Content uploaded by Azemina Maglić
Author content
All content in this area was uploaded by Azemina Maglić on Jul 10, 2023
Content may be subject to copyright.
Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 5953
MualliM
DINAMIKA OČEKIVANJA
I PROMjeNa u
DVaDeSeTOGODIŠNjeM
PeRIODu PRISuSTVa
VjeRONauKe u ŠKOlI
Edina VEJO, Elma BEGAGIĆ, Muharem ADILOVIĆ,
Muamer NEIMARLIJA, Azemina DURMIĆ
Ključne riječi: Kvalitativno istraživanje, Islamska vjeronauka, dinamika i promjene, NPP, udžbenici, vjeroučitelj(i)ce
uDK 37.011.33:28]
28:37.011.3-051
Uvod
Religijsko obrazovanje u vidu
vjeronauke kao školskog predmeta
u većini evropskih zemalja predstav-
lja sastavni dio odgoja i obrazovanja.
Vjeronaučna nastava u BiH uvedena
je ponovo nakon Drugog svjetskog
rata u državne škole tokom 1991. /92.
godine, i od tada prošla je kroz niz
promjena. Time je odgovor na slože-
no i zahtjevno pitanje, kakvo je pita-
nje dinamike očekivanja i promjena
prisustva Islamske vjeronauke u školi
i to u periodu od dvije decenije, isto
tako zahtjevan istraživački pristup.
Upravo zbog toga, ovo istraži-
vanje posegnulo je za živopisnijim i
interpretativnijim tumačenjima na-
značene teme što nam omogućava
kvalitativno istraživanje, smješteno
u okviru našeg istraživanja u polje
provedbe ekspertnih intervjua. Vo-
deći računa o složenosti koja se stav-
lja pred istraživačka pitanja, u radu
su predstavljeni iskazi relevantnih
subjekata procesa promjena dva-
desetogodišnjeg prisustva Islamske
vjeronauke u školi. Rad daje pregled
implementacijsko-razvojnih trendo-
va Islamske vjeronauke kroz izmjene
koje su se desile u pogledu na faktore
nastavnog procesa, odnosno prikazu-
je dinamiku razvoja profesionalnog
prola vjeroučitelj(ic)a.
Teorijsko
konceptualiziranje istraživanja
Istraživačko pitanje dinamike
očekivanja i promjena u dvade-
setogodišnjem periodu prisustva
Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 54
MualliM
Vjeronauke u školama u Bosni i
Hercegovini, teorijski situiramo u
kontekst teorijskih koncepata škole.
Svojim makroperspektivističkim i
mikroperspektivističkim pogledima,
teorije škole nastoje kritički sagle-
dati projektovanja funkcija društva
u školu, povratni utjecaj škole na
društvo, ali i razumjeti mikroprocese,
unutarškolske faktore i njihova dje-
lovanja. Otud je razvijena intencija
ovog istraživanja za konstantnim
sagledavanjem, u logičkoj matrici
interakcije i dinamike, dešavanja
u nastavi Islamske vjeronauke i u
društvenom prostoru oko nastave
Islamske vjeronauke.
Multiplikator ovakvog pristupa je
činjenica da je Vjeronauka kao škol-
ski predmet dvovalentno referirana:
s jedne strane iz konteksta pozicije
škole, odnosno obrazovne politike,
a s druge strane iz okvira konkret-
ne konfesionalne vjerske zajednice,
odnosno društva u njegovoj cjelini.
Orijentiranost na kretanje, procese u
dvadesetogodišnjem periodu, insistira
na otkrivanju, artikuliranju obraza-
ca promjena koje (ni)su se dogodile
kao prognostički relevantnim para-
metrima, vjerovatnih predviđanja
budućih događanja.
Nacrt istraživanja
Od početka uvođenja Islamske
vjeronauke u bosansko-hercegovač-
ke škole proteklo je dvadeset godi-
na. Ta činjenica predstavlja prigodu
i naglašava potrebu za evaluacijom
njenog statusa unutar našeg odgoj-
no-obrazovnog sistema.
Realizirana je kvalitativna studija
u kojoj su participirali odabrani struč-
njaci iz ove oblasti.1 Cilj istraživanja
bio je usmjeren na prikazivanje pro-
cesa implementacije, razvoja i aktu-
elnih trendova Islamske vjeronauke
u školama. Postavljena su bila dva
istraživačka pitanja:
1. Kakve promjene su se desile
u posljednjih dvadeset godina,
koje se odnose na neke od fak-
tora2 nastavnog procesa Islamske
vjeronauke?
2. Da li je u protekle dvije decenije
došlo do izmijenjenog profesio-
nalnog prola3 vjeroučitelja?
