Content uploaded by Sadmir Karović
Author content
All content in this area was uploaded by Sadmir Karović on May 17, 2020
Content may be subject to copyright.
112
PREGLEDNI ZNANSTVENI ČLANAK
UDK: 351.74
Primljeno: listopad 2019.
SADMIR KAROVIĆ*, SUAD ORLIĆ**
Otkrivačka, istražna i dokazna uloga
ovlaštenih službenih osoba u kaznenom postupku u
Bosni i Hercegovini
Sažetak
Poštujući prirodu poslova i zadataka, sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela, primarna
je aktivnost policije odnosno ovlaštenih službenih osoba koje imaju realnu mogućnost da
svojom neposrednom nazočnošću na terenu ili posrednim putem prikupe inicijalne ili početne
obavijesti o postojanju određenog kaznenog djela. Reformacijski procesi kaznenog postupovnog
zakonodavstva posljednja dva desetljeća ne samo u Bosni i Hercegovini već i u regiji, imaju za
posljedicu uvođenje i primjenu novih pravnih instituta svojstvenih za anglosaksonsku pravnu
tradiciju. Slijedom naprijed navedenog, reformirano kaznenoprocesno zakonodavstvo Bosne i
Hercegovine pretrpjelo je značajne izmjene u istrazi, prihvaćanjem tužiteljskog koncepta istrage
koji se zbog izuzetno proaktivne uloge policije u istrazi, naziva još i tužiteljsko – policijski koncept
istrage. Otkrivačka uloga policije inicijalna je aktivnost usmjerena na zadovoljenje standarda
osnove sumnje neophodnog za pokretanje i provođenje istrage. Tužiteljsko ̶ policijski koncept
istrage značajne je istražno dokazne aktivnosti povjerio na provedbu ovlaštenim službenim
osobama pod upravljačko – nadzornom ulogom ovlaštenog tužitelja, iz čega proizlazi njihova
izrazito proaktivna uloga u istrazi. Zakonom propisana prava i dužnosti ovlaštenih službenih
osoba predstavljaju normativni okvir za neposredno postupanje u vezi otkrivanja, istraživanja i
dokazivanja kaznenih djela. Također, demokratski koncept rada policije ali i drugih subjekata/
agencija za provođenje zakona, obvezuje na dosljednu primjenu zakona s jasno izraženom
tendencijom humanizacije u postupanju i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda svakoga
pojedinca.
Ključne riječi: policija, tužiteljstvo, tužiteljsko ̶ policijski koncept istrage, ovlaštene službene
osobe.
* doc. dr. sc. Sadmir Karović, Pravni fakultet, Sveučilište u Travniku.
** doc. dr. sc. Suad Orlić, Ministarstvo unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona.
113
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
1. OPĆE NAPOMENE O ULOZI OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA
Nema dvojbe da policija i druge agencije za provođenje zakona (porezna uprava, carinska
služba i dr.) imaju izuzetno važnu ulogu u provođenju zakona na planu energične i učinkovi-
te borbe protiv svih oblika kriminaliteta, a posebno specičnih oblika organiziranog krimi-
naliteta kao pošasti suvremenog doba. Adekvatnost ili neadekvatnost državne (re)akcije na
kriminalitet između ostalog očituje se i operacionalizira u praktičnom smislu djelovanjem
ovlaštenih službenih osoba koje je neposredno determinirano i uvjetovano zakonom, prije
svega odredbama Zakona o kazneno procesnom pravu kao lex generalis, te odredbama Za-
kona o policijskim službenicima kao lex specialis, ali i drugim zakonima koji se neposredno
odnose na prirodu konkretne stvari koja je predmet profesionalnog zanimanja i postupanja.
Etimološki promatrano, termin policija1 potiče od grčke riječi politeia ̶ državna uprava,
državna služba unutarnje uprave, mjerodavna za poslove zaštite javnog poretka, sprječavanje
i suzbijanje kriminaliteta te održavanje javnog poretka. (Bošković, 1999:253) Promatrano
kroz povijest, u različitim povijesnim razdobljima, uloga i položaj ovlaštenih službenih oso-
ba mijenjali su se prihvaćajući prije svega normativni (kaznenoprocesni) okvir za neposred-
no djelovanje u praktičnome smislu.
U tome kontekstu, za ovlaštene službene osobe koje imaju status policijskih službe-
nika odnosno zakonski propisano pravo i dužnost primjene policijskih ovlaštenja na planu
provođenja zakona, možemo konstatirati da su one na određen način bile izvršni servis sudu
i tužiteljstvu u svezi realiziranja i provođenja određenih aktivnosti operativnog karaktera
(realiziranje naredbi i zahtjeva tužiteljstva i suda i dr.). U svim pravnim sustavima određuje
se u kojim je situacijama dozvoljena uporaba sredstava prisile, a za uporabu vatrenog oružja
vrijede posebno stroga ograničenja u svim zemljama. (Ignjatović, 2018:161) Pored jasne i
nedvosmislene zakonom propisane upravljačke ili zapovjedne i nadzorne uloge odvjetništva
ali i suda u odnosu na ovlaštene službene osobe i njihovo cjelokupno djelovanje u istrazi,
evidentno je da i ovlaštene službene osobe imaju realnu mogućnost predlaganja određenih
kaznenoprocesnih radnji istražno – dokaznog karaktera, te se na taj način nameću kao važan
partner (akter) u kreiranju učinkovite i energične borbe protiv kriminaliteta. Praktično je
nemoguće zamisliti djelotvorno i zakonito funkcioniranje i egzistiranje institucionalne borbe
protiv kriminaliteta, posebno specičnih oblika organiziranog kriminaliteta bez adekvatne
odnosno izuzetno važne proaktivne uloge ovlaštenih službenih osoba na planu otkrivanja,
istraživanja i dokazivanja kaznenih djela. Također, suvremene tendencije humanizacije u
vezi primjene kaznenoprocesne represije posebno apostroraju humano postupanje i speci-
čan odnos kada su u pitanju maloljetnici odnosno maloljetnički kriminalitet ili delinkvencija.
