Content uploaded by Vera Cubela Adoric
Author content
All content in this area was uploaded by Vera Cubela Adoric on Mar 16, 2021
Content may be subject to copyright.
Content uploaded by Vera Cubela Adoric
Author content
All content in this area was uploaded by Vera Cubela Adoric on Nov 05, 2020
Content may be subject to copyright.
AnaProroković
VeraĆubelaAdorić
ZvjezdanPenezić
IvanaTucakJunaković
ZBIRKA
PSIHOLOGIJSKIH
SKALAIUPITNIKA
Svezak6
Zadar,2012.
Izdavač
Publisher
SVEUČILIŠTEUZADRU
UNIVERSITYOFZADAR
Glavniiodgovorniurednik
EditorinChief
AnaProroković
Tajnikiizvršniurednik
SecretaryandManagingEditor
ZvjezdanPenezić
Uredništvo
EditorialBoard
AnaProroković,VeraĆubelaAdorić,ZvjezdanPenezić,IvanaTucakJunaković
Recenzenti/Reviewers
prof.dr.sc.AnitaVulić‐Prtorić
prof.dr.sc.DragutinIvanec
ISBN953‐6721‐04‐X(cjelina)
ISBN 978-953-331-012-1 (svezak 6)
CIP-Katalogizacija u publikaciji
Znanstvena knjižnica Zadar
UDK 159.9.072(035)
ZBIRKA psihologijskih skala i upitnika /
Katica Lacković-Grgin ... <et al.>. - Zadar :
Filozofski fakultet, 2002- . - sv. ; 30 cm
Bibliografija.
ISBN 953-6721-04-X (cjelina)
Sv. 6 / Ana Proroković ... <et al.>. – Zadar:
Sveučilište, 2012. – 90 str. : ilustr.
ISBN 978-953-331-012-1
1. Lacković-Grgin, Katica
100830032
57
Skalavjerovanjaunepravednostsvijeta(VUNS)1
Konstruiralaipriredila:VeraĆubelaAdorić
1. Teorijskaosnova
Individualnerazlikeuvjerovanjimaopravednostisvijetaufokusu su istraživanja u domeni
socijalnepsihologijepravdeodpočetka1970‐ih.Ovomistraživačkominteresuprethodiojeniz
istraživanja, potaknutih tzv. hipotezom o pravednom svijetu (Lerner, 1965, prema Lerner i
Simmons,1966),ukojimajeprovjeravanatemeljnapretpostavkadaće,zbogpotrebeda
sačuvajufundamentalnovjerovanjedajesvijetukojemžive,uosnovi,pravedan,nadoživljenuili
opaženu nepravdu ljudi reagirati njezinim ispravljanjem (ako je intervencija moguća) ili
reinterpretiranjem putem okrivljavanjažrtvei/iliumanjivanjanepravednostisituacije(ako
intervencijanijemoguća)(v.detaljnijekodĆubela,2001;Lerner,1980).
Potaknutizapažanjem dareakcije na ovakve, eksperimentalnoinduciranei svakodnevne
situacije nepravde pokazuju i određeni interindividualni varijabilitet,RubiniPeplau(1975)
pretpostavilisudapostojerelativnostabilneindividualnerazlikeusnazipotrebedasesačuva
fundamentalnovjerovanjeupravednostsvijeta(VUPS)idaseone mogu ispitati na osnovi
stupnjaslaganjastvrdnjamakojeizražavajutakvoosnovnouvjerenje.Uskladustim
konstruirali su prvu skalu VUPS (BeliefinaJustWorldScale),kojajeuidućihpardesetljeća
ostala osnovni instrument za ispitivanje individualnih razlika u ovom vjerovanju. Međutim,
rezultatiistraživanjaukojimajekorištenakaomjeradispozicijske snage potrebe da sesačuva
fundamentalnovjerovanje u pravednost svijeta (kasnijenazvano motiv pravednosti, v. Lerner,
1980) nisu pružili jednoznačnu potporu njezinoj konstruktnoj valjanosti(v.detaljnijekod
Ćubela,2001;Maes,1998).Nadalje,doksuRubiniPeplau(1975)izvijestiliorelativnovisokoj
(tj. alpha ≥ ,80) internoj konzistenciji skale u inicijalnim primjenama, njezine metrijske
karakteristikeuidućimistraživanjimaprovjeravanesuteksporadično,pričemusenerijetko
pokazalodanemazadovoljavajuću homogenost i da je njezina latentna struktura zapravo
kompleksnaidoneklevarijabilna(Ćubela,2001;FurnhamiProctor,1989).Budućidasejednim
od osnovnih razloga za to smatra sadržajna specifičnost tvrdnjinaskali,daljnjirazvoj
instrumenataišaojeuglavnomusmjerudekontekstualiziranjačestica, odnosno generiranja
općenitih tvrdnji koje ne preciziraju domene, načela ili kriterije pravednosti (Furnham, 2003;
Maes, 1998). Jedan primjer su i dvije skale namijenjene ispitivanju vjerovanja u pravednost
svijetaopćenito(tzv.SkalageneralnogVUPS,engl.GeneralBeliefinaJustWorldScale)iprema
pojedincuosobno(tzv.SkalapersonalnogVUPS,engl.PersonalBeliefinaJustWorldScale),koje
sukonstruiraliDalbertinjezinisuradnici(Dalbert,1999,Dalbert, Montada i Schmitt, 1987,
prema Ćubela, 2001). Obje su skale prevedene i validirane u istraživanjima na različitim
uzorcimaiznašepopulacije(v.Ćubela,2002;ĆubelaAdorić,2011).
Jedan od ključnih problema u vezi s homogenošću i valjanošću skaleRubinaiPeplau
povezan je s činjenicom da, uz pozitivno formulirane tvrdnje (tj. one koje izražavaju osnovno
uvjerenje u pravednost svijeta), ona sadrži i negativno formulirane tvrdnje (tj. one koje
izražavaju osnovno uvjerenje da je svijet nepravedan). Uključivanjem potonjeg niza tvrdnji,
Rubin i Peplau su željeli izbjeći pristrano odgovaranje, pretpostavljajućipritomidaseVUPS
može koncipirati kao jednodimenzionalan, ali bipolaran kontinuumteda,prematome,
neslaganjestvrdnjamaopravednostisvijetaislaganjestvrdnjama o njegovoj nepravednosti
reflektirajuistutemeljnupoziciju.Nounizuistraživanjautvrđenojedatvrdnjeonepravednosti
1Prikazskale,kaoinekenjezinedosadašnjeprimjene,realiziranisuusklopuprojekta„Iskustvanepravdeipsihološka
dobrobit tijekom nekih životnih tranzicija“, koji je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (269‐
1301422‐1493).
