Content uploaded by Miljenko Hajdarović
Author content
All content in this area was uploaded by Miljenko Hajdarović on Dec 02, 2023
Content may be subject to copyright.
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
38
Miljenko Hajdarović, prof.
Platforma Klio
Korištenje igranih lmova u poučavanju o
holokaustu
Korištenje lmova u nastavi
Korištenje lmova u učionicama Povijesti općenito se smatra vrijednim i privlač-
nim obrazovnim alatom, ali mišljenja se mogu razlikovati ovisno o različitim čimbenici-
ma kao što su kontekst, određeni odabrani lm i pedagoški pristup. Valja imati na umu
da se kod igranih lmova ne radi o reprodukciji stvarnosti koju je iznimno teško postići
čak i u dokumentarnim lmovima. Igrani lmovi produkt su interpretacije neke teme u
očima scenarista, mogućnostima producenta, zamisli redatelja i, naposljetku, u izvedbi
glumaca. Uvijek se radi o prilagodbi, o dramaturški prilagođenoj priči koja se više ili
manje temelji na događaju ili ljudima iz prošlosti.
Krenimo od mogućih prednosti korištenja igranih lmova u nastavi. Filmovi mogu
zaokupiti pozornost i zanimanje učenika čineći povijesne događaje privlačnijima i lakši-
ma za razumijevanje. Vizualni i auditivni elementi mogu poboljšati iskustvo učenja, po-
sebno za učenike kojima bi tradicionalna predavanja mogla biti manje zanimljiva. Filmovi
mogu izazvati emocije i empatiju pružajući učenicima osobniju i emotivniju povezanost
s povijesnim događajima. Ovaj emocionalni angažman može pridonijeti dubljem razu-
mijevanju i zadržavanju informacija. Scenski vizuali mogu pomoći učenicima da lakše
zamisle povijesne kontekste, nepoznate lokacije i događaje. Filmovi mogu ponuditi razli-
čite perspektive povijesnih događaja omogućujući učenicima da vide različite strane priče
ili razumiju iskustva različitih pojedinaca ili grupa. To može pridonijeti nijansiranijem i
sveobuhvatnijem razumijevanju povijesti. Filmovi mogu pružiti uvid u kulturni kontekst
određenog razdoblja prikazujući društvene norme, vrijednosti i stavove. Ovo može po-
moći studentima u shvaćanju šireg konteksta u kojem su se odvijali povijesni događaji.
S druge strane, postoje i brojni nedostatci. Prije svega moramo napomenuti pitanje
vremena, odnosno može li se zaista igrani lm iskoristiti u nastavi Povijesti koja je ogra-
ničena tjednim rasporedom, velikim brojem tema i vezanih obrazovno-odgojnih ishoda.
S obzirom na to da se velik dio rada s učenicima temelji na radu s izvorima, lmovi tu
predstavljaju dodatan izazov kojeg je gotovo nemoguće uključiti u redovnu nastavu. Jed-
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
39
na od uobičajenih briga je povijesna točnost lmova. Filmski stvaratelji mogu uzeti krea-
tivnu slobodu za dramatični učinak što dovodi do netočnosti ili pretjeranog pojednostav-
ljivanja. Važno je da se nastavnici pozabave ovim problemima i daju dodatni kontekst ili
ispravke. To opet iziskuje dodatno vrijeme koje treba ukrasti u satnici. Nastavnici moraju
pažljivo planirati i integrirati lmove u nastavni plan i program bez žrtvovanja osnovnog
sadržaja ili rasprava. Što se tiče pitanja vremena, ne treba zaboraviti da su igrani lmovi
uglavnom duži od 90 minuta što ne stvara samo probleme vezane uz školske satove koji
traju po 45 minuta, već i problem duže koncentracije učenika. Neki kritičari tvrde da bi
korištenje lmova moglo dati prednost zabavi nad klasičnom povijesnom analizom. Za
učitelje je ključno uravnotežiti zanimljive aspekte lmova s kritičkim razmišljanjem, ra-
spravama i dodatnim materijalima. Glede pitanja autorskih prava za prikazivanje lmova
u učionici, tu učitelji imaju slobodu korištenja lmova za nastavu, ali iz legalnih izvora.
Denitivno bi bila loša poruka za učenike ako bi se lmovi puštali s tzv. besplatnih inter-
netskih stranica ili preuzimali s piratskih sajtova.
Korištenje lmova o holokaustu
Holokaust je događaj iz prošlosti obilježen patnjom, nasiljem i smrću. Kad raz-
matramo dobno primjerene lmove o holokaustu za učenike između 13 i 18 godina,
važno je pronaći ravnotežu između obrazovanja i osjetljivosti na emocionalni razvoj. O
holokaustu postoji pregršt raznovrsnih materijala koji se uvijek mogu bolje iskoristiti od
korištenja igranih lmova. Kao edukator koji se na razne načine bavi ovom temom već
gotovo dvadeset godina otvoreno odgovaram od korištenja lmova o toliko osjetljivoj
temi o kojoj imamo gomilu sjećanja na različitim medijima, fotograje, snimke, tekstove,
pjesme, slike i štošta drugo. Film o holokaustu koristio bi tek nakon ozbiljne obrade teme
i vjerojatno izvan redovne nastave Povijesti.
Ako već želite koristiti lm, treba obratiti pozornost na više detalja:
1. Osigurajte se da učenici imaju kvalitetnu povijesnu pozadinu prije
prikazivanja lma. Nemojte izolirati holokaust iz njegovog šireg povijesnog
konteksta. Povežite događaje sa širom slikom Drugog svjetskog rata,
usponom totalitarnih režima i globalnim posljedicama rata. To može
uključivati informacije o usponu nacista u Njemačkoj, njihovoj ideologiji,
antisemitizmu, Nürnberškim zakonima i tijeku događaja koji su doveli
do holokausta. Svakom učitelju, bez obzira na predmet koji predaje,
preporučujemo upoznavanje s Preporukama za podučavanje i učenje o
holokaustu Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA).
2. Odaberite lmove koji su primjereni dobi učenika. Uzmite u obzir
emocionalnu zrelost razreda i odaberite lmove koji postižu ravnotežu
između prenošenja težine događaja i osjetljivosti na emocionalnu dobrobit
učenika. Nikako nemojte odabrati lm s prikazima nasilja samo kako bi ti
prikazi poslužili kao ilustracija počinjenog zločina. Razmislite o ponovnoj
dehumanizaciji žrtava. Cilj je educirati i poticati empatiju, a ne iskorištavanje
patnje onih koji su doživjeli te zločine. Odaberite lmove koji prenose težinu
holokausta bez nepotrebnog traumatiziranja publike.
3. Nakon gledanja lma preporučljivo je provesti raspravu o viđenom.
Stvorite siguran prostor za učenike da podijele svoje misli, emocije i pitanja.
Ključno je obraditi emocije i misli koje mogu proizaći iz gledanja lmova o
holokaustu. Ignoriranje ovog koraka može ostaviti učenike s nerazriješenim
osjećajima ili pogrešnim predodžbama.
4. Budite svjesni mogućeg emocionalnog utjecaja na učenike i budite
spremni ponuditi dodatnu podršku ako je potrebna. Osigurajte resurse za
savjetovanje ili daljnje rasprave za učenike kojima bi sadržaj mogao biti
posebno uznemirujući.
5. Koristite razne obrazovne resurse uz lmove. Uključite primarne
izvore, svjedočanstva preživjelih i znanstvene članke kako biste pružili
sveobuhvatno razumijevanje povijesnog konteksta i događaja.
