manje konkretne od hrvatskih istovrijednica. Ovi podaci, osim što pruža-

ju podatke o afektivnim i leksičko–semantičkim obilježjima engleskih riječi i njiho-

vih istovrijednica, omogućuju detaljniji uvid u problematiku jezičnog posuđivanja,

ali i otvaraju vrata eksperimentalnim istraživanjima jer osiguravaju potrebnu kon-

trolu za pouzdanost rezultata.

7. Engleske riječi u kontekstu dvojezičnosti

Kao što je ranije objašnjeno, engleske su riječi posebno zanimljive jer se pojav-

ljuju u J1 i J2 u istom obliku, često označavaju nove pojmove, a rabe ih govornici

različitih razina znanja engleskog. Koliko je poznato, kognitivna obrada engleskih

riječi još nije istražena u kontekstu dvojezičnosti u drug im jezicima, dok je za hrvat-

ski dostupan tek mali broj istraživanja u kojima su se koristile bihevioralne metode.

U ovome dijelu rada osvrnut ćemo se na postojeće rezultate, te predložiti nove me-

tode istraživanja. Na kraju, razmotrit će se značaj ovog pravca istraživanja u okviru

dvojezične obrade jezika.

7.1. Pregled dosadašnjih istraživanja

Prvo istraživanje o obradi engleskih riječi provedeno je na hr vatsko–engleskim

govornicima s različitim razinama znanja engleskog (Bogunović 2017), a ispitivao

se učinak asocijativno–semantičke pripremljenosti u kombinaciji sa zadatkom lek-

sičke odluke. Kako podaci o čestoti nisu bili dostupni, u obzir su se uzimali podaci

o poznatosti riječi. Rezultati su pokazali da asocijativno–semantička povezanost

značajno ubrzava prepoznavanje riječi u oba jezična smjera kod svih ispitanika, što

upućuje na to da je prepoznavanje riječi drugog jezika izravno povezano s koncep-

tualnom memorijom, čak i kod govornika s nižom razinom jezičnog znanja (Dijk-

stra i Van Heuven 2002; Van Heuven i Dijkstra 2010). Razina jezičnog znanja imala

je značajan učinak na vrijeme reakcije, što bi moglo upućivati na važnu ulogu su-

bjektivne čestote u prepoznavanju riječi (Dijkstra i Van Heuven 2002; Dijkstra i sur.

2018). Iz dobivenih rezultata proizlazi da svi dvojezični govornici, bez obzira na ra-

zinu jezičnog znanja, imaju izravan pristup konceptualnoj memoriji pri obradi lek-

sičkih informacija iz drugog jezika te da je brzina ko jom se te informacije dohvaćaju

povezana s razinom jezičnog znanja i subjektivnom čestotom riječi. Drugim riječi-

ma, riječi koje se češće koriste dohvaćaju se značajno brže od riječi koje se koriste

rjeđe, neovisno o tome kojem jeziku pripadaju. Time se podupire pretpostavka o

jezično–neselektivnom leksičkom pristupu u skladu s modelima BIA + i Multilink.

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

266

U drugom istraživanju obrade engleskih riječi ispitivao se učinak prijevodne

pripremljenosti (Pavlinušić Vilus i sur. 2022b). S obzirom na dostupnost podata-

ka o čestoti engleskih riječi, u istraživanje su uključene najčešće engleske riječi za

koje u hrvatskome postoje jednorječne istovrijednice. To je omogućilo istraživanje

istih riječi u oba jezična smjera. Rezultati otkrivaju da je zabilježen značajan učinak

pripremljenosti u oba jezična smjera, što potvrđuje da visok stupanj semantičke

povezanosti ubrzava prepoznavanje riječi (Guasch i sur. 2011). Istovremeno, učinci

smjera i razine znanja nisu bili značajni, što bi se dijelom moglo pripisati odabiru

najčešćih engleskih riječi, odnosno, onih s visokom razinom aktivacije (Dijkstra i

sur. 2018). Ipak, takvi rezultati odstupaju od prijašnjih istraživanja, čak i s govorni-

cima s podjednakim znanjem dvaju jezika (npr. Basnight–Brown i Altarriba 2007)

te upućuju na dobru uklopljenost engleskih r iječi u mentalni leksikon hrvatskih go-

vornika.

Ova su istraživanja ispitivala ili asocijativno–semantičku (Bogunović 2017) ili

prijevodnu (Pavlinušić Vilus i sur. 2022b) pripremljenost. Oba su zabilježila značaj

učinak pripremljenosti, ali i to da se rezultati s engleskim riječima kao J2 razlikuju

od istraživanja u kojima su korištene riječi J2 koje se ne pojavljuju u J1. U nedav-

nom su istraživanju ispitani učinci semantičke i prijevodne pripremljenosti u oba

jezična smjera (Bogunović i sur. 2023). Kao i u prošlim istraživanjima, sudjelovali

su ispitanici s različitim razinama jezičnog znanja, a analizirani su i učinci razine

jezičnog znanja, jezičnog smjera i kategorije eng leskih riječi. Naime, kako bi se utvr-

dilo razlikuje li se obrada engleskih riječi koje se pojavljuju u hrvatskome od onih

koje se ne pojavljuju, uključene su obje kategorije. Učinak pripremljenosti zabilje-

žen je u oba uvjeta i u oba jezična smjera. Engleske riječi koje se pojavljuju u hr-

vatskome ispitanici su prepoznali brže od onih koje se ne pojavljuju u hrvatskome.

Istovremeno, učinak razine jezičnog znanja nije bio značajan te nije bilo značajne

interakcije između razine znanja i kategorije riječi. Rezultati su generalno u skladu s

predviđanjima Multilinka (Dijkstra i sur. 2018), no upućuju na to da razina jezičnog

znanja možda nije najbolji indikator subjektivne čestote riječi (Chaouch–Orozco i

sur. 2020) te da bi drugi aspekti jezične uporabe također mogli imati utjecaj na dvo-

jezičnu leksičku obradu. Drugim riječima, čimbenici poput prestiža i jezične upora-

be (npr. u speci čnim domenama) bi mogli biti značajni u određivanju subjektivne

čestote riječi, a engleske riječi u okviru jezičnog posuđivanja su jedinstvena pojava

koja omogućuje ispitivanje utjecaja tih čimbenika na leksičku obradu.

7.2. Istraživanje engleskih riječi metodom evociranih potencijala

Koliko je poznato, istraživanje obrade engleskih riječi neuroznanstvenim me-

todama još nije provedeno niti u jednom jeziku. Dosadašnji rezultati bihevioral-

nih istraživanja upućuju na to da se obrada engleskih riječi u hrvatskome razlikuje

od drugih engleskih riječi. Istraživanje metodom evociranih potencijala pružio bi

mjerljiv doprinos teorijskim modelima jer bi omogućio izravan odgovor na pitanje

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

267

kognitivne obrade engleskih riječi gledajući potencijalne pomake u moždanoj ak-

tivnosti.

Jedan od zanimljivih i još neistraženih problema vezan je uz engleske riječi čije

su domaće istovrijednice uvedene nakon njihove pojave u jeziku. Revidirani hijerar-

hijski model (Kroll & Stewart 1994) pretpostavlja da su riječi drugog jezika nauče-

ne kao prijevodi riječi prvog jezika te da im se pristupa preko leksičkih veza s riječi-

ma prvog jezika. U slučaju ove kategorije engleskih riječi, proces bi zapravo bio obr-

nut, jer su govornici prvo naučili englesku riječ, a tek onda hrvatsku. Prema RHM,

može se pretpostaviti da u slučaju ove grupe engleskih riječi govornici pristupaju

konceptualnim reprezentacijama riječi J1 putem leksičkih reprezentacija riječi J2.

