ArticlePDF Available

Critical reception of Russell's 'History of western philosophy' and 'Wisdom of the West'

Authors:

Abstract

In this paper, the author critically considers the reception of one of the greatest thinkers of modern Western civilization, Bertrand Russell (1872-1970), analyzing his epochal works "History of Western Philosophy", "Wisdom of the West" and other writings. In addition to his other works in logic, mathematics and other scientific disciplines, I paid special attention to the political and legal dimension.
Univerzitetska misao - časopis za nauku, kulturu i umjetnost [ISSN: 1451-3870]
Vol. 19, str. 119-126, 2020 god., web lokacija gde se nalazi rad:http://um.uninp.edu.rs
Tematska oblast u koju se svrstava rad: Društvene i humanističke nauke / podoblast: Filozofija
Datum prijema rada: 10.10.2020. UDK:14 Расел Б. Datum prihvatanja rada: 30.12.2020.
14:929 Расел Б. doi: 10.5937/univmis2019119P
Pregledni rad
KRITIČKA RECEPCIJA RASELOVE „HISTORIJE ZAPADNE
FILOZOFIJE“ I „MUDROSTI ZAPADA“
Jasmina Pljakić Nikšić
Univerztet u Novom Pazaru,
Novi Pazar, Republika Srbija
j.pljakic@uninp.edu.rs
Apstrakt
Autorica u ovom radu kritički razmatra recepciju jednog od najvećih mislilaca savremene
zapadne civilacije Bertranda Rasela (1872-1970) analizirajući njegova epohalna djela
„Historija zapadne filozofije“ , „Mudrosti Zapada“ i druge spise. Pored ostalih njegovih djela
iz logike, matematike i drugih naučnih disciplina, posebno sam obratila pažnjuna političko-
pravnu dimenziju.
Ključne reči: savremene pravno- političke teorije, filozofija, historija zapadne filozofije,
Mudrost Zapada, Raselova filozofija
CRITICAL RECEPTION OF RUSSELL'S "HISTORY OF
WESTERN PHILOSOPHY" AND "WISDOM OF THE WEST"
Abstract
In this paper, the author critically considers the reception of one of the greatest thinkers of
modern Western civilization, Bertrand Russell (1872-1970), analyzing his epochal works
"History of Western Philosophy", "Wisdom of the West" and other writings. In addition to his
other works in logic, mathematics and other scientific disciplines, I paid special attention to
the political and legal dimension.
Key words: contemporary legal-political theories, philosophy, history of western philosophy,
Wisdom of the West, Russell's philosophy.
UVOD
Nije jednostavno pisati o tako istaknutom britanskom i svjetskom folozofskom
misliocu i stvaraocu Bertrandu Raselu čije je djelovanje prema mišljenju poznatog
suvremenog filozofa dr. Š. Krcića obilježilo epohu XX- tog stoljeća. Upravo iz
njegovog, ne samo filozofskog i pravnog već i javne njegove djelatnosti čiji je rezultat
pokretanje čuvenog “Raselovog suda za ratne zločine” u povodu američke aagresije
na Vijetnam 1968. god, što je presudno utjecalo na njegovu slavu i javno držanje.
120 | Jasmina Pljakić Nikšić
Takvih mislilaca je vrlo malo ne samo u evropi već i u svijetu. Njegovim tragom su
išli, smatra dr. Š. Krcić, bosanski filozof Filipović i srbijanski filozog jugoslovneske
orjentacije Miladin Životić. međutim, oni sui z manjeg naroda i i z zemalja koje nisu
dovoljno aformirale filozofsku i političku misao.
U skladu sa mojim pravno- filozofskim interesovanjem odlučila sam se da
analiziram djelo jednog od najglasovitijih zapadnih mislilaca, Bertranda Rasela, koji
je svojim originalnim idejama, ne samo u filozofiji već i u logici, matematici,
političkoj i društvenoj teoriji, a posebno u oblasti prava skrenuo pažnju ne samo
britanske već i svjetske javnosti što je presudno uticalo da mu 1950. g. Novelov
komitet dodijeli Nobelovu nagradu za književnost i filozofiju.