6. Ne jačajte stereotipe ili pojednostavljene priče. Razgovarajte o raznolikosti
iskustava unutar židovske zajednice i različitim reakcijama pojedinaca i
naroda tijekom holokausta. Naglasite priče o otporu, otpornosti i djelima
dobrote tijekom holokausta. To može pomoći u ravnoteži pripovijesti i
prikazati snagu ljudskog duha u suočavanju s nevoljama. Nemojte se dovesti
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
40
u situaciju gdje je prikazan samo dio života pod čizmom zločinaca. Žrtve su
prije holokausta vodile normalan život i bile dio društva.
7. Nemojte previše pojednostaviti složene povijesne događaje. Iako su lmovi
moćan medij, oni nužno mogu sažeti ili dramatizirati događaje. Treba poticati
kritičko razmišljanje i raspravu o nijansama povijesnog prikazivanja.
Izbor i komentari lmova na temu holokausta
Filmovi o zločinima nad Židovima i o logorima snimali su se već tijekom Drugog
svjetskog rata. Već se 1940. godine u britanskom trileru Night Train to Munich spominje
koncentracijski logor. Koncentracijski logor iste godine spominje i Charlie Chaplin u
svom Velikom diktatoru. U poljskom dokumentarnom lmu Majdanek - cmentarzysko Eu-
ropy (1944.) prvi put se pojavljuju izvorne snimke iz logora, a dvije godine kasnije u lmu
The Stranger redatelja Orsona Wellesa uključene su izvorne američke snimke (hrpa leševa,
unutrašnjost zatvora koja se u lmu krivo naziva plinskom komorom, prikaz oruđa za
zlostavljanje logoraša, iznošenje preživjelih iz barake).
Slijedi kronološka lista igranih lmova koji se najčešće pojavljuju u raspravama o
igranim lmovima u poučavanju holokausta. Zelena oznaka + označava lm koji bi se
mogao iskoristiti u obrazovne svrhe. Sivi X označava lm koji ima potencijala, ali teško
da je iskoristiv u nastavi. Crveni - označava lm čije se korištenje ne preporučuje za
poučavanje.
The Stranger (1946.) – Stranac
Trajanje: 95 minuta. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata bivši nacist
Kindler živi pod lažnim identitetom kao učitelj u gradiću u Connecticu-
tu. Kad jedan od njegovih starih njemačkih suradnika (bivši zapovjednik
koncentracijskog logora) neočekivano stigne u grad, dovodeći za sobom
lukavog UN-ovog istražitelja ratnih zločina, Kindler pribjegava očajničkim
mjerama kako bi sačuvao svoju tajnu. Istražitelj ga optužuje za kreiranje nacističke ge-
nocidne ideje. Zanimljivo je da autori nisu produžili prava pa je lm u javnoj domeni od
1973. g. Dostupan je u The Internet Archive za pregled i preuzimanje (https://archive.
org/details/TheStranger720p). Film je sigurno zanimljiv za stariju publiku, no sumnjam
da bi se novim generacijama svidio crno-bijeli lm s estetikom, glazbom i glumom ka-
rakterističnom za razdoblje pred skoro 80 godina. Uz to lm sadrži scene nasilja poput
gušenja golim rukama ili probadanje antagonista.
The Diary of Anne Frank (1959.) – Dnevnik Anne Frank
Trajanje: 179 minuta. Nakon što je Otto Frank 1952. godine objavio en-
glesku verziju dnevnika svoje kćeri, priča je prvo adaptirana za kazalište.
Predstava je praizvedena 5. listopada 1955. godine. Na temelju predstave
nekoliko godina kasnije dio je kazališne ekipe snimio i lm. U adaptaciji je
sudjelovao i Otto Frank, a dio scena interijera snimljen u stvarnom skloni-
štu obitelji Frank u Amsterdamu. Nakon uvodne scene s Ottom Frankom, Miepom Gie-
som i Kralerom lm okvirno prati radnju Annina dnevnika od trenutka dolaska u tajni
aneks. Slično kao i kod prethodnog naslova lm je crno-bijeli s glumom karakterističnom
za pedesete godine prošloga stoljeća. Glumci koji glume tinejdžere djeluju znatno starije,
odnosno neuvjerljivo. Millie Perkins, koja glumi četrnaestogodišnju Anne, tad je imala
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
41
već 23 godine. Film dobro prikazuje tjeskobu stanovnika tajnoga aneksa i života u tišini
tijekom radnih dana. Prikazan je i značaj pomagača bez kojih se obitelji Frank i Pels (u
lmu nazvani Van Daans) ne bi skrivala toliko dugo. U lmu se prikazuju i nestašluci
Petrova mačka Mouschija o kojem je napisana knjiga Mačak koji je živio s Annom Frank.
Anna je svog ljubimca Moortjea morala ostaviti prije odlaska u skrivanje. Film prikazuje
više zaljubljenih trenutaka kao i poljubac Anne i Petera neposredno prije uhićenja.
Deveti krug (1960.)
Trajanje: 107 minuta. Film započinje u Zagrebu 1941. godine dolaskom
ustaša na vlast. Ivo (Boris Dvornik) je mladić koji studira na fakultetu i
živi s roditeljima. Njegovi susjedi su Židovi Alkalaji, a njihova kći Ruth
(Dušica Žegarac) je Ivina prijateljica. Kad ustaše počnu progoniti Židove,
Ruthina obitelj odluči nagovoriti Ivu da se oženi za Ruth. Iako je isprva
protiv toga na kraju pristaje. Ubrzo nakon vjenčanja Ruth je deportirana u logor. Ivo
je nastoji pronaći i kad je konačno pronađe Ruth je bolesna i puna ožiljaka. Pokušava
je spasiti, ali i sam biva uhićen. Ivo u zatvoru upoznaje Zvonka, bivšeg kolegu iz škole
koji je postao ustaški stražar. Neuspješno ga moli da mu pomogne osloboditi Ruth. Ivo
je osuđen na smrt, ali Ruth ga spašava. Zajedno bježe iz Zagreba i na pronalaze mir u
selu. Film završava scenom u kojoj Ivo i Ruth sjede na livadi i gledaju u zalazak sunca.
Deveti krug je jedan od najvažnijih hrvatskih lmova. Nominiran za Oscara za najbolji
strani lm, a osvojio je brojne nagrade na festivalima. Film je hvaljen zbog svoje moćne
priče, odlične glume i snažne antiratne poruke. Kao i kod prethodnog naslova današnje
generacije će teško biti zainteresirane za crno-bijeli lm specične glumačke izvedbe.
Unatoč tome lm ima potencijala za korištenje u srednjoj školi. Potencijalno i u sklopu
Hrvatskoga jezika.