Isto tako, moguće je očekivati jači učinak kod ispitanika s većom razinom jezičnog

znanja, s obzirom na to bi kod njih konceptualne veze riječi J2 mogle biti jače nego

kod ispitanika s nižom razinom jezične sposobnosti. U tom bi se slučaju zabilježile

modulacije komponenti N250 i N400. U prilog toj hipotezi idu i istraživanja pre-

ma kojima hrvatski govornici nisu dovoljno upoznati s domaćim istovrijednicama

(npr. Patekar 2019) ili pak prema njima osjećaju otpor (npr. Muhvić–Dimanovski i

Skelin Horvat 2008). Ti podaci upućuju na to da se takve r iječi vjerojatno rjeđe rabe

te imaju nižu pojavnost u jeziku. S druge strane, govornici imaju pozitivne stavove

prema riječima posuđenima iz engleskog u određenim domenama (Drljača Margić

2012), a govornike koji ih češće rabe prosuđuju socijalno poželjnijima (Ćoso i Bogu-

nović 2017). To bi moglo utjecati na češću uporabu engleskih riječi među govorni-

cima, a prema modelima BIA+ (Dijkstra i Van Heuven 2002) i Multilink (Dijkstra i

sur. 2018) to bi značilo da se engleske riječi brže obrađuju. U istraživanjima meto-

dom evociranih potencijala to bi utjecalo na modulaciju komponente N400 i nešto

slabiji učinak na komponenti N250.

Primjena neuroznanstvenih metoda u istraživanju engleskih riječi predstav-

ljala bi značajan doprinos psiholingvističkim spoznajama o leksičkoj obradi, kao i

doprinos spoznajama o dvojezičnoj obradi jezika čime bi se pridonijelo teorijskim

modelima s aspekta prepoznavanja riječi te neurokognitivnoj obradi na leksič-

koj razini. S obzirom na speci čnost prirode engleskih riječi te nepostojanje slič-

nih istraživanja u području, nove spoznaje o obradi engleskih riječi u hrvatskome

predstavljale bi i doprinos problematici u okviru jezičnog posuđivanja. Konačno,

uvođenje novog pravca neurolingvističkih istraživanja u hrvatskome, omogućilo bi

značajan napredak u eksperimentalnom istraživanju neurokognitivne obrade hr-

vatskoga jezika s obzirom na mali broj ispitivanja metodom evociranih potencijala

provedenih na hrvatskome.

7.3. Doprinos istraživanjima dvojezične obrade jezika

Engleske su riječi prisutne u različitim funkcionalnim stilovima, pri čemu se

posebno ističu mediji (npr. Brdar 2010; Drljača 2009; Bogunović i sur. 2022). Pri-

sutnost engleskih riječi u medijima upućuje na to da su svi izvorni govornici hr-

vatskog jezika izloženi takvom jeziku i vjerojatno ga u određenoj mjeri koriste, bez

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

268

obzira na njihovo znanje engleskog jezika. Dodatno, istraživanja su pokazala da

studentska populacija ima uglavnom pozitivne stavove prema riječima posuđeni-

ma iz engleskog (Drljača 2012), kao i to da je uporaba engleskih riječi povezana s

boljom procjenom socijalne poželjnosti (Ćoso i Bogunović 2017). Rezultati istra-

živanja jezičnih stavova sugeriraju da bi i govornici s nižom razinom znanja engle-

skog mogli biti motivirani koristiti takve riječi. S obzirom na speci čnost engleskih

riječi, istraživanja ove pojave u okviru dvojezičnosti omogućilo bi uvid u mogući

utjecaj sociolingvističkih čimbenika, poput stavova i prestiža, na leksičku obradu

dvojezičnih govornika.

Razina jezičnog znanja jedan je od ključnih izvanjezičnih čimbenika u modeli-

ma RHM, BIA + i Multilink, koji pojavu dvojezične asimetrije objašnjavaju upravo

razlikama u jezičnom znanju između prvog i drugog jezika. BIA + i Multilink brže

prepoznavanje riječi iz J1 objašnjavaju višom razinom aktivacije, tj. višom subjek-

tivnom čestotom riječi prvog jezika. Takva objašnjenja temelje se na istraživanji-

ma o povezanosti jezičnog znanja i jezične izloženosti (npr. Godwin–Jones 2019;

Peters 2018). Rezultati eksperimentalnih ispitivanja su takve pretpostavke uglav-

nom i potvrđivali (npr. Kroll i Stewart 1994; Dijkstra i Van Heuven 2002; Dijkstra i

sur. 2018). Ipak, u istraživanjima s engleskim riječima razina znanja nije imala zna-

čajan utjecaj (npr. Pavlinušić Vilus i sur. 2022b; Bogunović i sur. 2023), što upućuje

na dobru uklopljenost posuđenih engleskih riječi u mentalni leksikon hrvatskih

govornika. I BIA + i Multilink razinu aktivacije de niraju kao neovisnu o jezičnoj

pripadnosti. Drugim ri ječima, riječi koje češće koristimo imaju višu razinu aktivaci-

je te ih, posljedično, brže prepoznajemo. Engleske riječi pružaju jedinstvenu pr iliku

za istraživanje ove pretpostavke jer se rabe u oba jezika neovisno o razini jezičnog

znanja. Jedno od dosad provedenih istraživanja upućuje upravo na to da neprila-

gođene engleske riječi imaju višu razinu aktivacije od drugih engleskih riječi (Bo-

gunović i sur. 2023) te bi daljnje ispitivanje doprinijelo rasvjetljavanju uloge razine

jezičnog znanja u predviđanju subjektivne čestote riječi (npr. Chaouch–Orozco i

sur. 2020).

Nadalje, istraživanje oba jezična smjera ( J1–J2 i J2–J1) omogućilo bi bolje

razumijevanje dvojezične asimetrije. Spomenuti se modeli (Kroll i Stewart 1994;

Dijkstra i Van Heuven 2002; Dijkstra i sur. 2018) slažu oko postojanja dvojezične

asimetrije u smjeru J1–J2 u slučaju semantičke pripremljenosti, ali imaju različi-

te poglede na ono što iza toga stoji. Prema modelu RHM, asimetrija se javlja zbog

većeg leksikona J1 i jačih konceptualnih veza, dok je modeli BIA + i Multilink pove-

zuju s izvanjezičnim čimbenicima. Uključivanje engleskih riječi u eksperimentalno

istraživanje moglo bi pomoći u rješavanju ovog problema jer se one pojavljuju u oba

jezika, pri čemu se od ostalih hrvatskih riječi razlikuju, pored jezičnih, i spomenu-

tim izvanjezičnim čimbenicima. Što se tiče učinka prijevodne pripremljenosti, ra-

zlike između ta modela su još očitije. Dok RHM predviđa pojavu dvojezične asime-

trije u smjeru J2–J1, BIA+ i Multilink očekuju asimetriju u smjeru J1–J2.

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

269

Zanimljiva je i pojava prilagođenih oblika engleskih riječi (npr. mejl) koji bi,

unatoč relativno rijetkoj i nestandardnoj uporabi, mogli imati olakšavajući učinak

na obradu engleskih riječi (Bogunović i sur. 2023). S obzirom na to da BIA + prepo-

znavanje riječi objašnjava kao proces koji započinje aktivacijom mogućih kandida-

ta na temelju sličnosti s vidnim podražajem (gra jska razina), prilagođeni bi oblici

mogli na prepoznavanje riječi mogli imati učinak sličan onome zabilježenom u slu-

čaju kognata ili homografa, što ponovno upućuje na mogući utjecaj nestandardne

uporabe jezika na jezičnu obradu.

Zaključno, engleske riječi predstavljaju jedinstvenu pojavu koja je dosad teme-

ljito obrađena s aspekta posuđivanja i jezičnih stavova. Ispitivanja njihove obrade

u kontekstu dvojezičnosti tek su u začetku. Ipak, daljnja istraživanja trebaju se

usmjeriti na daljnje razvijanje računalno–jezikoslovnih i psiholingvističkih resur-

sa, ispitivanja neuroznansvenim metodama i istraživanja raznolikijih grupa ispi-

tanika.

8. Zaključak

U ovome radu prikazana je pojava engleskih riječi u hrvatskome jeziku iz ra-

zličitih perspektiva te je izložen interdisciplinarni pristup koji objedinjuje spozna-

je iz različitih znanstvenih područja i polja kako bi se omogućio cjelovitiji uvid u

problematiku. Dosadašnja istraživanja u području dvojezičnosti otvorila su vrata

pojavama iz šireg spektra dvojezičnosti, a odnedavno dostupni alati i resursi za hr-

vatski jezik omogućili su eksperimentalna istraživanja. Time su se postavili temelji

za novi pravac istraživanja engleskih riječi u kontekstu dvojezične obrade jezika.