Ključni zadaci i ciljevi ovog rada jesu da predstavim portret ovog mislioca, koji
su najveći znalci filozofije, nauke i političke misli uvrstili u sam vrh epohalnih ličnosti
XX stoljeća. Njegovs djela “Historija zapadne filozofije”, “Mudrost Zapada”,
“Logika”, te “Utilitarizam Džona Stjuatra Mila” spadaju u ključna djela pravne i
dilozofske misli danas.
1. Uvod u filozofsko- političku i pravnu misao Bernarda Rasela
Bertrand Artur Vilijam Rasel (engl. Bertrand Arthur William Russell, 3rd Earl
Russell) rođen je 18.maja 1872. godine u plemićkoj porodici. Veoma rano je ostao
bez roditelja, majka mu je umrla kada je imao 2 godine, a otac kada je imao 4. Bertrand
Rasel je studirao filozofiju i logiku na Univerzitetu Kembridž od 1890. godine. Postao
je član Triniti koledža 1908, godine. 1920. je putovao u Rusiju i posle toga predavao
u Pekingu filozofiju jednu godinu dana. Rasel je jedno vrijeme pisao popularne knjige
iz oblasti fizike, etike i obrazovanja za laike.Sa suprugom Dorom osnovao je
eksperimentalnu školu "Beacon Hill" (u prevodu „Svetionik na bregu“) 1927.
godine.1939. preselio se u Santa Barbaru i predavao na univerzitetu Kalifornija u Los
Anđelesu. Bio je postavljen za profesora na Gradskom koledžu u Njujorku odmah
posle toga, ali posle javnog negodovanja postavljenje je povučeno; njegovo radikalno
mišljenje učinilo ga je moralno nepodobnim za predavača na ovom koledžu. U
Britaniju se vratio 1944.i ponovo je predavao na Triniti koledžu.Bertrand Rasel je
napisao tri toma svoje autobiografije krajem 1960-ih godina i preminuo je 2.februara
1970. u Velsu u svojoj 98. godini. Njegov pepeo je rasejan u planinama Velsa.Treba
pomenuti i da je Rasel poznat kao osnivač i vođa poznatog „Prekog suda“ u kome su
bili osuđivani svi zločini SAD u Vijetnamskom ratu tokom 50-ih i 60-ih godina
dvadesetog vijeka.
Impozantnom erudicijom svoje učenosti i uticaja, Bertrand Rasel je po
mišljenju pojedinih autora u svom vremenu zauzimao mjesto koje su u ranijim
periodima filozofske plime zauzimali Aristotel, Hegel, itd.Rasel je objavljivao brojna
djela iz filozofije, logike, ekonomije i politike, i time postepeno osvajao i ostale
granice učenosti koje su bile u polju njegovog genijalnog interesovanja.(Vuksanović,
V., 2003)
Kritička recepcija Raselove „Historije zapadne filozofije“ i „Mudrosti
Zapada“ | 121
2. Ključne teme Raselove filozofsko- političke i pravne teorije
2.1. Recepcija Raselove „Historije zapadne filozofije“
Uz poznate historije filozofije od znamentiih autora, Hegela (Historija filozofije
u 3 toma, te Vilhema Vindelbalda (povijest filozofije u 2 toma) Raselova “Historija
zapadne filozofije”, pored ostalih istočnih i zapadnih autora spada u rijetko sintetično
prezentiranje povijesti filozofskog mišljenja. Riječ je o jednom od najcitiranijioh djela
iz oblasti filozofske literature koja je na pregledan način prikazala stanje duha kroz
povijest filozofije.
Shvatanja o životu i svijetu koja nazivamo filozofskim proizvod su dvije vrste
činilaca.prvi su nasljeđena religijska I etička shvatanja: drugi, neka vrsta istraživanja
koje bismo mogli nazvati naučnim upotrebljavajući ovu riječ u najširem značenju.