Obavljena su tri ekspertna inter-
vjua: dva intervjua sa osobama koje
su bile aktivno uključene u proces
vraćanja Islamske vjeronauke u ško-
le i borbi za njen ravnopravni polo-
žaj – univerzitetskim profesorom4 i
predstavnikom Islamske zajednice
u BiH5, te jedan ekspertni intervju
sa vjeroučiteljicom6, koja je od sa-
mog početka uvođenja Vjeronauke
kao fakultativnog predmeta aktivno
uključena u nastavu.
Metoda ekspertnog intervjua, kao
način prikupljanja verbalnih podata-
ka koristi se sa namjerom dobivanja
interesantnih sadržaja, pri čemu za
istraživača eksperti ne predstavljaju
“objekt” istraživanja, već svjedoke
relevantnih procesa koji se nastoje
prikazati.
Prema Gläser i Laudel (2006:
11) ekspertni intervju se koristi u
rekonstrukciji činjeničnog stanja
ili procesa s ciljem pronalaska na-
učnog objašnjenja. Bogner i Menz
(2002: 46) nude sličnu deniciju
eksperta: “Ekspert posjeduje teh-
ničko i procesualno umijeće, kao i
sposobnost interpretacije u pogledu
na njegovo specično profesionalno
ili službeno polje djelovanja.”7 Po-
stupak pripreme prikupljenih ver-
balnih podataka za obradu sasto-
jao se od transkribiranja intervjua
i minimalnog jezičkog uređivanja.
U postupku analize empirijskog
materijala korištena je kvalitativ-
na analiza sadržaja prema Mayring
(2000). Njeno osnovno obiljež-
je jeste upotreba kategorija, koje
su usmjerene na materijal, dakle
nisu uvjetno izvedene iz njega. Za
kvalitativnu analizu sadržaja (pre-
ma Flick, 2009: 409) karakteristič-
ne su slijedeće etape:
1. određivanje materijala, odabir
intervjua, odnosno interesantnih
dijelova koji su relevantni za istra-
živačko pitanje,
2. analiza situacije u kojoj su dobi-
veni podaci,
3. materijal dobiva formalne karak-
teristike,
4. odabir smjera analize,
5. diferencijacija istraživačkog pi-
tanja u skladu sa teorijskim vo-
diljama,
6. određivanje tehnike analize ma-
terijala,
7. deniranje jedinica analize,
8. analiza materijala i
9. interpretacija rezultata.
Rezultati istraživanja i zaključci
Implementacija islamske vjeronauke,
njen razvoj i aktuelni trendovi
Religijsko obrazovanje u vidu
vjeronauke kao školskog predmeta
u većini evropskih zemalja predstav-
lja sastavni dio odgoja i obrazovanja.
Vjeronaučna nastava u BiH uvedena
je ponovo nakon Drugog svjetskog
rata u državne škole tokom 1991.
/92. godine.
“U neke škole vjeronauka je uve-
dena ´92. godine i to je dakle bez
obzira na ratne okolnosti postao
u nekom smislu izazov ne samo
za Islamsku zajednicu ili neke
ljude iz islamske zajednice, nego
i za mnoge mussambe, da ka-
žem vjerujuće intelektualce. […]
dakle vjeronauka nije uvedena
kao predmet koji do tada nije
postojao u iskustvima obrazov-
nim sistemima kod nas u Bosni i
Hercegovini, pa i regionu, vje-
ronauka kao što je poznato bila
sastavni dio obrazovnog sistema,
1 Studijski odsjek Socijalne pedagogije i II
ciklus studija Islamske vjeronauke “Me-
nadžment kvaliteta u religijskoj edukaciji”.
2 Odabrane kategorije: nastavni plan i
program, udžbenici i status predmeta.
3 Odabrane kategorije: akademsko obra-
zovanje vjeroučitelja, položaj vjeroučite-
lja u školskom kolektivu i doedukacija.
4 Unutar transkripta intervjua označen
kao EI1 (ekspertni intervju 1).
5 Unutar transkripta intervjua označen
kao EI2 (ekspertni intervju 2).
6 Unutar transkripta intervjua označen
kao EI3 (ekspertni intervju 3).
7 Samostalni prijevod s njemačkog jezika.
Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 5955
MualliM
kurikuluma u školama kako dakle
osnovnim tako i srednjim i prije
Drugoga svjetskoga rata i dakle
mnogi su prepoznali u tome kako
bi rekao gestu povratka vjero-
nauke tamo gdje je ona nekada
bila.” EI1 (R: 1523)
Povratak Islamske vjeronauke u
škole značio je istovremeno i povra-
tak prava na slobodu vjeroispovijesti,
te na javno izražavanje vlastitog mi-
šljenja i vjerskog opredjeljenja gra-
đana Bosne i Hercegovine.