Skalavjerovanjaunepravednostsvijeta(VUNS) 58
svijetadefinirajuzasebanfaktor,kojinijepovezansfaktoromilifaktorimakojedefiniraju
tvrdnjeonjegovojpravednosti(Furnham,2003;FurnhamiProctor,1989;Maes,1998).Nadalje,
osimniskihi,nerijetko,neznačajnihkorelacijaizmeđuovihdvajunizovatvrdnjinaskaliRubinai
Peplau,nekasuistraživanjapokazaladaniobrazacnjihovihrelacijasdrugimvarijablamanijeu
skladuspretpostavkomobipolarnosti(v.Ćubela,2001;Furnham,2003).Naprimjer,ujednom
istraživanju personalnih korelata tendencije okrivljavanja stigmatiziranih osoba, provedenom
na uzorku američkih studenata, Crandall i Cohen (1994) utvrdilisudasudvafaktorakoja
objašnjavajututendenciju:konvencionalizamicinizam.Doksutvrdnjeopravednostidefinirale
konvencionalizam,tvrdnjeonepravednostidefiniralesufaktorcinizma,zajednosčesticamana
skalamaalijenacije, nepovjerenja uljude iusamljenosti. Važnojeuočitidasupritomobaseta
vjerovanja pridonosila tendenciji stigmatizacije. Drugim riječima, čini se da, unatoč svojoj
mogućojnegativnoj povezanostis VUPS, vjerovanje u nepravednost svijeta (VUNS) ne operira
naprostokaoopozittomvjerovanju.
Daljnju empirijsku potporu postojanju zasebnih sustava vjerovanjaupravednostiu
nepravednostsvijetapružilisuirezultatinekih kasnijih istraživanja, ukojimasutavjerovanja
mjerenazasebnimskalama(npr.Dalbertisur.,2001;Ottoisur., 2006). Po uzoru na ranije
spomenuteskale generalnogi personalnog VUPS, vjerovanjeu nepravednostsvijeta je uovim
istraživanjimamjerenospomoćučetirijutakođeropćenitijihtvrdnji.Pritomsudvijetvrdnje
(Mislimdajesvijetuosnovinepravedan;Uvjerensamdanepravdekojeljuditrpečestobašineće
bitinadoknađene)bile,zapravo,negativneformulacijetvrdnjisaSkalegeneralnogVUPS.Unatoč
tome,povezanostVUPS‐aiVUNS‐anijebilavisoka,aujednojodskupinakojesuispitaliDalberti
suradnici(2001)bilajeineznačajna.Relativnaneovisnostovihdvaju nizova tvrdnjipotvrđena
jeiukonfirmatornojfaktorskojanalizi,kojajepokazaladadvofaktorski model uspješnije
reproducira matricu opaženih korelacija nego jednofaktorski model. U istom istraživanju
utvrđeno je, također, da je vjerovanje u nepravednost osjetljivije na iskustva nepravde, što je
potvrđenoiukasnijojprimjeniskaleu skupini žrtava poplave uNjemačkoj(Ottoisur.,2006).
Važnojeistaknutidaje,zbogmalogbrojačestica,pouzdanostSkale VUNS u nekim ispitanim
skupinamabilaispodzadovoljavajuće(tj.≤,69;Dalbertisur., 2001), što može pridonijeti
nestabilnosti utvrđenih relacijaovogavjerovanjasdrugimvarijablama. Međutim, dobiveni
obrascisu,uobaistraživanja,biliuskladusočekivanjima:zarazlikuodvjerovanjaupravednost
svijeta, vjerovanje u njegovu nepravednost nije bilo povezano s religioznošću, zadovoljstvom
životom i drugim pozitivnim indikatorima prilagodbe (Dalbert i sur., 2001), ali je pozitivno
koreliralosindikatorimalošeprilagodbe,poputdepresivnostiianksioznosti(Ottoisur.,2006).
Ovakav obrazac relacija u skladu je s danas već široko prihvaćenom pretpostavkom da
VUNSiVUPSreflektirajudvaodvojena(premdanenužnoinepovezana) sustava vjerovanja o
pravednosti(v.detaljnijekodĆubelaAdorić,2011;Furnham,2003). Dok je vjerovanje u
pravednost, zbog svoje motivacijske osnove i adaptivne funkcije, razmjerno otporno na
promjenei povezanospokazateljima subjektivnedobrobiti imentalnog zdravlja, vjerovanje u
nepravednostje,činise,osjetljivijenaiskustvanepravdeivjerojatno rezultat nastojanjadase
nađeinterpretativniokvirzatakvaiskustva,kakobiseizbjegla pretjerana akomodacija
vjerovanjaupravednost,kojabimoglaimatinepoželjneposljedice po mentalno zdravlje i
prilagodbu (Ćubela, 2001; Ćubela Adorić, 2011; Dalbert i sur., 2001). Drugim riječima, poput
VUPS,VUNSpredstavlja(alternativnu) shemu uređenog, predvidljivogismislenogsvijeta,koja,
unatoč svojoj negativnosti, može pomoći u asimiliranju nepravdi(Furnham,2003;Furnhami
Proctor,1989). Dok njezina salijentnost ukonkretnoj situacijimožebitiodređenaznačajkama
samesituacije(npr.nemogućnostispravljanja nepravde), individualnerazlikeuVUNS‐u,osim
akumuliranih iskustava nepravde, reflektiraju i temeljni negativni, pa i negativistički odnos
prema (socijalnom) svijetu, koji naprosto ne dopušta da je svijetpravedani,prematome,
kontrolabilan i benevolentan.Takavseodnosreflektira,izmeđuostalog,ucinizmu,zakojisu,
osimveć spomenutogistraživanja Cohenai Crandalla,i kasnijaistraživanja, uključujući i neka
prikazanaunastavkuovogapriloga,pokazaladajepovezansvjerovanjemunepravednost(npr.
ĆubelaAdorićiKvartuč,2007;Lipkus,1991,premaĆubela,2001).Budućidatakvaorijentacija
možeimpliciratilošuprilagodbu,utimsuistraživanjima,poput nekih koja su opisanaranijeu
59 Zbirkapsihologijskihskalaiupitnika–Svezak6
tekstu,ispitivaneirelacijeVUNS‐asnegativnimkaoipozitivnim pokazateljima subjektivne
dobrobitiimentalnogzdravlja.
2. Opisskale
Skalavjerovanjaunepravednostsvijeta(VUNS)sadržideset općenitijih tvrdnji koje izražavaju
osnovnouvjerenjedajesvijetukojemživimonepravedan(npr.Mojemiiskustvogovoridanema
pravde). Sadržaj svih čestica može se vidjeti u prikazu skale na kraju ovoga priloga. Svoje
(ne)slaganjespojedinimtvrdnjamaispitanikprocjenjujenaskaliodšeststupnjeva(1=izrazito
seneslažem,6=izrazitoseslažem),aukupnirezultatodređuje se kao prosječna vrijednost
procjenakojejedaonasvimčesticama.Uskladustimteoretskirasponrezultatajeizmeđu1i6,
pričemuvećirezultatupućujenaizraženijevjerovanjeutemeljnunepravednostsvijetaukojem
živimo.