(Rasel B., 2015, pp. 7) Bernard Rasel se poslužio svojom vrhunskom logikom da
predstavi na jasan i razgovjertan način pregled historije filozofije od najranijih
vremena na drevnom istoku, od Kine, Japana, Indije, srednjeg Istoka, grčke
civilizacije (analizirajući biranim riječima i mislima periodizaciju stare antičke
filozofije, kosmološki, antropološki i sistematski period gdje je najveći prostor
posvetio nezaobilaznim filozofskim ličnostima, Sokratu, Platonu i Aristotelu) i
filozofije preko islamske srednjovjekovne filozofije posebno andaluzijske islamske
filozofske škole o čemu je Rasel bez prerasuda pristupio prezentaciji islamskih
vrijednosti filozofdkih mišljenja, posebno djela Ibn Sine, Ibn Ružda, Farabija, El-
Gazalija pa sve do Ibn Haduna, koji su zapaženo uticali na formiranje renesansne
imoderne filozofije u Evropi. Zapažen prostor Rasel je posvetio i srednjovjekovnoj
filozofiji, ranoj i poznoj, posebno rasvjetljavajući ključne ideje filozofskih ličnosti,
koji su bili vezani koliko za teologiju toliko i za filozofiju, Toma Akvinski i Avgustin
Aurelije.Zatim, Rasel je brižljivim logičkim slijedom predstavio u svom djelu
Historija zapadne filozofije pravce modrernog mišljenja od renesanse (Leonardo da
Vinči, Montejn, Đordano Bruno, Kopernik, Njutn i dr.), racionalističke misli (Dekart,
Spinoza, Lajbnic), klasična empiristička engleska filozofija (Bekon, Bertli, Hjum,
Džon Loki, Hobs), francusko prosvetitljestvo (Volter, Ruso, Didro, Holbah,
Helvecijus, Monteskije i dr.). Pored toga centralni dio Historije zapadne filozofije
predstavlja Raselova analiza njemačke klasične filozofije (Emanuel Kant, Fihte,
Šeling i Hegel), kojima ovaj autor posvjećuje najveći dio pažnje posebno tumačeći
sistem transcendentalnog ideallizma koji prema njemu predstavlja sam vrh svjetske
filozofije. Najzad, Rasel posvećuje i pažnju aktuelnim zbivanjima u savremenoj
filiozofskoj misli kojoj i sam pripada, posebno po logičko- pozitivističkoj poziciji.
Među savremenim strujama i ličnostima filozofije Rasel je obradio u svojoj epohalnoj
knjizi ipravce: filozofiju egstistencije- egzistencijalizam, marksizam, pragmatizam,
pozitivizam, fenlomenologiju, filozofiju života, pragmatizam i druge struje
savremenog mišljenja. Prema Raselu najznačajnije ličnosti savremene filozofije
spadaju Šopenhauer, Foerbah, Karl Marks, Bruno Bauer, Hese, Hajne, Džon Stjuart
Mil, Džon Djui, Ogist Kont, Husel, Hajdeger, Jaspers i dr. Prema riječima Rasela
postoje mnge historije filozofije ali nijedna od njih nema cilj Historije zapadne
filozofije koji se ogleda u tome da se svaki filozof prikaže kao čovjek u kojem su se
iskristalisale i koncentrisale misli i osjećanja koja su u jednom meodređenom i
122 | Jasmina Pljakić Nikšić
rasplinutom obliku bila svojstvena zajednici kojoj je on pripadao. Još od najranijih
vremena filozofija nije bila samo stvar škole ilki raspravljanja među šačicom učenih
ljudi. Ona je bila sastavni dio života u zajednici. (Rasel B., 2015, pp. 6)
Bez obzira što je u mnogim intervjuima i predavanjima Rasel isticao da su
velike i debele knjige veliko zlo za isčitavanje, ipak Historija filozofije pripada
djelima obimnog sadržaja, koju je kao takvu autor logički prenio studentima i drugim
pasioniranim ljubiteljima filozofije uvažajući sve specifičnosti pravaca. S toga nam je
bilo zadovoljstvo da proučimo ovo kapitalno djelo iz historije filozofije, bez obzira
što je naslovljeno kao historija zapadne filozofije ona svojim sadržajem baca svjetlo i
na istočnu, orjentalnu, još bliže islamsku filozofiju i omogućava dijalog ideja istoka i
zapada. Upravo zbog toga sadržaj ne predstavlja opterećenje.