“Vjeronauka je kao što znamo
sastavni dio obrazovnog siste-
ma u velikoj većini Europskih
zemalja i u okviru je ljudskih
prava i sloboda ili međunarodnih
dokumenata te vrste UN – ove
konvencije i Europske deklara-
cije dakle i svi ostali normativi
koji reguliraju ljudska prava i
slobode omogućavaju roditeljima
da u okviru redovnog školskog
sistema izaberu i religijsko ob-
razovanje za djecu. […] Mislim
da je to logičan slijed demokrat-
skog procesa koji se odvijao i da
smo mi u u toku ovih proteklih
dvadesetak godina vjeronauke
prešli jedan važan put u osva-
janju tih demokratskih prava i
sloboda.” EI1 (R: 4553)
Sam proces implementacije i in-
tegracije Islamskog vjeronauka u
školski sistem do konačnog dono-
šenja Okvirnog zakona o osnov-
nom i srednjem obrazovanju 2003.
godine, koji dozvoljava pohađanje
časova Vjeronauke sukladno uvjere-
njima učenika ili njihovih roditelja,
stavljao je Islamsku zajednicu pred
velike izazove, osobito na samom
početku njenog uvođenja, dakle u
ratnom periodu, što se prvenstveno
ogledalo u nedostatku adekvatnog
obrazovanog kadra, nepostojano-
šću nastavnih planova i programa i
primjerenih udžbenika.
“Nas je dakle ova mogućnost uvo-
đenja vjeronauke u škole potpuno
zatekla i moram da kažem da smo
bili vrlo nespremni […], i ovi
ljudi koji su se eventualno stavili
na raspolaganje i koji su mogli da
uđu u školu, to su uglavnom bili
svršenici medresa. […], to su bili
imami oni su bili obrazovani da-
kle, ne za taj posao, nego za posao
imama, hatiba i muallima. Nji-
hovo znanje u području pedago-
gije, u području didaktike, dakle
metodike, pa evo i psihologije, što
je, kao što je opće poznato, nužno
da bi neko mogao da na elemen-
tarno mjerodavan način, kompe-
tentan način da uđe u razred i
da odgovori na zahtjeve škole i
školske nastave. Dakle, oni nisu
posjedovali ta znanja ili su ih
posjedovali u sasvim nedovolj-
noj mjeri.” EI1 (R8997)
Status Islamske vjeronauke kao
školskog predmeta ustanovljen je dr-
žavnim krovnim Zakonom o osnov-
nom i srednjem obrazovanju, koji
je Vjeronauci osigurao ravnopravan
status sa drugim predmetima, te sta-
biliziralo njen položaj, ulogu i iden-
titet u odgojno-obrazovnom sistemu
državnih škola u BiH.
“[…] status same vjeronauke
unutar škole je vrlo kvalitetno i
temeljito riješen […] 2003. go-
dine […] Okvirnim zakonom o
osnovnom i srednjem obrazova-
nju. Najžešća i najvažnija bitka
u borbi za vjeronauku je zapra-
vo otkrivena onog trenutka kada
smo uspjeli, je li, isposlovati da
zajedničkim je to snagama bilo i
Katoličke i Islamske zajednice da
taj Okvirni zakon bude deniran
član 9. onako kako jeste deniran
i mislim da se na osnovu njega
status vjeronauke potpuno rije-
šio i ustabilio na području cijele
BiH.” EI2 (R: 142147)
Iako član 9. navedenog Zakona
između ostalog ističe važnost una-
pređivanja i zaštite vjerskih sloboda,
tolerancije i kulture dijaloga od stra-
ne škole, postoje određene teškoće
kada je u pitanju njegova provedba
u srednjim školama.
“[…] iako se on u cjelini još uvijek
negdje ne provodi, kao na primjer
u Brčkom nemamo vjeronauku
u srednjim školama, nemamo
u Republici Srpskoj vjerona-
uku u srednjim školama, al ne
mi, Islamska vjeronauka, nema,
nema je niko, nemaju ni ovi i to
je sad nedostatak malo volje, je
li, na primjer Pravoslavne crkve
da na području Republike Srp-
ske aktivira pitanje vjeronauke
u svim školama, jer mislim da bi
se to vrlo lahko riješilo po pita-
nu Brčkog jer to je nešto što tre-
ba rješavati, al u cjelini gledano,
dakle vjeronauka je denitivno,
njen status je riješen u 2003.go-
dini donošenjem Okvirnog za-
kona. I svi ovi kasnije pokušaji
itd. zapravo niko više ne govori
o ukidanju vjeronauke, nego se
može govoriti o relativiziranju
njenog samog ovog statusa[…]”.
EI2 (R: 147155)
Iako je svrha
prvenstveno usmjerena
na integraciju i pozicioniranje Vje-
ronauke kao predmeta, određujući
ciljeve, okvirne sadržaje i metodič-
ke postupke u realizaciji, nastavni
planovi i programi Islamske vjero-
nauke, izrađeni u ratnom periodu,
bili su, prvenstveno, utemeljeni na
mektepskoj nastavi.