Stoga su se u ovom radu izložile relevantne spoznaje vezane uz jezično posuđiva-

nje i dvojezičnu obradu jezika, predstavili su se neki od modela dvojezične leksičke

obrade, najvažniji utjecajni čimbenici i resursi koji omogućuju njihovu kontrolu.

S obzirom na dostupnost hrvatskim znanstvenicima, opisane su neke od ekspe-

rimentalnih metoda koje se često koriste u istraživanjima dvojezičnosti. Koliko je

poznato, kognitivna obrada engleskih riječi u okviru dvojezičnosti nije ispitivana u

drugim jezicima, a prva su istraživanja potekla upravo iz Hrvatske. Stoga je nakon

pregleda dosadašnjih istraživanja, predložen je daljnji smjer i opisan značaj i po-

sebnost engleskih riječi u kontekstu dvojezičnosti. Važno je naglasiti da bi rezultati

psiholingvističkih i neurolingvističkih istraživanja pružili uvid u temeljne kogni-

tivne procese, koji bi donijeli nova znanja ne samo u pogledu kognitivne obrade en-

gleskih riječi, već i po pitanju organizacije mentalnog leksikona i leksičkog pristu-

pa općenito. Ta bi znanja mogla predstavljati važan doprinos u poučavanju jezika i

obrazovanju, ali i jezičnom planiranju i kreiranju jezičnih politika.

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

270

Literatura

Abutalebi, Jubin (2008). Neural aspects of second language representation and language

control. Acta Psychologica 128: 466–478,

https://doi.org/10.1016/j.actpsy.2008.03.014

Alex, Beatrice (2005). An unsupervised system for identifying English inclusions in Ger-

man text. 43. Proceedings of the Annual Meeting of the Association for Computational Lin-

guistics, Ann Arbor, Michigan, 133–138, https://doi/10.5555/1628960.1628985

Altarriba Jeanette i Dana Basnight–Brown (2007). Methodological considerations in per-

forming semantic– and translation–priming experiments. Behavior Research Methods

39: 1–18, https://doi.org/10.3758/BF03192839

Alvarez–Mellado, Elena (2020). An Annotated Corpus of Emerging Anglicisms in Spanish

Newspaper Headlines. Proceedings of the  e 4th Workshop on Computational Approaches

to Code Switching, Marseille, 1–8, https://arxiv.org/abs/2004.02929

Berken, Jonathan A., Vincent L. Gracco, Jen–Kai Chen, K ate E. Watkins, Shari Baum,

Megan Callahan, i Denise Klein (2015). Neural activation in speech production and reading

aloud in native and non–native languages. NeuroImage 112: 208–217,

https://doi.org/10.1016/j.neuroimage.2015.03.016

Bogunović, Irena (2017). Cross–language priming: Evidence from Croatian–English bilinguals

with di erent second language pro ciency levels. Doktorska disertacija, Sveučilište u Za-

grebu, Zagreb.

Bogunović Irena, Jasmina Jelčić Čolakovac i Mirjana Borucinsky (2022).  e database of

English words and their Croatian equivalents. Skup podataka. Dostupno na:

https://doi.org/10.6084/m9. gshare.20014712.v1

Bogunović, Irena i Mario Kučić (2021). Corpus of Croatian news portals ENGRI. Skup po-

dataka. Dostupno na https://repository.pfri.uniri.hr/islandora/object/pfri%3A2156

Bogunović, Irena, Marc Guasch, Eva Pavlinušić Vilus, Pilar Ferré, José Antonio Hinojosa i Bo-

jana Ćoso (2022). ENGRI CROWD: Normative database for English loanwords in Croatian.

Skup podataka. Dostupno na: https://doi.org/10.6084/m9. gshare.21687830.v1

Bogunović, Irena, Bojana Ćoso, Eva Pavlinušić Vilus i Mario Kučić (2023). Unadapted Eng-

lish loanwords in bilingual lexical access: Evidence from Croatian–English unbalanced

speakers. (rukopis predan)

Bradley, M. Margaret i Peter J. Lang (1999). A ective norms for English words (ANEW): In-

struction manual and a ective ratings (Technical Report C–1). Gainesville:  e Center for

Research in Psychophysiology, University of Florida.

Brannen, Mary Y., Rebecca Piekkari i Susanne Tietze (2014).  e multifaceted role of lan-

guage in international business: Unpacking the forms, functions and features of a criti-

cal challenge to MNC theory and performance. Journal of International Business Studies

45: 495–507, https://doi.org/10.1057/jibs.2014.24

Brdar, Irena (2010). Engleske riječi u jeziku hrvatskih medija. Lahor 10: 174–189,

https://hrcak.srce.hr/68617

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

271

Brodarić Šegvić, Sara (2019). Neformalno usvajanje engleskog jezika vokabulara putem

medija kao neizostavan faktor uspješnosti u formalnoj nastavi engleskog kao stranog

jezika. Školski vjesnik: časopis za pedagog ijsku teoriju i praksu 68(1): 19–32,

https://hrcak.srce.hr/230621

Brysbaert, Marc i Ton Dijkstra (2006). Changing views on word recognition in bilinguals.

Jose Morais, i Gery. d’Ydewalle, ur. Bilingualism and second language acquisition. Brus-

sels: Royal Academes for Science and the Arts of Belgium,

https://core.ac.uk/download/pdf/78866237.pdf

Brysbaert, Marc i Wouter Duyck (2010). Is it time to leave behind the Revisited Hierarchi-

cal Model of bilingual language processing after 15 years of service? Bilingualism: Lan-

guage and Cognition 13(3): 359–371, https://doi.org/10.1017/S1366728909990344

Brysbaert, Marc, Matthias Buchmeier, Markus Conrad, Arthur M. Jacobs, Jens Bülte i An-

drea Bühl (2011).  e word frequency e ect: A review of recent developments and im-

plications for the choice of frequency estimates in German. Experimental Psychology

58: 412–424, https://doi.org/10.1027/1618–3169/a000123

Casaponsa, Aina i Jon Adoni Duñabeitia (2016). Lexical organization of language–ambigu-

ous and language–speci c words in bilinguals.  e Quarterly Journal of Experimental

Psychology 69: 589–604, https://doi.org/10.1080/17470218.2015.1064977

Castro, Dayvid, Ellen P. Souza i Adriano L. I. De Oliveira (2016). Discriminating between

Brazilian and European Portuguese National Varieties on Twitter Texts. 5th Brazilian

Conference on Intelligent Systems, Recife, 265–270,

https://doi.org/10.1109/BRACIS.2016.056

Chaouch–Orozco Adel, Jorge Alonso González i Jason Rothman (2020). Individual di er-

ences in bilingual word recognition:  e role of experiential factors and word frequen-

cy in cross–language lexical priming. Applied Psycholinguistics 42: 447–474, https://

doi.org/10.1017/S014271642000082X

Chen, Peiyao, Jie Lin, Bingle Chen, Chunming Lu i Taomei Guo (2015). Processing emo-

tional words in two languages with one brain: ERP and fMRI evidence from Chinese–

English bilinguals. Cortex 71: 34–48, https://doi.org/10.1016/j.cortex.2015.06.002

Citron, Francesca M. M. (2012). Neural correlates of written emotion word processing: A

review of recent electrophysiological and hemodynamic neuroimaging studies. Brain

and Language 122: 211–226, https://doi.org/10.1016/j.bandl.2011.12.007

Clenton, Jon (2015). Testing the Revised Hierarchical Model: Evidence from word associa-

tions. Bilingualism: Language and Cog nition 18(1): 118–125,

https://doi.org/10.1017/S136672891400008X

Crystal, David (2003). English as a global langua ge. Cambridge: Cambridge University Press,

https://doi.org/10.1017/CBO9780511486999

Ćoso, Bojana i Irena Bogunović (2017). Person perception and language: A case of English

words in Croatian. Language & Communication 53: 25–34,

https://doi.org/10.1016/j.langcom.2016.11.001

Ćoso, Bojana, Marc Guasch, Pilar Ferre i Jose A. Hinojosa (2019). A ective and concrete-

ness norms for 3,022 Croatian words. Quarterly Journal of Experimental Psychology,

https://doi.org/10.1177/1747021819834226

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

272

Ćoso, Bojana, Marc Guasch, Irena Bogunović, Pilar Ferre i Jose A. Hino josa (2022). CROWD–

5e: A Croatian psycholinguistic database of a ective norms for  ve discrete emotions.