Važnojeistaknutidajeovaskalasastavnidiopaketainstrumenatanamijenjenihmjerenju
različitih vjerovanja o pravednosti svijeta, uključujući Skalu centralnosti pravde te skale
generalnogipersonalnogVUPS‐a(v.detaljnijeupriloguopotonjimskalamauprvomsvesku
Zbirke, Ćubela, 2002, te kod Ćubela, 2001)2.Budućidasupotonjedvijeskale,zapravo,
adaptiraneverzije instrumenatakoje jeizvorno konstruiralaC.Dalbertsasvojimsuradnicima
(Dalbert,1999,Dalbert,MontadaiSchmitt,1987,premaĆubela,2002),kodSkaleVUNStakođer
jepreuzetizvorniformatodgovaranjanapojedinečestice,tj.skalaprocjenebezneutralnetočke.
Premda se ovakav format može ocijeniti potencijalno metodološkiproblematičnimzbog
neekvidistantnostiskaleinemogućnostiizražavanja stvarnovaljanogsrednjegstupnjaslaganja
ilineutralnogmišljenja,trebauočitidaonomogućujeizbjegavanjejedneodključnihdvojbiglede
izboraskaleprocjenekojesemogujavitikadsepredmetmjerenja(uovomslučajuvjerovanjao
pravednostisvijeta)pokušavadekontekstualiziratiuporabomnizamanje‐višeopćenitihtvrdnji:
tendencijabiranjasrednjeilinultetočkenaskaliprocjenenesamozbogstvarneneutralnostiili
srednjeg stupnja slaganja već i zbog veće neodlučnosti (v. detaljnijekodKulasiStachowski,
2009). Korišteni oblik prisilnog izbora omogućuje izbjegavanje takve sklonosti neodlučnome
opredjeljivanju.
SkalaVUNSkonstruiranaje1999.godineidosadajeprimijenjenaunizuistraživanjakao
sastavni dio paketa instrumenata namijenjenih ispitivanju različitihvjerovanjapovezanihs
(ne)pravdom.PrveprimjeneprovedenesuuprigodnimuzorcimastudenatasveučilištauZadru,
Sarajevu i Mostaru. Osim istraživanja čiji su rezultati već u cijelosti prezentirani na drugom
mjestu(ĆubelaAdorić, 2004, 2005,2008;Ćubela i Ivanov,2000;ĆubelaAdorićiJurkin,2008;
Ćubela Adorić i Tucak, 2007; Ćubela Adorić, Tucak Junaković i Sulić, 2008), u ovom prilogu
prikazanisuidosadaneobjavljenirezultatinekihdrugihistraživanjanauzorcimaizstudentske
populacije,ukojimasu ispitanerelacije oveskalesmjeramanekihdrugihteorijskirelevantnih
konstrukata (v. legendu ispod Tablice 1.). Ostale dosadašnje primjene ove skale (VIII. – X. u
Tablici 1.) uključuju istraživanjepovezanostivjerovanjao(ne)pravednosti svijeta sa
strategijama suočavanja sa stresom kod učenika srednjoškolske dobi (Ćubela Adorić, 2011), s
iskustvomiposljedicamazlostavljanja naradnommjestu(ĆubelaAdorićiKvartuč,2007)tesa
strategijama suočavanja s nepravdom i stavovima prema pravednosti društva (Ćubela Adorić,
TucakJunakovićiSulić,2008).
2 Cijelipaketinstrumenatadostupanje,naupit,kodautoriceovogapriloga.
Skalavjerovanjaunepravednostsvijeta(VUNS) 60
3. Psihometrijskeosobine
Homogenostskaleideskriptivniparametri
UanalizamalatentnestruktureSkaleVUNS,kojesuprovedenepod modelom zajedničkih
faktora, s kvadriranim koeficijentima multiple korelacije kao procjenama komunaliteta,
dosljednosudobivane jednofaktorskesolucijekojeobjašnjavajuizmeđu28,3%(primjenaIII.)i
52,5%(primjenaIX.)zajedničkevarijancenjezinihčestica.Pojedinesučesticeusvimanalizama
imaleuglavnomzadovoljavajuća(tj.>,30)zasićenjaizlučenimfaktorom.Upriloghomogenosti
ovoganizačesticagovoreirezultatianalizečestica,ukojojsetakođerdosljednopokazalodasu
njihove nespuriozne korelacije sukupnimrezultatomuglavnomzadovoljavajuće visoke (tj. >
,30).UskladustimdobivenevrijednostiCronbachovaalphakoeficijenta, koje sekrećuizmeđu
,78 (primjena III.) i ,90 (primjeneIX.iX.),upućujunazadovoljavajuće visoku unutarnju
konzistencijuiopravdanostizračunavanjaukupnogrezultatanaovojskali.
Uz vrijednosti Cronbachova alpha koeficijenta, u Tablici 1. navedeni su neki osnovni
deskriptivniparametri.KaoštopokazujurezultatiKolmogorov‐Smirnovljevatesta(d)iShapiro‐
Wilktesta(W),distribucijerezultataniujednomuzorkuneodstupajuznačajno od normalne.
Trendkojisemožeuočitikodskupinestudenatakojisu sudjelovali u primjeni II.vjerojatnose
možepripisatiblagojspljoštenostidistribucije.Sdrugestrane,kodžrtavamobbinga(alineikod
kontrolne skupine zaposlenih u istom istraživanju) distribucija je blago leptokurtična i
negativnoasimetrična. U skladus tim u ovojje skupini dobivenarazmjerno najveća prosječna
vrijednost rezultata na ovoj skali, koja se pokazala i statistički značajno većom u odnosu na
komparabilnu skupinu zaposlenih koji sebe ne smatraju žrtvama mobbinga(v.detaljnijekod
ĆubelaAdorićiKvartuč,2007).Uostalimprimjenamaprosječnevrijednostiuglavnompokazuju
tendenciju umjerenog slaganja s tvrdnjama na ovoj skali, a indeksi raspršenja na njezinu
zadovoljavajućuosjetljivost.