The Hiding Place (1975.) – Skrovište
Trajanje: 150 minuta. Film temeljen na istoimenoj autobiografskoj knjizi
Nizozemke Corrie ten Boom o otporu i iskustvima zatočeništva u kon-
centracijskom logoru. Film počinje nacističkom okupacijom Nizozemske
1940. g. Upoznajemo urarsku obitelj ten Boom koja svoja kalvinistička
vjerska uvjerenja iskušava otporom vlastima u pomaganju susjedima – Ži-
dovima. Znatan dio lma prolazi upravo u moralnom propitivanju što kršćani zapravo
moraju učiniti u takvoj situaciji i dokle smije ići građanski neposluh. Film prikazuje po-
stepeno uvođenje antižidovskih mjera i porast nasilja. Otac obitelji prilikom uvođenja ži-
dovskih oznaka staje u red sa Židovima izjavljujući da bi zapravo svi trebali uzeti oznake
bez obzira na podrijetlo. I doista tu oznaku nosi na svom odijelu. U jednoj od sljedećih
scena obitelj sudjeluje u spašavanju i preseljenju na selo židovskog dojenčeta unatoč rizi-
cima. Film doista prikazuje istinitu priča o suradnji obitelji ten Boom s nizozemskim po-
kretom otpora skrivajući židovske izbjeglice od nacista u njihovom domu u Amsterdamu
te njihovom konačnom zatvaranju i prebacivanju u logor Ravensbrück gdje su gotovo svi
umrli. U podužem lmu prilično su razrađene razlike brojnih sudionika događaja i njiho-
vog prilagođavanja situaciji. Nisu svi nacisti prikazani kao zločinci niti su svi Nizozemci
prikazani kao heroji. Čak ni svi Židovi koje ten Boomovi spašavaju nisu u potpunosti
simpatični. U drugoj polovici lma, nakon što prvo završe u zatvoru, a potom i u lo-
goru, ten Boomovi dodatno preispituju svoju vjeru s obzirom na nove patnje kojima su
izloženi. U ovom dijelu se i eksplicitnije prikazuje tortura i nasilje, prisilni rad, stanje u lo-
gorskim barakama, nedostatak hrane, bolesti, hladnoća itd. Na kraju lma pojavljuje se i
stvarna Corrie ten Boom. Govori o tome da je puštena iz logora zahvaljujući birokratskoj
pogrešci taman prije nego su žene njene dobi ubijene. Njeno logoraško iskustvo odvelo
ju je svjedočiti u više od 60 zemalja k svima koji su je željeli saslušati. Teška i spora tema,
moralne dileme, dijalozi i scene nisu baš privlačan materijal čak niti za najzainteresiranije
gimnazijalce. Film bi ipak mogao poslužiti za nastavu Etike, Vjeronauka ili čak Filozoje.
Sophie’s Choice (1982.) – Sojin izbor
Trajanje: 151 minuta. Film po poznatom literalnom predlošku glumom
je obilježila vrhunska Meryl Streep. Za tu je ulogu dobila i nagradu Oscar
za najbolju glumicu. Stariji učitelji prepoznat će i mnoge druge glumce u
usponu koji su bili dio ove psihološke drame. Film zbog brojnih jezičnih
eskapada, prikaza posljedica PTSP-a, nasilja i smrti denitivno nije primje-
ren za prikazivanje u školi. Kroz lm se prati miješanje ljubavne priče sa scenama, tj. blje-
skovima sjećanja glavne protagonistice na događaje u logoru smrti Auschwitzu. U nalu
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
42
lma doznajemo što zapravo znači naslov lma. Soja na ulaznoj selekciji u Auschwitz
II od njemačkog časnika dobije nehumanu mogućnost odabira jednog djeteta koje može
s njom ući u logor. Osmogodišnja Eva poslana je u Krematorij II, a tek nešto stariji Jan
ulazi u logor. Plavokosi i plavooki dječak koji govori njemački jezik možda, prema Soji-
nom mišljenju, ima šanse postati dio Lebensborn programa. No Soja gubi i kontakt sa
sinom pa njegova sudbina ostaje nepoznata. Plač djevojčice koju odnosi njemački vojnik
i agonija majke koja je uzviknula Nehmen Sie mein kleines Mädchen! (Uzmite moju malu
djevojčicu!) lede krv u žilama. Posebno kod svakog roditelja.
Swing Kids (1993.) – Djeca swinga
Trajanje: 112 minuta. Napomenimo odmah da ovo zapravo nije lm o
holokaustu nego o njemačkom otporu koji nam je zapravo prilično nepo-
znata priča. Priča je to o tri mladića koji vole američku dekadentnu glazbu
i ples u vrijeme nacizma krajem tridesetih godina prošloga stoljeća. Već u
prvih pet minuta vidimo mladiće koji plešu i pri povratku s izlaska non-
šalantno uriniraju po nacističkim plakatima. Radnju im prekida Gestapova
potjera za nepoznatim muškarcem koji umjesto da bude uhvaćen bira smrt skokom s
mosta. Scenarist je ideju za lm uzeo iz stvarnosti, tj. na temelju relativno oskudnih
saznanja o Swing-Jugendu (swing mladeži). Swing-Jugend bila je krajem tridesetih i po-
četkom četrdesetih tipična subkultura mladih. Urbana mladež iz gornjeg srednjeg i do-
brostojećeg sloja slušala je i plesala swing. Mladići su puštali dužu kosu i nosili karirano
suprotstavaljući se tako kratko ošišanim pripadnicima crno obučene Hitlerove mladeži.
Swing zapravo nikad službeno nije bio zabranjen, ali kako je rat odmicao, plesnjaci su
otkazivani i, naposljetku, nakon staljingradskog poraza, zabranjeni Himmlerovom odlu-
kom. Swing-Jugend najviše je bio vezan uz Berlin, Hamburg i Bremen. Nakon što su od
1941. novačeni sve mlađi vojnici, subkultura je poprimila i određen politički zamah kao
službeni otpor nacizmu. Zbog podjele protunacističkih letaka u kolovozu 1941. uhićeno
je oko 300 swingovaca. Dio vodeći swingovaca završio je 1943. u logoru Moringen. Te su
se godine u Hamburgu povezali i s pokretom Bijela ruža, no do prave suradnje zbog
nacističkih uhićenja nije došlo.
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
43
Vratimo se radnji lma. Peter (Robert Sean Leonard poznatiji kao najbolji prijatelj dr.
Housa) i Thomas (Christian Bale) uskoro ulaze u redove Hitlerove mladeži što ih zabav-
lja jer naciste mogu podrivati iznutra. Noćima plešu, danima paradiraju. U jednoj od ra-
nijih scena suprotstavljaju se pripadnicima Hitlelove mladeži koji cipelare nekog mladića.
Swingovci zbog duže kose misle da je netko njihov, a nakon saznanja da se radi o Židovu,
pokazuju priličnu indiferentnost. Film nema nijansirane likove i nacisti ispadaju priprosti
čovječuljci koje je lako prevariti. Thomas prema kraju lma zaista i postaje nacist, dok
Peter do samog kraja ostaje swingovac. U završnoj sceni, dok ga odvoze kamionom, Peter
pjeva swing dok ga (ipak prijatelj) Thomas pozdravlja uzdignute desnice uz poklik Swing
heil. Premda nije posebno kvalitetan, lm bi se eventualno mogao koristiti za pitanja
otpora nacizmu u poučavanju srednjoškolskih učenika.
Schindler’s List (1993.) – Schindlerova lista
Trajanje: 195 minuta. Film Schindlerova lista ultimativni je lm o holokaustu
koji u više od tri sata trajanja pokriva cijelu kompleksnost teme. Usudio
bih se reći da vjerojatno nema učitelja Povijesti koji ga nije pogledao. Ili se
barem nadam da je tako. Ne samo zbog minutaže, već i zbog eksplicitnih
scena nasilja lm ne bih preporučio u školskim okvirima. Ili barem ne u
redovnim aktivnostima i ne za učenike mlađe od 16 godina. U lmu se brutalno i direk-
tno prikazuje progon, nasilje i ubojstva od geta do logora. Likovi su nijansirani i slojeviti
počevši od samog Oscara Schindlera koji kontinuirano pliva između antagonista i prota-
gonista. Premda je lm uglavnom crno-bijeli, prikazani ljudi i događaji to nisu. Vjerujem
da nema potrebe prepričavati radnju. Inicijativu za lm je već 1963. pokrenuo Poldek
Pfefferberg, jedan od šindlerovih Židova. Od 1982. je navodno na tjednoj bazi nazivao
Spielbergov ured kako bi ga nagovorio na snimanje lma. Vjerujem da je lm nama u
Hrvatskoj dodatno poznat po sudjelovanju Branka Lustiga, jednog od producenta lma
s epizodnom ulogom na samom početku radnje. Film je dobio sedam Oscara kao i broj-
ne druge nagrade.