Behavior Research Methods, https://doi.org/10.3758/s13428–022–02003–2

Ćurković, Nikolina, Dijana Grbas Jakšić, Ana Garić (2017). Kako učenici osnovne škole

upotrebljavaju engleske riječi i pokrate. Hrvatski jezik 1: 1–11,

https://hrcak.srce.hr/179212

De Bleser, Ria, Anthony Dupont, Jenny Postler, Leo Bormans, Dirk Speelman, Luc Mortel-

mans i Sophie Debrock (2003).  e organization of the bilingual lexicon: A PET study.

Journal of Neurolinguistics 16: 439–456,

https://doi.org/10.1016/S0911–6044(03)00022–8

De Bot, Kees, Wander Lowie i Marjoljin Verspoor (2007). A Dynamic Systems  eory ap-

proach to second language learning. Bilingualism: Language and Cognition 10(1): 7–21,

https://doi.org/10.1017/S1366728906002732

De Keyser, Robert M. (2000).  e robustness of critical period e ects in second language

acquisition. Studies in Second Language Acquisition 22: 499–533,

https://doi.org/10.1017/S0272263100004022

De Wilde, Vanessa, Marc Brysbaert i June Eyckmans (2019). Learning English through

out–of–school exposure: Which levels of language pro ciency are attained and which

types of input are important? Bilingualism: Language and Cognition 23(1): 171–185,

https://doi.org/10.1017/S1366728918001062

Dijkstra, Ton, Alexander Wahl, Franka Buytenhuijs, Nino Van Halem, Zina Al–Jibouri,

Marcel De Korte i Steven Rekké (2018). Multilink: A computational model for bilin-

gual word recognition and word translation. Bilingualism: Language and Cognition 22:

657–679, https://doi.org/10.1017/S1366728918000287

Dijkstra, Ton i Walter J. B. Van Heuven (2002).  e architecture of the bilingual word rec-

ognition system: From identi cation to decision. Bilingualism: Lang uage and Cognition

5(3): 177–197, https://doi.org/10.1017/S1366728902003012

Dijkstra, Ton i Walter J. B. Van Heuven (2012). Word recognition in the bilingual brain.

Faust, Miriam, ur.  e handbook of neuropsychology of language. West Sussex: Wiley–

Blackwell, https://doi.org/10.1002/9781118432501.ch22

Ding, Jinfeng, Lin Wang i Yufang Yang (2015).  e dynamic in uence of emotional words

on sentence processing. Cognitive, A ective, & Behavioral Neuroscience 15: 55–68,

https://doi.org/10.3758/s13415–014–0315–6

Drljača, Branka (2006). Anglizmi u ekonomskome nazivlju hrvatskoga jezika i

standardnojezična norma. Fluminensia 18: 65–85, https://hrcak.srce.hr/6224

Drljača Margić, Branka (2009). Latentno posuđivanje u hrvatskome i drugim jezicima —

posljedice i otpori. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 35: 53–71,

https://hrcak.srce.hr/50700

Drljača Margić, Branka (2012). Croatian university students’ perception of stylistic and do-

main–based di erences between Anglicisms and their native equivalents. Dąbrowska,

Marta, Justyna Leśniewska, i Beata Piątek, ur. Languages, Literatures and Cultures in

Contact: English and American St udies in the Age of Global Communication, Volume 2: Lan-

guage and Culture. Krakow: Tertium, 109–126

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

273

Drljača Margić, Branka (2014). Contemporary English in uence on Croatian: A university

students’ perspective. Koll–Stobbe, Amei, i Sebastian Knospe, ur. Language Contact

Around the Globe. Frankfurt am Main: Peter Lang, 73–92

Ellis, Nick i Stefanie Wul (2014). Usage–based approach to SLA. Bill van Patten, Jessica

Williams, ur.  eories in second language acquisition: An introduction (2nd edition). New

Yorik: Rouledge, 75–93, https://doi.org/10.1075/sibil.54.03wul

Erdeljac, Vlasta (2009). Mentalni leksikon: modeli i činjenice. Zagreb: Ibis gra ka

Eubank, Lynn i Kevin R. Gregg (1999). Critical periods and (second) language acquisition:

Divide et impera. David Birdsong, ur. Second language acquisition and the critical period

hypothesis. Mahwah: Erlbaum, 65–99

Feng, Chunliang, Benj amin Becker, Wenhao Huang, Xia Wu, Simon B. Eickho i Taolin Chen

(2018). Neural substrates of the emotion–word and emotional counting Stroop tasks

in healthy and clinical populations: A meta–analysis of functional brain imaging stud-

ies. Neuroimage 173: 258–274, https://doi.org/10.1016/j.neuroimage.2018.02.023

Field, Fredric W. (2002). Linguistic borrowing in bilingual contexts. Philadelphia, Pennsylvania/

Amsterdam: John Benjamins Publishing Company, https://doi.org/10.1075/slcs.62

Filipović, Rudolf (1990). Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo, razvoj, značenje.

Zagreb: Jazu — Školska knjiga

Foro, Mirjana (2014). Leksička razina publicističkog stila. Hrvatistika 7: 151–164,

https://hrcak.srce.hr/134925

Forster, Kenneth I. (1976). Terminating and exhaustive search in lexical access. Memory &

Cognition 4(1): 53–61, https://doi.org/10.3758/BF03213255

Furiassi, Cristiano i Knut Ho and (2007).  e retrieval of false anglicisms in newspaper

texts. Roberta Facchinetti, ur. Corpus Linguistics 25 Years On. Brill / Rodopi, 347–363,

https://doi.org/10.1163/9789401204347_020

Gluszek, Agata i Karlina Hansen (2013). Language attitudes in the Americas. Giles, How-

ard, i Bernadette, M. Watson, ur.  e Social Meanings of Languages, Dialects, and A ccents:

An International Perspective. New York: Peter Lang, 26–44

Godwin–Jones, Robert (2019). Contributing, Creating, Curating: Digital Literacies for

Language Learners. L anguage Learning & Technology 19(3): 8–20,

http://dx.doi.org/10125/44427

Gollan, Tamar H., Timothy J. Slattey, Diane Goldenberg, Eva van Assche, Wouter Duyck i

Keith Rayner (2012). Fequency drives lexical access in reading but not in speaking:  e

frequency lag hypothesis. Journal of Experimental Psychology: General 140(2): 186–209,

https://doi.org/10.1037/a0022256

González Fernández, Beatriz i Norbert Schmitt (2015). How much collocation knowledge

do L1 learners have?  e e ects of frequency and amount of exposure. International

Journal of Applied Linguistics 166(1): 94–126, https://doi.org/10.1075/itl.166.1.03fer

Görlach, Manfred (2002). An Annotated Bibliography of European Anglicisms. Oxford: Oxford

University Press, https://doi.org/10.1515/9783484431027.15

Grosjean, Francois (1989). Neurolinguists, beware!  e bilingual is not two monolinguals

in one person. Brain and Language 36: 3–15,

https://doi.org/10.1016/0093–934X(89)90048–5

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

274

Guasch, Mark, Rosa Sánchez–Casas, Pilar Ferré i José E. García– Albea (2011). E ects of the

degree of meaning similarity on cross–language semantic priming in highly pro cient

bilinguals. Journal of Cognitive Psychology 23: 942–961,

https://doi.org/10.1080/20445911.2011.589382

Halsband, Ulrike (2006). Bilingual and multilingual language processing. Journal of Pcychol-

ogy – Paris 99: 355–369, https://doi.org/10.1016/j.jphysparis.2006.03.016

Hinojosa, Jose A., Constantino Méndez–Bértolo, Luis Carretié i Miguel A. Pozo (2010).

