Content uploaded by Miljenko Hajdarović
Author content
All content in this area was uploaded by Miljenko Hajdarović on May 24, 2021
Content may be subject to copyright.
Miljenko Hajdarović, mag.hist. et mag.edu.soc.
Srednja škola Čakovec, J. Gotovca 2, 40000 Čakovec
Eksperimentalno korištenje Facebooka, Pinteresta i Loomena u
nastavi povijesti
Sažetak
Autor u radu opisuje načine eksperimentalnog korištenja društvenih mreža Facebook i
Pinterest, te LMS-a Moodle u srednjoškolskoj nastavi povijesti.
Uvođenje online alata u nastavu povijesti
U predmetnim kurikulima za nastavu povijesti definirano je: „Cilj je poučavanja i učenja
povijesti u srednjoj školi razviti kod učenika sposobnost povijesnog mišljenja i širenje
temeljnih povijesnih znanja o povijesti svoje nacije, (…). Sposobnost povijesnog mišljenja
omogućit će učenicima da vrednuju dokaze, razviju komparativnu i uzročno-posljedičnu
analizu, interpretiraju povijesne podatke, te konstruiraju čvrste povijesne argumente i
povijesne perspektive.“ [1] Nacionalni okvirni kurikulum iz 2010. godine je u nastavi
povijesti odredio osam temeljnih kompetencija poredanih po važnosti. Tako je na peto mjesto
postavljena „digitalna kompetencija“ koja se odnosi na sigurnu i kritičku upotrebu
informatičko-komunikacijske tehnologije.
Sama nastava povijesti je orijentirana na prepoznavanje povijesnih procesa, ključnih događaja
i osoba, te usvajanje povjesničarskih vještina analize povijesnih vrela. U razrednom okruženju
nastavnici i učenici kao izvore znanja koriste udžbenik i dodatne materijale poput radnih
bilježnica, povijesnih atlasa i rijetko povijesnih čitanki. Tiskani nastavni materijali su vrlo
ograničeni u načinima prikaza. Kako bi se učenicima što slikovitije prikazali određeni
povijesni događaji nastavnici imaju slobodu pripremiti drugačije materijale. Uobičajeni
dodatni nastavni materijali su tako bili određene lente (crte) vremena, pokazne kartice sa
ilustracijama, plakati, fotografije, zidne karte i dr.
U posljednjih desetak godina sve se više nastavnika odlučuje tijekom nastave koristiti
računalne prezentacije. Izuzetno mali broj nastavnika povijesti se odlučuje na korištenje
online alata i/ili web stranica i još rjeđe o tome pišu ili dijele iskustva. Učestalost korištenja
ovisi o opremljenosti učionica, ali i obrazovanju samog nastavnika. Korištenje računala i
interneta vrlo skromno ulazi u didaktičko obrazovanje budućih nastavnika što je opet problem
informatičke revolucije gdje se tehnika razvija puno brže od mogućnosti adaptacije nastavnika
i didaktičara novim okolnostima. U Hrvatskoj izlazi stručni časopis „Povijest u nastavi“ u
kojem je u dosadašnja 22 broja od početka izlaženja 2003. godine samo u 3-4 članka
problematizirano pitanje korištenja interneta i online alata u nastavi povijesti.
Izdavačke kuće posljednjih osam godina u raznim oblicima najavljuju razne multimedijske i
online alate. Dvije izdavačke kuće su se tek u 2014. godini aktivnije uključile u projekte
„digitalnih udžbenika“, ali su te projekte nažalost pretvorile u medijski rat i neprofesionalnu
online socijalnu komunikaciju. [2] U isto vrijeme Agencija za odgoj i obrazovanje je tijekom
prvog polugodišta tekuće školske godine provodila testiranje novog permanentnog
usavršavanja nastavnika putem aplikacije Moodle odnosno lokalizirane verzije CARNetovog
Loomena. Trenutno su u tijeku prvi javni, službeni tečajevi za nastavnike što će u
predstojećem vremenu sigurno dovesti do porasta korištenja Moodlea u hrvatskim školama.