Samoujednomodprovedenihistraživanjautvrđenjeznačajanefektspolaispitanika na
rezultate na ovoj skali. Konkretno, u skupini srednjoškolaca (primjena VIII.), ispitanici su
postigli,uprosjeku,većirezultatnegoispitanice(v.detaljnijekodĆubelaAdorić,2011).Uistom
jeistraživanjutakođerutvrđenodaučenicivišihrazredaopćenitoimajuvećirezultatnaskaliod
mlađih učenika. Budući da taj trend nije potvrđen i u ostalim primjenama, moglo bi se
pretpostavitidajeovarelacijasdobizapravopokazateljinekihpromjenaurazvojuovoga
vjerovanja,paisustavavjerovanjaopravednostisvijetaopćenito,dokojihmoždadolaziupravo
tijekom ovoga razvojnog razdoblja. Dakako, za pouzdaniji zaključak o tim procesima bilo bi
potrebnoprovjeritikonzistentnostutvrđenogobrascaureprezentativnomuzorkuadolescenata
srednjoškolskedobi(v.detaljnijeorazvojuvjerovanjaopravednostisvijetakodĆubelaAdorić,
2011).
Uvalidacijioveskaleispitanajenjezinapovezanostsmjeramavećegbrojarelevantnih
konstrukata.Unastavkusuprikazaniosnovnirezultatianalizaovih povezanosti s mjerama
konstrukatakojisuizravnopovezanis(ne)pravdomi,potom,nekihdrugihteorijskirelevantnih
konstrukata.
Relacijesmjeramadrugihkonstrukatapovezanihs(ne)pravdom
U Tablici 2. prikazane su dobivene vrijednosti koeficijenata korelacije Skale VUNS s mjerama
generalnog VUPS‐a, personalnog VUPS‐a i centralnosti pravde, kojesuprimijenjeneusvim
uzorcima, kao i nekih drugih konstrukata koji su ispitani samo u nekima od provedenih
istraživanja.
U skladu s ranije iznesenom pretpostavkomdaVUPSiVUNSpredstavljaju odvojena,
premda ne nužno i nepovezana vjerovanja, u svim dosadašnjim istraživanjima utvrđene su
značajne, ali razmjerno niske negativne korelacije s mjerama generalnogi/ilipersonalnog
VUPS‐a.JedinaiznimkajeskupinažrtavamobbingauistraživanjukojesuproveleĆubelaAdorić
iKvartuč (2007). Iako, teoretski, neznačajna korelacija nije neočekivana, pri tumačenjuovoga
konkretnog nalaza važno je istaknuti da, za razliku od kontrolneskupine,uskupinižrtava
61 Zbirkapsihologijskihskalaiupitnika–Svezak6
mobbinganijednakorelacijameđumjeramavjerovanjapovezanihspravdomnijebilaznačajna,
uključujućirelacijugeneralnogipersonalnogVUPS‐a.Takavobrazac, koji nije utvrđen ni u
jednojoddosadašnjihprimjenaovihinstrumenata,možeindicirati„raspad“sustavavjerovanjao
pravednosti svijeta kao rezultat izloženosti prolongiranom zlostavljanju na radnom mjestu. S
obzirom na to da su u istom istraživanju potvrđene neke očekivane relacije Skale VUNS s
mjeramaprilagodbe,možesezaključitidasurezultatinanjojzadovoljavajuće pouzdan
pokazateljpromjena do kojih dolazi u sustavu vjerovanja o pravednosti svijetapri izloženosti
ekstremnimsituacijamanepravde(v.detaljnijekodĆubelaAdorićiKvartuč,2007).
UistraživanjusastudentimaizZadraiMostara(primjenaVII.)ispitanesuirelacijeSkale
VUNSsmjeramadvijufacetaVUPS‐a:vjerovanjeuultimativnupravednost(tj.vjerovanjedaće
doživljena nepravda prije ili kasnije biti ispravljena ili, barem,kompenzirana te pravda na taj
načinukonačniciipakzadovoljena)ivjerovanjeuimanentnupravednost(tj.vjerovanjedasu
opaženidogađajiiliishodiekspresijapravde,ponačeludasesvakomudogađaonoštojenaneki
načinizaslužio)(v.detaljnijekodĆubelaAdorićiJurkin,2010).Iakodobiveniobrazackorelacija
smjeramaovihkonstrukatagovoriuprilogneovisnostiVUNSovjerovanjuupravednostsvijeta,
prinjegovojjeinterpretacijivažnoimatinaumudajeisadržajna specifičnost tvrdnji na
mjerama ovih dviju faceta VUPS‐a (konkretno: fokusiranje na bolest kao „zasluženi ishod“)
moglapridonijetineznačajnimkorelacijama.Utomsmislumoglobiserećidaniska,aliznačajna
pozitivnakorelacijaVUNS‐asvjerovanjemuimanentnupravednost,kojajeutvrđenaujednojod
ispitanih skupina, dodatno podupire pretpostavku da VUNS (kao i vjerovanje u imanentnu
pravednost)funkcioniraikaolegitimirajućevjerovanje,kojenudi interpretativni okvir za
(negativne)ireverzibilneishode.
Uglavnom neznačajne povezanosti VUNS‐a s centralnošćupravde pokazuju da
individualne varijacije u vjerovanju u nepravednost (kao i u vjerovanjuupravednost,usp.
Ćubela, 2002) ne reflektiraju stupanj u kojem pojedinac, prema vlastitom iskazu, mari za
(ne)pravde. Premda ovo nije neočekivan nalaz, ne može se zanemaritičinjenicadajeutrima
skupinama(primjeneVII.iX.)dobivenaniska,aliznačajnapozitivnakorelacija,kojasugerirada
VUNStakođermožebitiekspresija važnosti koju pojedinac pridaje (ne)pravdi kao i njegove
osjetljivostiiresponzivnostinanepravdu,posebiceonekojajenjemuosobnonanesena.