“Taj nastavni plan i program
je više podsjećao na nastavni
plan i program za mektepsku
nastavu, nego za vjeronauku,
što je također moguće razumjeti,
dakle radilo se brzo, nije posto-
jao nikakav obrazac, prethodnih
iskustava, nikakva iskustva, da-
kle urađen neki nastavni plan i
program.” EI2 (R8997)
“[…] i nama je trebalo da
prispijevamo za jednu takvu
svijest ili jedno takvo osvješćenje,
dakle da vjeronauka nije mek-
tepska nastava i da vjeronauka
bez obzira što ona uvijek sadr-
žava i formativnost, odgojnost,
ona ipak je dakle školski predmet
i njeno težište na informativno-
sti dakle, dakle ne na formativ-
nosti.” EI1 (R252255)
“Mi smo dakle pokušali
ovim nastavnim planovima i
Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 56
MualliM
programima da otvorimo pred-
met vjeronauke prema drugim
predmetima kako bi zapravo
bila moguća ta korelacija. Zatim
željeli smo da na veći stepen sta-
vimo, povećamo taj senzibilitet
za drugog, za specičnost naše
sredine. Ovo je ipak multikul-
turalna i to sa najdužom možda
u Evropi tradicijom, multikul-
turalna sredina. To je zapravo
neka vrsta našega emaneta mi
to moramo njegovati bez obzira
šta se događalo i mislim da nas
ta svijest u nekom smislu može
promovirati i da ovaj predmet
može učiniti nadmoćnim nad
nekim drugim predmetima jel,
jer zapravo on mora da odiše
to tom nadmoćnom kulturom,
mora da odiše ljudskošću, mora
da odiše uvažavanjem drugo-
ga i tako dalje. Mi smo poku-
šali dakle, upravo da tu vrstu
senzibiliteta koji je fundamen-
talan za nas, da ga instaliramo
u nekom smislu kao temeljni
senzibilitet u ovim nastavnim
planovima i programima i da
ga kao takvog dakle ponudimo
školi.” EI1 (R259269)
“Formirali smo jedan vrlo kva-
litetan tim koji je imao svoju
jezgru, ali i saradnike iz reda
učitelja i drugih i počeo je raditi
novi nastavni plan i program
i okončan je prošle godine, jer
smo sukcesivno donosili kako
je dolazila ta devetogodišnja
generacija. […] Istovremeno
smo počeli i sa donošenjem no-
vog nastavnog plana i progra-
ma za srednje škole i evo hvala
Bogu on je i donesen i radimo
udžbenike. Iskorak jedan je na-
pravljen, jako velik, sa jednog
programa imamo jedan potpuno
novi program za osnovnu školu,
imamo potpuno novi program
za srednju školu i imamo nove
udžbenike.” EI2 (R116126)
“[…] urađena je ova revizija
nastavnog plana jer su urađeni
ovi novi udžbenici, dakle dosta
je sve kvalitetnije i bolje i meni
je drago da je ove udžbenike ra-
dio i tim nastavnika koji su se
iskusili već direktno u procesu
nastave.” EI3 (R4547)
Za vrijeme uvođenja vjeronauč-
ne nastave nisu postojali -
Islamske vjeronauke, osobe koje
su u to doba poučavale vjeronauku
u školama su se služile postojećom
literaturom improvizirajući nastav-
ne jedinice.
“[…] mi smo se sami snalazili,
[…] dobijem naslov onda malo
uzmem islamsku čitanku, onda
islamsku vjeronauku, malo uz-
memo nešto što smo na Akade-
miji radili, malo Ilmihal, nekako
osmislimo to i održimo čas, to je
nekako tako dok nisu došli naši
prvi udžbenici.” EI3 (R3942)
Prvi udžbenici Islamske vjero-
nauke pridonijeli su kvalitetnijem
odgojno-obrazovnom radu i stva-
ranju identiteta vjeronaučne nasta-
ve u školi. Na zahtjev međunarodne
zajednice isti su kasnije revidirani s
ciljem uklanjanja uvredljivog sadr-
žaja i sadržaja koji potiče na mržnju.
Novi udžbenici su prilagođeni no-
voizgrađenim nastavnim planovima
i programima.
“Udžbenici su relativno brzo
urađeni, dakle već ’95.te ’96.
te pojavljuju se udžbenici […]
Procjene govore da su to bili re-
lativno dobri udžbenici, da oni
nisu zaostajali za tim nekim
elementarnim zahtjevima koji
su postojali. Iako se u relativno
kratkom vremenu pojavila po-
treba za revidiranjem tih udž-
benika, ona je došla zapravo kao
izraz, je li zahtjev međunarod-
ne zajednice i političke situacije.”