Emotion modulates language production during covert picture naming. Neuropsycho-

logia 48: 1725–173, https://doi.org/10.1016/j.neuropsychologia.2010.02.020

Hudeček, Lana i Milica Mihaljević (2005). Nacrt za višerazinsku kontrastivnu englesko–hr-

vatsku analizu. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31: 107–151,

https://hrcak.srce.hr/9381

Hudeček, Lana i Milica Mihaljević (2015). Anglizmi na stand–byu. Hrvatski jezik 2: 1–10,

https://hrcak.srce.hr/171927

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2015). Bolje je hrvatski! http://bolje.hr /

Itkes, Oksana i Nira Mashal (2015). Processing negative valence of word pairs that include

a positive word. Cognition & Emotion 30: 1180–1187,

https://doi.org/10.1080/02699931.2015.1039934

Jelaska, Zrinka (2005). Materinski, drugi, strani i ostali jezici. Jelaska, Zrinka i sur., ur. Hr-

vatski kao drugi i strani jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 24–37

Jurič, Boris, Vicko Krampus i Marta Račić (2013). Anglizmi u hrvatskome poslovnom jezi-

ku – tržništvo ili marketing. Napredak 154(4): 567–579, https://hrcak.srce.hr/138821

Kastenbaum, Jessica G., Lisa M. Bedore, Elizabeth D. Peña, Li Sheng, Ilknur Mavis, Rajani

Sebastian–Vaytadden, Grama Rangamani, So a Vallila–Rohter i Swathi Kiran (2018).

 e in uence of pro ciency and language combination on bilingual lexical access. Bi-

lingualism: Langua ge and Cognition 22(2): 1–31,

https://doi.org/10.1017/S1366728918000366

Kavgić, Aleksandar (2013). Intended communicative e ects of using borrowed English vo-

cabulary from the point of view of the addressor: Corpus–based pragmatic analysis

of a magazine column. Jezikoslovlje 14(2–3): 487 – 499, https://hrcak.srce.hr/112204

Kilgarri , Adam, Pavel Rychlý, Pavel Smrž i David Tugwell (2004) Itri–04–08 the sketch

engine. Information Technology 105–116.

Kissler, Johanna i Cornelia Herbert (2013). Emotion, emotion, or emotion? Faster lexi-

cal access to emotional than to neutral words during reading. Biological Psychology 92:

464–479, https://doi.org/10.1016/j.biopsycho.2012.09.004

Kissler, Johanna, Cornelia Herbert, Peter Peyk i Markus Junghofer (2007). Buzzwords:

Early cortical responses to emotional words during reading. Psychological Science 18:

475–480, https://doi.org/10.1016/j.biopsycho.2012.09.004

Klein, Denise, Robert J. Zatorre, Jen–Kai Chen, J. K., Brenda Milner, Joelle Crane, Pascal

Belin i Marc Bou ard (2006). Bilingual brain organization: A functional magnetic reso-

nance adaptation study. NeuroImage 31: 366–375,

https://doi.org/10.1016/j.neuroimage.2005.12.012

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

275

Krashen, Stephen D. (1982). Principles and practice in second language acquisition. Oxford:

Pergamon Press Ltd.

Kroll, Judith F. i Erika Stewart (1994). Category interference in translation and picture

naming: Evidence for asymmetric connections between bilingual memory representa-

tions. Journal of Memory and Language 33: 149–174,

https://doi.org/10.1006/jmla.1994.1008

Kroll, Judith F., Janet van Hell, Natasha Tokowicz i David Green (2011).  e Revised Hier-

archical Model: A critical review and assessment. Bilingualism: Language and Cognition

13(3): 373–381, https://doi.org/10.1017/S136672891000009X

Kučić, Mario (2021). Creating a Web Corpus Using GO. Zbornik radova 44. Međunarodnog

skupa MIPRO 2021, 1931–1934. Institute of Electrical and Electronics Engineers,

https://doi.org/10.23919/MIPRO52101.2021.9597093

Kuchinke Lars, Melissa L.–H. Võ, Markus Hofmann i Arthur M. Jacobs (2007). Pupillary re-

sponses during lexical decisions vary with word frequency but not emotional valence.

International Journal of Psychophysiology 65: 132–140,

https://doi.org/10.1016/j.ijpsycho.2007.04.004

Kumar Nagendra, Anusha Yadandla, Suryamukhi K, Neha Ranabothu, Sravani Boya i Man-

ish Singh (2017). Arousal prediction of news articles in social media. Ghosh, Ashish,

Rajarshi Pal, i Rajendra Prasath, ur. Mining Intelligence and Knowledge Exploration.

Springer, 308–319, https://doi.org/10.1007/978–3–319–71928–3_30

Kuppens, An H. (2010). Incidental foreign language acquisition from media exposure. Learn-

ing, Media and Technology 35(1): 65–85, https://doi.org/10.1080/17439880903561876

Kuperman, Victor, Zachary Estes, Marc Brysbaert i Amy B. Warriner (2014). Emotion and

language: Valence and arousal a ect word recognition. Journal of Experimental Psychol-

ogy: General 143: 1065–1081, https://doi.org/10.1037/a0035669

Kutas, Marta i Steven A. Hillyard (1980). Reading senseless sentences: Brain potentials

re ect semantic incongruity. Science 207: 203–208,

https://www.science.org/doi/10.1126/science.7350657

Kuzman, Taja i Nikola Ljubešić (2023). Classla–Web: Bigger and better Web Corpora For Croa-

tian, Serbian And Slovenian On Clarin.Si Concordancers,

https://www.clarin.si/info/k–centre/classla–web–bigger–and–better–web–corpora–

for–croatian–serbian–and–slovenian–on–clarin–si–concordancers/

Liermann–Zeljak, Yvonne (2013). Anglicisms in Electrical Eng ineering Terminology. Inter-

national Journal of Electrical and Computer Engineering Systems 4: 43–53,

https://hrcak.srce.hr/133199

Losnegaard, Gyri S. i Lyse G. I. Samdal (2012). A data–driven approach to anglicism iden-

ti cation in Norwegian. Andersen, Gisle, ur. Exploring Newspaper Language: Using the

Web to Create and Investigate a Large Corpus of Modern Norwegian. John Benjamins,

131–154, https://doi.org/10.1075/scl.49.07los

Luján García, Carmen (2017). Analysis of the presence of Anglicisms in a Spanish internet

forum: some terms from the  elds of fashion, beauty and leisure. Alicante Journal of

English Studies 30: 281–305, https://doi.org/10.14198/raei.2017.30.10

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

276

Ljubešić, Nikola i Tomaz Erjavec (2011). hrWaC and slWac: Compiling Web Corpora for

Croatian and Slovene. Habernal, Ivan, i Vaclav Matousek, ur. Text, Speech and Dialogue,

Lecture Notes in Computer Science. Springer, 395–402.