Uprilogpotonjemzaključkugovoreianalizepovezanostioveskalesmjeramaosjetljivosti
nanepravdu,kojesuprimijenjeneutrimaistraživanjimaukojimasusudjelovali studenti i
odrasli (primjene VI., VII. i X.). Konkretno, osjetljivost na nepravdu ispitana je s pomoću triju
subskalaSkaleosjetljivostinanepravdu(SON,ĆubelaAdorićiJurkin,2008),kojimaseispituje
osjetljivost na nepravdu iz perspektive promatrača, žrtve i profitera. U skladu s rezultatima
jednogranijegistraživanja,kojesuudobnoheterogenomuzorkusvišeodtritisućeNijemaca
proveliSchmittisuradnici(2005),očekivalesuseslabe,aliznačajnepozitivnekorelacijeVUNS‐a
sosjetljivošćunanepravdu,prvenstvenoizperspektivežrtve.Naimeosjetljivostnanepravduiz
potonjeperspektivenepodrazumijevasamogenuiniintereszapravednost već prvenstveno za
„pravednostzasebe“i,također,reflektiraakumuliranaiskustavanepravde,pasemožeočekivati
dajepovezanasnastojanjempojedincadapronađenekakav(makarinegativan)interpretativni
okvir za njih. Dobiveni rezultati dijelom su potvrdili ovo očekivanje(v.Tablicu2.).Naimeu
prvomistraživanjuukojemjeprimijenjenaskalaSON(ĆubelaAdorićiTucak,2007),nijednaod
korelacija nije se pokazala značajnom (svi p>,05).Istojeutvrđenoiuidućemistraživanju
(ĆubelaAdorićiJurkin,2008)upodskupinistudenataSveučilištauMostaru,doksuuskupini
studenata Sveučilišta u Zadru dobiveneznačajne,alirazmjernoniske, pozitivne povezanosti
VUNS‐asosjetljivošćunanepravduizperspektivežrtveiizperspektivepromatrača.Kaoštoje
pokazalaanalizaparcijalnihkorelacija, nakon kontroleosjetljivostinanepravdu iz perspektive
žrtve,povezanostVUNS‐asosjetljivošćunanepravduizperspektive promatrača više nije
značajna (r12.3 = ,09, p=,20),dokjepovezanostVUNS‐asosjetljivošćuizperspektive žrtve
značajna i nakon kontrole osjetljivosti iz perspektive promatrača (r12.3= ,16, p = ,03). Drugim
riječima,vjerovanjeunepravednost svijeta je, činise,povezanoprvenstveno s osjetljivošćuna
nepravdu iz perspektive žrtve. Ovaj zaključak podržavaju i rezultati dobiveni u dobno
heterogenom uzorku odraslih (Sulić, Ćubela Adorić i Tucak Junaković, 2008), u kojem je
vjerovanjeunepravednostznačajno koreliralosamososjetljivošćunanepravduizperspektive
Skalavjerovanjaunepravednostsvijeta(VUNS) 62
žrtve.Važnoje,međutim,uočitidajetapovezanostuobjemapotonjim skupinama, kao i u
spomenutomistraživanjuSchmittaisuradnika,zapravo,niskai, zajedno s neznačajnim
korelacijama u preostalim dvjemaskupinamanašihstudenata,upućuje na potrebu daljnjih
istraživanjaovihrelacijanareprezentativnimuzorcimaizširepopulacije.
Nakoncu,uistraživanjusaskupinomodraslih(primjenaX.)ispitane su i relacije Skale
VUNSsmjeramarazličitihstrategijasuočavanjasnepravdom te različitim dimenzijama
stavovapremapravednostidruštva(v.Tablicu2.).Ukratko,vjerovanjeunepravednost
pokazalo se povezanim s ocjenom da živimo u društvu koje je korumpirano i u kojem se
ignorirajupravaizasluge,teneosiguravajujednakešansezasve.Štosetičepovezanostisa
strategijamasuočavanjasnepravdom,dobiveniobrazacpokazujedasuosobekojeviševjerujuu
nepravednost svijeta sklonije toleriranju nepravde i, u isto vrijeme, izbjegavanju aktivnog
suočavanja s nepravdom te pasivnom suočavanju i povlačenju (Ćubela Adorić i sur., 2008).
Sličanobrazacpokazalojeiistraživanjesaskupinomsrednjoškolaca,ukojemjeutvrđenodaje
vjerovanjeunepravednostsvijetapovezanosrjeđimtraženjempotporeprijatelja,percepcijom
manjeučinkovitostistrategijatraženjasocijalnepotporeopćenitokaoiaktivnogasuočavanjasa
stresom,dokje,uistovrijemejediniznačajan,pozitivanprediktor emocionalne reaktivnosti i,
zajednos generalnim VUPS‐om,čestine izbjegavanja (v.detaljnijekodĆubelaAdorić,2011).S
obzirom na umjerenu negativnu povezanost VUPS‐a i VUNS‐a, činjenicadasuobavjerovanja
pozitivni prediktori izbjegavanja jasan je pokazatelj funkcionalne neovisnosti tih dvaju
vjerovanja.
Relacijesmjeramaostalihrelevantnihkonstrukata
UskladuspretpostavkomdaVUNSreflektiranegativno,doneklehostilno,ciničnoipesimistično
gledanjena(socijalni)svijetivlastitubudućnost,udosadašnjim su istraživanjima uglavnom
ispitivane relacije Skale VUNS s pokazateljima takve orijentacije, uključujući Skalu anomije
(McClosky i Schaar, 1965), Skalu makijavelizma (Milas, 1990), kao i subskale cinizma i
povjerenjaudrugenaskaliCIP(ĆubelaAdorićiTucakJunaković, 2006), te Skalu optimizma‐
pesimizma(Penezić,2002)(navedeneskaledetaljnijesuopisane kod Ćubela Adorić, 2008;
ĆubelaAdorićiJurkin,2008;ĆubelaAdorićiKvartuč,2007).
Ukratko,uistraživanjusaskupinamastudenataizZadraiMostara (primjena VII.),među
vjerovanjimao(ne)pravednostisvijetasevjerovanjeunepravednost pokazalo najznačajnijim
(pozitivnim) korelatom anomije(Zadar: r=,51,Mostar:r = ,38), kao i triju komponenti
makijavelizma:cinizma(Zadar:r=,26,Mostar:r=,25),varanja(Zadar:r=,35,Mostar:r=,30)i
laskanja(Zadar:r=,30;Mostar:r=,25)(svip<,01).Ujošdvamaistraživanjimaukojimaje
ispitana relacija s cinizmom, mjerenim istoimenom subskalom CIP, također su dobivene
očekivanepozitivnepovezanosti(primjenaV.:r=,31;primjenaIX.:r=,38kodžrtavamobbingai
r = ,42 u kontrolnoj skupini; svi p < ,05). U isto vrijeme, korelacije VUNS‐a sa subskalom
povjerenjaudrugenisubileznačajne(svip>,05).Istovrijediizapovjerenjeuspecifične
drugeosobe, koje je u drugom istraživanju sa studentima mjereno Skalom specifičnog
interpersonalnogpovjerenja(v.detaljnijeupriloguoovojskaliuprvomsveskuZbirke,Ćubela,
2002).DajeVUNS korelat prvenstvenonegativneinterpersonalne orijentacije, pokazujuineki
rezultati istraživanja sa skupinom studenata (primjena V.), u kojem je utvrđeno da VUNS
korelira pozitivno s mjerama kvalitete odnosa među braćom i sestrama koje definiraju
dimenzijukonflikatanaskaliKOBS(v.detaljnijeupriloguoovojskaliusveskuIII. Zbirke,
Ćubela Adorić i Jurkin, 2006); korelacije s mjerama koje se odnose na dimenzije topline i
rivalstvanisusepokazaleznačajnima.