U svezi naprijed navedenog, čak je i u terminologijskom smislu prepoznatljiva diferencijaci-
ja specičnih termina koji se rabe u odnosu na maloljetnike kao izraz posebnog kaznenopro-
cesnog položaja i terminologijske privilegije. (Škulić, 2011:26)
Poštujući posljednju generalnu reformu kaznenog zakonodavstva Bosne i Hercegovi-
ne koja određuje kaznenoprocesni okvir djelovanja, ulogu ovlaštenih službenih osoba prije
svega je potrebno promatrati, pored njezine primarno otkrivačke uloge u obavljanju redovnih
poslova i zadataka, kroz njihovu izrazito proaktivnu ulogu u istrazi ali i dokaznom postupku
1 Policija je jedan složen, specičan i dinamičan izvršni organ vlasti, odnosno vlade koji je zadužen za
održavanje unutarnje sigurnosti u društvu uz korištenje legitimne uporabe sredstava prinude i pridržavanje
strogo etičko profesionalnih principa u obnašanju svoje dužnosti.
114
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
gdje se učestalo pojavljuju kao svjedoci u kontekstu provođenja određenih dokaznih radnji
(primjena istražnih i posebnih istražnih radnji i dr.). Demokratski koncept rada subjekata za
provođenje zakona, između ostalog, zasniva se i na proaktivnoj ulozi svih društvenih subje-
kata i građana koji su involvirani u proces implementiranja i operacionaliziranja preventiv-
no – zaštitne funkcije kaznenog prava u praktičnom smislu. (Karović, Simović, 2019:65)
Općepoznato je da je sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela primarna aktivnost ovlaštenih
službenih osoba koja proizilazi iz njihove prirode poslova i zadataka. Otkrivačka uloga ovla-
štenih službenih osoba predstavlja inicijalnu aktivnost neophodnu za postojanje standarda
osnove sumnje kao neophodnog uvjeta za tužiteljevo pokretanje i provođenje istrage u vezi s
postojanjem konkretnog kaznenog djela.
Također, ukupna preventivna djelatnost posebno je važna aktivnost ovlaštenih službe-
nih osoba koju je potrebno akcentirati s obzirom na to da se u demokratski uređenim i razvi-
jenim državama upravo armira i promovira ova suradnja i koordinacija aktivnosti, posebno
u dijelu koji se odnosi na partnerstvo s građanima i drugim društvenim subjektima (mediji,
škola, religijske zajednice, sportske udruge, nevladin sektor i dr.) u svezi jačanja svjesnosti
o štetnosti kriminaliteta i važnosti prijavljivanja kaznenih djela. Tipični primjeri za ovakvo,
policijsko preventivno djelovanje jesu kaznena djela vezana uz nasilničko ponašanje i krađe,
kao i kaznena djela u svezi s motornim vozilima. (Begović, 2014:99) U obavljanju redovitih
poslova i zadataka poštujući stvarnu i mjesnu nadležnost u vezi sprječavanja i otkrivanja
kaznenih djela, ovlaštene službene osobe postupaju samostalno (operativna samostalnost) i
neovisno tj. bez nadzora i rukovodeće (upravljačke/rukovoditeljske) uloge tužitelja. Slijedom
naprijed navedenog, ovlaštene službene osobe imaju realnu mogućnost da svojom neposred-
nom nazočnošću na terenu ili eventualno posrednim putem, pravovremeno prepoznaju i iden-
ticiraju određena rizična ponašanja ili ponašanja kojima se krše propisi odnosno zakon, te
reagiraju na način kako je to zakonom propisano. Također, ono što je izuzetno važno naglasiti
jest to da je prikupljanje inicijalnih ili početnih obavijesti odnosno informacija i podataka
koji upućuju na postojanje određenog kaznenog djela jedna od ključnih zadaća ovlaštenih
službenih osoba.
Reformski procesi posljednja dva desetljeća neposredno su uključili i cjelokupan rad
subjekata/agencija za provođenje zakona s posebnim akcentom na ograničenost primjene ka-
znenopravne represije, kao i armaciju i promociju osnovnih ljudskih prava i sloboda svakog
pojedinca odnosno građanina bez obzira na njegovu nacionalnu, etničku, vjersku ili rasnu
pripadnost. Načelo poštovanja ljudskih prava zahtijeva također da se prilikom izbora sred-
stava suzbijanja nedozvoljenog ponašanja preferiraju ona sredstva kojima se najmanje zadire
u prava i slobode čovjeka (Stojanović, 2016:47). Tendencija humanizacije suvremenog ka-
znenog prava, uključujući njegova sastavna tri (pod)sustava: materijalno, procesno i izvršno
kazneno pravo; neposredno se odrazila i na rad policije i neposredno postupanje ovlaštenih
službenih osoba u vezi humanog postupanja i tretmana. Paralelnom analizom načela djelo-
vanja policijskih agencija na teritoriju država nastalih raspadom bivše SFRJ, evidentno je
da je demokratski koncept rada policije zamijenio otprije prisutan tradicionalni ili klasični
koncept rada policije s posebnim naglaskom na humano postupanje gdje se građanin po-
javljuje kao aktivni i pasivni sudionik svih društvenih procesa. U demokratskim društvima,
kao i u onima koja se tek razvijaju, ne postoje objektivni razlozi za nesklad između interesa
koji se nalaze u osnovi djelovanja državnih tijela i interesa građana, odnosno općedruštvenih
interesa. (Krivokapić, 2006:255) S tim u vezi, primjena represije limitirana je restriktivnim
zakonskim uvjetima (element razmjernosti u primjeni sredstava prisile, prava osumnjičene
115
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
odnosno optužene osobe, zakonito prikupljanje dokaza i dr.) i usmjerena na zadovoljenje ili
postizanje legitimnog zakonskog cilja. U znanstveno ̶ stručnim krugovima i raspravama u
posljednje se vrijeme navodi možebitno i pretjerano naglašavanje prava osumnjičenog odno-
sno optuženog, i ograničenost kaznenopravne represije; a pritom se neopravdano zanemaruje
učinkovito i zakonito dokazivanje kaznenih djela, posebno kada se radi o specičnim obli-
cima organiziranog kriminaliteta (zlouporaba opojnih droga, trgovina ljudima, gospodarski
i nancijski kriminalitet, terorizam, međunarodna trgovina umjetninama, ljudskim organi-
ma, oružjem i dr.). Naime, postavlja se pitanje razmjernosti adekvatnosti državne reakcije
na kriminalitet polazeći od normativnog (kaznenoprocesnog) okvira djelovanja subjekata/
agencija za provođenje zakona u vezi s posjedovanjem odgovarajućih ili realnih zakonskih
mogućnosti i kapacitetom na planu suzbijanja sve kompleksnijih fenomenologijskih oblika
organiziranog kriminaliteta.