Ljubešić, Nikola i Filip Klubička (2014). {bs,hr,sr}WaC – Web corpora of Bosnian, Croatian

and Serbian. Bildhauer, Felix, i Roland Schäfer, ur. Proceedings of the 9th Web as Corpus

Workshop, 29–35, http://nlp. zg.hr/data/publications/nljubesi/ljubesic14–bs.pdf

Maddock, Richard J., Amy S. Garrett i Michael H. Buonocore (2003). Posterior cingulate

cortex activation by emotional words: fMRI evidence from a valence decision task. Hu-

man Brain Mapping 18: 30–41,

https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1002/hbm.10075

Martin, Clara D., Albert Costa, Benjamin Dering, Noriko Hoshino, Yan Jing Wu i Guillaume

 ierr y (2012). E ects of speed of word processing on semantic access:  e case of bilin-

gualism. Brain & Language 120: 61–65, https://doi.org/10.1016/j.bandl.2011.10.003

Matić, Daniela (2017). Perception of the English element in the scienti c register of Croa-

tian ICT university educational material with graduate ICT students. Jezikoslovlje

18(2): 319–345, https://hrcak.srce.hr/189438

McClelland, James L. i David E. Rumelhart (1981). An interactive activation model of con-

text e ects in letter perception: Part 1. An account of basic  ndings. Psychological Re-

view 88(5): 375–408, https://doi.org/10.1037/0033–295X.88.5.375

McKenzie, Robert M. (2010).  e Social Psycholog y of English as a Global Language: Attitudes,

Awareness and Identity in the Japanese Context. New York: Springer,

https://doi.org/10.1007/978–90–481–8566–5

Međeral, Krešimir (2016). Jezične bakterije – pomagači ili štetočine u jezičnome organ-

izmu? Hrvatski jezik 3: 1–10, https://hrcak.srce.hr/171398

Mihaljević, Milica (2003). Kako se na hrvatskome kaze WWW? Kroatistički pogled na svijet

računala. Zagreb: Hrvatska Sveučilišna naklada

Mihaljević Djigunović, Jelena i Renata Geld (2003). English in Croatia today: Opportuni-

ties for incidental vocabulary acquisition. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia 43:

335–352, https://hrcak.srce.hr/21021

Mihaljević Djigunović, Jelena, Kristina Cergol i Li Qingmin (2006). Utjecaj medija na

nenamjerno usvajanje engleskog vokabulara. Granić, Jagoda, ur. Jezik i mediji – Jedan

jezik: više svjetova. Zagreb–Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 445–

452

Morton, John (1969). Interaction of information in word recognition. Psychological Review

76 (2): 165–178, https://doi.org/10.1037/h0027366

Moyer, Alene (2015). What’s age got to do with it? Accounting for individual factors in sec-

ond language accent. Studies in second language learning and teaching 4(3): 443–464,

https://doi.org/10.14746/ssllt.2014.4.3.4

Muhvić–Dimanovski, Vesna i Anita Skelin Horvat (2006). O riječima stranoga podrijetla i

njihovu nazivlju. Filologija 44–47: 203–215, https://hrcak.srce.hr/22242

Muhvić–Dimanovski, Vesna i Anita Skelin Horvat (2008). Contests and nominations for

new words – why are they interesting and what do they show. Suvremena lingvistika 65:

1–26, https://hrcak.srce.hr/25183

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

277

Muhvić–Dimanovski, Vesna, Anita Skelin Horvat i Diana Hriberski (2016). Rječnik neolog i-

zama u hrvatskome jeziku, www.rjecnik.neologizam. zg.unizg.hr

Muñoz, Carmen (2011). Input and long–term e ects of starting age in foreign language

learning. International Review of Applied Linguistics in Language Teaching 49(2): 113–

134, https://doi.org/10.1515/iral.2011.006

Murray, Wayne S. i Kenneth Forster (2004). Serial Mechanisms in Lexical Access:  e Rank

Hypothesis. Psychological Review 111(3): 721–756,

https://doi.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0033–295X.111.3.721

Nigam, Arti, James E. Ho man i Robert F. Simons (1992). N400 to semantically anomalous

pictures and words. Journal of Cognitive Neuroscience 4: 15–22,

https://doi.org/10.1162/jocn.1992.4.1.15

Nikolić–Hoyt, Anja (2005). Englesko–hrvatski jezično–kulturni dodir i. Stolac, Diana, Nada

Ivanetić, i Boris Pritchard, ur. Jezik u društvenoj interakciji. Zagreb – Rijeka: Hrvatsko

društvo za primijenjenu lingvistiku, 353–358

Opačić, Nives (2007a). Prodor engleskih riječi u hr vatski jezik. Jezik 54: 22–27,

https://hrcak.srce.hr/45988

Opačić, Nives (2007b). Odakle stižu ozbiljnije prijetnje hrvatskom jeziku: izvana ili iznu-

tra? Lahor 4: 279–291, https://hrcak.srce.hr/21789

Osterhout, Lee, Phillip J. Holcomb i David A. Swinney (1994). Brain potentials elicited by

garden–path sentences: Evidence of the application of verb information during pars-

ing. Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory & Cognition 20: 786–803,

https://psycnet.apa.org/doiLanding?doi=10.1037%2F0278–7393.20.4.786

Osterhout, Lee, Richard McKinnon, Michael Bersick i Vicka Corey (1996). On the language–

speci city of the brain response to syntactic anomalies: Is the sy:ntactic positive shift a

member of the P300 family? Journal of Cognitive Neuroscience 8: 507–526,

https://doi.org/10.1162/jocn.1996.8.6.507

Park, Haeme R. P., Gjurgjica Badzakova–Trajkov i Karen E. Waldie (2012). Language later-

alisation in late pro cient bilinguals: A lexical decision fMRI study. Neuropsychologia

50: 688–695, https://doi.org/10.18485/esptoday.2017.5.1.4

Patekar, Jakob (2019). Prihvatljivost prevedenica kao zamjena za anglizme. Fluminensia

31(2): 143–179, https://doi.org/10.31820/f.31.2.17

Pavlinušić Vilus Eva, Irena Bogunović i Bojana Ćoso (2022a) Students’ strategies for  nding

adequate solutions for most frequent English loanwords in Croatian. Rasprave: Časopis

Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (u procesu objavljivanja)

Pavlinušić Vilus Eva, Irena Bogunović i Bojana Ćoso (2022b). Lexical access to unadapted

English loanwords in Croatian: Evidence from translation priming. Botinis, Antonis,

ur. Proceedings of 13th International Conference of Experimental Linguistics. ExLing Soci-

ety, 125–128, https://doi.org/10.36505/ExLing–2022/13

Perak, Benedikt i Tajana Ban Kirigin (2023). Construction Grammar Conceptual Network:

Coordination–based graph method for semantic association analysis. Natural Lan-

guage Engineering 29(3): 584–614, https://doi.org/10.1017/S1351324922000274

Peti–Stantić, Anita (2013). Domaće je (naj)bolje. Kryżan–Stanojević, Barbara, ur. Javni

jezik kao poligon jezičnih eksperimenata. Zagreb: Srednja Europa, 39–51

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

278

Peti–Stantić, Anita, Maja Anđel, Gordana Keresteš, Nikola Ljubešić, Mateusz–Milan

Stanojević i Mirjana Tonković (2018). Psiholingvističke mjere ispitivanja 3.000 riječi

hrvatskoga jezika: konkretnost i predočivost. Suvremena lingvistika 44: 91–112,

https://doi.org/10.22210/suvlin.2018.085.05

Perani, Daniela i Jiubin Abutalebi (2005).  e neural basis of  rst and second language

processing. Current Opinion in Neurobiology 15: 202–206,

https://doi.org/10.1016/j.conb.2005.03.007

Peters, Elke (2018).  e e ect of out–of–class exposure to English language media on lear n-

ers’ vocabulary knowledge. International Journal of Applied Ling uistics 169(1): 142–168,

https://doi.org/10.1075/itl.00010.pet

Peters, Elke i Stuart Webb (2018). Incidental vocabulary acquisition through viewing L2

television and factors that a ect learning. Studies in Se cond Language A cquisition 40(3):

551–577, https://doi.org/10.1017/S0272263117000407

Raos, Nenad (2006). O potrebi razlikovanja hrvatskoga i engleskog jezika. Arhiv za higijenu

rada i toksikologiju 57: 405–41, https://hrcak.srce.hr/5986

Reuters Institute Digital News Report (2018). Analysis by Countr y/ Europe/Croatia,

http://media.digitalnewsreport.org/wp–content/uploads/2018/06/digital–news–

report–2018.pdf

Rumelhart, David E. i James L. McClelland (1982). An Ineractive Activation Model of con-

text e ects in letter perception, Part 2:  e contextual enhancement e ect and some

tests and extensions of the model. Psychological Review 89 (1): 60–94,

https://doi.org/10.1037/0033–295X.89.1.60

Sabourin, Laura, Michèle Burkholder, Santa Vīnerte, Jean–Christophe Leclerc i Christie