KadjeriječorelacijamaVUNS‐asočekivanjimagledevlastitebudućnosti, u trima
istraživanjimautvrđenesuznačajnepozitivnepovezanostiVUNS‐aspesimizmom(primjenaI.:r
= ,52; primjena II.: r=,28;primjenaIX.:r=,42kodžrtavamobbingair = ,45 u kontrolnoj
skupini;svip<,05),dokjekorelacijasoptimizmombilaznačajnasamoukontrolnojskupiniu
primjeniIX.(r=‐,27,p<,05;međutim,kadseparcijalizirapovezanostovihvarijabli
s
personalnim VUPS‐om, povezanost VUNS‐a i optimizma više nije značajna; v. detaljnije kod
63 Zbirkapsihologijskihskalaiupitnika–Svezak6
ĆubelaAdorićiKvartuč,2007).DajeVUNSznačajankorelatnegativnihočekivanjagledevlastite
budućnosti govori i podatak da je u istraživanju očekivanja studenata gledeizgledaza
zapošljavanje nakon završetka studija (primjena III.) utvrđeno da je ovo vjerovanje pozitivno
povezano(r=,25,p<,01)sočekivanimtrajanjemrazdobljavlastitenezaposlenostinakon
završetka studija i značajno pridonosi predikciji ovih očekivanja, neovisno o drugim
vjerovanjimaopravednomsvijetuigeneralnimočekivanjimaoprosječnom trajanju toga
razdoblja(ĆubelaAdorić,2004).
U prvim dvjema primjenama ove skale u uzorcima iz studentske populacije ispitane su
relacije VUNS‐a s osjećajemkoherentnosti,mjerenimskalomSOC(engl.SenseofCoherence
Scale,Antonovsky,1987;v.detaljnijekodĆubelaiIvanov,2000).Uobjemasudobiveneznačajne
negativnepovezanosti(primjenaI.:r=‐,38;primjenaII.:r=‐,30;obap<,01),kojese,međutim,
mogu objasniti njihovom povezanošću s vjerovanjem u pravednost svijeta, posebice u
personalnojdomeni.JošsunekeindikacijeiznašihistraživanjadaurelacijiVUNS‐aspozitivnim
indikatorimaprilagodbeposreduje,zapravo,njegovarelacijasvjerovanjemupravednostsvijeta,
dok u relaciji potonjeg vjerovanja s negativnim indikatorima prilagodbeposredujeVUNS.Na
primjer,udrugojprimjeniuskupinistudenatautvrđenojeda,zarazlikuodVUPS‐a,VUNS
značajno, ali nisko negativno korelira s procjenama kvaliteteživljenja, mjerene kriterijskim
česticamanaistoimenojskali(KrizmanićiKolesarić,1992,v.detaljnijekodĆubela,2001).Istije
obrazac za ova dva vjerovanja utvrđen i u istraživanju sa skupinom odraslih (primjena X.), u
kojem je kao mjera životnogzadovoljstva korištena adaptirana verzija Dienerove skale
(Penezić,2002).Napokon,uistraživanjuučinakazlostavljanjanaradnommjestu,utvrđenojeda
VUNS pozitivno korelira s depresivnošćuikodžrtavaiukontrolnojskupinitedajejedini
značajan prediktor depresivnosti u skupu prediktora povezanih spravdom(ĆubelaAdorići
Kvartuč,2007).
Na koncu, u prilog konceptualnom razlikovanju VUNS‐a od drugih vjerovanja o
pravednosti svijeta govori i podatak da, za razliku od potonjihvjerovanja,uistraživanjusa
skupinama studenata iz Zadra i Mostara (primjena VII.), Skala VUNS uglavnom ne korelira s
mjeramakolektivnekrivnje(v.detaljnije kod Ćubela Adorić, 2008). Slično tome, u jednom
drugomistraživanjusastudentima(primjenaIII.)nisudobiveneznačajnekorelacijaSkaleVUNS
s mjerama religioznosti(procjenavlastitereligioznosti,Francisovaskalastavaprema
kršćanstvuiSkalazrelostireligioznosti;v.detaljnijeoovimmjeramausvesku2Zbirke,Ćubela
Adorić, 2004). Ovakav obrazac u skladu je s rezultatima koje su, za neke druge mjere
religioznosti i VUNS‐a, dobili Dalbert i suradnici (2001). U istom je istraživanju s našim
studentima dobivena, međutim, negativna korelacija VUNS‐a s rezultatimanajednojskali
generalnesklonostiopraštanju,kojajebilarazvijenazapotrebedatogistraživanja(‐,30,p<
,01),štopotvrđujeranijizaključakdaVUNSimplicirainegativnuorijentacijuuinterpersonalnim
odnosima.
Zaključno se može reći da rezultati dosadašnjih primjena Skale VUNS potvrđuju
opravdanostkonceptualnograzlikovanjaovoga vjerovanja od vjerovanjaupravednostsvijetai
upotrebljivostoveskalezaispitivanjeindividualnihrazlikauvjerovanjuunepravednostsvijeta
počevodranesrednjoškolskedobi.
Skalavjerovanjaunepravednostsvijeta(VUNS) 64
Tablica1.DeskriptivniparametriSkaleVUNSudosadašnjimprimjenamanauzorcimaizrazličitih
segmenatapopulacijemladihiodraslih
uzorak N M min max SD asimetričnost* spljoštenost* K‐Sd W α
STUDENTI
PrimjenaI. 70 3,0 1,5 4,7 0,772 0,29
(0,291)
‐0,54
(0,574)
0,08
(p>,20)
,97
(p=,25)
,83
PrimjenaII. 127 3,1 1,3 4,9 0,858 ‐0,04
(0,215)
‐0,85
(0,428)
0,08
(p>,20)
,98
(p=,05)
,81
PrimjenaIII. 118 3,1 1,6 5,1 0,749 0,30
(0,223)
‐0,12
(0,442)
0,09
(p>,20)
0,98
(p=,17)
,78
PrimjenaIV. 95
(Zadar)
3,1 1,1 5,2 0,879 0,02
(0,247)
‐0,18
(0,490)
0,06
(p>,20)
0,99
(p=,61)
,86
76
(Sarajevo)
3,2 1,3 5,7 0,947 0,24
(0,276)
‐0,21
(0,544)
0,07
(p>,20)
0,98
(p=,47)
,85
PrimjenaV. 147 3,3 1,0 5,4 0,778 ‐0,05
(0,200)
0,01
(0,397)
0,05
(p>,20)
0,99
(p=,97)
,82
PrimjenaVI. 155 3,6 1,3 5,7 0,796 ‐0,02
(0,195)
0,28
(0,387)
,04
(p>,20)
0,99
(p=,61)
,82
PrimjenaVII. 178
(Zadar)
3,2 1,3 5,5 0,829 0,22
(0,182)
‐0,01
(0,362)
0,04
(p>,20)
0,99
(p=,34)
,87
147
(Mostar)
3,5 1,6 5,6 0,844 0,05
(0,200)
‐0,11
(0,397)
0,06
(p>,20)
0,98
(p=,30)
,80
OSTALIUZORCI
Primjena
VIII.