Međutim, i dalje ostaje otvoreno i aktualno pitanje neovisnosti i operativne samostal-
nosti policije kao subjekta/agencije za provođenje zakona i mogućeg utjecaja politike na
kreiranje određenih destruktivnih procesa i selektivne primjene zakona, ne samo u Bosni i
Hercegovini već i u regiji. Također, ključni važni aspekti zapošljavanja i prijama mladih po-
licajaca i inspektora odnosno njihov izbor i selekcija, zatim postupak profesionalnog napre-
dovanja u karijeri (unaprjeđenja u viši čin) i kadrovski raspored ̶ ostaju pod znakom pitanja
i pod lupom zanimanja opće javnosti u smislu mogućeg utjecaja politike. S tim u vezi, refor-
macijski procesi policije nisu u dovoljnoj mjeri obuhvatili aspekt stručne osposobljenosti i
proliranosti policijskih službenika, posebno kada su u pitanju kompleksne istrage gospodar-
skog odnosno nancijskog kriminaliteta, kaznena djela terorizma i dr. Posljedice nestručnog
djelovanja ovlaštenih službenih osoba u vezi s provođenjem određenih istražno – dokaznih
aktivnosti, kao i neadekvatno tužiteljevo rukovođenje istragom, izuzetno su negativne iz više
razloga (nedostatak dokaza i oslobađajuće presude, stvaranje nepovjerenja građana u rad
policije i tužiteljstva i posljedično tome ̶ izazivanje osjećaja nesigurnosti kod građana i dr.).
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, poseban problem u policijskoj profesiji, kao sosti-
ciranoj društvenoj djelatnosti, s aspekta učinkovite preventivne, te otkrivačko – istraživačke
i dokazne aktivnosti, predstavlja nevođenje brige rukovodećih osoba u policijskim struktu-
rama o adekvatnoj proliranosti, odnosno propisivanju odgovarajuće vrste i stupnja stručne
spreme policijskih kadrova za obavljanje povjerenih poslova i zadataka.
Naime, nepropisivanje optimalne vrste i stupnja stručne spreme kao neophodan uvjet2
za obavljanje određenih poslova i zadataka na svim razinama policijskog djelovanja, poseb-
no istražitelja, dovodi u pitanje stručnu osposobljenost ovlaštenih službenih osoba prilikom
izvršavanja svih povjerenih poslova i zadataka s posebnim naglaskom na složene poslove i
zadatke. Dodatni policijski tečajevi koji obuhvaćaju osnovnu policijsku obuku, kao i dodatne
specijalističke obuke iz pojedinih područja ne mogu zamijeniti sveučilišno obrazovanje. Us-
poredbe radi, ako uporedimo policiju s tužiteljstvom i sudom u tom kontekstu, apsurdno bi
bilo i nedopustivo da tužitelj ili sudac nemaju završen pravni fakultet, već imaju završen neki
drugi nesrodan fakultet i dopunski tečaj iz područja prava. U policijskim strukturama kao
istražitelji rade brojne osobe koje nisu završile adekvatne ili srodne fakultete (poljoprivredni
fakultet, strojarstvo, rudarski fakultet, zatim profesori sporta, pedagogije i dr.). Ovaj problem
2 Iznimku predstavlja Županija Sarajevo s obzirom na to da je u Pravilniku o unutarnjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta propisana vrsta i stupanj stručne spreme.
116
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
neproliranosti policijskog kadra ne treba uporno "stavljati pod tepih" jer je evidentno da je
jedan od bitnih segmenata za poboljšanje kako preventivne, tako i otkrivačke, istražne i do-
kazne uloge policije u kaznenom postupku. U vezi s navedenim, jedan od prijedloga de lege
ferenda za unaprjeđenje i postizanje veće učinkovitosti u radu policije, odnosno podizanju
kvalitete u pogledu otkrivačke, istražne i dokazne uloge policije u kaznenom postupku jest
potreba da se provede proliranje policijskog kadra (s posebnim naglaskom na policijske
istražitelje), odnosno prilagođavanje stručne spreme prirodi policijskih poslova i zadataka. U
tome smislu, na tragu navedenog prijedloga de lege ferenda, primarno prolirani policijski
kadrovi za najveći djelokrug policijskih poslova i zadataka trebaju biti pravne, kriminalistič-
ke i ekonomske struke, uz prihvaćanje potrebe angažiranja i drugih kadrova za određene poli-
cijske poslove i zadatke kao što su vještaci prometne, strojarske, kemijske, biološke struke; te
drugih potrebnih struka (u okviru kriminalističke tehnike i laboratorijskih policijskih poslova
za potrebe raznih vještačenja, te za potrebe rada u određenim resorima/službama).