Anne no Nikki (1995.) – Dnevnik Anne Frank
Trajanje: 102 minute. Ovo je poseban lm već po samoj formi – japanska
anime. Film je besplatno dostupan na Youtubeu uz engleske titlove. Film je
naišao na pozitivne kritike na zapadu uz pohvale za historiografske prikaze
i pridržavanje Annine priče. Mnogi su, uključujući i poznatog lovca na
naciste Simona Wiesenthala, izrazili nadu kako će ovakav animirani pri-
kaz temu dodatno približiti djeci Annina uzrasta. Osim što je anime vrlo
specična forma, animacija takve vrste u današnje vrijeme izgleda prilično skromno.
Odrasli bi vjerojatno mogli sa zanimanjem pogledati cijeli lm unatoč lošim kritikama
poznavatelja anime. Kritičari zamjeraju upravo pokušaj hiperrealističnog prikaza likova
(uvjetno rečeno) i previše kadrova koji podsjećaju na dokumentarne scene. Zamjeraju i
sporost priče te čudan odabir kadrova. Četiri godine kasnije lm je u internacionalnoj
verziji skraćen na 87 minuta, preuređene su scene, promijenjena naracija i glazba. Ta je
verzija dostupna na francuskom i engleskom jeziku. Film koji na dosadan način prepri-
čava Annin dnevnik teško da će privući učenike. Čak ni scene invazije na Normandiju
kad obitelji Frank i von Pels slušaju radio ne pomažu. Film završava racijom u kojoj su
svi odvedeni u nizozemski zatvor i potom uz prikaz Annina dnevnika ispisuju podatke o
tome stradalim i preživjelim skrivačima.
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
44
Bent (1997) – Izopačeni
Trajanje: 105 minuta. Još jedan od lmova s danas poznatim glumcima koji
su se prije više desetljeća tek probijali u lmskoj industriji. Eksplicitnost
lma zapravo nam može predstavljati dobar izgovor za ne ulazak u temu
odnosa nacista prema homoseksualcima. Film je u hrvatskom prijevodu
nazvan Izopačeni što zapravo prilično nespretno izaziva dodatne konotacije.
Čak bismo mogli reći da reproducira nacistički narativ. Film je zapravo ekranizacija brod-
vejske predstave koja se izvodila od 1979. godine. Zaplet ove ljubavne drame prilično je
zanimljiv. Max kući dovodi Wolfa, pripadnika SA. I to baš tijekom Noći dugih noževa,
tijekom obračuna SS-a s tad nadmoćnim SA-om. Na čelu SA bio je Ernst Röhm, inače
redovni gost barova za homoseksualce i transvestite. Röhm je ubijen 1. srpnja 1934. tije-
kom Noći dugih noževa. Max i njegov partner Rudy skrivaju se pred progonom sve dok
ih Gestapo ne uhiti i strpa na vlak prema logoru Dachau. Stražari prisile Maxa da nasmrt
isprebija Rudija kako bi se spasio. Max ulaskom u logor radije bira žutu zvijezdu od ru-
žičastog trokuta. U logoru se ponovno zaljubi i novi partner ga ohrabruje da sam sebi
prizna svoju osobnost. U gotovo erotskoj sceni dvoje zaljubljenih logoraša se verbalno,
bez dodira, dovode do vrhunca. Film završava Maxovim samoubojstvom na električnoj
žici. Epizodnu ulogu ima i Mick Jagger koji glumi drag queen Gretu.
Train de vie (1998.) – Vlak života
Trajanje: 103 minute. Vlak života izvrsna je rumunjsko-francuska tragiko-
medija. Seoska luda Schlomo u nekom istočnoeuropskom shtetlu (gradiću)
dobije ludu ideju: probajmo se spasiti samostalnim organiziranjem tran-
sporta. I tu kreće crnohumorno ludilo organizacije i provedbe navodnog
transporta Židova u neki logor. Obilje humorističnih upadica i korištenja
jidiša kako bi se pojačao dojam. Film je stavljen na tržište na francuskom i njemačkom
jeziku pri čemu je gledanje lma upravo na njemačkom prava poslastica. Na kraju vlak
prelazi njemačko-sovjetsko bojište, a njegovi se putnici razmiliše po SSSR-u, Americi i
Palestini. No posljednja scena Schloma u logoraškom odijelu iza bodljikave žice budi
sumnju u sretan kraj. Uloga Schloma je inače ponuđena Robertu Benigniju, koji je ipak
radije odabrao pisanje priče za Život je lijep. Poneke scene i gotovo cijeli osjećaj lma kao
da kombinira Tko pjeva, zlo ne misli i Guslača na krovu. Prateća glazbena pozadina zvučat će
vam odnekud pozna-
to. Komponirao ju
je Goran Brego-
vić. Film eventual-
no mogu pogledati
srednjoškolci (ima
ponešto golotinje)
premda bih ga prije
dao u ruke Hrvatima
nego povjesničari-
ma.
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
45
The Pianist (2002.) – Pijanist
Trajanje: 143 minute. Izvrstan i brutalan lm koji prati borbu za preživ-
ljavanje Władysława Szpilmana, poljsko-židovskog pijanista. U lmu su
prikazane sve poteškoće preživljavanja i skrivanja Židova u Varšavi od na-
cističke okupacije do sovjetskog oslobođenja. Uz Szpilmana vrijedi ista-
knuti i lik Wilma Hosenfelda, časnika Wehrmachta, koji u stvarnosti nije
pomogao samo pijanistu već i nekolicini drugih Židova i Poljaka. Preminuo je u sovjet-
skom zarobljeništvu 1952. g. Film je težak i eksplicitan, ali ga je moguće iskoristiti za
srednjoškolce izvan redovne nastave.
Sorstalanság (2005.) – Bez sudbine
Trajanje: 140 minuta. Mađarska igrana ekranizacija poluautobiografske
gračke novele Sorstalanság Nobelovca Imre Kertésza. Film prati život če-
trnaestogodišnjeg (i pol kako dodaje maćeha na početku lma) mađarskog
Židova Györgya Kövesa od Budimpešte preko logora Auschwitz i Buc-
henwald. U prvome dijelu lma rođaci okupljeni u obiteljskom stanu, pro-
pisno označeni Davidovim zvijezdama, raspravljaju o nevjerojatnosti postojanja strašnih
logora. Györgyjev otac mora se javiti vlastima, odnosno u radni logor u Njemačkoj što
pred dječaka stavlja nove obaveze odraslog Židova. Primjerice, naučiti hebrejske religij-
ske tekstove, dok mu pogled bježi na simpatiju na stubištu. A za večeru je svinjetina –
jedino što su mogli pribaviti na crnom tržištu. Odlaskom oca György preuzima ekonom-
sku brigu o obitelj te radi kao zidar u nekoj budimpeštanskoj tvornici. No jednog jutra
žandari pretresaju autobus, uhićuju dječaka i ostale Židove. Transportiraju ih u Birkenau
gdje se na selekciji György predstavlja kao šesnaestogodišnjak.