EI2 (R116126)
U razvoju položaja Islamske vje-
ronauke u školi uočljiva su dva vre-
menska intervala: prvo, od 1992.
do 2003. godine, i drugo, od 2003.
godine do danas. Prekretnica u for-
malno-statusnom značenju dogodila
se 2003. godine kada Okvirni zakon
o osnovnom i srednjem obrazova-
nju regulira status Vjeronauke kao
školskog predmeta. U istraživačkom
smislu iritabilan je uvid o postojanju
izvjesne neproporcionalnosti između
intenziteta formalnog rješavanja sta-
tusa Vjeronauke u bosanskohercego-
vačkoj školi i relativiziranja njenog
statusa (inicijativa Ministra obrazova-
nja Kantona Sarajeva, proljeće, 2011.
godine) te strukture kandidata koji
upisuju studij Islamske vjeronauke.
Horkheimer (1937) uspostavljajući
metodu Objektivnog razumijevanja
smisla pruža nam metodološku vizuru
usmjeravanja pažnje ka društvenim,
privrednim, socijalnim, kulturnim
okolnostima koje ljude kontekstu-
alno potiču da misle, govore, djeluju,
osjećaju na određeni način.
U dinamici NPP Islamske vjero-
nauke u dvadesetogodišnjem perio-
du, izdvajaju se dva intervala: prvi,
od 1992. do 2005. godine, i drugi, od
2005. godine do danas. 2005. godina
je početak reformiranja NPP Islam-
ske vjeronauke čije referentno mjesto
je koncept “otvorenog kurikuluma”.
Zamišljeni kontinuum pristupa pla-
niranju u nastavi deniraju dvije kraj-
nje tačke: transmisijska programska
orijentiranost i transformacijsko-tran-
sakcijska programska orijentiranost.
Rezultati istraživanja pokreću
sljedeća pitanja: Da li je vjeronaučni
kurikulum dosegao konceptualno ka-
pacitiranost “otvorenog kurikulum“?
Da li je vjeronaučni kurikulum smje-
šten unutar stvarnih životnih pojava?
Koliko je u vjeronaučnom kurikulu-
mu ostvaren intenzitet poticanja na
kritičko promišljanje i govor, dakle,
da li je postignut intenzitet, dubina
i relevantnost na razini ekvivalenci-
je s drugim školskim predmetima?
Pregled razvoja ideje i realizacije
udžbenika Islamske vjeronauke ap-
strahira suštinsko istraživačko pita-
nje: Kakva je priroda odnosa izme-
đu udžbenika Islamske vjeronauke i
nastavnikove pedagoške koncipira-
nosti? Pokrenuta pitanja ukazuju na
prostor traženja priloga za odgovor.
Islamska zajednica u Bosni i Herce-
govini, njen visokoškolski segment,
predstavlja sistemske izvore dijela
limitiranosti ambicije Islamske vje-
ronauke u školskom prostoru.
Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 5957
MualliM
Profesionalni prol vjeroučitelj(ic)a
Tokom akademske 1992. -1993.
godineuslijed uvođenja Islamske
vjeronauke u javne škole u BiH ja-
vila se potreba sa otvaranjem novih
institucija, odnosno novih studij-
skih odsjeka unutar postojećih in-
stitucija koje će biti odgovorne za
budućih
vjeroučitelja.
“[…] naša institucija je osnova-
na 93. godine, u septembru […]
nismo mogli reagirat na nešto što
će tek se dogoditi, dakle mi smo
reagirali na ono što se već dogo-
dilo znate. I upravo zbog toga
što smo bili svjesni da nemamo
kadra da nema ko predavati vje-
ronauku da ćemo kompromitirati
tu ideju čak, ukoliko ne budemo
na pravi način djelovali znate.”
EI1 (R288293)
Broj studenata koji su htjeli upisati
Islamski pedagoški fakultet8, Odsjek
za Islamsku vjeronauku je bio znat-
no veći za razliku od danas.
“Mi smo tada imali[…] pri-
jemne koji su bili vrlo dobro
organizirani i tada se javilo
na konkurs, […] nekoliko puta
više studenata, kandidata nego
što smo ih mogli primiti. I to su
generacije bile, briljantne gene-
racije. Mi smo […] u jednoj ge-
neraciji imali možda više kvali-
tetnih studenata nego što ih sada
imamo u nekoliko generacija i to
može da na prvi pogled izgleda
protivrječno, paradoksalno kako
93. kraj 93., devedeset četvrta
godina, kako, jednostavno in-
teres je postojao nevjerovatno.