2.2. Kritički aspekti sagledavanja Raselovog epohalnog djela
„Mudrost Zapada“
Knjiga pod nazivom ”Mudrost Zapada”, njegovo je potpunije i sažetije djelo u
odnosu na predhodno izdanje, ”Historija zapadne filozofije”. Po mišljenju samog
Rasela, ona simboliše ”manje zlo”, ako se prisjetimo upozorenja aleksandrijskog
pjesnika Kalimaha, čije su se riječi održale i danas redovima da, ”Debela knjiga je
veliko zlo”. (Vuksanović, V., 2003)
Prema Raselu filozofija svojata svo znanje svijeta bilo ono takvo ili ne, ono je
vladajuće mišljenje na svjetskoj pozornici ljudskog iskustva koje pokazuje da filozofi,
prema njemu, ne trebaju znati ništa ni o čemu sigurno je posve krivo. Dalje, on
velikodušno se vraća grčkoj filozofiji kao temeljima evropske kulture i
civilizacije.Rasel posebno to pokazuje u svom prologu, djelu, kada se pita “što filozofi
rade kad rade(Rasel B., 2015, pp. 6). Ovo je doista čudno pitanje, kaže Rasel i
možemo pokušati na njega odgovoriti tako da najprije kažemo šta oni ne rade. U
svijetu oko nas ima mnogo stvari koje su prilično dobro poznate, uzmite, na primjer,
rad parnog stroja, to spade u područje mehanike i termodinamike, zatim, znao prilično
mnogo o građi ljudskog tijela i njegovom funkcionisanju- to su stvari koje se
proučavaju u anatomiji i fiziologiji. Napokon, uzmite kretanje zvijezda, o kojim
podosta znamo, a to spade u astronimiju. Svi ovakvi primjeri posve određenog znanja
pripadaju ovoj ili onoj znanosti- kaže ovaj značajni engleski mislilac. Dalje, on
ukazuje na osebujnost, smisao i problem filozofije, posebno u kontekstu matematike,
kao znanosti o brojevima, te filozofiju pokušava definirati sa više filozofskih stavova,
kao jedini način da se dokuči šta filozofija jeste, da se filozofira. On u tom kontekstu,
kao glavni cilj svog razmišljanja u ovoj knjizi datoj sa jezgrovitim naslovom “Mudrost
Zapada” pokazuje kako su to ljudi i mislioci mislili i razmišljali u prošlosti sve do
današnjih dana.
U ovoj veoma korisnoj knjizi, Rasel prati razvoj ljudskog stvaralaštva oličenog
u duhovnim i naučnim vrijednostima zapadnoevropske civilizacije, odnosno njenim
intelektualnim počecima posijanim prije dvije i po hiljade godina. Međusobni uticaj
ideja u vremenima iza nas, razvoj filozofskih pojmova i s druge strane razvoj
političkih i ekonomskih institucija koje su postepeno pratile tehnološke i kulturne
okvire postojanja i vrijednosti, sa autorovim impozantnim prikazivanjem njihovog
Kritička recepcija Raselove „Historije zapadne filozofije“ i „Mudrosti
Zapada“ | 123
nastanka zaista su postale prigodne za sve čitaoce koji makar i znatiželjno nastoje da
oforme okvirna saznanja o kulturološkim vodiljama naše prošlosti. (Vuksanović, V.,
2003) Nakon prologa, uvođenja u samu bit djela Rasel čitatelja uvodi jednim drugim
lakšim metodom u zapadnu misao, povezujući je sa orjentom prije Sokrata. Zatim se
bavi Sokratam koji se kao filozof pita o općim pitanjima o porijeklu stvari i rješavanju
enigma dualizma koji povezuju stvarnost, dobro i zlo, sklad i nesklad koji se
filozofijom protežu na sve moguuže strane kako bi rušili granice mišljenja. U tom
kontekstu Rasel nam daje veoma interesantno tumačenje kosmološkog učenja u
grčkoj filozofiji, posebno analizirajući Talesove misli, zatim Aneksimandrovu
hipotezu o slobodnoj putanji, Aneksimenu i drugim milećanima.Veoma interesantno
u okviru Mudrosti Zapada filozof Rasel predstavlja Pitagorinu matematičku filozofiju
i njen značaj za opšta pravila ljudskog mišljenja.Prema njemu, posebno privlači
pažnju Heraklitovo učenje o stalnom mijenjanju (koji je prema Hegelu prvi
dijalektičar u historiji filozofije).Ovo kretanje svjedoči i logičan slijed Heraklitovih
fragmenata da sve teče i sve se mijenja (grč. panta rhei, Simplikije). Naravno, zapažen
prostor posvećuje i atomistima koji su slijedili Heraklita i Anaksagora što je značajno
uticalo da se i na Zapad prenese znanost koja ima izvorište u samoj biti filozofije.