U jednoj od scena logoraši tijekom prozivke raspravljaju o oznakama i vrstama logoraša
što daje zanimljiv uvid u međusobne odnose i podjele unutar logora. Prikazani su radni
dani logoraša i drugi detalji logorske svakodnevice. Npr. prilikom pranja ga stariji logoraš
upozorava da mora oprati i penis jer se i tamo zadržavaju uši. Ili primjer iščekivanja ve-
černje juhe u kojoj jedan od logoraša čak pronalazi cijeli komadić mesa. Petorica mladića
ga zadivljeno promatraju. Žudnja za hranom, snalaženje i skrivanje hrane pred drugima
obilježava centralni dio lma. Ima tu i nerealnih scena poput zadirkivanja i lovica ne-
posredno uz logorsku žicu. Već totalno ispijenog Györgyja prevoze u Buchenwald. Tu
dočekuje oslobođenje od strane američke vojske. Grupa Mađara spušta se Njemačkom
na putu kući i pri zaustavljanju u Dresdenu svjedočimo naslađivanju nad ruševinama i
sudbinom naroda gospodara. Po povratku u Budimpeštu u jednoj sceni u tramvaju stariji
muškarac mu govori da je sretan što je preživio strahote logora. Na pitanje kako što
osjeća pri povratku u rodni grad György odgovara samo jednom riječju – mržnju. Vraća
se do roditeljskog stana, zvoni na vrata, ali ga nova stanarka ne pušta unutra. Srećom,
susjedi Židovi ga prepoznaju, zovu u stan i nude hranu. Ne odgovaraju mu na pitanje
o novim stanovnicima njegova stana, ali mu daju informacije o smrti oca, majci koja je
preživjela i o maćehi koja se preudala. U nalnom monologu György gleda pozitivno u
budućnost, u mogućnost da bude liječnik ili inženjer kako što je majka jednom rekla jer
je sad već preživio grozote koje se mogu dogoditi. Iako ima određenih teških scena, lm
bi se mogao koristiti sa srednjoškolcima.
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
46
The Counterfeiters (2007.) – Krivotvoritelji
Trajanje: 98 minuta. Početna radnja ove austrijsko-njemačke drame odvija
se neposredno po završetku rata u hotelu u Monte Carlu gdje Salomon So-
rowitsch živi raskošno, kocka, pije i zavodi Francuskinju (ima djelomično
nagih scena). Sve usluge plaća gotovinom. Ljubavnica uočava tetoviranu
brojku na njegovoj podlaktici i podsjeća ga na logoraške dane. Radnja se tu
vraća u Berlin 1936. godine gdje je Solomon već poznati krivotvoritelj novaca i dokume-
nata. Nakon uhićenja dospijeva u logor Mauthausen gdje ne preza i od nasilja prema dru-
gim logorašima kako bi ostvario bolju poziciju. Igrom slučaja njegov je crtež pronašao
čuvar i otad logoraš br. 75517 za dodatnu hranu portretira svoje čuvare i njihove obitelji.
Pet godina kasnije prebacuju ga u posebnu jedinicu u logoru Sachsenhausen. Tu postaje
član ekipe krivotvoritelja u nacističkoj Operaciji Bernhard. Cilj operacija bila je proizvod-
nja lažnih britanskih funti s ciljem rušenja gospodarstva Velike Britanije. Procjenjuje se
da su do završetka rada 1945. proizveli između 132,6 i 300 milijuna funti. Proizvodili su i
dolare, ali znatno slabije kvalitete. U sceni dočeka u Sachsenhausenu krivotvoriteljima se
dodjeljuju nova civilna odjeća i obuća. No na rukavima uočavaju ceduljice na kojima stoji
ime vlasnika i riječ Auschwitz. Za razliku od drugih logoraša krivotvoritelji u barakama
18 i 19 imaju civilna odijela, sapun, redovito tuširanje, bolju hranu i druge privilegije.
Primjerice, za nagradu nakon što im je engleska banka potvrdila originalnost novčani-
ca od 5, 10 i 20 funti krivotvoritelji dobivaju stol i opremu za ping-pong. Glavni je cilj
proizvesti što savršeniju kopiju i o tome im ovisi budućnost. Salomon odbija prijedlog
pobune od prijatelja komunista jer je i jedan novi preživljeni dan bolji od metka. Želja za
životom ipak je jača od slanja poruke.
U jednoj od scena jedan o krivotvoritelja pokušava samoubojstvo rezanjem žila jer je u
hrpi originalnih putovnica pronašao dokumente svoje djece ubijene u Auschwitzu. Dok
mu liječnik pokušava spasiti život, hrabri ga porukom da je preživljavanje zapravo po-
bjeda nad nacistima. Logorska priča završava bijegom SS-a i logoraškim preuzimanjem
logora. Tad se priča ponovno vraća u Monte Carlo gdje Salomon pod svaku cijenu na-
stoji u kockarnici izgubiti što više dolara. Sad je jasno da se radi o falsikatima. Premda
je priča temeljena na sjećanjima Adolfa Burgersa i govori o stvarnim događajima, zbog
eksplicitnih scena nasilja lm ipak nije primjeren za korištenje u školama.
La vita è bella (1997.) – Život je lijep
Trajanje: 106 minuta. Ovaj talijanski lm pravo je remek-djelo u kojem se
kombinira humor i melodrama kako bi se ispričala priča o obitelji Orece
u koncentracijskom logoru. Film delikatno balansira tragediju holokausta
sa snagom ljubavi i ljudskom otpornošću, što ga čini prikladnim za starije
tinejdžere. Film se djelomično bazira na sjećanjima Rubina Romea Salmo-
nija koji je sjećanja na Auschwitz opisao u knjizi Na kraju sam pobijedio Hitlera te na sje-
ćanjima iz Bergen-Belsena u kojem je otac Roberta Benignija, glavnog glumca i redatelja
lma, proveo dvije godine. Nasilje se u lmu najčešće tek indirektno insinuira. Film se
može preporučiti za učenike srednjih škola.
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
47
The Boy in the Striped Pajamas (2008.) – Dječak u prugastoj pidžami
Trajanje: 94 minute. Ovaj lm nudi pogled na holokaust kroz oči osmo-
godišnjeg dječaka Bruna. Bruno je sin SS-ovca kojem je povjerena uprava
logora. Taj dio radnje kao i poneke scene poznavatelje će holokausta aso-
cirati na Rudolfa Hössa, zapovjednika Auschwitza, koji je s obitelji živio
u kući na samom rubu logora Auschwitz I. Poslije rata Höss je osuđen i
obješen nedaleko od te kuće, na putu prema Krematoriju I. IHRA pre-
poruke posebno adresiraju ovaj lm: Roman i lm Dječak u prugastoj pidžami često se
koriste u nastavi engleskog jezika. Iako priča može pobuditi zanimanje učenika, detalji i
pripovijedanje knjige i lma nisu vjerni povijesnim činjenicama te stvaraju lažne dojmove
o žrtvama, počiniteljima i ključnim mjestima. Istraživanje ovih problema te usporedba s
povijesnim izvorima i dokazima može biti osnova za poticanje kritičkog osvrta kod na-
prednih učenika, ali je vjerojatno da će učenici s malo ili bez prethodnog znanja steći de-
zinformacije o holokaustu koje nikad neće biti izazvane, a još manje odučene. Primjerice,
scene u kojima se Bruno kroz šumarak približava žici ograde preko koje bez problema
komunicira s malim logorašem Shmuelom. Njegovo logoraško odijelo podsjeća ga na
pidžamu. Krajem lma Bruno čak iskopa prolaz ispod žičane ograde i ulazi u logor što
totalno banalizira stvarnost. Film prikazuje holokaust kroz nevine oči djeteta što je kon-
troverzan izbor jer je holokaust uključivao ekstremna djela nasilja. Njegovo predstavlja-
nje iz perspektive djeteta može se smatrati minimiziranjem pravog užasa događaja. Neki
kritičari tvrde da su likovi u lmu prikazani na pojednostavljen i jednodimenzionalan
način, što može pridonijeti nedostatku nijansi u razumijevanju motivacije i djelovanja po-
jedinaca tijekom holokausta. Prikazivanje nacističkih likova u lmu kritizirano je jer nije
zadubljeno u ideološke pozadine i motive koji stoje iza njihovih postupaka. Najdojmljiviji
je petominutni prikaz evakuacije baraka, tjeranje dječaka i muškaraca u plinsku komoru,
svlačenja, ubacivanja ciklona B u komoru, vriskova i lupanja po vratima plinske komore.