Pored navedenog, za potrebe obavljanja specičnih poslova rada s maloljetnicima i
žrtvama nasilja, kao i obavljanja stručnih psiholoških razgovora s privedenima, odnosno
osumnjičenima ili osobama lišenima slobode prema kojima se određuje policijski pritvor3,
potreban je i angažman stručnih osoba psihološko – pedagoške struke, ali u statusu državnih
službenika s posebnim ovlaštenjem, kao i angažman službenika informacijske struke u okvi-
ru borbe protiv cyber kriminala. Uvođenje proliranja policijskog kadra potrebno je provesti
na dvije razine, odnosno i na eksternoj i na internoj liniji, tako da bi se u okviru eksterne linije
(koja se realizira u okviru provođenja natječajne procedure za prijam policijskih službenika
– kadeta i mlađih inspektora), kao i u okviru interne linije proliranja policijskog kadra (koja
se provodi u okviru školovanja policijskih službenika uz rad s jasno preciziranim vrstama vi-
soke stručne spreme za daljnje napredovanje u službi) trebalo pridržavati navedenog kriterija
proliranja policijskog kadra prilagodbom stupnja (visoke) stručne spreme prirodi policij-
skih poslova i zadataka. Ovako obavljeno proliranje policijskog kadra bez ikakve bi sumnje
u budućnosti polučila daleko bolje rezultate u radu policije i podigla kvalitetu rada policije u
svim aspektima njezina djelovanja. Drugim riječima, takva promjena u proliranju policij-
skog kadra u konačnici poboljšala bi preventivnu ulogu policije u smislu djelotvornije pre-
vencije u svim sigurnosnim segmentima njezina rada. Također, ovakvo bi proliranje policij-
skog kadra podiglo i otkrivačku, istražnu i dokaznu ulogu policije u kaznenom postupku na
veću razinu kvalitete; tako da bi ovako prolirana policija4 s tužiteljem kao rukovoditeljskom
osobom u istrazi, postigla kvalitetnije provedene istrage s prikupljanjem pravno relevantnih
činjenica, odnosno kvalitetnih (neoborivih, ili u većoj mjeri inkriminirajućih) dokaza ̶ što bi
prema konačnom ishodu kaznenog postupka stvorilo bolju sliku o radu policije i tužiteljstva
s većim brojem osuđujućih i manjim brojem oslobađajućih presuda.
3 Policijski pritvor u kaznenom procesnom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini traje 24 sata. Izuzetak od
ovog pravila odnosi se na osobu(e) osumnjičenu(e) za kazneno djelo terorizma u odnosu na koju(e) policijski
pritvor traje do 72 sata (vid. čl. 139. st. 1. i 2. ZKP BiH).
4 Policija, zbog svoje važnosti, odnosno opsega i specičnosti poslova koje obavlja u predistražnom i
istražnom, odnosno kaznenom postupku, ima ulogu pomoćnog tijela kaznenog pravosuđa i predstavlja tijelo
kaznenog pravosuđa u širem smislu. Takva uloga policije ukazuje na još veću potrebu adekvatne proliranosti
policijskog kadra kao uvjeta za postizanje učinkovitijih rezultata na planu prevencije, kao i u otkrivačko –
istražnoj i dokaznoj aktivnosti u predistražnom i kaznenom postupku.
117
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
2. TUŽITELJSKO ̶ POLICIJSKI KONCEPT ISTRAGE S POSEBNIM OSVRTOM
NA RUKOVODITELJSKO ̶ NADZORNU ULOGU TUŽITELJA U ODNOSU NA
OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE
Usporednom analizom policijskih sustava država iz okruženja (Srbija, Crna Gora, Hrvatska,
Slovenija, Makedonija) ali i šire, evidentno je da je sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela
primarna aktivnost policije odnosno ovlaštenih službenih osoba s akcentom na prevenciju
kriminaliteta. Uvijek je u pitanju osiguranje osnovnih uvjeta egzistencije datoga društva, a to
su čovjek i njegova prava te integritet osnovnih institucija u kojima je društvo organizirano
(država, obitelj i dr.). (Bačić, 1998:6) Val reformi kaznenog procesnog zakonodavstva na
području bivše SFRJ rezultirao je značajnim ili radikalnim izmjenama koncepta istrage, na-
puštanjem sudskog koncepta istrage, te uvođenjem i primjenom tužiteljskog koncepta istrage
koji se zbog proaktivne uloge policije naziva još i tužiteljsko ̶ policijski koncept istrage.
Također, usvajanjem i stupanjem na snagu novih zakona o kaznenom postupku u Bosni i
Hercegovini na sve četiri razine, poštujući ustavnopravno ustrojstvo države, evidentno je da
je kaznenoprocesno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine pretrpjelo značajne ili radikalne
izmjene, s tendencijom da se prihvaćanjem novih kaznenoprocesnih rješenja armiraju i pro-
moviraju standardi u svezi sa zaštitom osnovnih ljudskih prava i sloboda kao i učinkovitosti
kaznenog postupka. Analizom odredbi zakona o kaznenom postupku možemo konstatirati
da je identična situacija kada su u pitanju države iz neposrednog okruženja. Međutim, pored
činjenice da je tužiteljski koncept istrage svojstven za anglosaksonski pravni sustav, eviden-
tno je da je ovaj koncept istrage u reformskim procesima prihvaćen i u nekim nacionalnim
sustavima europskog kontinentalnog prava čime spomenuti koncept istrage dobiva svoju uni-
verzalnost. (Karović, 2019:66) Tužiteljsko ̶ policijski koncept istrage značajne je istražno
- dokazne aktivnosti povjerio policiji odnosno ovlaštenim službenim osobama na izvršenje
u svezi provođenja konkretne kaznene istrage iz čega proizlazi njihova izuzetno proaktivna
uloga, posebno na planu prikupljanja potrebnih dokaza. Rukovođenje predstavlja aktivniji
odnos tužitelja uz njegovo neposredno i aktivno sudjelovanje u planiranju i izvođenju odre-
đenih istražnih radnji, analiziranju, sumiranju itd.; dok nadzor predstavlja na jedan način
pasivniji angažman tužitelja u istrazi, u kojem tužitelj inicijativu i dinamiku istrage prepušta
ovlaštenim službenim osobama nadzirući pri tom njihov rad u smislu njegove zakonitosti i
učinkovitosti i pomažući im u navedenome. (Milošević, Tirić, 2009:48)
Tužitelj se pojavljuje kao jedini ovlašteni autoritet za pokretanje i provođenje istra-
ge5 kojom prilikom dolazi do izražaja njegova menadžerska uloga u svezi s rukovođenjem
5 Član 35. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine - Prava i dužnosti "(1) Osnovno pravo i
osnovna dužnost Tužitelja je otkrivanje i gonjenje počinilaca kaznenih djela koja su u nadležnosti Suda.
(2) Tužitelj ima pravo i dužan da: a) odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno
djelo poduzme potrebite mjere u cilju njegovog otkrivanja i sprovođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog,
rukovođenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlašćenih službenih osoba vezanim
za pronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza, b) sprovede istragu sukladno ovom zakonu, c)
daje imunitet sukladno članu 84. ovog zakona, d) zahtijeva dostavljanje informacija od strane državnih or-
gana, poduzeća, pravnih i zičkih lica u Bosni i Hercegovini, e) izdaje pozive i naredbe i predlaže izdavanje
poziva i naredbi sukladno zakonu, f) naredi ovlaštenoj službenoj osobi da izvrši naredbu izdatu od strane
Suda sukladno ovom zakonu, g) utvrđuje činjenice potrebite za odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
sukladno članu 197. ovog zakona i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom sukladno
članu 392. ovog zakona, h) predlaže izdavanje kaznenog naloga sukladno članu 334. ovog zakona, i) podiže
i zastupa optužnicu pred Sudom, j) podnosi pravne lijekove, k) obavlja i druge poslove određene zakonom.
118
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
istragom, nadzorom nad radom ovlaštenih službenih osoba, kreiranjem strategije postupanja
u odnosu na konkretnu kaznenu istragu, izdavanjem zapovijedi i zahtjevom za postupanje
ovlaštenim službenim osobama, izborom razmjerno potrebnih kaznenoprocesnih radnji koje
se imaju poduzeti, kao i u svezi s drugim istražno – dokaznim aktivnostima. Na taj način,
doprinosi se osiguranju pravde i pravičnosti kaznenog postupka, kao i osiguranju činjeni-
ce da ovlaštene službene osobe poštuju zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu prava
osoba koje su osumnjičene, pritvorene i koje se ispituju odnosno pretražuju. (Sijerčić i dr.,
2005:133-134) Ujedinjenjem pretkaznenog i prethodnog kaznenog postupka u jedinstvenu
istragu, pod rukovođenjem ili nadzorom tužitelja, uloga ovlaštenih službenih osoba u istraž-
nom postupku proširena je s inicijatora ̶ podnositelja kaznene prijave (po prethodnome
Zakonu o kaznenom postupku) na aktivnog istražnog subjekta. (Simović, 2012:198) Također,
kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, obavljanje poslova i zadataka na planu sprječavanja
i otkrivanja kaznenih djela u isključivoj je nadležnosti policije odnosno ovlaštenih službenih
osoba koje u toj otkrivačkoj fazi obavljaju redovne aktivnosti samostalno sukladno s odred-
bama Zakona o policijskim službenicima6 bez nadzora tužitelja. U ovoj fazi ne postoji ko-
nekcija policije odnosno ovlaštenih službenih osoba s tužiteljstvom odnosno tužiteljem niti
ne postoji obveza policije da izvještava tužiteljstvo o svojim tekućim poslovima i zadacima.
"Tužitelj nema mogućnost rukovođenja i upravljanja nad radom ovlaštenih službenih osoba
prije saznanja da postoje osnove sumnje da je učinjeno kazneno djelo." (Simović, 2014:46)
Međutim, od trenutka kada postoje osnove sumnje kao skup posrednih činjenica koje
upućuju na postojanje određenog kaznenog djela, propisana je obveza izvještavanja tuži-
teljstva od strane policije o raspoloživim inicijalnim ili početnim obavještenjima odnosno
informacijama i podacima koji se odnose na konkretno kazneno djelo i mogućeg počinitelja.
U svezi s nadzorom tužitelja nad radom ovlaštenih službenih osoba koji se odnosi na izvje-
štavanje o počinjenju kaznenog djela, u pogledu opsega postupanja, te rokova, odnosno vre-
mena obavještavanja tužitelja od strane policije, o poduzetim mjerama u slučaju postojanja
osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo, prisutna je različitost koja je determinirana
ponajprije težinom kaznenog djela za koje postoje osnove sumnje da je počinjeno, odnosno
visinom propisane kazne za to kazneno djelo. Drugim riječima, nije jednak rok, odnosno
vrijeme, kao i opseg postupanja policije u pogledu obavještavanja tužitelja o počinjenju ka-
znenog djela ukoliko se radi o kaznenom djelu s propisanom kaznom zatvora do pet ili preko
pet godina. Naime, ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo s propisanom
kaznom zatvora preko pet godina, ovlaštena službena osoba dužna je odmah obavijestiti tuži-
telja i pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere s namjerom da se pronađe počinitelj
kaznenog djela, da se spriječi skrivanje ili bijeg osumnjičenog ili suučesnika, da se otkriju i
sačuvaju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokazi, te da se prikupe
sve informacije koje mogu biti korisne u kaznenom postupku.7 Ako postoje osnove sumnje
da je počinjeno kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina,
ovlaštena službena osoba dužna je obavijestiti tužitelja o svim raspoloživim informacijama,
(3) Sukladno st. 1. i 2. ovog člana, svi organi koji učestvuju u istrazi dužni su da o svakoj poduzetoj radnji
obavijeste Tužitelja i da postupe po svakom njegovom zahtjevu."
6 Službeni Glasnik BiH br. 27/04 s pripadajućim izmjenama i dopunama.
7 Član 218. stav 1. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine (Službeni Glasnik BiH br. 36/03 s
pripadajućim izmjenama i dopunama).