Srednjoškolci
111 3,3 1,3 5,2 0,812 ‐0,13
(0,228)
‐0,12
(0,453)
0,06
(p>,20)
0,99
(p=,73)
,83
PrimjenaIX.
Odrasli(žrtve
mobbingai
kontrolna
skupina)
54
(žrtve)
4,4 2,0 6,0 0,883 ‐0,55
(0,324)
0,45
(0,638)
0,08
(p>,20)
0,97
(p=,17)
,87
54
(KS)
3,5 1,5 5,8 0,888 ‐0,03
(0,325)
0,02
(0,638)
0,07
(p>,20)
0,99
(p=,93)
,90
PrimjenaX.
Odrasli
217 3,4 1,0 6,0 1,031 0,02
(0,166)
‐0,24
(0,330)
0,07
(p>,20)
0,99
(p=,25)
,90
Legenda:
PrimjenaI.: studenti Filozofskog fakulteta u Zadru (Ćubela i Ivanov, 2000); PrimjenaII.:studenti
Filozofskog fakulteta u Zadru (Ćubela, 2000, neobjavljenipodaci); PrimjenaIII.:studentiFilozofskog
fakulteta u Zadru (Ćubela Adorić, 2004); PrimjenaIV.: studenti sveučilišta u Zadru i Sarajevu (Ćubela
Adorić, 2005); PrimjenaV.:studentiSveučilištauZadru(ĆubelaAdorićiJurkin,2006,neobjavljeni
podaci);PrimjenaVI.:studentiSveučilištauZadru(ĆubelaAdorićiTucak,2007);PrimjenaVII.:studenti
sveučilištauZadruiMostaru(ĆubelaAdorić,2008;ĆubelaAdorićiJurkin,2008);PrimjenaVIII.:učenici
I. – IV. razreda srednje škole (Ćubela Adorić, 2011); PrimjenaIX.:članovi Udruge za pomoć žrtvama
mobbinga i kontrolna skupina zaposlenih(ĆubelaAdorićiKvartuč, 2007); PrimjenaX.: dobno
heterogenaskupinaodraslihizrazličitihdijelovaRH(ĆubelaAdorić,TucakJunakovićiSulić,2008;Sulić,
ĆubelaAdorićiTucakJunaković,2008).
*‐ u zagradama su vrijednosti pripadajuće standardne pogreške; K‐Sd – Kolmogorov‐Smirnovljev d
indeks;W–Shapiro‐WilkWindeks;α–Cronbachovalphakoeficijent.
65 Zbirkapsihologijskihskalaiupitnika–Svezak6
Tablica2.KorelacijeSkaleVUNSsmjeramadrugihkonstrukatapovezanihspravdom
uzorak
Generalno
VUPS
Personalno
VUPS
Centralnost
pravde
Ostalikonstrukti
STUDENTI
PrimjenaI. ‐,61** ‐,51** ‐,09
PrimjenaII. ‐,36** ‐,35** ,06
PrimjenaIII. ‐,25** ‐,37** ,06
Primjena
IV.:
Zadar
‐,46**
‐,38** ,02
Sarajevo,08 ‐,22* ,15
PrimjenaV. ‐,31** ‐,40** ,15
PrimjenaVI. ‐,23** ‐,33** ,07 Osjetljivostnanepravdu (skala SON) iz perspektive:
promatračar=,02;žrtve:r=,10;profitera:r=,09
Primjena
VII.
Zadar
‐,25**
‐,41** ,18* Osjetljivostnanepravdu (skala SON) iz perspektive:
promatračar=,17*;žrtve:r=,21**;profitera:r=‐,01
Vjerovanjeuultimativnupravednostr=‐,07;
Vjerovanjeuimanentnupravednostr=,20**
Mostar ‐,26** ‐,19* ,24** Osjetljivostnanepravdu (skala SON) iz perspektive:
promatračar=,08;žrtve:r=,04;profitera:r=‐,10
Vjerovanjeuultimativnupravednostr=‐,04;
Vjerovanjeuimanentnupravednostr=,13
OSTALIUZORCI
Primjena
VIII
‐,30** ‐,29** ,12
PrimjenaIX.
Žrtvemob.
‐,04
‐,23 ,24
Kont.skupina‐,27* ‐,62** ,10
PrimjenaX.
‐,35** ‐,40** ,17* Osjetljivostnanepravdu (skala SON) iz perspektive:
promatračar=,12;žrtve:r=,20**;profitera:r=‐,03
Strategijesuočavanjasnepravdom (skala CIS, Ćubela
Adorić, 2007; navedene su samo značajne korelacije):
traženjesocijalnepotpore:r =‐,15*;socijalnopovlačenje:r=
,18**; suzdržavanjeodaktivnogsuočavanja: r = ,29**;
toleriranjenepravde:r=,22**;distrakcija:r=,21**
Stavovipremapravednostidruštva (skala ASIS, Ćubela
Adorić, 2008): korumpiranostdruštva: r = ,41**; društvo
jednakihšansi:r=‐,14*;ignoriranjepravaizasluga:r=,25**
**‐p<,01;*‐p<,05
Skalavjerovanjaunepravednostsvijeta(VUNS) 66
4. Literatura
Crandall, C. S., Cohen, C. (1994). The Personality of Stigmatizer: Cultural World View,
ConventionalismandSelf‐Esteem.JournalofResearchinPersonality,28,461‐480.
Ćubela,V.(2001).Vjerovanjezaposlenihinezaposlenihupravedan svijet: Provjera nekih
postavkioindividualnimrazlikama.Disertacija.SveučilišteuZagrebu.
Ćubela,V.(2002).Skalevjerovanjaupravedansvijet.U:K.Lacković‐Grgin,A.Proroković,V.
Ćubela i Z. Penezić (ur.). Zbirkapsihologijskihskalaiupitnika,Sv.1(str. 12‐14).
Zadar:FilozofskifakultetuZadru.
ĆubelaAdorić,V.(2004).BeliefinaJustWorldandYoungAdults'WaysofCopingwith
UnemploymentandtheJobSearch.U:C.DalbertiH.Sallay(ur.), TheJusticeMotivein
AdolescenceandYoungAdulthood(str.189‐214).London:Routledge.
ĆubelaAdorić,V.(2005).BeliefinaJustWorldandResponsestoInjusticein VariousDomains.
Priopćenjenaskupu7thAlps‐AdriaConferenceinPsychology,Zadar.