[…] Danas se nažalost ne mo-
žemo time pohvaliti i ono što
mene zabrinjava, ja to savre-
mena na vrijeme kažem upo-
zoravajući govorim o tome, da
danas imamo vrlo nekvalitetne
kandidate, kandidate na ovom
studiju vjeronauke i to je nešto
naravno što zabrinjava. EI1
(R329293)
“Pa danas je sve manje i manje
(kandidata), upravo zbog nedo-
statka da kažem radnog mjesta,
nedostatka radnog mjesta i sma-
njenja brojeva učenika u škola-
ma i ovaj zbog manjka časova
jednostavno.” EI3 (R103105)
“Mislim da trebamo malo više
pažnje posvećivati ja bih rekao
i promoviranju kako tih vrijed-
nosti tako zapravo i samoga tog
poziva znate, značaj vjeronauke
u školi, evo sad smo maloprije go-
vorili o nekim o njenim ja se na-
dam vrlo armirajućim dimen-
zijama a onda bismo mogli malo
raditi i na atraktivnosti samoga
studija znate, mislim studij tre-
ba da bude mnogo savremeniji.
Treba da bude trebamo tu malo
više raditi možda da ponudimo
i dvopredmetni studij znate i
tako dalje, ali u svakom slučaju
to je zadaća koju moramo imati
na umu i na koju bismo trebali
ovih godina pokušati adekvatno
odgovoriti.” EI1 (R358364)
koji se već ne-
koliko godina provodi na visokoškol-
skim ustanovama u BiH predstavlja
promjenu paradigme u akadem-
skom obrazovanju stručnjaka ra-
zličitih prola. Posljedice reformi
očigledne su ne samo u pogledu na
izmijenjenu strukturu studija već i
u novim zahtjevima, koji se postav-
ljaju kako pred studente tako i pred
nastavni kadar.
“radi se o tome da smo mi na-
pustili jednu paradigmu da-
kle na kojoj smo se obrazova-
li, na kojoj je bilo upostavljeno
visoko obrazovanje kod nas, a
zapravo nismo stasali, nismo
dovoljno bili pripremljeni za
prihvatanje nove paradigme. I
mi se sada dakle ovo što se sada
kod nas zove Bolonjski proces to
je nešto što je između. Između
onoga što jeste, ovaj Bolonja sa
svojim standardima i svojim
kriterijima i onoga zapravo što
smo nekada imali. A to je za-
pravo najgore, najgora moguća
pozicija, dakle pozicija između.
U toj poziciji između događa se
ja bih rekao jedna vrsta usuda
našega visokoga obrazovanja.
I mi ukoliko želimo da budemo
samokritični znate moramo se
tim suočiti. […] jer Bolonja je
pored ostalog zahtijevala jako
mnogo od nas da učimo da mi
promijenimo također neke naše
paradigme da promijenimo naše
psihologije jel tako, da temeljito
upoznamo to šta jeste Bolonja.”
EI1 (R370384)
“Pa evo, znate, sami ste mogli
da zaključite, nisu izjednačeni,
ne zato što se to tako hoće, nego
zato što škola, ili ministarstava
i pedagoški zavodi misle da, da
jedan dio posla treba da uradi,
urade vjerske zajednice, a opet
vjerske zajednice misle da oni
pripadaju školi, znate, i tako
da, dakle, a onda to je ipak jed-
no, kako bi rekao novum, jedan
fenomen, novi fenomen, znate,
i još uvijek postoji ta psihologi-
ja da, da im više, možda, pri-
pada margina, znate, nego neki
središnji tok, ali mislim da se to
polako dovodi u neku ravnote-
žu i da, da vjerovatno naredne
godine bi trebalo da budu godine
u kojim bi se izjednačili, i u tom
pogledu, nastavnici vjeronauke.”
EI1 (R413419)
“dodatna doedukacija se vršila i
sad vrši, dakle, putem redovnih
seminara koje organizira, rani-
je su, taj nivo je bio podijeljen,
pa su muftijstva na svom nivou
organizirala odgovarajuće se-
minare, naravno angažirajući,
dakle, profesorski kadar, jel iz
naših resursa (rijaseta) bilo da
su to fakulteti Islamski pedagoški
fakultet, Fakultet islamskih na-
uka ili ovi drugi naši fakulteti.
