No full-text available
To read the full-text of this research,
you can request a copy directly from the authors.
Analiza poslova pedagoga: učestalost obavljanja i samoprocjena osposobljenosti (Analysis of pedagogues' jobs: frequency of performance and self-assessment of competence)
Abstract
Ovim istraživanjem nastojali smo ispitati i utvrditi učestalost obavljanja nekih za pedagoga dobro poznatih i karakterističnih poslova te utvrditi kakva je procijenjena osposobljenost za obavljanje tih poslova. Naime, polazeći od pretpostavke da profil pedagoga najizravnije obliku-je kontekst rada i djelovanja u kojem su oni dominantnije zastupljeni kao djelatnici u odnosu na neke druge sektore i ustanove, naša će se analiza temeljiti na empirijskim podatcima u kojima je naglasak stavljen na rad pedagoga u odgojno-obrazov-nim ustanovama. Rezultati ovog dijela istraživanja mogu dati detaljan uvid u samoprocjenu učestalosti određenih poslova te mogu služiti za daljnje prepoznavanje onih poslova u kojima pedagozi više sudjeluju te za afirmaciju njihova specifičnog kompetencijskog profila u odnosu na druge profesije. (With this research, we tried to examine and determine the frequency of performing some well-known and characteristic tasks for pedagogues, and to determine the estimated competence for performing these tasks. Namely, starting from the assumption that the profile of pedagogues is most directly shaped by the context of work and activity in which they are more dominantly represented as employees compared to some other sectors and institutions, our analysis will be based on empirical data in which the emphasis is placed on the work of pedagogues in educational institutions. The results of this part of the research can give a detailed insight into the self-assessment of the frequency of certain jobs and can serve to further identify those jobs in which pedagogues participate more and to affirm their specific competence profile in relation to other professions.)
Cilj je provedene analize stručnih jezgri studijā pedagogije u Hrvatskoj istražiti uključuju li one ishode i sadržaje koji se odnose na osposobljavanje budućih pedagoga za pružanje pedagoškoga savjetovanja različitim dionicima (djeci, odgojiteljima, učiteljima, roditeljima) odgojno-obrazovnoga procesa u školama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima se pedagozi po završetku studija najčešće zapošljavaju. Postupkom analize dokumentacije, kojom se kombinira analiza sadržaja i tematska analiza, analizirano je ukupno 176 obveznih stručnih predmeta koji se ostvaruju na studijima pedagogije na pet sveučilišta u Hrvatskoj. Rezultati analize pokazali su da su na gotovo svim studijima pedagogije, na obje studijske razine, zastupljeni ishodi i sadržaji o pedagoškom savjetovanju, ali su malobrojni i skromnoga sadržajnog opsega. Usto, takvi su ishodi i sadržaji zastupljeniji na diplomskim studijima pedagogije. Rezultati analize općenito upućuju na to da je osposobljavanje za pedagoško savjetovanje na studijima pedagogije u Hrvatskoj nedostatno osobito u kontekstu prije provedenih istraživanja. U njima se dosljedno pokazuje kako hrvatski pedagozi smatraju da je pedagoško savjetovanje jedan od njihovih najučestalijih poslova, a pedagoško-savjetodavna kompetencija jedna od najvažnijih.