ĆubelaAdorić, V.(2008). JusticeBeliefs andCollective Guiltamong the Students from Croatia
and Bosnia & Herzegovina. Priopćenje na skupu 31stAnnualScientificMeetingofthe
InternationalSocietyofPoliticalPsychology,Pariz,Francuska.
ĆubelaAdorić,V.(2011).JusticeRelatedBeliefsandCopingEfficacy:ATestoftheAdaptive
Functioningof the Beliefin a JustWorld. U: D.Miljkovići M.Rijavec (ur.). Positive
PsychologyinEducation(str.25‐44).Zagreb:FacultyofTeacherEducation.
Ćubela,V.,Ivanov,L.(2000).Vjerovanjau(ne)pravedansvijeticentralnostpravde:Relacijes
osjećajem koherentnosti i generaliziranim očekivanjima u pogledu budućnosti. Radovi
FilozofskogfakultetauZadru,39(16),33‐51.
Ćubela Adorić V., Jurkin, M. (2008). Skala osjetljivosti na nepravdu.U:Z.Penezić,V.Ćubela
Adorić,A. Prorokovići I. Tucak Junaković (ur.), ZbirkapsihologijskihskalaiupitnikaIV
(str.9‐23).SveučilišteuZadru
ĆubelaAdorićV.,Jurkin,M.(2010).Skalaimanentneiultimativnepravde.U:I.TucakJunaković,
V.ĆubelaAdorić,A.ProrokovićiZ.Penezić(ur.),ZbirkapsihologijskihskalaiupitnikaV
(str.23‐30).SveučilišteuZadru
Ćubela Adorić, V., Kvartuč, T. (2007). Effects of Mobbing on Justice Beliefs and Adjustment.
EuropeanPsychologist,12(4),261‐271.
ĆubelaAdorić,V.,Tucak,I.(2007).ReliabilityandDiscriminantValidityoftheJusticeSensitivity
Scales in Croatian Students. Priopćenje na skupu XIII.EuropeanConferenceon
DevelopmentalPsychology,Jena,Njemačka.
Ćubela Adorić, V., Tucak Junaković, I., Sulić, P. (2008). StrategiesofCopingwithInjusticeand
Justice Related Beliefs. Priopćenje na skupu 8thAlps‐AdriaPsychologyConference,
Ljubljana,Slovenija.
Dalbert,C.,Lipkus,I.M.,Katona‐Sallay,H.,Goch,I.(2001).AJustandanUnjustWorld:Structure
and Validity of Different World Beliefs. PersonalityandIndividualDifferences,30, 561‐
577.
Furnham,A.(2003).BeliefinaJustWorld:ResearchProgressoverthePastDecade.Personality
andIndividualDifferences,34,795‐817.
Furnham, A., Proctor, E. (1989). Belief in a Just World: ReviewandCritiqueoftheIndividual
DifferenceLiterature.BritishJournalofSocialPsychology,28,365‐384.
Lerner,M.J.(1980).TheBeliefinaJustWorld:AFundamentalDelusion.NewYork:PlenumPress.
Lerner,M.J.,Simmons,C.(1966).TheObserver'sReactiontothe„InnocentVictim“:Compassion
orRejection?JournalofPersonalityandSocialPsychology,4,203‐210.
Maes,J.(1998).EightStagesintheDevelopmentofResearchontheConstructofBeliefinaJust
World?U:L.MontadaiM.J.Lerner(ur.),ResponsestoVictimizationsandBeliefinaJust
World(str.163‐186).NewYork:PlenumPress.
Otto,K.,Boos,A.,Dalbert,C.,Schöps,D.,Hoyer,J.(2006).PosttraumaticSymptoms,Depression,
andAnxietyofFloodVictims:TheImpactoftheBeliefinaJustWorld. Personalityand
IndividualDifferences,40,1075‐1084.
67 Zbirkapsihologijskihskalaiupitnika–Svezak6
Rubin,Z.,Peplau,L.A.(1975).WhoBeliefsinaJustWorld?JournalofSocialIssues,31(3),65‐89.
Schmitt, M., Gollwitzer, M., Maes, J., Arbach, D. (2005). Justice Sensitivity: Assessment and
Location in the Personality Space. EuropeanJournalofPsychologicalAssessment,21,
202‐211.
Sulić, P., Ćubela Adorić, V., Tucak Junaković, I. (2008). How Do We Care about Justice:
RelationshipsamongVariousJusticeRelatedBeliefsinCroatian Adults. Priopćenje na
skupu8thAlps‐AdriaPsychologyConference,Ljubljana,Slovenija.
Skalavjerovanjaunepravednostsvijeta(VUNS) 68
Doljenavedenetvrdnjeizražavajunekavjerovanjaosvijetuukojemživimo.Snekimasemoždaupotpunosti
slažete,nekemoždaizričuupravosuprotnoodonogštoVivjerujete,doknekevjerojatnosamodonekle
odgovarajuilineodgovarajuVašemmišljenju.Pročitajtepažljivosvakutvrdnjuiprocijeniteukojemse
stupnjuVislažeteilineslažetesonimštoonaizriče.
Procjenećetedavatitakodanaskaliodšeststupnjevauzsvakutvrdnjuzaokružitejedanbrojkojinajbolje
odgovaraVašemmišljenju.Odgovarajteuskladusasvojimmišljenjemjertočnihinetočnihodgovoraovdje,
naravno,nema.Pazitedanepreskočitenijednutvrdnju!
Brojevinaskaliimajusljedećaznačenja:
123456
izrazitose
NEslažem
uglavnomse
NEslažem
doneklese
NEslažem
doneklese
slažem
uglavnomse
slažem
izrazitose
slažem
1. Čovjekkoji jepošteni dosljedansvojimnačelima rijetkouspijeva
uživotu.
1 2 3 4 5 6
2. Životmenaučiodasetrudipoštenjeneisplate.
1 2 3 4 5 6
3. Mislim da se ljudi uglavnom ne obaziru na pravednost kad
odlučujuiliprosuđujuodrugima.
1 2 3 4 5 6
4. Mojemiiskustvogovoridanemapravde.
1 2 3 4 5 6
5. Ljudikojiseponašajuferpremadrugimaobičnoizvukudeblji
kraj.
1 2 3 4 5 6
6. Dobradjelaobičnobivajunezapaženainenagrađena.
1 2 3 4 5 6
7. Uživotunajvišestradajupošteniljudi.
1 2 3 4 5 6
8. Nepravdesusvakodnevicaumojemživotu.
1 2 3 4 5 6
9. Uživotunajboljeprolazeonikojitozapravonisuzaslužili.
1 2 3 4 5 6
10. Poštenčovjekjenesposobančovjek.
1 2 3 4 5 6