Kako bi nastavnik uveo određenu informacijsku tehnologiju u nastavu koja nije propisana
pedagoškim standardima potrebno je planirati korištenje takve tehnologije već tijekom pisanja
godišnjeg nastavnog plana i programa, te uskladiti ciljeve i ishode na mjesečnom i dnevnom
planiranju. Tijekom školskih godina 2012./2013. i 2013./2014. dio učenika Srednje škole
Čakovec eksperimentalno je u nastavi povijesti koristio društvene mreže Facebook i Pinterest,
te LMS aplikaciju Moodle u prilagođenom obliku unutar CARNet usluge Loomen. Uz
planiranje i razradu ishoda, nakon korištenja IKT sredstava provedena je evaluacija
upitnicima za učenike, te samovrednovanje nastavnika.
Pinterest u nastavi povijesti
Sljedeći preporuke Roberta Stradlinga [3] nastavnici mogu za svoje učenike kreirati online ili
offline bazu internet stranica. Važno je da se materijali u takvoj bazi pažljivo vrednuju kako
učenici ne bi bili izloženi izvorima koji su slučajno ili namjerno netočni ili ideološki
usmjereni. Društvena mreža Pinterest pruža mogućnost kreiranja online mapa grafika uz
opise. Fotografije su poveznicom povezane na izvornu web stranicu, a korisnici imaju
mogućnost komentiranja. Svaka mapa može biti višekorisnički uređivana.
Učenici 1.a razreda (smjer opće gimnazije) su u sklopu nastavne cjeline „Povijest Rimske
republike“ aktivno koristili Pinterest. [4] Ciljevi zadatka su bili samostalno pretraživanje
slikovnih povijesnih izvora, vrednovanje istih, te učenička suradnja u oblikovanju mape
sadržaja vezanih uz nastavnu cjelinu. Većina učenika je probrane linkove dijelila putem
zatvorene razredne Facebook grupe. Manji dio ih se registrirao na Pinterest i dijelio materijale
u zajedničkoj mapi. Zadatak je trajao tjedan dana, a nastavnik je tijekom izvršavanja zadatka
komentirao i davao povratne informacije. Najbolji primjeri po izboru nastavnika i
najzanimljiviji po izboru učenika su dodatno prezentirani na satu ponavljanja.
Evaluacija rada na Pinterestu je obavljena razgovorom na satu ponavljanja. Učenici su
iskazali veliki interes za ovakav oblik rada i bili su zadovoljni inovacijom u nastavi. Zajedno s
nastavnikom su zaključili da će u budućoj nastavi nastaviti koristiti Pinterest u užim
tematskim projektima.
Facebook u nastavi povijesti
Uz osnovnu namjenu virtualnog prijateljstva i širenja informacija Facebook ima određene
potencijale za primjenu u obrazovanju. Osim manjeg broja sadržaja u kojima su većinom
inozemni nastavnici prezentirali pojedine projekte u hrvatskom internetskom prostoru nema
konkretnijih primjera korištenja Facebooka u nastavi povijesti. Od uvođenja novog izgleda
profila nazvanog Timeline u rujnu 2011. godine Facebook na zanimljiv način prikazuje
povijesna zbivanja. Takav prikaz je poput vremenske crte koja se koristi u tradicionalnoj
nastavi povijesti. Učenici opće gimnazijskog programa u jednom su razrednom odjeljenju
tijekom protekle dvije školske godine koristili offline i online način korištenja Facebook
profila. U offline načinu učenici su kreirali profile povijesnih ličnosti na papiru, a u online
načinu su učinili isto samo što su profile hrvatskih narodnih vladara kreirali online na
Facebooku.
U razgovoru s učenicima utvrđeno je da poznaju osnovne elemente Facebook profila osobe
koji uz ime i prezime, sadrže mjesto rođenja, školovanje, zaposlenje, rodbinske veze i listu
prijatelja. Također je utvrđeno da gotovo svi učenici koriste Facebook, te da aktivno mijenjaju
izgled i informacije svog profila (poput profilnih fotografija ili naslovnih slika – covera). Dio
učenika koristi te virtualne profile kako bi sebe prikazali na drugačiji način od svakodnevice i
u biti stvaraju svoj alter ego. Takve su učeničke aktivnosti ocijenjene kao pogodno tlo za
primjenu u nastavi povijesti. Učenici su za domaću zadaću dobili zadatak izraditi tri Facebook
profila povijesnih ličnosti iz razdoblja antičke Grčke i uspona makedonske države
(Aleksandar III., Aristotel, Filip II.). Profili su se raznim tehnikama mogli izraditi na papiru
(ručno olovkom i bojicama, kolažem, pastelama ili računalnim ispisom). Uz osnovne podatke
o povijesnoj osobi morali su dodati statuse koji će pojašnjavati najvažnije događaje iz života
te osobe ili povezanost s drugim ličnostima. U skladu s Matijevićevim preporukama o
korištenju humora učenici su dobili dozvolu da „statusima“ iskoriste humoristički potencijal.