Mi smo imali na desetine tokom
prethodnih godina namjenskih
seminara, recimo edukacija kako
kroz vjeronauku recimo raditi
na promoviranju borbe protiv
droge itd. Mi smo imali sarad-
nje u tom smislu sa ISSkom ili
nekim drugim organizacijama
8 U Zenici.
Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 59 58
MualliM
koje su nam u tom pogledu po-
magale. Imali smo stručnih se-
minara koji su na neki način
osposobljavali nastavnike vjero-
nauke da svoj angažman, dakle,
na tom odgoju i obrazovanju te
djece, proširi izvan onog uvjet-
no rečenog klasičnog, je li, teo-
loškog ili vjeronaučnog dijela u
jednom širem smislu, međutim
sad nakon donošenja pravilnika
mislim da je ta materija preci-
znije i normativno regulirana
i dalje je nastavnik obavezan
pohađati te dodatne edukacijske
programe koje organizira rija-
set.” EI2 (R: 238249)
“Dakle vjeroučitelj treba da pod-
liježe svim obavezama nastav-
ničkim kao i svaki drugi na-
stavnik unutar škole, kad je u
pitanju i stručno usavršavanje
i obaveza prema školi i rad, jer
smo time željeli kazati da vje-
ronauku smatramo sastavnim
djelom obrazovnog sistema i sve
ono što se škola, obaveze i prava
koja daje, je li obaveze koje tra-
ži i prava koja daje prema bilo
kojem nastavniku da to bude i
prema nastavniku vjeronauke,
pa i stručno usavršavanje, uz
dodatnu ovu, segment struč-
nog usavršavanja koji je orga-
nizirala Islamska zajednica ili
Rijaset i muftijstvo. Vjerouči-
telji, bar se takav dojam sticao
su imali dvostruka zaduženja
u pogledu stručnog usavršava-
nja, negdje više, negdje manje,
jel imali smo mi i muftistava
koje su intenzivnije radila na
svom nivou sa vjeroučiteljima,
al imali smo i onih muftistava
gdje se čekalo uvijek sa nivoa
rijaseta, u svakom slučaju to
stručno usavršavanje sa nivoa
rijaseta, dakle kroz seminare ili
neku drugu vrstu edukacije bio
je prisutan sve vrijeme. Mož-
da nije na adekvatan način
formalno to, ovaj ozvaničeno
bilo, sad to imamo i formalno.
Naime, donesen je pravilnik o
vjeroučiteljima, koji regulira pi-
tanje i stručnog usavršavanja i
sva druga prava i obaveze koje
vjeroučitelj, ovaj, ima naspram
islamske zajednice i islamska
zajednica prema njemu i neke
druge opće odrednice koje se ot-
prilike pokrivaju i poklapaju,
onaj, unutar njegovog sa na-
stavničkom.” EI2 (R: 195209)
Iako su vjeroučitelji aktivni su-
dionici školskog života, njihov -
se
u posljednje dvije decenije znatno
poboljšao, na šta je svakako uticala
njihova profesionalizacija kao i do-
nošenje odgovarajućih zakonskih
odredbi koji reguliraju pravni status
vjeronauke u školama.
“Mi nismo imali u samom po-
četku ili smo imali vrlo malo
profesionalno zaposlenih vje-
roučitelja. Taj se broj polahko
okretao, užurbano je krenuo tek
nakon nekoliko ovih generaci-
ja svršenika IPFa i Fakulteta
islamskih nauka, religijske pe-
dagogije ili ovog dijela IPFa,
onih teologa koji su se opredi-
jelili za vjeroučitelje i ta bor-
ba za njihov status je trajala
sve dok nismo, u pravom smi-
slu riječi, sve dok nismo dobili
ovaj Okvirni zakon o osnov-
nom i srednjem obrazovanju.
Nakon toga su svi kantonalni
zakoni ipak usaglašeni u većoj
ili manjoj mjeri, usaglašeni u
takvoj mjeri da smo mi danas,
mislim da možemo kazati, da
su naši vjeroučitelji u najve-
ćem procentu ili u maksimal-
nom procentu u istom statusu
kao i i ostali nastavnici.” EI2
(R295303)
“[…] otprilike možda nakon ne-
kih godinu dana kada je vjerona-
uka dobila svoj zvanični status i
mi smo dobili svoja prava, i mi
smo od tada do dan danas rav-
nopravni, dakle ovaj po pitanju
naknada, plaća, regresa, ravno-
pravni smo.” EI3 (R213216)
Dobiveni uvidi pokreću potre-
bu za sistemom istraživanja: Da
li je, iako kontinuirana, edukacija
vjeroučitelja bez njene strateške
osmišljenosti i nastojanja da se aku-
muliraju trajniji, relevantni efek-
ti, korisna na razini izazova koji
svakodnevno narasta pred vjerou-
čiteljima? Time se otvara i pitanje
nedovoljne konceptualiziranosti
Islamske vjeronauke, izazova i za
visokoškolske institucije Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini,
kao sigurnijeg okvira iz kojeg bi
proizašle orijentacije za rješenja
nagomilanih vjeronaučnih izazova.
Drugo, jednako važno pitanje, ve-
zano uz dinamiku promjena vjero-
učiteljskog kadra, jeste pitanje (ne)
postojanja ekvivalencije između te-
oloških ciljeva kolegija u studiju
Vjeronauke i vjeroučiteljevih škol-
skih kompetencija. Na prethodno
se nadovezuje pitanje proisteklo iz
teorijskog osnova komplementar-
nih razina islama, nepromjenjive i
interpretativne: nepromjenjiva ra-
van – islam kao objavljena religija
i nepromjenjiva načela božanskog
Zakona (Šari’ah); interpretativna
ravan – povijesno-kulturna percep-
cija, doživljaj, artikulacija u mišljenju
i jeziku (Silajdžić, 2006).