Proučavanje prirode i strukture profesionalnog identiteta postaje veoma aktuelno područje istraživanja u okviru različitih profesija društveno-humanističkog usmerenja, posebno kada je reč o tzv. pomagačkim profesijama, usled težnje ka njihovom unapređivanju, razvoju i afirmaciji. Okvir za razumevanje i proučavanje ovog fenomena jeste teorija socijalnog identiteta, prema kojoj profesionalni identitet predstavlja deo šireg socijalnog identiteta koji odgovara na pitanja o doprinosu i značaju koje profesionalno delovanje pojedinca ima u društvu, i sastavni je deo self koncepta pojedinca. U tom smislu, i profesija pedagoga, koja spada u pomagačke profesije, predstavlja veoma inspirativno polje za proučavanje konstrukta profesionalnog identiteta, pri čemu se naglašava da sastavne komponente koje čine ovaj konstrukt, kao i indikatori koji utiču na njegovo razvijanje, umnogome zavise od konteksta u kom pedagog obavlja svoju delatnost. Imajući u vidu specifičnost školskog konteksta, u ovom radu se ističe potreba proučavanja brojnih (kako ličnih, tako i kontekstualnih) faktora koji determinišu razvoj profesionalnog identiteta školskog pedagoga. Posebno se apostrofira značaj i potreba empirijskog istraživanja ove tematike, jer identifikovanje faktora koji doprinose razvoju jasno izraženog profesionalnog identiteta može predstavljati značajan resurs za unapređivanje profesionalnog delovanja pedagoga, a samim tim i za unaređivanje rada škole kao institucije.
Policymakers have pinpointed the importance of living in a more sustainable society. Education for Sustainable Development aims at developing future citizens competent to take actions in order to cope with Sustainable Development issues. The instructional design that teachers apply in class play a crucial role in students’ learning. This study is a conceptual analysis based on a narrative review of the literature in the field of Environmental Education/Education for Sustainable Development. It makes use of the CLIA-model (Competence, Learning, Intervention, Assessment), developed by De Corte, Verschaffel and Masui in 2004 to prescribe how a powerful learning environment in Education for Sustainable Development (ESD) could be developed. In particular, the study focusses on the Intervention component. Holistic, pluralistic as well as action-oriented teaching in Education for Sustainable Development are thought to be effective in cultivating students’ action competence. This paper presents first the Action-oriented ESD framework. This framework consists of five components: (a) action-taking, b) students’ leadership in their learning and teaching, c) peer interaction, (d) community involvement and e) interdisciplinarity. We then integrate the Action-oriented ESD framework with Holism and Pluralism into the Holism-Pluralism-Action-orientation in the ESD framework. Integrating holistic, pluralistic as well as action-oriented teaching in ESD is highly important in theoretical discussion as well as in instructional design. The Holism-Pluralism-Action-orientation ESD framework addresses the lack of an integrated conceptual framework in the field of ESD. This framework is motivated by a growing consensus on the importance of these three approaches in ESD teaching. The Holism-Pluralism-Action-orientation in ESD Framework is based on more than three decades of efforts to define knowledge on Environmental Education/Education for Sustainable Development teaching and on the rich and growing body of research on effective ESD teaching.
This paper first provides a brief overview of the history and current usage of the concept of competence in academic research, and then undertakes a critical discussion of how the term is currently used in educational policy. The running example used throughout the paper is competence in foreign language learning. The PISA study is discussed to demonstrate how the concept of competence has come to prominence in the international discourse on education in recent years. Following this, particular attention is given to the situation in Germany where there has been a shift towards competence as an aim of teaching in recent years, coupled with an increased focus on standards and accountability. The relationship between competence and standards is examined critically, since some authors appear to use the two interchangeably whether or not this is justified. Finally, the Common European Framework for Languages (CEFR) and a German curriculum document are examined critically with regard to their use of the concept of competence.