Svakako, Atina je izrodila Sokrata kao najvećeg mislioca svijeta koji će značajno
utjecati na zapadnu civilizaciju bez obzira što njegovim idejama ne pripada. Njegove
ideje je vrhunski i stilistički razradio njegov sljedbenik i najveći idealista u filozofiji,
Platon, posebno u svojim djelima Država i Zakoni, Dijalozi, Odbrana Sokratova i smrt
i drugim spisima.Dalje tumačenje kopče između Istoka i Zapada svakako ima
Raselovo poimanje enciklopedijskog mislioca i utemeljivača mnogih znansvenih
disciplina Aristotela (384-322 p.n.e.)gdje vrhunac njegovog mišljenja predstavlja
logika u djelu Organon, a politička misao u djelu Politika i Nikomahova etika.
Posebnu dimenziju ovih filozofskih učenja dale su formirane prve škole
filozofije Platonova akademija (na čijem ulazu je pisao “Ko ne poznaje geometriju,
nek ne ulazi u akademiju”) gdje je Platon razvio dijaloge i sjećanje na svog plemenitog
učitelja Sokarta i Aristotelova Likej škola peripatetičkog besjedničtva u kojem je
Aristotel kritički tumačio učenje svoga učitelja Platona.
Rasel bez prdrasuda za razliku od brojnih njegovih savremenika u ovom djelu
ukazuje na značaj muslimanske kulture koja je nikla u Siriji ali su sa središtem
duhovnog razvoja postale Perzija, današnji Iran i Španija. Rasel kaže „u Siriji su Arapi
naslijedili aristotelovske tradicije kojima su bili skloni Nestorijanci u vrijeme kada se
ortodoksni katolicizam držao neoplatonskog učenja. Mnogo zbrke, međutim, izazvala
je činjenica da su se Aristotelova učenja pomiješala sa određenim neoplatonskim
utjecajem .U Perziji su muslimani upoznali indijsku matematiku i uveli arapske
brojeve koji bi se zapravo trebali zbvati indijski. Perzijska civilizacija dala je pjesnike
kao što je Firdusi i održala visoki stupanj umjetnosti unatoč navali Mongola u 13.
stoljeću“ (kaže Rasel, str. 151). Zatim, posebno ukazuje ovaj mislilac i dokazuje da je
Španija tada dala istaknutog islamskog filizifa Ibn Ružda- Averojdsa (1126- 1198),
rođenog u Kordobi u kadijskoj obitelji. Prema njemu, ovaj mislilac će kasnije
preporoditi svojim idejama zapad, a posebno u sferi metafizike u poimanju
besmrtnosti duše pa su oni koji koji su slijedili besmrtnost se zvali od milja Aveoisti.
U daljoj analizi djela Mudrost zapada posebno nam skreću pažnju poglavlja koja
124 | Jasmina Pljakić Nikšić
govore o hrišćanstvu i ranoj patristici kao i zatvorenosti srednjovjekovne hrišćanske
civilizacacije koja će doživjeti veliki preporod renesansnom filozofijom, posebno
pojavom književnika Dantea Aligijerija (1265-1321) i ukazuje na reflekse njegovog
kapitalnog djela „Božanstvena komedija“.