Školska vjeronauka je istovremeno
izazov za obrazovnu politiku jedne
zemlje. Obrazovna politika u Bosni
i Hercegovini vrvi sebi imanentnim
konceptualnim pitanjima. Jedno od
njih u kojem se uveliko reektira
budućnost školskog projektiranja
Vjeronauke, jeste i to koja teorijska
podloga socijalizacije je ugrađena u
obrazovnu politiku. Da li struktu-
ralno-funkcionalno shvatanje, s na-
glašenom adaptacijskom funkcijom
pojedinca sistemu? Ili shvatanje so-
cijalizacije prema Stein (2009) kao
doživotnog bidirekcionog procesa
razvoja osobe, koji nastaje prilikom
produktivnog suočavanja čovjeka
sa njegovom okolinom i povratnog
djelovanja čovjeka na okolinu, gdje
je cilj potpuno razvijen identitet i
jedna zajednička praksa djelovanja.
Upravo se kroz socijalizaciju u dina-
miku ljudskog ponašanja internali-
ziraju brojni elementi koji su svoj-
stvo društvenog ambijenta u kojem
osoba živi.
Novi Muallim • jesen 2014 • god. XV • br. 5959
MualliM
Bogner, A./ Menz, W. (2002): Das
theoriegenerierende Experteninter-
view -Erkenntnisinteresse, Wissen-
sformen, Interaktion. U: Bogner, A.;
Littig, B.; Menz, W. (Hrsg.), Das
Experteninterview. eorie, Met-
hoden, Anwendungen; Opladen:
Leske + Budrich, S. 33-70.
Cohen, L., Manion, L. (2007): Me-
tode istraživanja u obrazovanju.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Flick, U. (2009): Qualitative Sozi-
alforschung 2nd ed., Reinbek bei
Hamburg: Rowohlt Taschenbuch
Verlag.
Gläser, J./ Laudel, G. (2006):Experte-
ninterviews und qualitative Inhaltsa-
nalyse als Instrumente rekonstruie-
render Untersuchungen.Wiesbaden:
Verlag für Sozialwissenschaften.
Horkheimer, M. (1937): Traditionelle
und kritische eorie, Zeitschrift
für Sozialforschung, VI /1937, str.
243-296.
Mayring, P. (2000):Qualitative In-
haltsanalyse. Forum Qualitative
Sozialforschung / Forum: Qua-
litative Social Research [On-line
Journal], 1(2)
Razum, R. (2008): Vjeronauk između
tradicije i znakova vremena, Zagreb:
Glas koncila.
Silajdžić, A. (2006): Muslimani u
traganju za identitetom, Fakul-
tet islamskih nauka i El- Saraje-
vo: Kalem.
Stein, M. (2009): Allgemeine Päda-
gogik. UTB-Basics. München/
Basel: Ernst Reinhardt Verlag.
Literatura
Summary
DINAMICS OF CHANGES AND EXPECTATIONS
IN TWENTY YEARS PERIOD
OF RELIGIOUS STUDIES IN SCHOOLS
Edina Vejo, Elma Begagić, Muharem Adilović,
Muamer Neimarlija, Azemina Durmić
e aim of the article is presenting the process of implemen-
tation, development and current trends of the Islamic religious
studies in schools. e procedure of this research itself was de-
termined by the issue of changes of the comprising elements
of the teaching process (namely: teaching plan and program,
textbooks and the status of the school subjects and professional
prole of religious studies teachers).
As a strategy of gathering the empirical data for the research,
the method of expert interview was used. Relevant experts were
interviewed in the context of bringing the Islamic religious stud-
ies back to schools: university professor, representative of the
Islamic Community of Bosnia and Herzegovina and a teacher
of religious studies. In the evaluation process the method of
qualitative content analysis was used.
e research results indicate that the turning point in formal-
status and signicance of the Islamic religious studies happened in
year the 2003, when the Outline law was passed relating to primary
and high-school education regulating the status of Religious studies
as a school subject. On the other hand, in the dynamics of Teach-
ing plan and program of Religious studies, the year 2005 marks
the beginning of reforms of TPP of Islamic religious studies with
the reference to the concept of “open curriculum”. Envisioned con-
tinuum of the approach in planning the class is dened by the two
end points: transmission program orientation and transformation-
transaction program orientation. However, even though the status
of religious studies teachers within the school system is improved
in the last two decades, the issue of strategic denition of their ed-
ucation that would respond to increasing challenges still remains.
Key words: qualitative research, Islamic religious studies, dynam-
ics and changes, Teaching plan and program, textbooks, Reli-
gious studies teachers