Medijske kompetencije školskih pedagoga u suzbijanju vršnjačkog nasilja 83 Sažetak Nasilje je česta pojava u suvremenom društvu, problem s kojim se podjednako susreću i odrasli i djeca. Na pojavu vršnjačkog nasilja utječu sve promjene koje se događaju u političkim, socijalnim, znanstvenim, medijskim i obrazovnim strukturama u društvu. Međutim, ne možemo čekati popravljanje situacije u društvu da bismo se prihvatili rješavanja problema s nasiljem među mladima. U radu se analizira uloga i značenje medijskih kompetencija u radu školskih pedagoga. Poseban naglasak u radu usmjeren je na nužnost obrazovanja školskih pedagoga u stjecanju medijskih kompetencija u preduhitrenju i suzbijanju vršnjačkog nasilja. Ključne riječi: mediji, medijske kompetencije, vršnjačko nasilje, školski pedagozi, društvo. 83 Napomena: Članak predstavlja rezultat rada na projektu ''Pedagoški pluralizam kao osnova strategije obrazovanja'' broj 179036 (2011-2015), čiju realizaciju financira Ministarstvo za prosvjetu, nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije. 912 J. Maksimović, J. Petrović i J. Osmanović, Medijske kompetencije školskih pedagoga u suzbijanju vršnjačkog nasilja
Tekst ove monografije (u kojoj se prikazuje samo dio rezultata prikupljenih istraživanjem) podijeljen je u dva dijela. U prvom se dijelu teorijski pozicionira provedeno istraživanje: raspravlja se o konceptualizaciji uloge školskih pedagoga u Hrvatskoj, području rada školskih pedagoga, pretpostavkama profesionalnosti školskih pedagoga i njihovim kompetencijama. U drugom se dijelu prikazuju rezultati empirijskog istraživanja provedenoga na uzorku od 508 školskih pedagoga zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. U fokusu našega istraživanja bila su tri temeljna istraživačka pitanja: kako školski pedagozi procjenjuju važnost kompetencija potrebnih za njihov rad, kako procjenjuju doprinos visokoškolskog obrazovanja stjecanju pojedinih kompetencija, te kako procjenjuju doprinos programa stručnog usavršavanja stjecanju pojedinih kompetencija. Svrha je našeg istraživanja svojevrsna posredna „inventarizacija“ svakodnevnih poslova pedagoga te uvid u doprinos inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja stjecanju kompetencija za njihovo obavljanje, što bi trebalo poslužiti za razvoj preporuka za usavršavanje i (re)pozicioniranje uloge pedagoga u školama te doprinos jasnom definiranju kompetencijskog profila školskih pedagoga.
Istraživačka metodologija je predmet oko čije se važnosti znanstvenici i praktičari teško mogu složiti. Prvi, kojima i sam pripadam, drže da naglašavanje važnosti metodoloških pitanja nikad nije pretjerano, dok su ih drugi, čak i kad načelno priznaju neophodnost njihova primjerenog tretmana, skloni smatrati nečim što uglavnom "krade" vrijeme važnijim, stručnim sadržajima. Otuda često mišljenje kako je metodologija nešto što je potrebno samo na studiju i pri znanstvenom napredovanju, ali ne i u svakodnevnoj praksi.
Osmišljavajući i pišući knjigu zamislio sam je kao moderan i sveobuhvatan metodološki priručnik s dvostrukom zadaćom — podučavati studente psihologije i drugih društvenih znanosti elementarnim znanjima iz metodologije, ali i pružati naputke stručnjacima i znanstvenicima u provođenju širokog spektra istraživanja. Knjiga je u nešto većoj mjeri namijenjena znanstvenim konzumentima, ali držim da će i aktivni znanstvenici u njoj moći pronaći mnoge korisne informacije kojima će proširiti vlastita znanja. U iznošenju građe nastojao sam zagovarati metodski pluralizam bez favoriziranja ijedne pojedinačne metode, iako je evidentno da neke od njih, zbog složenosti iziskuju mnogo više prostora nego druge.
Premda je knjiga prije svega namijenjena psiholozima, držim da su u njoj zastupljeni metodološki sadržaji korisni i drugim, ponajprije društvenim znanostima, ali i svima onima koje se na znanstveni način bave ljudima. Pretpostavljam da bi, veću ili manju, korist od nje mogli imati sociolozi, pedagozi, defektolozi, politolozi, medicinari i ekonomisti.
Do teachers have access yet to the forms of data that will allow them to meet the needs of different learners? School head teachers and managers, when seeking to manage quality education, are challenged by the dilemmas of balancing quality of provision through classroom interactions with quality of provision that meets the needs of the individual learner. A number of processes and technologies are now available that support schools in managing those balances: availability of data; access to different forms of data; and technologies that support areas of learning and different learning approaches. Although there is continued development of systems to support schools in each of these areas, this paper will argue that there is need to consider further development in all of these areas, and to link up critical elements and features more. This paper will look at, in a United Kingdom (UK) context: the forms of data normally accessible to schools; an example of the ways that some forms of technology are supporting the learning needs of the individual; and an indication of the limitations for consequential quality management arising from lack of 'learning-to-data-to-learning' links.