[5] Učenici su za izvršenje zadatka bili ograničeni na tjedan dana rada. Radovi koji se nastali
kvalitetom su u rasponu od dovoljnih do izvrsnih uz vrlo kvalitetne dizajnerske ideje. Većina
učenika je zadatak dobro protumačila i na prikazanim zadaćama je bilo vidljivo da su uložili
dosta truda. Prikazali su u većini slučajeva imaju dobar pregled gradiva te da znaju izdvojiti
bitnije od nebitnih informacija u skladu s formatom zadatka koji su dobili.
S istim razrednim odjeljenjem u školskoj godini 2013./2014. odrađen je projekt „Face
hrvatske povijesti“. Osnovna ideja projekta bila je kreirati online Facebook stranice dijela
hrvatskih narodnih vladara. Ovdje je primijenjen didaktički sistem mentorske nastave u
kojem se učenici samostalno ili po sugestiji nastavnika opredijeljuju za proučavanje
određenog problema i tijekom rada se povremeno konzultiraju sa svojim nastavnikom kao
mentorom. Taj sistem rada pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kod
učenika.[6] U mentorskoj nastavi naglasak je stavljen na samostalan i grupni rad učenika.
Učenicima su u navedenom projektu podijeljene teme odnosno biografski zadatak, te su oni
samostalno unutar grupe raspodijelili poslove. Nakon svakog odrađenog segmenta
predstavnik grupe predstavio je rad svoje grupe ostalim učenicima u razredu i nastavniku. U
grupnom radu postoji rizik da će učenici bitne informacije uočiti površno ili krivo, ali to je i
bio dio projekta - uvježbavanje učenika za samostalno učenje i uočavanje važnih informacija.
Za projekt je odabrana nastavna cjelina „ Hrvatska u ranome srednjem vijeku (6. – 12. st.)“.
Planirani i potencijalni ishodi učenja bili su: učenici će imenovati i nabrojiti ključne osobe iz
najranije povijesti Hrvata; izdvojiti će povijesne ličnosti koje smatraju da su najznačajnije u
određenom razdoblju; učenici će isplanirati grupni rad i predvidjeti obaveze rada u skupini;
učenici će argumentirati izbor najvažnijih događaja za razdoblje hrvatske narodne dinastije;
učenici će povezati gradivo u smislenu cjelinu; učenici će odrediti sličnosti i razlike u
vladanju pojedinih hrvatskih knezova i kraljeva, te odrednice njihove politike sa susjednim
vladarima; učenici će prepoznati uzročno-posljedične veze; učenici će primijeniti znanje o
Hrvatskoj u ranome srednjem vijeku, te vrednovati značaj pojedinih narodnih vladara; učenici
će konstruirati Facebook stranice pojedinih važnih hrvatskih povijesni ličnosti; učenici će
preispitati i komentirati vlastiti učinak u grupnom radu. Učenici će vrednovati svoj i grupni
rad.
Učenici su kroz 6 sati rada na nastavi i radom kod kuće kreirali biografske profile knezova
Trpimira, Domagoja i Branimira, te kraljeva Tomislava, Petra Krešimira IV. i Dmitra
Zvonimira.
Rad je podijeljen u nekoliko faza. U prvoj su fazi učenici na temelju podataka iz udžbenika
izvlačili osnovne podatke o povijesnim osobama. U drugoj fazi su grupnim radom kod kuće
pripremili prezentacije upotpunjene dodatnim izvorima iz literature i materijalima s interneta.