119
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
radnjama i mjerama koje je poduzela najkasnije sedam dana od dana saznanja o postojanju
osnova sumnje da je kazneno djelo počinjeno.8
Na samom početku primjene novih zakona o kaznenom postupku, na sve četiri razine
u Bosni i Hercegovini (državna razina, entiteti Federacija Bosne i Hercegovine i Republika
Srpska, Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine) bili su prisutni brojni problemi praktične priro-
de u svezi s obavještavanjem tužiteljstva od strane policije o postojanju konkretnog kaznenog
djela s obzirom na to da u tome razdoblju nije jasno i nedvosmisleno izdiferencirana raspo-
djela poslova i zadataka između tužiteljstva i policije odnosno ovlaštenih službenih osoba.
U određenim situacijama, praktična iskustva u primjeni ovog koncepta istrage ukazuju na to
da su ovlaštene osobe bespotrebno "zatrpavale" tužiteljstvo određenim saznanjima odnosno
informacijama i podacima obavještajnog karaktera a koje prethodno nisu bar preliminarno
provjerene. S druge strane, problem pasivnosti ili profesionalne nezainteresiranosti ovlašte-
nog tužitelja u odnosu na konkretnu kaznenu istragu, neposredno utječe na pravovremenost
u postupanju kao i na učinkovitost u smislu prikupljanja potrebnih dokaza i poduzimanja
cjelokupnih istražno ̶ dokaznih aktivnosti usmjerenih u konačnici na djelotvorno vođenje
kaznenog postupka. Također, s obzirom na to da ovlašteni tužitelj u vezi s konkretnom kazne-
nom istragom značajan dio istražno ̶ dokaznih aktivnosti povjerava na izvršenje ovlaštenim
službenim osobama; uslijed opsega navedenih poslova i zadataka (primjena dokaznih radnji,
posebne istražne radnje i dr.), zanemaruje se primarna uloga policije odnosno ovlaštenih
službenih osoba koja se odnosi na sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela. Na taj se način
značajno onemogućava ili značajno smanjuje otkrivačka uloga policije od koje neposredno
ovisi iniciranje pokretanja i provođenja kaznene istrage, s obzirom na to da su ovlaštene služ-
bene osobe prezauzete u svezi s neposrednim provođenjem istražno ̶ dokaznih aktivnosti
koje im nalaže tužiteljstvo; odnosno ovlašteni tužitelj u svakoj konkretnoj istrazi.
Međutim, s protokom vremena, iskristalizirala se dobra praksa u vezi s pravovremenim,
učinkovitim i zakonitim poduzimanjem kaznenoprocesnih radnji u istrazi na planu suradnje
policije i tužiteljstva i taj proces i danas traje, u zavisnosti od tekućih operativnih potreba koje
diktiraju način, opseg i dinamiku poduzimanja određenih kaznenoprocesnih radnji. U vezi
s nadzorom nad radom ovlaštenih službenih osoba i rukovoditeljskom ulogom ovlaštenog
tužitelja kao jedinog ovlaštenog autoriteta sukladno sa zakonom u vezi pokretanja i provođe-
nja kaznenae istrage, postavlja se pitanje uloge rukovoditelja u policijskim agencijama koji
su neposredno nadređeni ovlaštenim službenim osobama, poštujući organizacijsku strukturu
i hijerarhijski odnos u policijskim agencijama. Prihvaćajući činjenicu da ovlašteni tužitelj
neposredno rukovodi istragom i obavlja nadzor nad radom ovlaštenih službenih osoba, onda
se uloga rukovoditelja u policijskim agencijama svodi na operativno postupanje u smislu
realizacije naredbi i zahtjeva tužiteljstva. Dakle, rukovoditelji u policijskim agencijama ne
rukovode istragom s obzirom na to da je ta uloga zakonom propisana ovlaštenom tužitelju,
već je njihovo postupanje usmjereno na rukovođenje i organizaciju poslova i zadataka (pro-
vedbeni aspekt) u vezi s pravovremenom, učinkovitom i zakonitom realizacijom određene ili
konkretne naredbe ili zahtjeva tužitelja (odrediti broj potrebnih timova za realizaciju aktivno-
sti, operativna taktika postupanja, osiguranje potrebnih materijalno ̶ tehničkih resursa i dr.).
8 Član 218. stav 3. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.
120
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
4. PRAVA I DUŽNOSTI OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA
Kao što je već naprijed navedeno, ovlaštene službene osobe imaju proaktivnu ulogu u istrazi
s obzirom na to da značajan dio istražno – dokaznih aktivnosti ovlašteni tužitelj povjerava na
postupanje upravo ovlaštenim službenim osobama. Operativna aktivnost ovlaštenih službe-
nih osoba osnovni je i najčešći način otkrivanja kaznenih djela, njihova razjašnjavanja i osi-
guravanja dokaza. (Korajlić, 2011:52) Tužitelj zički ne može biti nazočan kada se provode
odnosno realiziraju određene istražne aktivnosti, ali je njegova obveza da rukovodi istragom,
nadzire realiziranje aktivnosti od strane ovlaštenih službenih osoba, planira aktivnosti i što
je najvažnije ̶ u svakom konkretnom slučaju izravno odlučuje i određuje koje se istražne
aktivnosti imaju primijeniti odnosno poduzeti. (Karović, 2019:66) Međutim, odredbe Za-
kona o kaznenom postupku predstavljaju normativni (kaznenoprocesni) okvir neposrednog
postupanja ovlaštenih službenih osoba u istrazi. Zakonski osnov za neposredno postupanje
ovlaštenih službenih osoba predstavlja odredba članka 219. Zakona o kaznenom postupku
Bosne i Hercegovine kojom je propisano postupanje ovlaštenih službenih osoba na planu
otkrivanja kaznenih djela i njihovih počinitelja, te propisuje odgovarajuće mjere i radnje koje
se mogu poduzeti u cilju realiziranja zadataka propisanih u članku 218. ovoga Zakona. Radi
izvršenja zadataka iz članka 218. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine, a u
cilju pronalaska počinitelja kaznenog djela, pronalaska tragova i predmeta koji mogu poslu-
žiti kao dokazi, prikupljanja potrebnih obavijesti, ovlaštena službena osoba može poduzeti
sljedeće radnje: (1) prikupljati potrebne izjave od osoba; (2) provesti potreban pregled prije-
voznih sredstava, putnika i prtljage; (3) ograničiti kretanje na određenom prostoru za vrijeme
potrebno da se obavi određena radnja; (4) poduzeti potrebne mjere u vezi s utvrđivanjem
identiteta osoba i predmeta; (5) raspisati potragu za osobom i stvarima za kojima se traga; (6)
u nazočnosti odgovorne osobe pretražiti određene objekte i prostorije državnih tijela, javnih
poduzeća i ustanova, obaviti uvid u određenu njihovu dokumentaciju, (7) kao i poduzeti
druge potrebne mjere i radnje.
Pored naprijed navedenih radnji, ovlaštena službena osoba ima zakonsku mogućnost
poduzimanja i drugih radnji kao što je zadržavanje, te druge radnje kada su ispunjeni određe-
ni zakonski uvjeti kao što su očevid i vještačenje. Sukladno sa člankom 220. Zakona o kazne-
nom postupku Bosne i Hercegovine, ovlaštena službena osoba ima pravo da osobe zatečene
na mjestu počinjenja kaznenog djela zadrži radi prikupljanja izjava ako te osobe mogu dati
obavijesti važne za kazneni postupak i o tome je dužna obavijestiti tužitelja (najduže do šest
sati), fotograrati i uzimati otiske prstiju osobe za koju postoje osnove sumnje da je učinila
kazneno djelo i uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji vjerojatnost da su mogle doći
u dodir s tim predmetima. Sukladno sa člankom 221. Zakona o kaznenom postupku Bosne i
Hercegovine, ovlaštena službena osoba, nakon obavještavanja tužitelja, dužna je obaviti oče-
vid i odrediti potrebna vještačenja, osim pregleda, obdukcije i ekshumacije leša. Sukladno
s naprijed navedenim, ovlaštena službena osoba može poduzimati gotovo sve radnje doka-
zivanja pod uvjetom prethodnog obavještavanja tužitelja a u cilju zadovoljenja objektivnog
formalnog uvjeta za ocjenu njihove zakonitosti. Također, ovlaštena službena osoba u svezi
primjene klasičnih ili tradicionalnih istražnih radnji (pretraga stana, prostorija i osoba9 i pri-
vremenog oduzimanja predmeta i imovine10) ali i posebnih istražnih radnji, ima mogućnost
9 Član 51. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.
10 Član 65. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.
121
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
sastavljanja i dostavljanja inicijalnog prijedloga za primjenu navedenih radnji ovlaštenom
tužitelju koji u svakom konkretnom slučaju (kaznenom predmetu) provodi tužiteljsku ocjenu
o tome jesu li zadovoljeni zakonski uvjeti za primjenu predloženih radnji i jesu li te radnje
razmjerno potrebne u cilju dokazivanja činjenica u istrazi.
Policijsko tijelo može osobu lišiti slobode ako postoje osnove sumnje da je ta osoba
počinila kazneno djelo i ako postoji ma i koji razlog predviđen u članku 132. Zakona o kazne-
nom postupku Bosne i Hercegovine11, ali je policijsko tijelo dužno takvu osobu bez odlaga-
nja, a najkasnije u roku od 24 sata, dovesti tužitelju. Prilikom dovođenja, policijsko će tijelo
obavijestiti tužitelja o razlozima i vremenu lišenja slobode. Uporaba sile prilikom dovođenja
dopuštena je sukladno sa zakonom.12 Međutim, iznimno, kada se radi o kaznenim djelima
terorizma, osoba se mora dovesti tužitelju najkasnije u roku od 72 sata.13 Zakonodavac je
prepoznao opravdanu potrebu da propiše poseban rok odnosno da produži vremensko raz-
doblje za dovođenje osumnjičene osobe tužitelju kada se radi o kaznenim djelima terorizma
s obzirom na kaznenopravnu prirodu i specičnost navedenih kaznenih djela. O činjenicama
i okolnostima koje su utvrđene pri poduzimanju pojedinih radnji, kao i o predmetima koji su
pronađeni ili oduzeti, sastavit će se zapisnik ili službena zabilješka.14 U pravilu, kada objek-
tivne okolnosti dozvoljavaju, od građana treba prikupljati obavijesti u svezi s konkretnim
kaznenim djelom u formi zapisnika a iznimno sastavlja se službena zabilješka koju potpi-
suje sama ovlaštena službena osoba. Reakcija svjedoka izostaje najčešće zbog: a) straha od
počinitelja (koji je često opravdan); b) bojazni da bi svojim postupanjem mogli pogoršati
situaciju i posljedice viktimizacije; c) vjerovanja da je netko drugi od očevidaca već poduzeo
potrebne aktivnosti, tj. pozvao policiju, službu hitne pomoći i dr. (Ignjatović, Simeunović,
2015:140).