Profession of school pedagogue rarely finds a place in the scientific, professional and national debates, and that’s the reason why it hasn’t been strongly worked on the systematic acquisition and professional development of educational competencies which are necessary for quality work. Awareness about the educational needs ofschool pedagogue strongly influence on the quality of work and the intrinsic motivation on lifelong learning within the andragogical cycle. This paper presents an experience of six schools from Sarajevo Canton, about the values of training for professional development, also about educational need of enriching school practice in order to achieve desirable outcomes. The aim of the work is to determine the educational needs for professional training in the professional development of school pedagogue. This means recognizing the forms, programs and support from professional bodies in meeting the educational needs of the professional development of school pedagogue that are complement with modern training - educational requirements. In accordance with the aim of research, the empirical part of this work necessary required the assessment of educational reality in schools in Canton Sarajevo, it has been completed trough case study, using descriptive methods and interviewing school pedagogues. In the opinion of school pedagogues, the most important role in the professional development of school pedagogue is the Pedagogical Institute of Canton Sarajevo, which continuously works to strengthen the competencies of school pedagogue. Since the school pedagogue noticed (in)completeness of professional training programs, this paper will offer some recommendations for improvement of pedagogical practice and professional development of school pedagogues.
In The Tact of Teaching bestselling author Max van Manen offers teachers at every stage an original and inspiring interpretation of the notion of pedagogy, one that searches for its roots in the experience of in loco parentis. Using dozens of anecdotes and scenes taken directly from life in classrooms, including many from the often-neglected domain of high school, The Tact of Teaching explicates the meaning of pedagogical moments, the conditions of pedagogy, the relation between pedagogy and politics, the nature of pedagogical experience, and the practical forms of pedagogical understanding. The author: -Presents experiential analysis of the relation between pedagogical reflection and action-Explores how pedagogical tact manifests itself, what tact accomplishes, and how tact does what it does-Speaks of hope and humane practice in an era of schooling often given over to mindless technocracy or fashionable despair.
‘This class is so [insert expletive] depressing.’ I overheard a student communicating this to a friend upon exiting one of my ethics courses and I wondered how my classes could generate a sense of empowerment rather than depression, a sense of hope rather than despair. Drawing from David Hume's and Martin Hoffman's work on the psychology of empathy and sympathy, I contend that dominant Western philosophical pedagogy is inadequate for facilitating morally empowered students. Moreover, I stipulate that an adequate analysis of the role emotion should play in pedagogy requires tending to the politics of emotional expression and how oppression functions. I argue that ethical educators have a moral responsibility to facilitate not only critical moral thinking but critical moral agency. Part of ethical education should involve the provision of tools for effective citizen engagement, and reasoning alone is insufficient for this goal. The role of emotion in ethical decision-making and action remains devalued and under-analyzed. Approaches that fail to adequately recognize the role of emotion in ethical education are to the detriment of effective ethical pedagogy. I recommend a number of methods for remedying this omission so as to provide tools for moral action.
Educators need to acknowledge that inexperienced ESL (English as a Second Language) teachers may feel that the possession of certain personal characteristics is more important than pedagogical training. This study indicates the importance of providing opportunities for prospective teachers to foster certain personal characteristics in preparation of teaching, along with traditional pedagogical training. The participants in the study were American volunteers teaching English in Asian who were asked what personal qualities they relied on the most during their ESL teaching experience. They cited the following personal qualities as the three most important to possess: patience, creativity and flexibility. They were also asked to rank the following categories of knowledge in order of importance: content knowledge, pedagogical knowledge, personal knowledge/ characteristics, and cultural knowledge. The volunteers cited personal knowledge/characteristics as most important with the highest frequency, followed by content knowledge, then cultural knowledge, and cited the most important with the lowest frequency was pedagogical knowledge. Teacher training programs must address the perceived need of certain personal characteristics required for effective ESL teaching, the role these characteristics play, and their importance compared with pedagogical training in the making of successful English as a Second Language (ESL) teachers.