Deance (2008.) – Prkos
Trajanje:137 minuta. Radnja ove ratne drame zasnovane na istinitoj priči
odvija se u šumama Bjelorusije gdje su braća Tuvia, Zus, Aron i Asael po-
krenuli židovski partizanski odred. Otpor koji su pružali protiv nacističke
okupacije izaziva sukobe među braćom, ali i s drugim bjeguncima koji se
bore za preživljavanje i slobodu. U lmu se istražuju teme hrabrosti, vjer-
nosti obitelji te različitim oblicima otpora. Slojeviti likovi nude uvid u snagu ljudske volje
i želje za preživljavanjem usred strašnih okolnosti tijekom rata. Zanimljivo je vidjeti da
su kod sovjetskih vojnika antisemitski stavovi gotovo istovjetni onim nacističkim. Do
kraja rata pokret braće Bielski spasio je oko 1200 Židova koji su u šumi izgradili bolnicu,
jaslice i školu. Jedan od braće poginuo je, a preostala su trojica emigrirali u SAD. Zbog
eksplicitnih prikaza nasilja lm nije preporučljiv za korištenje u školama.
Inside Hana’s Suitcase (2009.) – Unutar Hanina kovčega
Trajanje: 75 minuta. Ovo je zapravo dokumentarno-igrani lm koji istra-
žuje tragove prošlosti putem jednog posebnog predmeta – kovčega. Pri-
ča počinje kad Fumiko Ishioka, direktorica Židovskog muzeja u Tokiju,
dobiva kovčeg iz Auschwitza s napisanim imenom Hana Brady. Fumiko
odlučuje istražiti pozadinsku priču kovčega i pronaći tragove Hane Brady,
djevojčice koja je bila žrtva holokausta. Dok lm otkriva Haninu priču, paralelno prati
i suvremeni put traganja Fumi-
ko i njezinih suradnika. Kroz
istraživanje otkrivaju potresne
detalje o Hani i njezinoj obite-
lji te se pokušava rekonstruirati
njihov život. Kombinirajući ar-
hivske materijale, intervju s pre-
živjelim logorašima i suvremene
elemente, lm duboko dira u
ljudsku dimenziju tragedije ho-
lokausta naglašavajući važnost
sjećanja i educiranja o strahota-
ma prošlosti. Film je pogodan i
za korištenje u osnovnoj školi.
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
48
Lea i Darija (2011.)
Trajanje: 101 minuta. Film počinje scenom u kojoj ostarjela Darija 2010.
godine razgovara sama sa sobom, odnosno sa zamišljenim Leinim glasom.
Radnja se potom prebacuje u 1940. godinu u Zagreb. Kombinacijom po-
neke arhivske lmske scene, imitacijom lmskih žurnala i igranim scenama
prati se razvoj umjetničkog talenta Lee Dajč. U lmu se odlično kombini-
raju elementi mjuzikla i dramske scene. Mlada Klara Naka odradila je fantastičan posao
uživljavanjem u ulogu glumice, pjevačice i plesačice Lee. Simpatična je i kombinacija što-
kavštine, zagrebačke kajkavštine, ponešto njemačkog i još ponekog drugog jezika. Cijela
priča prije dolaska nacista i ustaša zapravo djeluje i previše idealističko, skoro diznijevski
bajkovito. Zato i kritičari za izmišljenu priču o Židovki Lei Dajč i Njemici Dariji Gaste-
iger pišu da to nije ratna drama, nego gotovo eskapistički povijesno-glazbeni lm. U svojoj kritici
Jurica Pavičić piše da se radi o malograđanskoj fantaziji koja sadrži sat i pol muzike i stepa
nakon čega se u deset minuta ovlaš prikazuje jedan genocid (Židova) i jedno etničko či-
šćenje (Nijemaca). Dolaskom ustaša spominju se zakonske odredbe protiv Židova i uvo-
đenje židovskog znaka, a i sama obitelj Dajč se sprema preseliti. Nije izvidno što se zapravo
događa, tj. razlozi selidbe, niti su imenovani nositelji i provoditelji tih odredbi. I onda se
useli simpatičan mladić koji se zeza sa Sašom, Leinim mlađim bratom. To useljenje je
izgleda malo nezgodno, ali zapravo ne izaziva neke znatno vidljive emocije. U sljedećoj
sceni profesorici u školi je pomalo nezgodno što Lea neće moći pohađati nastavu, ali su
sve učenice odmah bile spremne učiniti sve što treba kako bi joj pomogle. Lea se potom
vraća s razgovora s ravnateljem i nasred razreda iznenada na bijelu košulju prikopčava
znak Ž. I tek tu slijedi prva tužna scena kad je gotovo u suzama napustila školu.
U sljedećoj sceni spominje se (neimenovani) kardinal koji odobrava prelazak Židova na
kršćanstvo. Bez da ulazimo u različita tumačenja tog odobrenja (zamrzi na židovsku nevjeru
i odbaci hebrejsko praznovjerje, citirajući svećenika u lmu) spomenimo samo faktografsku
netočnost jer je Stepinac kardinalom imenovan 1952. g. I taj čin krštenja u crkvi za mla-
dog gledatelja neće izazvati nikakvu nedoumicu u ispravnost postupka, premda vidimo
minitrzaj neugode kod Leinih roditelja. Roditeljima je neugodno jer ih ustaše legitimiraju
na ulici, ali Lei dolazi prijateljica i stiže opskrba svježeg sira. Izgleda da je jedina neugod-
nost što Lea iz prikrajka promatra useljenika, mladog pripadnika Poglavnikove osobne
straže, kako se brije gol do pojasa. I onda mu zapleše za što je nagrađena njegovim
nestašnim osmijehom. U sljedećem kadru djeca u Dječjem carstvu nastavljaju stepati
nakon čega u sljedećem kadru neki ljudi u mantilima i ustaše na ulici pucaju na nekog.
I u nekoliko sljedećih sekundi iz
prikazane Obavijesti doznajemo o
zatvaranju Dječjeg carstva i prena-
mjeni kazališta u rukama ustaške
mladeži.