Brien (2016). Language processing in bilinguals: Evidence from lexical organization

and cognitive control. EuroSLA Yearbook 16: 1–24,

https://doi.org/10.1075/eurosla.16.01sab

Samur, Dalya, Vicky T. Lai, Peter Hagoort i Roel M. Willems (2015). Emotional context

modulates embodied metaphor comprehension. Neuropsychologia 78: 108–114,

https://doi.org/10.1016/j.neuropsychologia.2015.10.003

Schoonbaert, So e, Wouter Duyck, Marc Brysbaert i Robert J. Hartsuiker (2009). Semantic

and translation priming from a  rst language to a second and back: Making sense of the

 ndings. Memory & Cognition 37(5): 569–586, https://doi.org/10.3758/MC.37.5.569

Schwieter, John i Gretchen Sunderman (2009). Concept selection and developmental ef-

fects in bilingual speech production. Language and Lear ning 59(4): 897–927,

https://doi.org/10.1111/j.1467–9922.2009.00529.x

Skelin Horvat, Anita (2015). Jezik adolescenata – od slenga preko kolokvijalnoga do stand-

arda. Suvala, Anđa, i Jasna Pandža, ur. Nestandardni hrvatski jezik prema standardnom

hrvatskom jeziku. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 67–72

Stein, Maria, Andrea Federspiel,  omas Koenig, Miranka Wir th, Christoph Lehmann, Ro-

land Wiest, Werner Strik, Daniel Brandeis, i  omas Dierks (2009). Reduced frontal

activation with increasing 2nd language pro ciency. Neuropsychologia 47: 2712–2720,

https://doi.org/10.1016/j.neuropsychologia.2009.05.023

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

279

Sterner, Igor i Simone Teufel (2023). TongueSwitcher: Fine–Grained Identi cation of Ger-

man–English Code–Switching. Sixth Workshop on Computational Approaches to Linguis-

tic Code–Switching, https://openreview.net/forum?id=heYrTpKRny

Ški ć, Sanja, Emilija Mustapić (2012). Anglizmi u hrvatsko računalno nazivlje kroz prizmu

jezičnog kon ikta i jezične ideologije. Jezik oslovlj e 13(2): 809–839,

https://hrcak.srce.hr/95181

Tadić, Marko (2003). Jezične tehnologije i hrvatski jezik. Zagreb: Exlibris

Tadić, Marko, Dunja Brozović–Rončević i Amir Kapetanović (2012). Hrvatski jezik u digi-

talnom dobu. Heidelberg: Springer, https://doi.org/10.1007/978–3–642–30882–6_9

Turk, Marija i Maja Opašić (2008). Linguistic borrowing and purism in the Croatian lan-

guage. Suvremena lingvistika 65: 73–88, https://hrcak.srce.hr/25189

Wang, Meihua (2015). A study on the relationship between age onset of English learn-

ing and English achievement.  eory and Practice in Language Studies 5(1): 164–168,

http://dx.doi.org/10.17507/tpls.0501.22

Weber–Fox, Christine M. i Helen J. Neville (1996). Maturational constraints on function-

al specializations for language processing: ERP and behavioral evidence in bilingual

speakers. Journal of Cognitive Neuroscience 8(3): 231–256,

https://doi.org/10.1162/jocn.1996.8.3.231

White, Katherine K., Lise Abrams, Lauren L. LaBat i Anne M. Rhynes (2016). Competing

in uences of emotion and phonology during picture–word interference. Language,

Cognition, and Neuroscience 31: 265–283,

https://doi.org/10.1080/23273798.2015.1101144

Wierzba, Malgorzata, Monika Riegel, Marek Wypych, K atarzyna Jednoróg, Anna Grabows-

ka i Artur Marchewka (2018). Cognitive control over memory–individual di erences

in memory performance for 11 emotional and neutral material. Scienti c Reports 8:

3808, https://doi.org/10.1038/s41598–018–21857–1

Wichmann Søren i Eric W. Holman (2023). Cross–linguistic conditions on word length.

PLoS ONE 18: e0281041, https://doi.org/10.1371/journal.pone.0281041

Wu, Zhaohong, Alan Ju s (2019). Revisiting the Revised Hierarchical Model: Evidence

for concept mediation in backward translation. Bilingualism: Language and Cognition

22(2): 185–299, https://doi.org/10.1017/S1366728917000748

Weinreich, Uriel (1968). Languages in contact.  e Hague: Mouton Publishers

Zhang, Dandan, Weiqi He, Ting Wang, Wenbo Luo, Xiangru Zhu, Ruolei Gu, Hong Li i Yue–

jia Luo (2014).  ree stages of emotional word processing: An ERP study with rapid

serial visual presentation. Social Cognitive and A ective Neuroscience 9: 1897–1903,

https://doi.org/10.1093/scan/nst188

Zourou, Katerina (2012). On the attractiveness of social media for language learning: a look

at the state of the art. Apprentissage Des Langues et Systèmes d’Information et de Com-

munication 15(1), https://doi.org/10.4000/alsic.2436

I. Bogunović, Engleske riječi u hrvatskome: jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada – SL 96, 251–280 (2023)

280

English words in Croatian: linguistic borrowing and bilingual language

processing

 e English language is considered prestigious, and the prestigious status of a language is closely related

to linguistic borrowing, language attitudes, and language exposure. English has become the dominant

donor language, and its prestigious status reduces the probability that a borrowed word will adapt to the

rules of the recipient language. As a result, many words borrowed from English are used in an unadapted

form. In Croatian, the use of native equivalents is generally recommended, but it seems that they still do

not ful ll the speakers’ communicative needs. Research has shown that Croatian speakers generally have

positive attitudes towards such words in some domains, and that the use of English words is related to

intergroup favouritism and social evaluation.  ese results can in part be attributed to the prestigious

status of English, but also to language exposure. Croatian speakers of di erent ages are exposed to English

through various informal activities, which facilitate incidental language acquisition. Language exposure

has also been recognised as one of the most important factors in the research of bilingualism in a broad

sense.  is creates possible ground for research into the cognitive processing of English words within the

framework of bilingual language processing.  e aim of this paper is to present the emergence of English

words in Croatian through di erent scienti c approaches, to propose an interdisciplinary approach that

would provide a more comprehensive insight into the issue and to consider research problems, possible

solutions and guidelines for further research.

Ključne riječi: engleske riječi, hrvatski jezik, jezično posuđivanje, jezični stavovi, dvojezična leksička

obrada

Keywords: English words, Croatian language, linguistic borrowing, language attitudes, bilingual

language processing

ResearchGate has not been able to resolve any citations for this publication.

Cross-linguistic conditions on word length

Article

Full-text available

Jan 2023
PLOS ONE

Based on a dataset representing close to ¾ of the world’s languages we investigate differences among languages and between items on the Swadesh list with regard to mean word length from a linguistic typological point of view. Mapping the world-wide distribution of word length shows convergence at a continent-wide level, a Pacific Rim signature, and a tendency for large word length averages to be a recessive trait. The amount of data, which is unparalleled in previous, related studies, allows us to provide more solid estimates and accounts for the interrelationships between word length, phoneme segment inventory size, and population size than was previously possible. Word length differences between items exhibit robust, universal tendencies, which are discussed in relation to other quantities, including stability, synonymy, and attestation.

Individual differences in bilingual word recognition: The role of experiential factors and word frequency in cross-language lexical priming

Article

Full-text available

Mar 2021

In studies of bilingual word recognition with masked priming, first language (L1) primes activate their second language (L2) translation equivalents in lexical decision tasks, but effects in the opposite direction are weaker (Wen & van Heuven, 2017). This study seeks to clarify the relative weight of stimulus-level (frequency) and individual-level (L2 proficiency, L2 exposure/use) factors in the emergence of asymmetrical priming effects. We offer the first data set where L2 proficiency and L1/L2 exposure/use are simultaneously investigated as continuous variables, along with word frequency. While we replicate the asymmetry in priming effects, our data provide useful insights into the factors driving L2–L1 priming. These fall almost exclusively under the category of stimulus-level factors, with L2 exposure/use being the only experiential variable to show considerable influence, although complex interactions involving L2 proficiency and word frequency are also present. We discuss the implications of these results for models of bilingual lexical processing and for the appropriate measurement of experiential factors in this type of research.