Posebno poglavlje ove knjige, u kojem se ogleda racionalnost ovog nadahnutog
zapadnog filozofa jeste rađanje moderne filozofije gdje na jednostavniji način sa
većim iskustvom prišao ovoj grani mišljenja u odnosu na djelo Historija zapadne
filozofije. U kontekstu tumačenja moderne filozofije Rasel skreće pažnju na lik i djelo
istaknutog političkog mislioca Nikolu Makijavelija (1469-1527) i na njegovo kultno
djelo Vladalac (koije počiva na stavu cilj opravdava sredstva) čime je utemeljio
modernu zapadnu filozofiju koju će kasnije nastaviti Monteskije kod Francuza, Hobs
kod Engleza, Kant, Fihte i Hegel kod Njemaca.
Značajno je istaći gledište sandžačkog filozofa dr. Š Krcića, koji je u svom djelu
„Filozofski putokazi“, između ostalog istakao: „...malo je mislilaca u suvremenom
dobu koji su izazvali takvu pažnju ćitave svjetske javnosti kao što je to učinio Bertrand
Rasel. Njegova velika zasluga jeste u tome da je upravo u život stavio dostojanstvene
ideje od Sokrata preko andaluzijskih mislilaca i Bin Ružda, te Kanta, Fihtea, Hegela,
Marksa i svojih suvremenika, time što je svoju viziju svijeta želio realizirati kao
pogled na svijet i u cilju stvaranja moralnog društva i oduprijeti se ekspanzistilčkim
zapadnim projektima okupacije pojedinih afričkih i azijskih zemalja. Na taj način
djelo B. Rasela će živjeti sve dok postoji misao ovog svijeta jer ona nas upućuje na
dostojanstvo ljudskog življenja u miru i dobroti.“(Krcić, Š., 2007, pp. 307)
S druge strane crnogorski i vojvođanski filozof dr. M. Perović je u svom djelu
„Filozofija“ i „Etika“ istakao da se danas ozbiljno filozofski ne može misliti bez
poznavanja Raselove misli koja značajno doprinosi novoj sistematizaciji filozofskih i
političkih pokreta u svijetu.(Perović, M., 2002)
Pored toga naša analiza išla bi mnogo u šitrinu kada bi samo analizirali časopis
„Filozofska nalaiza“ iz Zagreba koja je posvetila poseban temet Raselovom djelu. U
tom pravcu Debatni klub studenata IUNP-a je u više navrata u svojim raspravama i
diskusijama ukazivao na velike povijesne i filozofske ideje B. Rasela, što je imao
priliku da javno pohvali i beogradski sociolog i analitičar, Radoslav Ratkov dr.
Ratko Božović i drugi značajni mislioci od kojih je nezaobilazno ime bosanskog
filozofa Arifa Tanovića koji je na sarajevskom univerzitetu krajem 60-tih godina XX-
tog stolježa odbranio doktorsku disertaciju o životu i djelu B. rasela.Čedomir Čupić
Gledano u cjelini djelo Mudrost zapada pokazuje svim svojim sadržajem jedan
elegantan pristup razvoju ideje od Sokrata (stara Grčka) do Serena Kjerkegora (1813-
1855) u savremenoj filozofiji. Među naukama kojima ovaj mislilac pridaje važnost,
pored filozofije, logičkim redom su sljedeće nauke: matematika, astronomija, fizika,
hemija, biologija i sociologija odnosno filozofija društva.