Slušajući pismo u kojem se Lea
zaklinje služiti domovini kako bi
stekla arijevski status, mogli bismo
steći i potpuno krivi dojam. I onda
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
49
je početkom druge polovice lma Lei zabranjen ulaz u HNK i u toj se sceni vidi kako
ustaše odvode pretučenog muškarca. Mladi ustaša, gost obitelji Dajč kojeg nikad ne vi-
dimo u uniformi, potom prosi petnaestogodišnju Leu kako bi joj pomogao. Lein otac ga
zbog toga proglašava herojem i u istoj sceni se oprašta od obitelji kako bi otišao u skri-
vanje. Dok otac baca posljednji pogled na osvijetljeni prozor obiteljskog stana, iz istog
dopire vesela klavirska melodija i Leino pjevanje. Mladi ustaša pojavljuje se u uniformi
tek prije odlaska na ruski front. Lea je svog zaručnika ispratila u suzama. Dotad smo
dva puta mogli čuti spomen Poglavnika, ali ga se ne imenuje kao što se niti ne spominju
ustaše. I onda u 88. minuti Leina prijateljica ponovno nosi zadaću, no na vratima stana
pojavljuje se njemački vojnik izjavljujući da je obitelj Dajč otišla na ljetovanje. U sljedećoj
sceni smo u nekoj baraci, vidimo lice zagrebačkog (neimenovanog) rabina i druge ljude s
oznakama Ž. Lea s bratom i majkom sjedi na podu i tu opet na majčinu nježnost reagira
blagim osmjehom. A tad slijedi posebno zbunjujući trenutak u kojem hrvatski Nijemci
bježe pred partizanima uz arhivske snimke. Lein glas spominje uvijek dobro organizirane folk-
sdojčere. I kadar se prebacuje na staru Dariju, na 2010. godinu u Innsbrucku, gdje gleda
snimku i prepoznaje majku, oca i sebe. I premda joj glas djevojčice govori da joj se javlja
Lea, Darija tvrdi da je se ne sjeća. Slijedi scena zatvaranja dvaju stočnih vagona, kretanja
vlaka i ruke koje mašu kroz prozorčić isprepleten bodljikavom žicom. Lea s bratom i
majkom u ne previše natrpanom vagonu, okruženi drugim Židovima. Vlak stane, a Lea
pomakne nekakvu kutiju na kojoj je dotad sjedila kako bi pogledala kroz prozor vagona.
I onda pogleda pejsaž i osmjehne se.
Gotovo spokojna idila. Otpleše joj par step koraka, zamišlja Dariju uz sebe i na to se
sruše zidovi vagona. I zapravo negdje usred livade cijela Leina družina odrađuje posljed-
nji nastup na sceni izrađenoj od stočnog vagona. I tek u odjavnoj špici doznajemo da se
majci Ivki i bratu Saši gubi trag u Auschwitzu, dok je Lea umrla u vlaku. Kraj. Premda
možemo reći da ne treba sve eksplicitno prikazati ili reći, ovdje se čini da je stvarno pre-
malo rečeno. Za eventualnu upotrebu u nastavi trebalo bi doista secirati scene kako bi se
pojasnio kontekst kojeg učenici bez toga ne mogu prepoznati. Film je možda pogodan
za pregled na satima Hrvatskog jezika uz znatnu dodatnu pripremu.
In Darkness (2011.) – U tami
Trajanje: 144 minute. Radnja ovog poljskog lma temelji se na stvarnim
događajima i prati Leopolda Sochę, radnika kanalizacije u okupiranoj Var-
šavi. Socha slučajno otkriva skrivalište skupine Židova u podzemnim kana-
lima. Unatoč svojoj početnoj nevoljkosti Socha pristaje štititi ih u zamjenu
za novac. No kako vrijeme prolazi, razvija se snažna veza između njega i
ljudi koje skriva. Film istražuje dubine ljudske psihologije i postavlja pitanja o moralnosti,
hrabrosti te granicama između sebičnosti i nesebičnosti. Socha se suočava s unutarnjim
sukobima dok ga ratna stvarnost gura prema izuzetnim postupcima hrabrosti. Film istra-
žuje teme ljudske hrabrosti, solidarnosti i moralnih dvojbi u okrutnom okruženju rata.
Uključuje prikaze sukoba, represije i teških uvjeta života u getu, no potencijalno bi se
mogao koristiti pri kraju srednje škole.
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
50
Wunderkinder (2011.) – Nadarena djeca
Trajanje: 96 minuta. Radnja ove nizozemsko-njemačke glazbene drame
smještena je u Ukrajini i prati priču triju iznimno nadarenih glazbenika:
dvoje židovske djece i jednog mladog Nijemca. Iako su različiti po po-
drijetlu, oni su nerazdvojni prijatelji zbog svoje strasti prema glazbi. Nji-
hov svijet dolazi u opasnost kad nacistička Njemačka zauzme Ukrajinu.
Usred rata njihovo prijateljstvo, obitelji i glazbene karijere suočavaju se s
ozbiljnim izazovima. Unatoč ratnim neprilikama i proturječnostima ovi mladi virtuozi
pokušavaju očuvati svoju umjetničku strast i prijateljstvo. Film istražuje moć umjetnosti
da poveže ljude i premosti društvene razlike čak i u najtežim vremenima. Film se poten-
cijalno može koristiti i u osnovnoj školi.
The Book Thief (2013.) – Kradljivica knjiga
Trajanje: 130 minuta. Ova lijepa ratna drama sadrži elemente fantazije.
Radi se o adaptaciji istoimenog romana Markusa Zusaka. Radnja se odvija
u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata i prati život djevojčice Liesel
Meminger. Nakon što su njeni roditelji odvedeni od strane nacističkog re-
žima, Liesel dolazi živjeti kod usvojiteljske obitelji u malom njemačkom
gradu. Glavna je tematska nit lma Lieselina strast prema knjigama i njen odnos s lju-
dima oko sebe, uključujući i Maxa, mladića kojeg njeni usvojitelji kriju u svojoj kući jer
je Židov. Liesel otkriva snagu riječi i knjiga u vremenima sukoba i traume. Film istražuje
teme ljubavi, prijateljstva, hrabrosti i otpora protiv nepravde. Priča se prikazuje kroz
perspektivu Smrti, koja djeluje kao pripovjedačica, dajući poseban ton i perspektivu na
događaje. Film istražuje ljudsku snagu da pronađe ljepotu i humanost čak i u najmračni-
jim vremenima. Film je pogodan i za osnovnu školu.
Son of Saul (2015.) – Saulov sin
Trajanje: 107 minuta. Ova mađarska ratna drama smještena je u logor Aus-
chwitz. Glavni lik, Saul Ausländer, član Sonderkommanda, radi u krematoriju
gdje otkriva tijelo dječaka za kojeg vjeruje da mu je sin. Unatoč opasnosti-
ma i brutalnosti okoline Saul odlučuje pronaći svećenika kako bi održao
židovski pogreb za dječaka. Radnja prati njegovu očajničku misiju tijekom
dana i pol, pružajući gledateljima intiman pogled na stradanje i ljudsku snagu u središtu
nacističke brutalnosti. Film je primio mnoge pohvale zbog svoje snažne naracije, vizual-
nog stila i emotivne dubine. Film je primio mnoge nagrade uključujući i nagradu Oscar
za najbolji lm na stranom jeziku. Prikazi mučenja, smrti i patnje ljudi u logoru vrlo su
snažni i predstavljaju snažan argument protiv korištenja lma u školi.