Prihvatljivost prevedenica kao zamjena za anglizme

Article

Full-text available

Dec 2019

Jakob Patekar

Početkom se 21. stoljeća u Hrvatskoj zamjećuje promjena diskursa – ne govori se više o posuđivanju iz engleskoga već o prodiranju toga jezika u hrvatski. Doba interneta i elektroničkih medija omogućilo je da govornici hrvatskoga dolaze u kontakt s riječima iz engleskoga jezika neposrednije i mnogo brže nego prije te da engleske riječi brzo uključuju u svoju komunikaciju. Dio je jezikoslovaca ali i drugih stručnjaka podigao uzbunu da je hrvatski jezik pod opsadom engleskoga te su kao jedan vid obrane počeli nuditi zamjenske, hrvatske riječi za anglizme. Cilj je ovoga rada istražiti stavove govornika hrvatskoga jezika spram anglizama i pripadajućih prevedenica. U radu se stoga na temelju mrežnoga upitnika koji je ispunilo 1340 sudionika sagledava prihvatljivost određenoga broja hrvatskih zamjena za anglizme. Analiziraju se usto i razlozi sudionika za uporabu anglizma naspram prevedenica te obratno. Kvantitativna je i kvalitativna analiza pokazala da postoje razlike u prihvatljivosti pojedinih zamjenskih riječi za anglizme te da govornici imaju različite razloge zašto prednost daju engleskoj odnosno hrvatskoj inačici. Zaključuje sa da pri osmišljavanju prevedenica anglizama i oblikovanju hrvatske jezične politike u obzir svakako treba uzeti stavove govornika kao jedan od važnih čimbenika.

English in Croatia today: Opportunities for incidental vocabulary acquisition

Article

Jan 2002

The authors first look into the current status of the English language in the world and in Croatia. Starting from the fact that, in contrast to other foreign languages taught in Croatia, English distinguishes itself by the amount of exposure in everyday life, they carried out a study to see whether this exposure facilitates incidental vocabulary acquisition.

CROWD-5e: A Croatian psycholinguistic database of affective norms for five discrete emotions

Article

Oct 2022
BEHAV RES METHODS

The present study introduces affective norms for a set of 3022 Croatian words on five discrete emotions: happiness, anger, sadness, fear, and disgust. The words were rated by 1239 Croatian native speakers. Each participant rated 251 or 252 words for one discrete emotion on a five-point Likert scale. The analyses revealed a significant relationship between discrete emotions, emotional dimensions (valence and arousal), and other psycholinguistic properties of words. In addition, small sex differences in discrete emotion ratings were found. Finally, the analysis of the distribution of words among discrete emotions allowed a distinction between "pure" words (i.e., those mostly related to a single emotion) and "mixed" words (i.e., those related to more than one emotion). The new database extends the existing Croatian affective norms collected from a dimensional conception of emotions, providing the necessary resource for future experimental investigation in Croatian within the theoretical framework of discrete emotions.

An Annotated Bibliography of European Anglicisms

Article

Nov 2003

Manfred Görlach

Construction Grammar Conceptual Network: Coordination-based graph method for semantic association analysis

Article

Jul 2022

In this article, we present the Construction Grammar Conceptual Network method, developed for identifying lexical similarity and word sense discrimination in a syntactically tagged corpus, based on the cognitive linguistic assumption that coordination construction instantiates conceptual relatedness. This graph analysis method projects a semantic value onto a given coordinated syntactic dependency and constructs a second-order lexical network of lexical collocates with a high co-occurrence measure. The subsequent process of clustering and pruning the graph reveals lexical communities with high conceptual similarity, which are interpreted as associated senses of the source lexeme. We demonstrate the theory and its application to the task of identifying the conceptual structure and different meanings of nouns, adjectives and verbs using examples from different corpora, and explain the modulating effects of linguistic and graph parameters. This graph approach is based on syntactic dependency processing and can be used as a complementary method to other contemporary natural language processing resources to enrich semantic tasks such as word disambiguation, domain relatedness, sense structure, identification of synonymy, metonymy, and metaphoricity, as well as to automate comprehensive meta-reasoning about languages and identify cross/intra-cultural discourse variations of prototypical conceptualization patterns and knowledge representations. As a contribution, we provide a web-based app at http://emocnet.uniri.hr/ .

Linguistic Borrowing in Bilingual Contexts

Book

Dec 2002

Fredric Field

A number of previous approaches to linguistic borrowing and contact phenomena in general have concluded that there are no formal boundaries whatsoever to the kinds of material that can pass from one language into another. At the same time, various hierarchies illustrate that some things are indeed more likely to be borrowed than others. Linguistic Borrowing in Bilingual Contexts addresses both, by examining claims of no absolute limits and synthesizing various hierarchies. It observes that all contact phenomena are systematic, and borrowing is no exception. Regarding forms, the determining factors lie in the nature of the morphological systems in contact and how they relate to one another. Two principles are proposed to determine the nature of the systematicity and interaction: the Principle of System Compatibility (PSC), and its corollary, the Principle of System Incompatibility (PSI). Together, these principles provide a consistent account of the possibilities and limits to borrowing.

Neformalno usvajanje engleskog vokabulara putem medija kao neizostavan faktor uspješnosti u formalnoj nastavi engleskog kao stranog jezika

Article

Jan 2019

Srednjoškolci u Hrvatskoj imaju sve više mogućnosti za nenamjerno usvajanje engleskog jezika u izvanškolskom kontekstu uz internet, titlovane televizijske programe, pjesme i videoigre engleskog jezičnog sadržaja. U ovom radu statistički su analizirani podatci prikupljeni pomoću upitnika s ciljem uspoređivanja ocjena iz Engleskog jezika 78 srednjoškolaca i usvajanja novih engleskih riječi iz medija: nastoje li riječi razumjeti iz konteksta te koliko često provjeravaju njihovo značenje? Istražuje se i odnos uspjeha učenika i njihovog stava o utjecaju različitih medija na slučajno usvajanje engleskog vokabulara. Provedeni Hi-kvadrat testovi potvrdili su da učenici s najboljim ocjenama statistički značajno češće pristupaju novim leksičkim jedinicama nastojeći ih razumjeti iz konteksta, a također im učestalije provjeravaju značenje, te da veliku količinu engleskih riječi usvajaju putem glazbe i filmova. Svrha ovog rada jest istaknuti važnost ovakvog spontanog usvajanja engleskog vokabulara kroz medije kod hrvatskih srednjoškolaca, te skrenuti pozornost na mogućnost korištenja tih saznanja u formalnoj nastavi engleskog kao stranog jezika.

Affective and concreteness norms for 3,022 Croatian words

Article

Feb 2019

This study presents subjective ratings for 3, 022 Croatian words, which were evaluated on two affective dimensions (valence and arousal), and one lexico- semantic variable (concreteness). A sample of 933 Croatian native speakers rated the words online. Ratings showed high reliabilities for all three variables, as well as significant correlations with ratings from databases available in Spanish and English. A quadratic relation between valence and arousal was observed, with a tendency for arousal to increase for negative and positive words, and neutral words having the lowest arousal ratings. In addition, significant correlations were found between affective dimensions and word concreteness, suggesting that abstract words have a tendency to be more arousing and emotional than concrete words. The present database will allow experimental research in Croatian, a language with a considerable lack of psycholinguistic norms, by providing researchers with a useful tool in the investigation of the relationship between language and emotion for the South-Slavic group of languages.

Engleske riječi u hrvatskome: Jezično posuđivanje i dvojezična leksička obrada

Abstract

Recommended publications

Lexical access to unadapted English loanwords in Croatian: Evidence from Croatian speakers with diff...

Shedding new light on English loanwords in Croatian: computational-linguistic and corpus linguistic...

Uloga neformalnih aktivnosti u nenamjernom usvajanju jezikaThe role of informal activities in incide...

A CORPUS-BASED APPROACH TO ENGLISH LOANWORDS: INTRODUCING THE DATABASE OF ENGLISH LOANWORDS IN CROAT...