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Filozofija se tokom cijele svoje historije sastojala iz dva dijela, koja su bila
neskladno pomiješana: sa jedne strane teorija o prirodi svijeta, a sa druge strane etičko
Kritička recepcija Raselove „Historije zapadne filozofije“ i „Mudrosti
Zapada“ | 125
i političko učenje o tome koji je način života najbolji. Nemogućnost da se ovo dvoje
jasno odvoji bila je izvor mnogih sukoba mišljenja. Filozofi, od Platona do Vilijama
Džejmsa, dopustili su da njihova mišljenja o sastavu vaseljene budu pod uticajem
njegove sklonosti ka moralisanju; pošto su pretpostavljali da znaju koja bi vjerovanja
mogla učiniti ljude moralno savršenim, oni su izmislili argumente, često vrlo
sofističke da bi dokazali da su vjerovanja istinita. (Rasel B., 2015, pp. 753) Upravo
gore navedeno oslikava Raselovo bavljenje filozofijom na jedan sistematičan način
koji će filozofe smjestiti u širi društveni kontekst zajednice i vremena u kojem su
živjeli. Na taj način filozofska razmišljanja i pitanja koja postavljaju neće biti
posmatrana, kako sam Rasel kaže, u vakumu i izolovano od mišnjenja drugih i
drušvene zbilje. O svakoj od pojedinih poglavlja razmatranih djela postoje brojne
knjige ali je Rasel uspio da filozofsku povijest sabere tako da nestručnjaci ali i
stručnjaci sagledaju stvar u cjelini. Njegova djela predstavljaju pregled i odabir
najznačajnijih filozofa i pravaca u povijesti koji nije ni previse opsežan, niti detaljan
ali je svakako sažet i šematizovan, te na taj način čitaoca podsjeća na povijest od
vremena do vremena u okolnostima specifičnim za svako od filozofskih stajališta.
LITERATURA
1. Bertrand Rasel: Historija zapadne filozofije, Nova knjiga, Podgorica, 2015. g.
2. Bertrand Rasel, Mudrost Zapada, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1970. g.Bjegović V.,
3. Rasel, B., Mudrost zapada
4. Milenko Perović, Filozofija, Novi Sad, 2002. godina
5. Krcić Š. , Filozofski putokazi, FUN Novi Pazar, 2007. godina
6. Životić, M., Pragmatizam, Beograd, 1989. godina
7. Tanoviž, A., Život i djelo, B. Rasela, ANUBiH, Sarajevo, 1980. g.Vuković D., Živković
RESUME
Health education is an active process of learning and training individuals and the
community to use acquired knowledge of health. The goal of health education is to adopt
and apply the right attitude towards a healthy lifestyle and an active contribution to
protecting one's own health and community health. Health education is not just a
dissemination of health information, but an active learning process through many
experiences in life. Promoting health is the cultivation and improvement of life styles and
other social, economic, and individual environmental factors that are beneficial to health.
The importance of launching all forms of partnership in the delivery of health education
work, campaigns and promotional campaigns according to the Public Health Calendar is
one of the specific goals of the health education program. With educational work, teaching
staff and students are trained to recognize basic approaches to health promotion,
individual principles and community-based approach. In this way, they would be able to
master the skills to improve information, knowledge and attitudes of the general
population as well as vulnerable population groups in relation to the most important risk
factors for the emergence of the most common diseases, as well as ways to prevent them.
Through acquired skills, teaching staff influence the adoption of healthy habits for
maintaining healthy lifestyles in different population groups, as well as techniques for
126 | Jasmina Pljakić Nikšić
performing the appropriate method in health education, emphasizing the positive
dimensions of health. Health education. teaching staff and their students show readiness
to cooperate with many partner organizations respecting the principles of team work, the
principle of volunteering and massiveness. The process of planning and programming
health education in educational institutions represents a dynamic process of predicting
measures and actions, in order to achieve goals in the field of education and upbringing.
The development of the annual Health Care Work Program represents a segment of the
education program, realizing it through cooperation and teamwork between health
workers, individuals, families and communities, all through the coordinator for health
education. It should also be checked whether adequate collaboration with healthcare
professionals has been planned and done as the most important partners in health
promotion activities and whether there are common decisions on topics and priorities that
are priorities. In relation to the protection, preservation and promotion of health in a
vulnerable category of population and the acquisition of knowledge and habits of a healthy
lifestyle, these health care groups should provide a constructive and reliable choice of
behavioral patterns that embed health promotion into lifestyle. After statistical data
processing of the results of surveys conducted with school children and youth, teachers,
educators and parents on priority topics and needs for the preservation, protection and
improvement of health, it can be concluded that all these data are very important for
planning health education, and later for the realization and evaluation of these software
tasks in order to recognize the risk factors and adopt healthy lifestyles.
ResearchGate has not been able to resolve any citations for this publication.
ResearchGate has not been able to resolve any references for this publication.