Denial (2016.) – Poricanje
Trajanje: 110 minuta. Britansko-američka proceduralna drama temeljena
na istoimenom memoaru Deborah Lipstadt. Radnja lma prati stvarni
sudski slučaj iz 1996. godine u kojem je povjesničarka Deborah Lipstadt
tužena za klevetu od strane britanskog negatora holokausta Davida Irvin-
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
51
ga. Irving tvrdi da je Lipstadt klevetala njegovu reputaciju kao povjesničara tvrdeći da je
negirao holokaust. Film prati napore Lipstadt i njezinog pravnog tima kako bi dokazali
istinitost njezinih tvrdnji pred britanskim sudom. Sama rasprava istražuje ne samo povi-
jesne činjenice vezane uz holokaust, već i pravne izazove suočavanja s negacionizmom.
Film naglašava važnost istine, slobode govora i borbe protiv revizionizma povijesti. Film
je usredotočen na argumentaciju i dokazivanje istine pred sudom, bavi se uglavnom prav-
nim i povijesnim aspektima, bez eksplicitnih scena koje bi mogle biti neprikladne za
učenike. Drugo je pitanje može li ovakva drama prikovati učenike za stolice kako bi je
pogledali do kraja.
Un sac de billes (2017.) – Torba puna sjećanja
Trajanje: 110 minuta. Ova simpatična francuska drama adaptacija je istoi-
menog autobiografskog romana Josepha Joffoa. Radnja lma smještena je
u vrijeme nacističke okupacije Francuske. Glavni likovi su braća Maurice
i Joseph, koji bježe od nacističkih progonitelja Židova i pokušavaju preži-
vjeti. Film prati njihovo putovanje kroz različite dijelove Francuske, dok
se suočavaju s brojnim opasnostima i izazovima. Braća koriste različite oblike lukavosti
i snalažljivosti. U središtu priče je torba s pikulama/špekulama/frenjama koje su simbol
djetinjstva i nevinosti, ali i sredstvo koje pomaže braći održati povezanost dok prolaze
kroz teške trenutke. Film prikazuje rat kroz oči djeteta i pogodan je za prikazivanje u
osnovnoj školi.
Dnevnik Dijane Budisavljević (2019.)
Trajanje: 88 minuta. Radnja lma temelji se na istinitoj priči o Diani Bu-
disavljević, humanitarki koja je tijekom Drugog svjetskog rata u Zagre-
bu organizirala spašavanje i skrb za djecu židovskog, srpskog i drugog
podrijetla. Budisavljević se, kao supruga uglednog diplomata, suočava s
užasima rata i holokausta te odlučuje djelovati. Uspostavlja humanitarnu
organizaciju koja pruža pomoć i sklonište djeci koja su ostala bez roditelja ili su bila
ugrožena zbog rata. Unatoč brojnim izazovima mobilizira zajednicu, surađuje s raznim
institucijama te riskira vlastiti život kako bi zaštitila nevine živote. Film istražuje hrabrost
i humanost Diane Budisavljević te svjedoči o nevjerojatnoj hrabrosti pojedinca u suoča-
vanju s brutalnošću rata. Stavlja naglasak na važnost humanitarne pomoći i solidarnosti
u najmračnijim vremenima. Film sadrži upečatljiva sjećanja preživjelih kao i nekoliko
eksplicitnijih izvornih snimki. Film se može iskoristiti u srednjoj školi, a na službenoj
web-stranici mogu se pronaći i dodatni materijali.
Masel Tov Cocktail (2020.)
Trajanje: 30 minuta. Izvrstan kratki njemački lm koji nam odlično može
poslužiti u srednjoj školi. Ne samo na Povijesti već i na Njemačkom jeziku.
Dima (Dimitrij Liebermann) rusko-židovski tinejdžer koji živi u Njemač-
koj, nađe se uhvaćen u svijetu stereotipa i licemjerja. Sit stalne mikroa-
gresije i diskriminacije s kojom se suočava, Dima izlazi na ulice kako bi
osporio status quo. Zapravo nakon što je izazvan na školskom WC udara
neistomišljenika i ostatak radnje je zapravo zatvoreni krug u kojem se mora ispiričati za
svoj (opravdani) nasilni postupak sve dok situacija ponovno ne završi istom (nasilnom i
opravdanom) reakcijom. Kroz niz provokativnih i često duhovitih susreta, Dima prisilja-
va svoju zajednicu da se suoči s vlastitim pristranostima i predrasudama. Suvremeno reži-
ran i pronicljiv pogled na složenost modernog židovskog identiteta. I posebna prilika za
raspravu o opravdanosti ili neopravdanosti nasilja kao rješenja krize (čak i ako si u pravu).
The Survivor (2021) – Preživjeli
Trajanje: 129 minuta. Drama prati priču Harryja Hafta, židovskog boksača
koji je preživio holokaust. Haft je rođen u Poljskoj 1925. godine. Nakon
što su nacisti okupirali Poljsku, Haft je deportiran u koncentracijski logor
Auschwitz. U logoru je bio prisiljen boksati protiv drugih zatvorenika, a za
pobjede je dobivao dodatnu hranu i odjeću. Haft je bio vrlo uspješan bok-
sač, a njegove borbe bile su popularne među nacistima. To mu je dalo određenu razinu
zaštite, ali je i dalje bio izložen nasilju i smrti. Nakon što su Sovjeti oslobodili Auschwitz,
Haft je pobjegao iz logora i pridružio se američkoj vojsci. Nakon rata Haft je nastavio
boksati kao profesionalac. U svojoj karijeri osvojio je nekoliko naslova, uključujući i titulu
Poučavanje povijesti, God. II., Broj 2.
52
svjetskog prvaka u teškoj kategoriji. Film je snažna priča o preživljavanju i nadi. Haftova
je priča istinita i inspirativna, a lm je vjerno prikazao njegove nevjerojatne uspone i pa-
dove. Premda sadrži istinitu priču o sposobnosti preživljavanja, lm je iznimno nasilan i
nije preporučljiv za školsku upotrebu.
Where Is Anne Frank (2021) – Gdje je Anne Frank
Trajanje: 99 minuta. Izraelski animirani i biografski lm prati Kitty, imagi-
narnu prijateljicu Anne Frank. Film počinje s Kitty koja se budi u Amster-
damu i ne zna gdje je. Susreće se s djevojčicom Noor koja joj objašnjava da
je Anne Frank bila židovska djevojčica koja se skrivala od nacista tijekom
Drugog svjetskog rata. Kitty je šokirana kad sazna da Anne nije preživjela.
Kreće u potragu za Anne i otkriva njezinu priču. Upoznaje se s Anneinom obitelji, pri-
jateljima i ljudima koji su joj pomogli da se sakrije. Kitty također otkriva strašnu istinu o
holokaustu, o tome kako su nacisti ubili šest milijuna Židova. Film završava s Kitty koja
se vraća u kuću u kojoj se Anne skrivala. Ostavlja Annein dnevnik na mjestu gdje ga je
Annein otac Otto pronašao nakon rata. Kitty zna da Anne nikada neće biti zaboravljena
i da će njezina priča nadahnuti ljude diljem svijeta. Film je namijenjen mlađoj publici i
nastoji prenijeti poruku o važnosti sjećanja na žrtve holokausta. Dobio je pohvale kritike
i publike te osvojio brojne nagrade. Krasna animacija svakako je pogodna za prikazivanje
u osnovnoj školi.
Koji su vaši favoriti? Što biste još dodali na listu?
Svoje prijedloge pošaljite na casopis@platforma-klio.com
Prijedlog za citiranje (APA stil):
Hajdarović, M. (2023). Korištenje igranih
lmova u poučavanju o holokaustu.
Poučavanje povijesti, II(2), 38–52.