This study investigated the professional development needs, preferences, and practices of secondary school counselors in Utah. Participants included 226 secondary school counselors who responded to a 20-question survey instrument. The respondents revealed that most of them exceed minimum licensure requirements for professional development but also spend significant amounts of personal time and expense to do so. The counselors also identified obstacles with, and preferences toward, professional development that they experience in the increasingly complex and sophisticated school environment. Findings will inform professional development policy and practice in the state and also provide a basis for future research. (Contains 2 tables.)
Prvi koraci na putu prema kvaliteti samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
- S Antulić-Majcen
- S Pribela-Hodap
Antulić-Majcen, S. i Pribela-Hodap, S. (2017). Prvi koraci na putu prema kvaliteti samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Zagreb: NCVVO.
Profesionalne kompetencije studenata nastavničkih fakulteta i predmetnih nastavnika. Metodika -časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi
- V Domović
Domović, V. (2006). Profesionalne kompetencije studenata nastavničkih fakulteta i predmetnih nastavnika. Metodika -časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 7(12), 43-52.
Učitelji i uvođenje poduzetničke kompetencije u osnovne škole
- V Domović
- B Baranović
- M Štibrić
Domović, V., Baranović, B., Štibrić, M. (2007). Učitelji i uvođenje poduzetničke
kompetencije u osnovne škole. U: Babić, N. (ur.), Kompetencije i kompetentnost učitelja, 175-181, Osijek: Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska i Kherson State University, Kherson, Ukrajina.
Kompetencije stručnog suradnika pedagoga u suvremenoj pedagoškoj praksi
- M Fajdetić
- N Šnidarić
Fajdetić, M. & Šnidarić, N. (2014). Kompetencije stručnog suradnika pedagoga u
suvremenoj pedagoškoj praksi. Napredak, 155(3): 237-260.
Promišljanja o etičkim dilemama u pripremi studenata socijalne pedagogije za djelovanje u praksi. Kriminologija & socijalna integracija
- M Horvat
- D Kolačko
- M Novak
- J Bašić
Horvat, M., Kolačko, D., Novak, M. i Bašić, J. (2011). Promišljanja o etičkim dilemama u pripremi studenata socijalne pedagogije za djelovanje u praksi. Kriminologija & socijalna integracija, 19 (2), 91-102. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77213
(24.4.2021.)
Professional competencies of rehabilitation pedagogues or educators. Pedagogika
- B Jezierska
Jezierska, B. (2007). Professional competencies of rehabilitation pedagogues or
educators. Pedagogika, 87, 28-32.
Akcijska istraživanja na razini odgojno-obrazovne ustanove. Školski vjesnik
- T Jukić
Jukić, T. (2010). Akcijska istraživanja na razini odgojno-obrazovne ustanove. Školski vjesnik, 59 (3.), 363-372. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82383 (25.4.2021.)
Pedagoške kompetencije suvremenog učitelja. Zagreb: RECEDO d
- M Jurčić
Jurčić, M. (2012). Pedagoške kompetencije suvremenog učitelja. Zagreb: RECEDO d.o.o.
Fostering children's social competence: The teacher's role. National Association for the Education of Young Children
- L G Katz
- D E Mcclellan
Katz, L. G., & McClellan, D. E. (1997). Fostering children's social competence: The
teacher's role. National Association for the Education of Young Children.
Kompetencije školskog pedagoga. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci
- J Ledić
- S Staničić
- M Turk
Ledić, J., Staničić, S. i Turk, M. (2013). Kompetencije školskog pedagoga. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.
