Čimbenici anksioznosti prema starenju kod budućih zdravstvenih radnika: doprinos znanja i stavova prema starenju

Abstract

CILJ: Cilj ovog istraživanja je bio ispitati doprinos znanja i stavova te osobnih čimbenika (dob i spol) o stupnju anksioznosti prema procesu starenja kod budućih zdravstvenih radnika (studenata Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Split i Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Splitu). METODE: U ovom istraživanju sudjelovalo je 429 ispitanika. Istraživanje je provedeno metodom on-line anketiranja pomoću Google obrasca u akademskoj godini 2019./2020., u razdoblju ožujak-lipanj 2020. U istraživanju je korišten anonimni upitnik sastavljen od više odjeljaka u kojima se, uz osnovne demografske odrednice, ispituju stavovi, znanje i anksioznost prema starijim osobama. Stavovi prema starijim osobama ispitani su korištenjem Kogan ljestvice stavova. Znanja ispitanika su ispitana korištenjem Palmore upitnika znanja, a anksioznost prema starenju ispitana je pomoću ljestvice anksioznosti prema starenju. REZULTATI: Ispitanici ovog istraživanja su pokazali srednju razinu znanja, no bez statističke značajne razlike između ispitanika koji su pohađali predmet Gerijatrija i onih koji to nisu ( P =0.678). Zabilježena je negativna i granično statistički značajna povezanost između razine znanja o starijim osobama i anksioznosti prema starenju (r=-0.10; P =0.042). Također, zabilježena je granično statistički značajna između čimbenika straha od gubitka ( r=-0,11; P =0.019) , dok kod čimbenika straha od starijih ljudi, psihološke zabrinutosti i zabrinutosti za tjelesni izgled, nije zabilježena statistički značajna razlika. Nije zabilježena statistički značajna razlika u odnosu na dob i spol . ZAKLJUČAK : Unatoč tome što su ispitanici ovog istraživanja pokazali srednju razinu znanja, i dalje je prisutna anksioznost prema starenju. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu dodatne edukacije iz područja gerijatrije, kao i povećanje interakcije sa starijim osobama kroz praktični dio nastave.

Full text

Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
UVOD
Starenje stanovništva je prisut-
no u cijelom svijetu, a na starije osobe
danas otpada veći dio opće populacije
(1). Starenjem su najviše zahvaćene ra-
zvijene, europske zemlje čije se stanov-
ništvo smatra najstarijim na svijetu, a
među njima je i Hrvatska. Prema popisu
stanovništva iz 2011., udio starog sta-
novništva u Hrvatskoj se procjenjuje na
17,7% (2). U zemljama u razvoju do po-
većanja broja starijih osoba u ukupnom
broju stanovnika dolazi zbog produljenja
životnog vijeka kojem su pridonijele bo-
lje ekonomsko-gospodarske prilike, ali i
napredak medicine te uspješnije liječenje
i prevencija bolesti (1).
Pozitivniji stavovi prema starijim
osobama su pronađeni kod osoba koje
su stekle više specičnog znanja o pro-
cesu starenja, kao i kod onih koji često
dolaze u interakciju sa starijim osobama,
te onih osoba koje posjeduju sposobnost
doživljaja različitih životnih iskustava
s gledišta starije osobe (3). Provedena
istraživanja među studentima Medicine
i Sestrinstva ukazuju kako edukacija o
starijim osobama i procesu starenja, kao
i učestalija interakcija sa starijim osoba-
ma tijekom razdoblja obrazovanja, može
doprinijeti razvoju pozitivnijih stavova
prema populaciji osoba starije životne
dobi (4-8).
Anksioznost prema starenju pred-
stavlja osobni strah pojedinca zbog razli-
čitih promjena koje dolaze sa starenjem
i češća je pojava kod mlađih žena u od-
nosu na mlađe muškarce (9, 10). Mlađe
odrasle osobe mogu razviti anksioznost
prema starenju jer je za njih starija dob
povezana s promjenama u tjelesnom
izgledu te je simbolički povezana sa sa-
mom smrću (9, 10). Mlađi ljudi u odnosu
na starije pokazuju veću zaokupljenost
tjelesnim promjenama koje povezuju sa
starenjem, a njihovi strahovi od procesa
starenja jednim dijelom proizlaze i iz že-
43
Izvorni rad
Original articles
1Ordinacija obiteljske medicine dr. Željko Kezić,
Kaštel Sućurac, Republika Hrvatska
2Zdravstvena ustanova Poliklinika Perić,
Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina
3Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel
zdravstvenih studija, Split, Republika Hrvatska
Adresa za dopisivanje:
Mario Marendić, mag. med. techn.
https://orcid.org/0000-0002-2968-1175
Sveučilište u Splitu,
Sveučilišni odjel zdravstvenih studija
21000 Split, Ruđera Boškovića 35
E-mail: mmarendic@ozs.unist.hr
ČIMBENICI ANKSIOZNOSTI PREMA STARENJU KOD BUDUĆIH ZDRAVSTVENIH
RADNIKA: DOPRINOS ZNANJA I STAVOVA PREMA STARENJU
JADRANKA KNEŽEVIĆ1,3, MARTINA TOMAS2,3, ANA ĆURKOVIĆ3, MARIO MARENDIĆ3
Cilj: Cilj ovog istraživanja je bio ispitati doprinos znanja i stavova te osobnih čimbenika (dob i spol) o stupnju anksioznosti
prema procesu starenja kod budućih zdravstvenih radnika (studenata Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Split i Medicinskog
fakulteta, Sveučilišta u Splitu).
Metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 429 ispitanika. Istraživanje je provedeno metodom on-line anketiranja pomoću
Google obrasca u akademskoj godini 2019./2020., u razdoblju ožujak-lipanj 2020. U istraživanju je korišten anonimni upitnik
sastavljen od više odjeljaka u kojima se, uz osnovne demografske odrednice, ispituju stavovi, znanje i anksioznost prema starijim
osobama. Stavovi prema starijim osobama ispitani su korištenjem Kogan ljestvice stavova. Znanja ispitanika su ispitana korište-
njem Palmore upitnika znanja, a anksioznost prema starenju ispitana je pomoću ljestvice anksioznosti prema starenju.
Rezultati: Ispitanici ovog istraživanja su pokazali srednju razinu znanja, no bez statističke značajne razlike između ispitanika
koji su pohađali predmet Gerijatrija i onih koji to nisu (P=0,678). Zabilježena je negativna i granično statistički značajna poveza-
nost između razine znanja o starijim osobama i anksioznosti prema starenju (r=-0,10; P=0,042). Također, zabilježena je granično
statistički značajna između čimbenika straha od gubitka (r=-0,11; P=0,019), dok kod čimbenika straha od starijih ljudi, psihološke
zabrinutosti i zabrinutosti za tjelesni izgled, nije zabilježena statistički značajna razlika. Nije zabilježena statistički značajna razlika
u odnosu na dob i spol .
Zaključak: Unatoč tome što su ispitanici ovog istraživanja pokazali srednju razinu znanja, i dalje je prisutna anksioznost prema
starenju. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu dodatne edukacije iz područja gerijatrije, kao i povećanje interakcije sa starijim
osobama kroz praktični dio nastave.
Ključne riječi: ANKSIOZNOST PREMA STARENJU, PALMORE KVIZ ZNANJA, STARIJE OSOBE, ZDRAVSTVENI RADNICI
https://doi.org/10.48188/hczz.1.2.10

44
Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
lje da se udovolji društvu koje promiče
kulturu "vječne mladosti" (9). Anksio-
znost prema starenju može proizlaziti iz
nedostatka specičnog znanja o procesu
starenja, ali i iz nedostatka bliske inte-
rakcije sa starijim ljudima u svakodnev-
nom životu (9-11).
Provedena istraživanja potvrđuju da
nedostatak znanja o starijim osobama i
procesu starenja dovode do stvaranja
predrasuda i potencijalne diskriminacije
(eng. ageizam - označava pojam diskri-
minacije starije populacije na temelju nji-
hove dobi) ljudi u starijoj životnoj dobi,
te da postoji povezanost između anksio-
znosti prema starenju, stereotipima i pre-
drasudama o starijim osobama i znanju
o starosti i procesu starenja, pri čemu je
znanje o procesu starenja značajni medi-
jator (12). Povećanjem razine specičnog
znanja smanjuje se anksioznost prema
starenju i posredno djeluje na smanjiva-
nje stereotipa i predrasuda. Starije oso-
be često zahtijevaju zdravstvenu zaštitu
koja ne podrazumijeva samo tjelesnu
pomoć već i pružanje psiho-socijalne
potpore, što zahtijeva dodatna znanja i
vještine zdravstvenih radnika (12).
Istraživanje koje je proveo Veronek
J., na fakultetima u Hrvatskoj i Sloveni-
ji, ukazalo je, osim usvajanja teorijskih
znanja, i na potrebu za ostvarivanjem
što više kvalitetnog kontakta studenata
i starijih osoba (8). Dokazano je i kako
je edukacija djelotvoran mehanizam
za razvijanje novih pristupa i pozitivne
percepcije budućih zdravstvenih radnika
prema starijim osobama (4-8). Cilj ovog
istraživanja je bio ispitati doprinos zna-
nja i stavova te osobnih čimbenika (dob
i spol) stupnju anksioznosti prema pro-
cesu starenja kod budućih zdravstvenih
radnika (studenata Sveučilišnog odjela
zdravstvenih studija Split i Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu).
ISPITANICI I METODE
Uzorak ispitanika
Istraživanje je provedeno meto-
dom on-line anketiranja pomoću Go-
ogle obrasca u akademskoj godini
2019./2020., u razdoblju ožujak-lipanj
2020. Ispitanici su bili upoznati s ciljem
istraživanja, dane su im upute za sudje-
lovanje te im je naglašena dobrovoljnost
sudjelovanja u istraživanju kao i anoni-
mnost samog upitnika.
Istraživanjem su obuhvaćeni studen-
ti preddiplomskog i diplomskog studij-
skog programa Sestrinstvo Sveučilišnog
odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u
Splitu (studenti prve, druge i treće go-
dine preddiplomskog studija i studenti
prve i druge godine diplomskog studija),
te studenti Medicinskog fakulteta Sveu-
čilišta u Splitu, diplomskog integriranog
studijskog programa Medicina i Dental-
na medicina (studenti: prve, druge, treće,
četvrte, pete i šeste godine studija), kao
i studenti studijskog programa Farmaci-
ja (studenti: prve, druge, treće, četvrte i
pete godine studija). U ovom istraživa-
nju sudjelovalo je 429 ispitanika što daje
ukupan postotak odaziva od 41% ispita-
nika. Osnovni podaci o ispitanicima pri-
kazani su u Tablici 1.
U ovom istraživanju sudjelovalo je
429 ispitanika, a od ukupnog broja is-
pitanika bilo je 20% muškaraca i 80%
žena. Broj ispitanika s Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu je veći
za 2,5 puta u odnosu na broj ispitanika
Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija
Split (71,8% naspram 28,2%). Najviše je
ispitanika dobne skupine 20-24 godine
(72,9%) u odnosu na ispitanike dobne
skupine 31-35 godina (3,2%), a najveći
broj ispitanika je završio nezdravstve-
ni smjer srednje škole, njih 81,3%, dok
je 18,6% ispitanika završilo zdravstveni
smjer srednje škole.
U uzorku prevladavaju ispitani-
ci koji žive u gradskom naselju, njih
67,35%, u odnosu na ispitanike koji žive
u seoskom naselju, 13,75%. S roditelji-
ma živi 79,02% ispitanika, u odnosu na
ispitanike koji žive s partnerom (brač-
nim/nevjenčanim), njih 10,26% (Tablica
1). Iskustvo suživota s osobom starije
životne dobi (>65 godina) ima 23,08%
ispitanika, dok 76,92% ispitanika nema
iskustvo suživota s osobom starije život-
ne dobi (Tablica 1). Jednak broj ispita-
nika svaki dan, odnosno jednom tjedno
posjećuje starije osobe, njih 15,32%, dok
1,17% ispitanika starije osobe posjeću-
je jednom godišnje (Tablica 1). Prema
51,5% ispitanika, čovjek je starije život-
ne dobi ako ima 70-79 godina, 2,5% mi-
sli da je čovjek starije životne dobi ako
ima 90 i više godina (Tablica 1). Većina
ispitanika, njih 60,84% , nije pohađala
predmete iz područja gerijatrije, dok je
15,15% ispitanika predmete pohađalo
prije manje od 6 mjeseci, u odnosu na is-
pitanike koji su predmet pohađali prije 6
mjeseci do 1 godine, njih 4,9% (Tablica
1). U uzorku prevladavaju ispitanici koji
imaju iskustvo rada sa starijim osobama,
njih 58,97% (Tablica 1). Četrdeset ispi-
tanika 9,32% boluje od neke kronične
bolesti, dok 90,68% ispitanika ne boluje
od kronične bolesti (Tablica 1). Veći broj
ispitanika, njih 74,36% , smatra da im je
potrebna edukacija iz područja gerijatri-
je, 25,64% ispitanika smatra da im nije
potrebna dodatna edukacija (Tablica 1).
U prvom dijelu analize su testirani
stavovi ispitanika prema starijim oso-
bama te je ukupna razina Kogan zbroja
bodova 128,69 bodova, gdje je srednja
vrijednost 127 bodova (IKR=119,00-
138,00). Dobiveni rezultat ukazuje na
neutralne stavove prema starijim osoba-
ma.
Mjerni instrumenti
U istraživanju su korišteni sljedeći
upitnici:
Upitnik demografskih odrednica
ispitanika koji je obuhvaćao podatke o
dobi, spolu, ustanovi studiranja, godi-
ni studija, završenom srednjoškolskom
obrazovanju, mjestu prebivališta, suži-
votu sa starijim osobama. Ispitanici su
popunjavali i podatak o vremenu prote-
klom od pohađanja predmeta iz područja
gerijatrije, kao i iskustva u radu s oso-
bama starije životne dobi, te mišljenje o
potrebi za dodatnom edukacijom iz po-
dručja gerijatrije. Također, ispitanici su
pitani o mišljenju u kojoj životnoj dobi
se čovjek smatra starijom osobom, kao o
osobnom zdravstvenom statusu.
Kogan ljestvica stavova prema sta-
rijim osobama (engl. Kogan's Attitudes
toward Old People Scale) - sadrži uku-
pno 34 pitanja te se sastoji od 17 tvrdnji
usmjerenih na pozitivne stavove, kao i 17
tvrdnji usmjerenih na negativne stavove
prema starijim osobama. Kvantitativno
mjerenje stavova prema starijim osoba-
ma dobije se pomoću Likertove ljestvice

Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
45
Tablica 1.
Demografske odrednice ispitanika ukupno i u odnosu na ispitane skupine
N % χ2P*
Spol Žene 344 80,19 758,15 <0,0 01
Muškarci 85 19,81
Dobna skupina
<20 42 9,79
156,37 <0,0 01
20-24 313 72,96
25-30 38 8,86
31-35 14 3,26
>35 22 5,13
Ustanova studiranja Medicinski fakultet 308 71,79 81, 51 <0,001
Sveučilišni odjel zdravstvenih studija 121 28,21
Studijski program
Medicina 175 40,79
146,0 5 <0,0 01
Far ma cija 45 10,49
Dentalna medicina 88 20,51
Preddiplomski sestrinstvo 89 20,75
Diplomski sestrinstvo 32 7,46
Godina studija
1. godina studija 87 20,28
44,39 <0,001
2. godina studija 113 26,34
3. godina studija 74 17,2 5
4. godina studija 48 11,19
5. godina studija 55 12,82
6. godina studija 52 12,12
Srednjoškolsko obrazovanje
Nezdravstveni smjer 349 81,35
453,19 <0,0 01
Zdravstveni djelatnik medicinska sestra-
medicinski tehničar 64 14,92
Zdravstveni smjer ostalo 16 3,73
Prebivalište
Gradsko naselje 289 67,37
225,29 < 0,001Prigradsko naselje 81 18,88
Seosko naselje 59 13,75
Živim
S roditeljima 339 79,02
402,98 <0,001S partnerom (bračnim/nevjenčanim) 44 10,26
Sam /a 46 10,72
Živi li s Vama u kućanstvu neka starija
osoba?
Da 99 23,08 124,39 <0,0 01
Ne 330 76,92
svaki dan 67 15,62
jednom tjedno 67 15,62
dva-tri puta tjedno 41 9,56
Koliko ih često posjećujete? jednom na mjesec 54 12,59 14 4,81 <0,001
dva puta mjesečno 59 13,75
jednom godišnje 5 1,17

46
Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
s rasponom od 1-6 bodova (A-F hrvatska
inačica upitnika). Kako se značaj pozi-
tivnih stavova ne bi umanjio negativnim,
svim vrijednostima dodijeljene su spe-
cične vrijednosti, tako da je moguća
ocjena u rasponu od 34 do 204 bodova.
Stavovi u rasponu od 34 do 101 predstav-
ljaju negativne stavove, dok se neutralni
stavovi kreću u rasponu od 102 do 136,
a pozitivni od 137 do 204 boda (13, 14).
Za potrebe ovog istraživanja korištena je
hrvatska inačica Kogan ljestvice stavova
prema starijim osobama, uz prethodno
odobrenje autora (13).
Palmorov upitnik znanja o stare-
nju: 1. dio i 2. dio (modicirana inačica)
(engl. The Facts on aging quiz), kreiran
je za mjerenje osnovnih znanja o tjele-
snim, mentalnim i društvenim činjeni-
cama o starosti i starenju te uobičajenim
zabludama (15, 16). Za potrebe ovog
istraživanja korištena je hrvatska inačica
Palmore upitnika, uz prethodno odobre-
nje autora (8). Palmore upitnik je kreiran
za potrebe američke populacije, pa su
neke tvrdnje bile zbunjujuće našim ispi-
tanicima, uzevši u obzir trenutno stanje
u Republici Hrvatskoj (15, 16). Stoga su
iz analize isključena tri pitanja: "Više od
15 % populacije trenutno ima 65 ili više
godina", "Zdravstveni i socioekonom-
ski status starijih osoba (u usporedbi sa
mlađim osobama) u 2021.-oj godini bit
će otprilike jednak sadašnjem", "Starije
osobe (65 i više godina) više strahuju od
kriminala nego mlađe osobe". O istim
zbunjujućim čimbenicima je izvijestio i
Veronek J. u svom istraživanju (8).
Ljestvica anksioznosti prema sta-
renju (engl. Anxiety about Aging Scale
(AAS)) je upitnik osmišljen za procje-
nu četiri dimenzije anksioznosti prema
procesu starenja, koja uključuje: strah
od starijih ljudi, psihološku zabrinutost,
zabrinutost za tjelesni izgled i strah od
gubitka. Kvantitativno mjerenje anksi-
oznosti prema starijim osobama dobije
se pomoću Likertove ljestvice s raspo-
nom od 1-5 bodova (17). Primijenjena je
metoda povratnog prijevoda, a povratni
prijevod je uključivao sljedeće metode:
prevođenje ljestvice s izvornog engle-
skog na hrvatski jezik, zatim ponovno
prevođenje prevedene inačice na izvor-
ni engleski jezik te prevođenje povratne
inačice s engleskog na hrvatski jezik
(18). Naposljetku je provedena uspored-
ba tih dviju prevedenih inačica upitnika
s engleskog na hr vatski jezik. Usklađiva-
nje bilo kakvih značajnih razlika između
dvaju prijevoda napravljeno je u suradnji
s profesoricom engleskog jezika. Ana-
lizirani su čimbenici za svih 20 pitanja
ljestvice anksioznosti prema starenju ko-
risteći analizu glavnih sastavnica (engl.
Principal component analysis) te je do-
bivena struktura čimbenika kao što je
dva puta godišnje 30 6,99
na blagdane 28 6,53
uopće ih ne posjećujem 6 1,40
nisu više živi 56 13,05
ostalo 16 3,73
Kada je po Vašem mišljenju čovjek star?
60 - 69 godina 133 31,00
230,65 <0,001
70 - 79 godina 221 51,52
80 - 89 godina 64 14,92
90 i više godina 11 2,56
Jeste li u dosadašnjem obrazovanju imali
edukaciju iz područja gerijatrije?
Da 168 39,16 20,16 <0,001
Ne 261 60,84
Vrijeme proteklo od pohađanja predmeta
iz područja gerijatrije
< 6 mjeseci 65 15,15
461,34 < 0,001
6 mjeseci do 1 godine 21 4,90
1 do 2 godine 30 6,99
>2 godine 52 12,12
nisam do sada pohađao/la takav predmet 261 60,84
Imate li iskustva u radu sa starijim
osobama?
Da 253 58,97 13,82 <0,001
Ne 176 41,03
Bolujete li od neke kronične bolesti?
Da 40 9,32 283,92 <0,001
Ne 389 90,68
Smatrate li da Vam je potrebna dodatna
edukacija iz područja gerijatrije?
Da 319 74,36 101,82 <0,001
Ne 110 25,64
*χ2

Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
47
Tablica 2.
Rangiranje točnih odgovora na tvrdnje iz Palmorovog upitnika znanja o starenju
Palmore tvrdnje N %
Fizička snaga slabi tijekom starenja. 415 96,74
Više starijih (65 i više godina) nego mlađih osoba ima kronične bolesti koje ograničavaju njihove aktivnosti. 414 96,50
Visina osobe opada u starosti. 409 95,34
Vrijeme reakcije kod starijih osoba sporije je nego kod mlađih ljudi. 401 93,47
Starim osobama treba više nego mlađim osobama kako bi naučili nešto novo. 400 93,24
Svih pet osjetila ima tendenciju slabljenja tijekom starenja. 388 90,44
Starije osobe koje smanje svoje aktivnosti su sretnije od osoba koje se nastave baviti aktivnostima. 382 89,04
Kapacitet pluća slabi tijekom starenja. 381 88,81
Gotovo je nemoguće za većinu starijih osoba nauče nešto novo. 364 84,85
Većina starijih osoba (65 i više godina) radi ili bi voljela raditi neki posao (uključujući kućanske poslove ili poslove
volont iranja). 336 78,32
Životni vijek muškaraca u dobi od 65 godina gotovo je jednak životnom vijeku žena u dobi od 65 godina. 332 77,39
Većina (više od polovice) starijih osoba (65 i više godina) je senilna (manjkavog pamćenja, dezorijentirana ili dementna) 330 76,92
Prema službenim statistikama starije osobe (65 i više godina) najviše se pridržavaju zakona od svih odraslih grupa ljudi. 327 76,22
Postotak starijih osoba (65 i više godina) ispod službene razine siromaštva jednak je tom istom postotku kod ostatka
populacije (mlađi od 65 godina). 284 66,20
Oko 80 % starih osoba (65 i više godina) kaže da su dovoljno zdravi za bavljenje svakodnevnim aktivnostima. 280 65,27
Većina (više od polovice) starijih osoba (65 i više godina) tvrdi da se osjeća nesretno. 267 62,24
Većina starijih osoba (65 i više godina) kaže da im je rijetko dosadno. 251 58,51
Općenito, većina starijih osoba prilično je slična. 243 56,64
Starije osobe (65 i više godina) učestalije su zlostavljane od mlađih osoba. 242 56,41
Stariji zaposlenici izostaju manje s radnog mjesta od mlađih zaposlenika. 234 54,55
Ostarjeli vozači (stariji od 65 godina) imaju manje nesreća po vozaču nego vozači mlađi od 65 godina. 233 5 4,31
Većina starijih osoba (65 i više godina) kaže kako su rijetko ljuti. 230 53,61
Većina (više od polovice) starijih osoba (65 i više godina) nije sposobna za seksualne odnose. 209 48,72
Stariji zaposlenici imaju manje nesreća od mlađih zaposlenika. 207 48,25
Većina liječnika smatra starije osobe niskim prioritetom. 201 46,85
Starije osobe (65 i više godina) imaju više akutnih (kratkotrajnih) bolesti od osoba mlađih od 65 godina. 189 44,06
Postoji proporcionalno više starijih osoba (65 i više godina) u javnim službama nego u ukupnoj populaciji. 180 41, 96
Starije osobe (65 i više godina) zadobivaju više ozljeda nego osobe mlađe od 65 godina. 156 36,36
Postotak udovica među starijim osobama (65 i više godina) se smanjuje. 154 35,90
Većina starijih osoba (65 i više godina) živi sama. 150 34,97
Većina starih osoba nije sposobna prilagoditi se promjeni. 146 34,03
Sudjelovanje u dobrotvornim organizacijama ima tendenciju opadanja između zdravih osoba u dobi od 65 godina. 141 32,87
Većina starijih zaposlenika ne može raditi jednako učinkovito kao i mlađi zaposlenici. 139 32,40
Većina starijih osoba (65 i više godina) ima prihode niže od razine siromaštva 127 29,60
Većina starijih osoba (65 i više godina) kaže da su usamljeni. 102 23,78
Starije osobe (65 i više godina) ne dobivaju proporcionalni udio prihoda od države. 91 21,21

48
Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
prikazana i u izvornom istraživanju (17).
Anksioznost prema starenju ispitana je
upotrebom 20 čestica koje kreiraju četiri
teorijska čimbenika anksioznosti, i to:
●Strah od starijih ljudi (α=0,868; N=5
tvrdnji);
●Psihološka zabrinutost (α=0,780;
N=5 tvrdnji);
● Zabrinutost za tjelesni izgled
(α=0,560; N=5 tvrdnji);
●Strah od gubitka (α=0,611; N=5 tvrd-
nji).
Unutarnja dosljednost među svim
tvrdnjama je α=0,827 (N=20 tvrdnji) te
upućuje na visoku pouzdanost korište-
nja ljestvice anksioznosti prema starenju
(19).
Statistička obrada podataka
U radu su korištene metode deskrip-
tivne statistike, i to aritmetička sredina
i standardna devijacija kao pokazatelj
odstupanja vrijednosti od aritmetičke
sredine za normalno distribuiranje vri-
jednosti, dok je u slučaju odstupanja vri-
jednosti od normalne razdiobe korišten
medijan kao srednja vrijednost te inter-
vkartilni raspon (IKR) kao pokazatelj
disperzije. Raspon vrijednosti je razlika
između minimalne i maksimalne vrijed-
nosti. Normalnost razdiobe je ispitana
Kolmogorov-Smirnov testom. Za testi-
ranje jednakosti u razdiobi prema de-
mografskim odrednicama korišten je χ2
test. Također, ispitane su psihometrijske
karakteristike ljestvice anksioznosti pre-
ma starenju korištenjem analize glavnih
sastavnica (engl. Principal Component
Analysis; PCA); kako bi se provjerila
unutarnja dosljednost i identicirao uku-
pan broj čimbenika unutar ljestvice kori-
stit će se Crombach α koecijent. Razli-
ke u razini znanja i anksioznosti prema
starenju ispitane su upotrebom Mann-
Whitney U testa te Kruskal-Wallis testa,
kao inačicama parametrijskih testova u
slučaju utvrđivanja odstupanja vrijed-
nosti od normalne razdiobe. Povezanost
među numeričkim varijablama ispitana
je Pearsonovim koecijentom korelacije
(r).
Podatci su obrađeni u IBM SPSS 25
programu za statističku obradu podata-
ka, a rezultati su interpretirani na razini
značajnosti P<0,05.
Odobrenje istraživanja
Provođenje istraživanja odobreno je
od strane Etičkog povjerenstva Sveuči-
lišnog odjela zdravstvenih studija Sve-
učilišta u Splitu (2181-228-07-20-0012)
i Etičkog povjerenstva Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu (2181-198-
03-04-20-0026).
REZULTATI
Upotrebom Palmore upitnika zna-
nja o starenju ispitanici su na set tvrdnji
iskazivali svoje mišljenje o točnosti ili
netočnosti tvrdnje, nakon čega je do-
bivena ukupna suma točnih odgovora
upotrebom bodovne skale sa 100 bodo-
va (100%) ispravnosti rješavanja upit-
nika (Tablica 2). Najveći broj ispravnih
odabira je utvrđen kod tvrdnje "Fizička
snaga slabi tijekom starenja", gdje je 415
ispitanika (97%) znalo da je riječ o toč-
nom odgovoru, dok je najmanja razina
ispravnosti odabira utvrđena na tvrdnju
"Veći postotak starijih osoba (65 i više
godina) glasuje na izborima od bilo koje
druge dobne skupine", gdje su 34 ispi-
tanika (8%) znala da je tvrdnja netočna
(Tablica 2).
Srednja razina znanja o starenju po-
djednaka je između ispitanika koji jesu i
onih koji nisu pohađali nastavu iz pred-
meta Gerijatrija te nije zabilježena stati-
stički značajna razlika (Z=0,41; P=0,678)
(Tablica 3).
Povezanost između rezultata Kogan
ukupne sume bodova na ljestvici stavo-
va prema starijim osobama i postignu-
tog uspjeha na testu znanja o starenju
je pozitivna i statistički značajna, te se
može utvrditi da osobe s većom razinom
znanja o starijim osobama imaju i veću
razinu percepcije prema starenju i pozi-
tivniju percepciju prema starim osobama
i suprotno (r=0,257; P<0,001).
Najmanje 10 % starih osoba (65 godina i više) živi u ustanovama s dugogodišnjim boravkom (staračkim domovima,
duševnim bolnicama, domovima za ostarjele osobe) 83 19,35
Kada posljednje dijete napusti dom, većina roditelja ima velike probleme s prilagodbom na svoje “prazno gnijezdo”. 45 10,49
Starije osobe sklonije su postati religioznije sa starenjem. 44 10,26
Među starijim osobama (65 i više godina) dvostruko je više udovica nego udovaca. 44 10,26
Veći postotak starijih osoba (65 i više godina) glasuje na izborima od bilo koje dr uge dobne skupine. 34 7,93
Tablica 3.
Znanje o starijim osobama u odnosu na pohađanje predmeta iz područja gerijatrije
Položeni predmet iz područja gerijatrije
ZP*
Da Ne
Medijan IKR Medijan IKR 0,41 0,678
Postotak točnih odgovora na Palmor-ovom upitniku znanja o starenju (%) 54,76 (50,00-61,90) 54,76 (50,00-61,90)
*Mann-Whitney U test

Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
49
Nadalje, u analizi je ispitana pove-
zanost između razine znanja o starenju
i straha od starijih ljudi te nije utvrđe-
na statistički značajna razlika (r=-0,05;
P=0,275). Povezanost između razine
znanja i čimbenika psihološke zabrinu-
tosti nije statistički značajna (r=-0,07;
P=0,144), kao niti između razine znanja
i zabrinutosti za tjelesni izgled (r=-0,05;
P=0,350) (Tablica 4).
Povezanost između razina znanja i
anksioznosti vezane uz starost uvjeto-
vane strahom od gubitka je negativna i
statistički značajna (r=-0,11; P=0,019).
Razina znanja je negativno i granično
statistički značajno povezana s anksio-
znosti prema starenju (r=-0,10; P=0,042)
(Tablica 4).
Kod ispitanika dobne skupine 25-
30 godina i starijih od 35 godina niža
je srednja vrijednost čimbenika straha
od starijih ljudi za 0,20 bodova u odno-
su na ispitanike ostalih dobnih skupina,
dok testiranjem nije zabilježeno postoja-
nje statistički značajne razlike (H=4,47;
P=0,346) (Tablica 5).
Najviša razina psihološke zabrinu-
tosti je utvrđena kod ispitanika starosne
dobi do 20 godina, te je srednja vrijed-
nost za 0,40 bodova veća u odnosu na ra-
zinu čimbenika psihološke zabrinutosti
ispitanika dobne skupine od 31-35 godi-
na. Testiranjem nije zabilježeno postoja-
nje statistički značajne razlike (H=4,98;
P=0,290) (Tablica 5). Čimbenik zabrinu-
tosti za tjelesni izgled je najveći kod ispi-
Tablica 4.
Povezanost između razine znanja o starenju i anksioznosti prema starenju
Anksioznost prema starenju
Strah od starijih ljudi Psihološka zabrinutost Zabrinutost za tjelesni
izgled Strah od gubitka Anksioznost prema
starenju (Ukupno)
Znanje o starenju
r-0,05 -0,07 -0,05 -0,11 -0,10
P0,275 0,144 0,350 0,019* 0,042*
*P<0,05
Tablica 5.
Odnos razine anksioznosti prema starenju i dobi ispitanika
Dobna skupina Strah od starijih
ljudi
Psihološka
zabrinutost
Zabrinutost za
tjelesni izgled Strah od gubitka
Anksioznost
prema starenju
(ukupno)
do 20
N42 42 42 42 42
Medijan 2,40 2,40 2,60 3,00 2,53
IKR (2,20-2,40) (2,00-2,80) (2,00 -3, 20) (2,60-3,60) (2,35-2,95)
20-24
N313 313 313 313 313
Medijan 2,40 2,20 2,60 2,80 2,60
IKR (2,00-2,80) (2,00-2,80) (2 ,0 0 -3, 20) (2,40-3,40) (2,20-2,90)
25-30
N38 38 38 38 38
Medijan 2,20 2,20 2,40 2,80 2,45
IKR (2,00-2,60) (2,00-2,60) (2,00-2,60) (2,40-3,20) (2,10-2,70)
31-35
N14 14 14 14 14
Medijan 2,40 2,00 2,50 2,70 2,65
IKR (2,40-3,20) (1,8 0-2,40) (2,00-3,00) (2,6 0-3,20) (2,25-2,90)
>35
N22 22 22 22 22
Medijan 2,20 2,20 2,70 2,70 2,63
IKR (2,00-2,80) (1,80-2,60) (2,00-3,20) (2,20-3,20) (1,95-2,80)
H4,47 4,98 5,79 3,62 4,05
P* 0,346 0,290 0,215 0,460 0,399
*Kruskal-Wallis test

50
Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
tanika dobne skupine veće od 30 godina,
te je za 0,30 bodova veća srednja vrijed-
nost u odnosu na ispitanike dobne skupi-
ne od 25-30 godina, dok testiranjem nije
utvrđeno postojanje statistički značajne
razlike (H=5,79; P=0,215) (Tablica 5).
Čimbenik straha od gubitka najizraženiji
je kod ispitanika starosne dobi do 20 go-
dina te je za 0,30 bodova veći u odnosu
na ispitanike starosne dobi od 30 godi-
na i starijih. Testiranjem nije zabilježeno
postojanje statistički značajne razlike
(H=4,05; P=0,399) (Tablica 5).
Srednja vrijednost čimbenika straha
od starijih ljudi je jednaka kod ispitanika
oba spola, dok testiranjem nije zabilježe-
no postojanje statistički značajne razlike
(Z=1,75; P=0,080). Jednak zaključak se
može donijeti i za čimbenik psihološke
zabrinutosti (Z=0,82; P=0,411), čimbenik
zabrinutosti za tjelesni izgled (Z=0,90;
P=0,368) te čimbenik straha od gubitka
(Z=0,43; P=0,671) (Tablica 6). Srednja
vrijednost anksioznosti prema starenju je
za 0,05 bodova veća kod ispitanica u od-
nosu na ispitanike, dok testiranjem nije
zabilježeno postojanje statistički značaj-
ne razlike (Z=0,57; P=0,566) (Tablica 6).
RASPRAVA I ZAKLJUČAK
Rezultati ovog istraživanja su po-
kazali srednju razinu znanja o starosti,
pri čemu nije utvrđena statistički zna-
čajna razlika između ispitanika koji su
pohađali predmet iz područja gerijatrije
i onih koji nisu. Najveći postotak točnih
odgovora ispitanici su dali iz područja
tjelesnog zdravlja "Fizička snaga slabi
tijekom starenja", "Više starijih (65 i više
godina) nego mlađih osoba ima kronične
bolesti koje ograničavaju njihove aktiv-
nosti" i "Visina osobe opada u starosti".
S druge strane, najmanje su znanja poka-
zali o društvenom položaju starijih oso-
ba "Veći postotak starijih osoba (65 i više
godina) glasuje na izborima od bilo koje
druge dobne skupine" i "Među starijim
osobama (65 i više godina) dvostruko je
više udovica nego udovaca". No, za ra-
zliku od našeg istraživanja, u istraživa-
nju koje je provedeno u Novom Sadu je
zabilježena statistički značajna razlika u
znanju između ispitanika koji su pohađa-
li predmet iz područja gerijatrije i onih
koji nisu (20). Srednju razinu znanja o
starosti i procesu starenja pokazali su i
studenti preddiplomskog studija Sestrin-
stva u istraživanju koje je provedeno u
Hong Kongu (21). Zaključak istraživanja
ukazuje na važnost edukacije i potre-
bu da budući zdravstveni radnici imaju
najmanje 80% točnih odgovora na testu
znanja o starosti i starenju (21).
Naše istraživanje je zabilježilo nega-
tivnu i granično statistički značajnu po-
vezanost između razine znanja o starijim
osobama te anksioznosti prema starenju.
Odnosno s povećanjem znanja doći će
do smanjivanja anksioznosti i obratno.
Granično statistički značajna razlika je
zabilježena i kod čimbenika straha od
gubitka, dok kod čimbenika straha od
starijih ljudi, psihološke zabrinutosti i
zabrinutosti za tjelesni izgled nije prona-
đena statistički značajna razlika. Slično
istraživanje je provedeno u SAD-u među
studentima psihologije, koji su bili po-
dijeljeni u skupine ispitanika koji nisu
pohađali predmet iz područja gerijatrije
i onih koji jesu (22). U istom istraživanju
je zabilježena i veća razina anksioznosti
prema starenju kod ispitanika s nižom
razinom znanja, i to u ispitanika koji nisu
pohađali predmet iz područja gerijatrije.
Ispitanici su iskazali najvišu anksioznost
za čimbenik straha od starih ljudi (22).
Povezanost između niže razine znanja i
više razine anksioznosti prema starenju
potvrđuje i istraživanje koje su proveli
Barnett MD. i sur, čiji rezultati istraživa-
nja ukazuju na povezanost anksioznosti
prema starenju s nižom razinom znanja
i optimizma te većim strahom od smr-
ti i nedostatnim kontaktom sa starijim
osobama (10). Autori ukazuju na važnost
kontakta sa starijim osobama radi sma-
njenja anksioznosti prema starenju, a pri
tome je naglašena učestalost kontakta
koja se može realizirati kroz rad zdrav-
stvenih radnika sa starijim osobama
(10). U našem istraživanju prevladavaju
ispitanici koji imaju iskustvo rada sa sta-
rijim osobama (58,97%), međutim nije
ispitana kvaliteta i učestalost kontakta sa
starijim osobama, već je ispitano vrijeme
koje je proteklo od pohađanja predmeta
iz područja gerijatrije.
Anksioznost zbog starenja utječe i
na motiviranost i interes za rad sa sta-
rijim osobama, što je iznimno važno za
buduće zdravstvene radnike. Dokazano
je da niža razina znanja utječe na višu
razinu anksioznosti prema starenju te
dovodi do niže motiviranosti za rad sa
starijim osobama, dok povećanje znanja
o starijim osobama dovodi do niže razine
anksioznosti prema starenju i veće moti-
viranosti zdravstvenih radnika za rad sa
starijim osobama (23-25).
Tablica 6.
Odnos ankioznosti prema starenju i spolu ispitanika
Spol
ZP*Muškarci Žene
Medijan IKR Medijan IKR
Strah od starijih ljudi 2,40 (2,20-2,80) 2,40 (2,00-2,80) 1,75 0,080
Psihološka zabrinutost 2,20 (1,8 0-3,00) 2,20 (2,00-2,60) 0,82 0, 411
Zabrinutost za tjelesni izgled 2,60 (2,00-3,00) 2,60 (2,00-3,00) 0,90 0,368
Strah od gubitka 2,80 (2,40-3,40) 2,80 (2,40-3,40) 0,43 0,671
Anksioznost prema starenju (ukupno) 2,55 (2,20-2,95) 2,60 (2,20-2,85) 0,57 0,566
*Mann-Whitney U test

Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
51
Naše istraživanje je pokazalo da
iskustvo suživota sa starijom osobom ne
utječe na razinu znanja o starijim osoba-
ma. Jednak rezultat je dobio i Veronek
J. u istraživanju provedenom na uzorku
ispitanika iz Hrvatske i Slovenije, ali i
Barnett MD. i sur., u istraživanju prove-
denom na Sveučilištu Sjevernog Teksa-
sa, gdje je istraživana učestalost i kvali-
teta kontakta sa starijim osobama (8, 10).
Naše istraživanje nije zabilježilo sta-
tistički značajnu razliku u razini anksio-
znosti u odnosu na dob i spol. Iako broj-
na istraživanja ukazuju da je anksioznost
prema starenju prisutna većinom kod
mlađe populacije, većina takvih istraži-
vanja se provod i na studentskoj populaci-
ji što nam ne daje reprezentativne podat-
ke (12). Istraživanje provedeno u Grčkoj
obuhvatilo je studente, zdravstvene rad-
nike i nezdravstvene radnike u dobi od
18 do 65 godina kako bi utvrdilo pove-
zanost između dobi, spola i razine obra-
zovanja u odnosu na anksioznost prema
starenju (9). Rezultati su pokazali da je
upravo mlađa dob prediktor veće razine
anksioznosti jer čak i stariji nezdravstve-
ni radnici, koji nemaju zdravstveno ob-
razovanje pokazuju nižu razinu anksio-
znosti prema starenju u odnosu na mlađe
ispitanike (9). Stariji zdravstveni radnici
su pokazali najnižu razinu anksioznosti
(9). Žene su pokazale višu razinu ank-
sioznosti kod čimbenika zabrinutosti za
tjelesni izgled u odnosu na muškarce (9).
Uzrok nižoj vrijednosti Cronbach α
za dva čimbenika (zabrinutost za tjelesni
izgled i strah od gubitka) u našem istra-
živanju je najvjerojatnije zbog homoge-
nosti uzorka ispitanika. U Australskom
istraživanju valjanosti ljestvice anksio-
znosti prema starenju koju su proveli Se-
argent-Cox KA. i sur., dobiveni Cronbach
α je 0,80 kod teorijskog faktora straha od
starijih ljudi i psihološke zabrinutosti
0,73, kod zabrinutosti za tjelesni izgled i
straha od gubitka 0,69 (1). Njihov uzorak
je činila skupina ispitanika (N=783) u
dobi od 20-97 godina i to nezdravstvenih
radnika (11). Španjolska inačica ljestvice
anksioznosti prema starenju za sva četiri
čimbenika anksioznosti ima Cronbach α
veći od 0,80 (strah od starijih ljudi 0,85,
psihološka zabrinutost 0,82, zabrinutost
za tjelesni izgled 0,81 i čimbenika straha
od gubitka 0,80). Njihov uzorak je čini-
la skupina ispitanika (N=594) u dobi od
25 - 64 godine, također nezdravstvenih
radnika (26).
Naše istraživanje je imalo i nekoliko
ograničenja. Kao prvo, podatci su priku-
pljani putem on-line upitnika, a razlog
tomu je epidemija izazvana virusom
SARS-CoV-2 koja je onemogućila priku-
pljanje podataka tradicionalnim putem te
je ovo bio jedini mogući način u ovom
trenutku. Nadalje, dobiveni rezultati se
mogu pripisati homogenosti uzorka ko-
jeg su činili studenti dobne skupine od
20-24 godine (72,9%), kao i prevladava-
nje žena u uzorku (80%). Jedan od mog u-
ćih razloga je što muškarci, za razliku od
žena, imaju manju sklonost sudjelovanja
u on-line istraživanjima (27).
Preporuke za daljnja istraživanja
su usmjerene na uključivanje ispitanika
nezdravstvenih studija kako bi se mogle
utvrditi razlike, budući da naš uzorak
čini homogena skupina studenata koji
tijekom obrazovanja stječu znanja iz po-
dručja gerijatrije i dolaze u češći kontakt
sa starijim osobama tijekom obrazova-
nja. Također bismo preporučili ispitati i
učestalost kontakta sa starijim osobama,
kao i osobno mišljenje ispitanika o kvali-
teti istog. S obzirom da smo prilikom is-
pitivanja unutarnje dosljednosti ljestvice
anksioznosti prema starenju kod faktora
zabrinutosti za tjelesni izgled i faktora
straha od gubitka dobili Cronbach α 0,56
i 0,61, preporuka je ponoviti analizu uk-
ljučujući uzorak ispitanika nezdravstve-
nih studentskih smjerova.
Srednja razina znanja o starosti i sta-
renju je svakako nedostatna za buduće
zdravstvene radnike, koji će s obzirom
na demografske procese najveći dio svog
radnog vijeka provesti u radu sa starijim
osobama. Stoga je nužno provoditi do-
datnu edukaciju iz područja gerijatrije,
kao i povećanje interakcije sa starijim
osobama kroz praktični dio nastave.
Kratice:
AAS - Ljestvica anksioznosti prema starenju (engl.
Anxiety about Aging Scale (AAS))
Ageizam - (engl. ageism) je pojam diskriminacije
starije populacije na temelju njihove dobi
NOVČANA POTPORA/FUNDING
Nema/None
ETIČKO ODOBRENJE/ETHICAL APPROVAL
Nije potrebno/None
SUKOB INTERESA/CONFLICT OF INTEREST
Autori su popunili the Unied Competing Inte-
rest form na www.icmje.org/coi_disclosure.pdf
(dostupno na zahtjev) obrazac i izjavljuju: nemaju
potpor u niti jedne organizacije za objavljeni rad;
nemaju nancijsku potporu niti jedne organizacije
koja bi mogla imati interes za objavu ovog rada
u posljednje 3 godine; nemaju drugih veza ili ak-
tivnosti koje bi mogle utjecati na objavljeni rad./
All authors have completed the Unied Competing
Interest form at www.icmje.org/coi_disclosure.
pdf (available on request from the corresponding
author) and declare: no support from any organi-
zation for the submitted work; no nancial rela-
tionships with any organizations that might have
an interest in the submitted work in the previous 3
years; no other relationships or activities that co-
uld appear to have inuenced the submitted work.
LITERATURA
1. Obadić A, Smolić Š. Ekonomske i socijalne
posljedice procesa starenja stanovništva. Eco-
nomic research-Ekonomska istraživanja. 2008;
21 (2): 86-98.
2. Jedvaj S, Štambuk A, Rusac S. Demografsko
starenje stanovništva i skrb za starije osobe u
Hrvatskoj. Socijalne teme. 2014; 1 (1): 135-54.
3. Galić S, Tomasović Mrčela N, Barać I, Čiz-
mar J, Dravinski S, Eršek L, et al. Priručnik
iz gerontologije, gerijatrije i psihologije starijih
osoba-psihologije starenja: Medicinska škola
Osijek; 2013.
4. Wilson JF, Hafferty FW. Changes in attitudes
toward the elderly one year after a seminar on
aging and health. J Med Educ 1980; 55 (12):
993-9.
5. Haight BK, Christ MA, Dias JK. Does nursing
education promote ageism? J Adv Nurs 1994;
20 (2): 382-90.
6. Fagerberg I, Ekman SL, Heyman I. Nursing
students' reasoning about two ctitious elderly
patient cases. Scand J Caring Sci 1999; 13 (4):
247-53.
7. Lee YS. Ethnic differences in attitudes and
bias toward older people comparing White and
Asian nursing students. J Transcult Nurs 2015;
26 (2): 202-8.
8. Veronek J. Utjecaj različitih čimbenika na
percepciju studenata sestrinstva prema stare-
nju - usporedna analiza Slovenije i Hrvatske
(Disertacija). Slovenija: Alma mater Europaea
- Europski centar, Maribor; 2019.
9. Koukouli S, Pattakou-Parasyri V, Kalaitzaki
AE. Self-repor ted aging anxiety in Greek stu-
dents, health care professionals, and commu-
nity residents: a comparative study. The Ge-
rontologist. 2014; 54 (2): 201-10.
10. Barnett MD, Adams CM. Ageism and aging
anxiety among young adults: Relationships
with contact, knowledge, fear of death, and op-
timism. Educ Gerontol 2018; 44 (11): 693-700.

52
Jadranka Knežević i sur. Čimbenici anksioznosti prema starenju... Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1: 43-52
11. Sargent-Cox KA, Rippon M, Burns RA. Me-
asuring anxiety about aging across the adult
lifespan. Int Psychoger iatr 2014; 26 (1): 135- 45.
12. Donizzetti AR. Ageism in an Aging Society:
The Role of Knowledge, Anxiety about Aging,
and Stereotypes in Young People and Adults.
Int J Environ Res Public Health 2019; 16 (8).
13. Veronek J, Bajs Janović M, Janović Š, Barić
H, Zurc J, Gvozdanović Z. Attitudes Towards
Older People in Croatian and Slovenian Nur-
sing Students. Psychiatr Danub 2020; 32 (4):
484-90.
14. Kogan N. Attitudes toward old people: the
development of a scale and an examination of
cor relates. J Abnorm Soc Psychol 1961; 62: 44-
54.
15. Palmore E. Facts on aging. A short quiz. The
Gerontologist. 1977; 17 (4): 315-20.
16. Palmore E. The Facts on Aging Quiz: Part
Two. The Gerontologist. 1981; 21 (4): 431-7.
17. Lasher KP, Faulkender PJ. Measurement of
aging anxiety: development of the Anxiety
about Aging Scale. Int J Aging Hum Dev 1993;
37 (4): 247-59.
18. van de Vijver F, Hambleton RK. Translating
tests: Some practical guidelines. Eur Psychol
1996; 1 (2): 89-99.
19. Taber KS. The use of Cronbach's alpha when
developing and reporting research instruments
in science education. Res Sci Educ 2018; 48
(6): 1273-96.
20. Milutinović D, Simin D, Kacavendić J, Turku-
lov V. Knowledge and attitudes of health care
science students toward older people. Med Pre-
gl 2015; 68 (11-12): 382-6.
21. Lee AC, Wong AK, Loh EK. Score in the
Palmore's Aging Quiz, knowledge of commu-
nity resources and working preferences of
undergraduate nursing students toward the el-
derly in Hong Kong. Nurse Educ Today 2006;
26 (4): 269-76.
22. Harris LA, Dollinger S. Participation in a cour-
se on aging: Knowledge, attitudes, and anxiety
about aging in onesel f and others. Educ Geron-
tol 2001.
23. Bergman EJ, Erickson MA, Simons JN.
Attracting and training tomorrow's geronto-
logists: what drives student interest in aging?
Educ Gerontol 2014; 40 (3): 172-85.
24. Cheng M, Cheng C, Tian Y, Fan X. Student nu-
rses' motivation to choose gerontological nur-
sing as a career in China: a survey study. Nurse
Educ Today 2015; 35 (7): 843-8.
25. Boswell SS. "Old people are cranky": helping
professional trainees' knowledge, attitudes,
aging anxiety, and interest in working with ol-
der adults. Educ Gerontol 2012; 38 (7): 465-72.
26. Fernández-Jiménez C, Álvarez-Hernández JF,
Salguero-García D, Aguilar-Parra JM, Trigue-
ros R. Validation of the Lasher and Faulkender
Anxiety about Aging Scale (AAS) for the Spa-
nish Context. Int J Environ Res Public Health
2020; 17 (12).
27. Smith W. Does Gender Inuence Online Sur-
vey Participation?: A Record-linkage Analysis
of University Faculty Online Survey Response
Behavior (Disertacija). SAD: San José State
University; 2008.
Summary
FACTORS OF ANXIETY TOWARD AGING IN FUTURE HEALTHCARE PROFESSIONALS: THE CONTRIBUTION OF
KNOWLEDGE AND ATTITUDES TOWARDS AGING
Jadranka Knežević, Martina Tomas, Ana Ćurković, Mario Marendić
Aim: The aim of this research was to examine the contribution of knowledge and attitudes and personal factors (age and gen-
der) to the degree of anxiety towards the aging process in future healthcare professionals (students from the University Department
of Health Studies Split and the School of medicine, University of Split).
Methods: This research involved 429 participants. The research was conducted using the online survey method via Google
forms in the academic year 2019/2020, during the period March-June 2020. In the anonymous questionnaire consisting of several
sections the attitudes, knowledge and anxiety about aging were examined, together with basic demographic determinants. Attitudes
toward the elderly were examined by using the Kogan attitude scale. Level of knowledge was examined by using the Palmore aging
quiz, and anxiety toward aging was examined using the Anxiety about aging scale.
Results: Participants of this research showed a medium level of knowledge, but without a statistically signicant difference
between participants who attended the course in geriatrics and those who did not (P=0.678). There was a negative and borderline
statistically signicant correlation between the level of knowledge and anxiety about aging (r=-0.10; P=0.042). Also, there was a
statistically but borderline signicant difference between the factors of fear of loss (r=-0.11; P=0.019), while within the factors of
fear of the elderly, psychological concern, and concern for physical appearance, we did not observe statistically signicant diffe-
rence. There is no statistically signicant difference observed in relation to age and gender.
Conclusion: Even though the participants of this research showed medium level of knowledge, the anxiety about aging is still
present. The obtained results indicate the need for additional education within the course in geriatrics, as well as increasing inte-
raction with the elderly through the practical part of teaching process.
Keywords: ANXIETY ABOUT AGING, PALMORE QUIZ, ELDERS, HEALTHCARE PROFESSIONALS
Primljeno/Received: 16. 9. 2021.
Prihvaćeno/Accepted: 19. 10. 2021.