U trećoj su fazi učenici samostalno izradili Facebook stranice i dodali multimedijske sadržaje
na Internet.
Nakon dovršetka projekta 28 učenika je ispunilo upitnik s pitanjima o projektu. Pri tome se
koristio upitnik izrađen od strane organizatora CARNetovog natječaja „Priprema, pozor, sat“.
Rezultati upitnika:
na pitanje smatraju li da je ovakva nastava zanimljiva samo 7% učenika je ocijenilo sa
nezanimljivo dok su ostali zaokružili da im je ovakav način rada bio zanimljiv;
na pitanje je li ovakav način prezentacije pobudio dodatan interes za gradivo 53,5%
učenika je odgovorilo negativno. Uz to su pitanje učenici mogli dopisati svoje
komentare koji se mogu sumirati da im je ovakav način zanimljiviji od klasične
nastave, ali da ovako moraju više raditi samostalno i odgovorno. Dio ih je izrazio
zabrinutost što se Facebook koristi u edukativne svrhe;
na pitanje u kojoj si mjeri savladao gradivo koje se tumačilo pomoću digitalnih
nastavnih materijala velika većina učenika je istaknula da su dobro savladali gradivo;
na pitanje smatraju li da su na ovaj način lakše usvojili gradivo ¾ učenika smatra da
im je ovakav projekt olakšao učenje;
kod usporedbe klasične nastave i ovakvog projekta učenici su podijeljenog mišljenja i
nisu mogli odlučiti što bi izabrali;
na pitanje što im se prilikom izvedbe sata s digitalnim nastavnim materijalom najviše
svidjelo učenici su većinom isticali jednostavnost i dostupnost digitalnih materijala, te
grupni rad;
na pitanje što ti se prilikom izvedbe sata s digitalnim nastavnim materijalom najmanje
svidjelo učenici su se požalili na pretjerano svakodnevno korištenje Interneta, slabu
organizaciju rada unutar grupe te nepovezanost s radom drugih grupa;
kod ocjenjivanja atmosfere na satu u kojem su se koristili digitalni nastavni materijali
većina učenika je odgovorila da je atmosfera bila bolja nego na klasičnoj nastavi;
kod pitanja o potencijalu ovakvog pristupa nastavi u mogućoj zamjeni uloga s
nastavnikom većina učenika je odgovorila da bi koristili digitalne materijale jer je
takav način jednostavniji za nastavnika, jer se učenici potiču na samostalan i grupni
rad i zato što je takav način rada primjeren modernim vremenima;
u posljednjem su pitanju učenici ocjenjivali žele li ubuduće raditi na ovakav način i
većina učenika je odabrala pozitivno.
Loomen u nastavi povijesti
LMS Moodle se u Srednjoj školi Čakovec koristi za obogaćivanje nastave kao i za pomoć
onim učenicima koji su radi sportskih obaveza ili bolesti često odsutni sa nastave. Realizacija
projekta je počela početkom školske godine 2013./2014. Koristi se lokalizirana aplikacija
Loomen radi sigurnosti, prijevoda, optimiziranih modula i sigurnosti prijave korisnika.
Učenici Loomen prvenstveno koriste za vježbanje i pripremu za pisane provjere. Uz zadatke
za vježbanje u tečajeve su do sada uključeni linkovi na tekstove na internetu, video isječci i
dio prezentacija koje su korištene na nastavi. Rad u Loomenu je veliki izazov za nastavnika
jer se usporedo s korištenjem nastavnik i uči metodama rada u Moodleu. Korištenje Loomena
je planirano u godišnjem nastavnom planu i programu uz savjetovanje sa savjetnicom
Agencije za odgoj i obrazovanje. Nastavnik dnevnik rada i impresije povremeno objavljuje na
osobnom blogu. Učenici koji su se na dobrovoljnoj bazi uključili u rad na Loomenu su bili
uključeni u završnu evaluaciju.
Za prvo vježbanje tj. pripremu za pisanu provjeru u kreirano je 98 pitanja u bazi pitanja. Ispiti
su kreirani tako da se pri svakom pokušaju iz baze izvlači 12 nasumičnih pitanja. Učenici su
od 9. do 15. siječnja riješili 448 ispita uz prosječnu ocjenu 3,72.