The importance of pedagogues ethic competences to the pupils socialization at school. Rad predstav
- I Leliugiene
- A Juodeikaite
- L Jankuniene
Leliugiene, I., Juodeikaite, A., Jankuniene, L. (2005, Rujan). The importance of pedagogues ethic competences to the pupils socialization at school. Rad predstavljen na konferenciji European Conference on Educational Research, University College
Dublin, od 7. do 10. rujna 2005., dostupno na: http://www.leeds.ac.uk/educol/ documents/152311.htm
Osposobljavanje budućih pedagoga za rad s roditeljima. Život i škola
- D Maleš
- I Stričević
- M Ljubetić
Maleš, D., Stričević, I., Ljubetić, M. (2010). Osposobljavanje budućih pedagoga za
rad s roditeljima. Život i škola, 56 (24), 35-44.
Odnosi među nastavnicima
- V Bilić
Bilić, V. (2016). Odnosi među nastavnicima. U: Bilić, V., Bašić, S. (ur.) Odnosi u
školi. Prilozi za pedagogiju odnosa. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
136-180.
Refleksija profesionalnog identiteta pedagoga u savremenoj školskoj kulturi. Doktorska disertacija
- M Jovanović
Jovanović, M. (2015). Refleksija profesionalnog identiteta pedagoga u savremenoj školskoj
kulturi. Doktorska disertacija. Dostupno na: https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/
handle/123456789/8145/Disertacija9360.pdf (26. veljače 2021).
Partnerski međuodnosi pedagoga i ravnatelja škole
- M Jurčić
Jurčić, M. (2016). Partnerski međuodnosi pedagoga i ravnatelja škole. U: Bilić, V.,
Bašić, S. (ur.) Odnosi u školi. Prilozi za pedagogiju odnosa. Zagreb: Učiteljski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, 232-260.
Metodika školskog pedagoga. Zagreb: Školska knjiga
- V Jurić
Jurić, V. (2004). Metodika školskog pedagoga. Zagreb: Školska knjiga.
Profesionalne kompetencije budućih pedagoga
- J Maksimović
- J Petrović
- J Osmanović
Maksimović, J., Petrović, J., Osmanović, J. (2015). Profesionalne kompetencije budućih pedagoga. Istraživanja u pedagogiji, 5 (1), 50-63. https://scindeks-clanci.ceon.
rs/data/pdf/2217-7337/2015/2217-73371501050M.pdf (5. ožujka 2021.).
In memoriam "Edo Vajnaht" -velikan hrvatske pedagogije i školstva
- B Mendeš
Mendeš, B. (2012). In memoriam "Edo Vajnaht" -velikan hrvatske pedagogije i
školstva. Napredak, 153 (1), 133-147.
Leksikon temeljnih pedagogijskih pojmova
- A Mijatović
Mijatović, A. (2000). Leksikon temeljnih pedagogijskih pojmova. Zagreb: Edip.
Razvojna pedagoška djelatnost. U: Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj (218-225). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa RH i Prosvjetno proljeće
- M Mušanović
- S Staničić
- V Jurić
- H Vrgoč
Mušanović, M., Staničić, S., Jurić, V., Vrgoč, H. (2002). Razvojna pedagoška djelatnost. U: Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj (218-225). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa RH i Prosvjetno proljeće.
Professionelle Haltung -Identität der Fachkraft für die Arbeit mit Kindern in den ersten drei Lebensjahren
- I Nentwig-Gesemann
- K Fröhlich-Gildhoff
- H Harms
- S Richter
Nentwig-Gesemann, I., Fröhlich-Gildhoff, K., Harms, H., Richter, S. (2011). Professionelle Haltung -Identität der Fachkraft für die Arbeit mit Kindern in den ersten drei Lebensjahren. München: Deutsches Jugendinstitut e.V. (DJI). Dostupno
na: https://www.weiterbildungsinitiative.de/fileadmin/Redaktion/Publikationen/
WiFF_Expertise_Nentwig-Gesemann.pdf (23. veljače 2021.).
Emocionalna inteligencija i meke vještine kroz obrazovanje i poslovnu karijeru
- A Pavlović
- V Bušelić
Pavlović A., Bušelić, V. (2019). Emocionalna inteligencija i meke vještine kroz
obrazovanje i poslovnu karijeru. Politehnika i dizajn, 7 (2), 90-102. Dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_sear-ch&t%5B0%5D=Pavlovi%C4%87%2C+Bu%C5%A1eli%C4%87 (25. veljače 2021.).
OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Republički zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja, OOUR Izdavanje udžbenika i udžbeničke literature
- N Potkonjak
- P Šimleša
Potkonjak, N., Šimleša, P. (ur.) (1989). Pedagoška enciklopedija. 2. Beograd, Zagreb,
Sarajevo, Titograd, Novi Sad: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, IRO "Školska knjiga", SOUR "Svjetlost", OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Republički zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja, OOUR Izdavanje
udžbenika i udžbeničke literature, Zavod za izdavanje udžbenika.
Kako inicijalno obrazovanje i zahtjevi prakse doprinose izgradnji profesionalnog identiteta pedagoga
- V Spasenović
- E Hebib
Spasenović, V., Hebib, E. (2014). Kako inicijalno obrazovanje i zahtjevi prakse
doprinose izgradnji profesionalnog identiteta pedagoga. U: Matović, N., Spasenović, V., Antonijević, R. (ur.). Identitet profesije pedagog u savremenom obrazovanju.
Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2-8.
Kompetencijski profi l školskog pedagoga
- S Staničić
Staničić, S. (2001). Kompetencijski profi l školskog pedagoga. Napredak, 142(3),
279-295.
Uloga i kompetencije školskih pedagoga. Pedagogijska istraživanja
- S Staničić
Staničić, S. (2005). Uloga i kompetencije školskih pedagoga. Pedagogijska istraživanja. 2 (1): 3-47.
Pogled na profesiju pedagoga odgojno-obrazovne ustanove
- S Staničić
Staničić, S. (2015). Pogled na profesiju pedagoga odgojno-obrazovne ustanove.
U Staničić, S. i Drandić, B. (ur.) Školski priručnik 2015./2016. Zagreb: Znamen,
180-190.
Kako socijalni pedagozi u hrvatskoj vide društveni i profesionalni status vlastite struke?
- Z Šućur
Šućur, Z. (2011). Kako socijalni pedagozi u hrvatskoj vide društveni i profesionalni
status vlastite struke? U: Poldrugač Z., Bouillet D. i Ricijaš, N. (ur.) Socijalna pedagogija znanost, profesija i praksa u Hrvatskoj. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, 209-228.
Main quality levels of pedagog professional competence
- U Tolipov
- F Saidalieva
Tolipov, U., Saidalieva, F. (2019). Main quality levels of pedagog professional competence. Central Asian Journal of Education, 3 (1), -17.
Elementi profesionalne kompetentnosti socijalnih pedagoga. Kriminologija & socijalna integracija: časopis za kriminologiju
- A Žižak
Žižak, A. (1997). Elementi profesionalne kompetentnosti socijalnih pedagoga.
Kriminologija & socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u
ponašanju, 5 (1-2), 1-10. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/94172 (21. veljače 2021.).
Studij odgojno-obrazovnih znanosti: Uvod u ključne discipline
- B Dufour
- W Curtis
Dufour, B. & Curtis, W. (2012), Studij odgojno-obrazovnih znanosti: Uvod u ključne discipline. Zagreb: EDUCA.
Disciplines of Education: Their Role in the Future of Education Research
- J Furlong
- M Lawn
Furlong, J. & Lawn, M. (2011). Disciplines of Education: Their Role in the Future of Education Research. Taylor & Francis e-Library.
Sigurno dijete, Kako djeci pomoći da se osjećaju zaštićeno i sigurno u promjenjivom svijetu
- S I Greenspan
Greenspan, S. I. (2003). Sigurno dijete, Kako djeci pomoći da se osjećaju zaštićeno i sigurno u promjenjivom svijetu. Lekenik: Ostvarenje.
Metodologija društvenih istraživanja: Temeljni uvidi. Zagreb: Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar
- V Lamza Posavec
Lamza Posavec, V. (2021). Metodologija društvenih istraživanja: Temeljni uvidi. Zagreb:
Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar".