Content uploaded by Željko Smolčić
Author content
All content in this area was uploaded by Željko Smolčić on Dec 17, 2020
Content may be subject to copyright.
A preview of the PDF is not available
GRADSKO KUPALIŠTE U CRIKVENICI - NASIPAVANJE ILI DOHRANA (CRIKVENICA CITY BEACH - FILLING OR NOURISHMENT)
Preprints and early-stage research may not have been peer reviewed yet.
Abstract
U radu je kronološki opisan postupak davanja koncesije na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje plaže Gradsko kupalište u Crikvenici. Naglasak je dan na problematičnu definiciju i tumačenje pojmova nasipavanje i dohrana plaže. Iako je Hrvatska pomorska zemlja nema jednoznačno i nedvojbeno određena značenja pojmova za zahvate nasipavanja i dohrane plaže. Cilj rada je ukazati na moguće posljedice nepostojanja zakonskog okvira, definicija i tumačenja aktivnosti nasipavanja ili dohrane plaže. Ovakva situacija pravno je nesigurna i omogućuje zahvate u prostoru koji predstavljaju kršenje osnovnih postulata zaštite okoliša, a što je u Hrvatskoj postala česta praksa.
The paper chronologically describes the procedure for granting a concession on the maritime domain for the construction and economic use of the Crikvenica city beach. Emphasis is placed on the problematic definition and interpretation of the concepts of beach filling or nourishment. Although Croatia is a maritime country, there is no an unambiguously and unequivocally defined meaning of terms for beach filling or nourishment.The aim of this paper is to point out the possible consequences of the lack of a legal framework, definition and interpretation of the activities for beach filling or nourishment.This situation is legally uncertain and allows interventions in space that violate the basic postulates of environmental protection,and which has become a common practice in Croatia.
ResearchGate has not been able to resolve any citations for this publication.
T. Duplančić Leder et al. USPOREDBA ALGORITAMA ZA KARTIRANJE OBALNE CRTE SATELITSKIM METODAMA Pregledni članak Review Paper UDK 528.92(210.5) Primljeno (Received): 11.1.2019.; Prihvaćeno (Accepted): 18.7.2019. U radu su prikazane metode određivanja obalne crte, a detaljnije je prikazana metoda korištenja algoritama daljinske detekcije. Analizirani su rezultati najčešće korištenih algoritama vodenih indeksa: NDWI, MNDWI, AWEI_nsh, AWEI_sh i WRI, koji se koriste za potrebe određivanja obalne crte ili općenito vodenih površina. Algoritmi su primijenjeni na Landsat 8 i Sentinel 2 satelitskim scenama, a kao testno područje je odabrana srednja Dalmacija. Nakon izračuna vodenih indeksa, na područjima je provedena nenadzirana klasifikacija, zatim reklasifikacija i na kraju je prikazana ocjena točnosti klasifikacije pojedinog indeksa. Rezultati su u krupnijem mjerilu prikazani na dva područja: ušće rijeke Jadro u Solinu i ušće rijeke Cetine u Omišu. Analiza rezultata je pokazala da najbolje rezultate daje NDWI, a najlošije AWEI_nsh vodeni indeks. Ključne riječi: vodeni indeksi, obalna crta, daljinska detekcija, Landsat 8, Sentinel 2 Prof. dr. sc. Tea Duplančić Leder Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu Matice hrvatske 15, 21000 Split tleder@gradst.hr Doc. dr. sc. Nenad Leder Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu Ruđera Boškovića 37, 21000 Split USPOREDBA ALGORITAMA ZA KARTIRANJE OBALNE CRTE SATELITSKIM METODAMA 1. UVOD Obalna crta je fizikalno-geografski pojam koji predstavlja granicu između mora i kopna te ovisi o oscilaciji razine mora. Prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji (International Hydrographic Organization-IHO) većina pomorskih zemalja definira obalnu crtu kao presjek srednje razine visokih voda (SRVV, eng. Mean High Water-MHW) (IHO, 2005) s kopnom. U Republici Hrvatskoj obalna je crta definirana kao ploha geoida određena srednjom razinom visokih voda na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5" i naziva se "Hrvatski referentni sustav obalne crte za epohu 1971.5-skraćeno HRSOC71" (Domijan i dr., 2005.). Obalno područje (prema Programu Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša) označava geomorfološko područje s obje strane obalne crte, u kojem se međudjelovanje pomorskih i kopnenih zona odvija kroz složene ekološke sustave (biotske i abiotske), životni prostor ljudskih zajednica i njihovih društveno-gospodarskih aktivnosti. To područje je geografski definirano vanjskom granicom teritorijalnog mora i pojasom kopna do prve cestovne ili željezničke komunikacije u užem smislu, odnosno do vrha prve planine u širem smislu (UNEP, 2002.). Obalna zona obično uključuje obalu mora (oceana), kao i dio kopna koji s njim graniči i na kojega more ima utjecaj (Duplančić Leder i Leder, 2009.). Obalna zona je dinamičan prostor intenzivne gradnje i eksploatacije te se nalazi pod utjecajem intenzivnih klimatskih promjena (podizanje razine mora) koje utječu na njenu morfologiju. Određivanje i praćenje položaja obalne crte važna je zadaća obalnog inženjerstva i koristi se za širok raspon aplikacija, ali i kao osnova za određivanje granice teritorijalnog mora (Duplančić Leder i dr., 2008.). Zbog prostorno-vremenskih varijacija kopna i oscilacija razine mora, obalne crte se moraju kontinuirano redefinirati i određivati.
Obalna crta u infrastrukturi prostornih podataka o moru. U: Medak, D., ur. III simpozij ovlaštenih inženjera geodezije 2010. Opatija: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, str
- Duplančić Leder
- T Leder
Duplančić Leder, T., Leder, N. (2010) Obalna crta u infrastrukturi prostornih
podataka o moru. U: Medak, D., ur. III simpozij ovlaštenih inženjera geodezije
2010. Opatija: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, str. 120-125.
Službene novine Primorskogoranske županije" br. 25/07, 18/08 -ispravak, 49/11, 2/12 -ispravak, 17/14, 39/14
- Prostorni Plan Uređenja Grada Crikvenice
Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice ("Službene novine Primorskogoranske županije" br. 25/07, 18/08 -ispravak, 49/11, 2/12 -ispravak, 17/14,
39/14, "Službene novine Grada Crikvenice" br. 21/16 i 23/16 -pročišćeni
tekst)
Službene novine Primorskogoranske županije" br. 18/08, 34/14
- Urbanistički Plana Uređenja Crikvenica
- Centar
Urbanistički plana uređenja Crikvenica Centar ("Službene novine Primorskogoranske županije" br. 18/08, 34/14, "Službene novine Grada Crikvenice" br.
29/17, br. 67/19)
Geodetski snimak stanja glavne plaže Crikvenica: Cadcom d
- D Car
Car, D. (2016) Geodetski snimak stanja glavne plaže Crikvenica: Cadcom d.o.o.
Zagreb.
Uređenje podmorskih i priobalnih dijelova gradske plaže u Crikvenici: MareCon d.o.o. Rijeka
- D Hrešić
Hrešić, D. (2017) Uređenje podmorskih i priobalnih dijelova gradske plaže u
Crikvenici: MareCon d.o.o. Rijeka.
Idejno rješenje Gradske plaže u Crikvenici: Zelena infrastruktura d
- B Andrašić
Andrašić, B. (2018) Idejno rješenje Gradske plaže u Crikvenici: Zelena
infrastruktura d.o.o. Zagreb.