Na stvarnoj pisanoj provjeri korištena su pitanja iz iste baze. Dio ih je doslovce kopiran, a
drugi dio je u preoblikovan. Ispit je imao 20 pitanja. Vrijedi istaknuti da je bila samo jedna
negativna ocjena, a dotični je učenik na Loomenu samo 3 puta pokušao riješiti test.
Učenici koji su sudjelovali u prvom većem vježbanju ispunili su kratke upitnike. Postavljeno
im je samo 6 pitanja. U ispitivanju je sudjelovalo 29 učenika. 90% ih je koristilo Loomen za
vježbanje. Svi korisnici su smatrali da im je rad uz Loomen dobar način ponavljanja i
uvježbavanja gradiva. U posljednjem pitanju su u tablicu morali ispisati prednosti odnosno
nedostatke vježbanja na Loomenu. Među prednosti takvog vježbanja su uvrstili efikasnost
ovakvog načina ponavljanja i učenja, bolje razumijevanje gradiva, olakšanu pripremu za
provjeru znanja, automatski izračun bodova i ocjenjivanjem te učenje iskustvom na vlastitim
greškama. Kao nedostatke su naveli jezične probleme pri upisivanju kratkih odgovora i
nedostatak verbalne komunikacije s nastavnikom.
Dodana vrijednost projekata – podučavanje o sigurnosti na internetu
Nastavnici mogu koristeći razne online servise dodatno obogatiti nastavu savjetujući učenike
o problemima sigurnosti na internetu. Prilikom korištenja društvenih mreža mogu se odrediti
pravila poželjnog korištenja, definirati mrežni bonton ponašanja prilikom komentiranja i/ili
odgovaranja na tuđe nepoćudne komentare. Na učenike se prenosi i dio odgovornosti dajući
im mogućnost da samostalno objavljuju online sadržaje vidljive javnosti.
Primjerice učenici su prilikom izrade Facebook profila upoznati s problemom i rizicima
lažnog internetskog predstavljanja. Prilikom korištenja Loomena učenici su upoznati sa
sustavom elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr. Tijekom međusobne komunikacije
nastavnik je savjetovao učenike o oblicima profesionalne i odgovorne poslovne komunikacije.
Zaključci
Eksperimentalno korištenje društvenih mreža Facebook i Pinterest, te LMS-a Moodle u
protekle dvije školske godine u Srednjoj školi Čakovec ukazalo je na potrebu nastavka
korištenja IKT-a u nastavi. Na to usmjeravaju rezultati evaluacija koji redom ističu
zadovoljstvo učenika radi korištenja novih metoda rada, zatim opću prihvaćenost društvenih
mreža i njihovog korištenja u edukacijske svrhe. Doduše, postoji određena bojazan dijela
učenika da se na taj način ulazi u dio njihovog slobodnog vremena odnosno da im se isto
dodatno oduzima. Korištenje Loomena ima veliki potencijal i učenici vrlo postepeno otkrivaju
njegove mogućnosti.
Samoprocjena nastavnika je pokazala još uvijek nedostatnu razinu poznavanja rada u LMS-u
Moodle, te potrebu dodatne informatičke edukacije. Također je potrebno problematiku
korištenja IKT-a u nastavi povijesti problematizirati u širim stručnim krugovima.
Literatura
1. Marinović, M. Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja. AZOO, Zagreb, 2014.
2. Stradling, R. Nastava europske povijesti 20. stoljeća. Srednja Europa, Zagreb, 2002.
3. Bratonja Martinović, Lj. Borba za posao težak 300 milijuna kuna: Nakladnici nude lažne
digitalne udžbenike. Novi list, URL: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Borba-za-posao-
tezak-300-milijuna-kuna-Nakladnici-nude-lazne-digitalne-udzbenike (pristupano: 28.5.2014.)
4. Hajdarović, M. Samostalno istraživanje povijesti uz Pinterest. Pogled kroz prozor, Broj 52,
svibanj 2013. URL: http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2013/05/31/samostalno-
istrazivanje-povijesti-uz-pinterest/ (pristupano: 13.6.2014.)
5. Matijević, M. Humor u nastavi. Una-MTV, Zagreb, 1994.
6. Poljak, V. Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1990.