Pored dužnosti i ovlaštenja propisanih ZKP-om, kao lex generalis, policijskim
službenicima se, u cilju sprječavanja kaznenih djela i održavanja javnog reda i mira,
Zakonom o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, kao lex specialis, propisuju
sljedeća policijska ovlaštenja: 1. provjera i utvrđivanje identiteta osoba i stvari; 2. obavljanje
razgovora; 3. privođenje; 4. potraga za osobama i stvarima; 5. privremeno ograničavanje
slobode kretanja; 6. izdavanje upozorenja i zapovijedi; 7. privremeno oduzimanje predmeta;
8. korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava; 9. pregled osoba, stvari i prijevoznih
sredstava; 10. snimanje na javnim mjestima; 11. uporaba sile; 12. obrada osobnih podataka i
11 Razlozi za pritvor "(1) Ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba učinila kazneno djelo, pritvor
mu se može odrediti: a) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,
b) ako postoji osnovana bojazan da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne
za kazneni postupak ili ako naročite okolnosti ukazuju na to da će ometati kazneni postupak utjecajem na
očevice, suučesnike ili prikrivače, c) ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti kazneno djelo
ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo ili da će učiniti kazneno djelo kojim prijeti, a za ta kaznena djela
može se izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, d) u izvanrednim okolnostima, ako se radi o kaznenom
djelu za koje se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, a koje je posebno teško s obzirom na
način počinjenja ili posljedice kaznenog djela, ako bi puštanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom
narušavanja javnog reda. (2) U slučaju iz stava 1. točke b) ovog člana, pritvor će se ukinuti čim se osiguraju
dokazi zbog kojih je pritvor određen."
12 Član 139. stav 1. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.
13 Član 139. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.
14 Član 219. stav 1. Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.
122
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
vođenje evidencija; 13. zaprimanje prijava.15
Također, vrlo je važno naglasiti da je usvajanjem i stupanjem na snagu novih zakona
o kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, na sve četiri razine obnašanja vlasti, učestalo
pozivanje ovlaštenih službenih osoba u svojstvu svjedoka od strane nadležnog tužiteljstva
odnosno ovlaštenog tužitelja u svezi sa svjedočenjem o relevantnim činjenicama i okolnosti-
ma koje se odnose na prirodu konkretne kaznene stvari. Ovlaštene službene osobe neposred-
no odgovaraju na pitanja od strane ovlaštenog tužitelja i obrane odnosno branitelja u vezi s
poduzetim istražno ̶ dokaznim aktivnostima u istrazi (prikupljene obavijesti od svjedoka,
primjena istražnih i posebnih istražnih radnji, sastavljanje određenih informativno-analitič-
kih pismena i dr.). Poseban aspekt ispitivanja ovlaštenih službenih osoba u tijeku dokaznog
postupka predstavlja tendenciju i namjeru obrane da kritički preispita cjelokupne istražno –
dokazne aktivnosti u vezi sa zakonitošću postupanja ovlaštenih službenih osoba a posebno
aktivnostima na planu (ne)zakonitosti prikupljanja određenih dokaza. Dakle, obrana kritički
preispituje sve poduzete istražno ̶ dokazne aktivnosti od trenutka prikupljanja inicijalnih
obavijesti o postojanju konkretnog kaznenog djela, pa sve do okončanja kaznene istrage, tj.
do saznanja jesu li prilikom primjene kaznenoprocesnih radnji zadovoljeni restriktivni za-
konski uvjeti. Iz naprijed navedenog proizlazi da okončanjem kaznene istrage nisu prestale
aktivnosti ovlaštenih službenih osoba s obzirom na to da se one vrlo često pojavljuju kao
svjedoci tužiteljstva, ponajprije u dokaznom postupku kao ključnoj fazi glavne pretrage.
3. ZAKLJUČAK
Usvajanjem i stupanjem na snagu novih zakona o kaznenom postupku 2003. godine, refor-
mirano kaznenoprocesno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine pretrpjelo je značajne izmjene
koje se prije svega odnose na koncept istrage i radikalno izmijenjenu ulogu kaznenoproce-
snih subjekata. Usvajanjem i primjenom tužiteljskog koncepta istrage koji se zbog proaktiv-
ne uloge policije odnosno ovlaštenih službenih osoba u istrazi naziva i tužiteljsko ̶ policijski
koncept, došlo je do značajne izmjene uloga subjekata gdje se tužitelj pojavljuje kao jedini
zakonom ovlašteni autoritet za pokretanje i provođenje istrage. Ovaj koncept istrage zahtije-
va postojanje standarda osnove sumnje kao stupnja vjerojatnosti koji upućuje na postojanje
određenog ili konkretnog kaznenog djela i počinitelja kao neophodan uvjet za pokretanje i
provođenje istrage. Sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela primarna je aktivnost ovlaštenih
službenih osoba odnosno policije u obnašanju redovitih poslova i zadataka, s obzirom na to
da su oni u prilici da prvi prepoznaju i identiciraju određena rizična ponašanja ili određena
ponašanja koja ukazuju na postojanje kaznenog djela. Međutim, pored navedene otkrivačke
uloge policije, potrebno je naglasiti vrlo važnu i proaktivnu ulogu ovlaštenih službenih osoba
u istrazi koje obavljaju izuzetno značajne istražno ̶ dokazne aktivnosti pod rukovoditelj-
skom ulogom i nadzorom ovlaštenog tužitelja. Naime, od trenutka prikupljanja obavijesti
o postojanju određenog kaznenog djela postoji obveza ovlaštenih službenih osoba u vezi
obavještavanja tužiteljstva o konkretnom kaznenom događaju te otad i počinju intenzivne
istražno ̶ dokazne aktivnosti.
15 Član 10. Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine (Službeni Glasnik BiH s pripadajućim
izmjenama i dopunama).
123
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
Katalog i izbor kaznenoprocesnih aktivnosti koje se imaju primijeniti u određenoj ka-
znenoj istrazi, prije svega ovisi o tužiteljskoj odluci, s tim da i ovlaštene službene osobe koje
su "izvršni servis" tužiteljstvu ponajprije u istražnoj fazi kaznenog postupka, imaju moguć-
nost inicirati ili predlagati primjenu određenih istražno ̶ dokaznih aktivnosti (npr. iniciranje
primjene posebnih istražnih radnji i dr.). Prihvaćajući pravnu prirodu ovog koncepta istrage,
evidentno je da se policija ali i druge agencije za provedbu zakona, pojavljuju kao izvršni
servisi prije svega tužiteljstva ali i suda u vezi s neposrednom realizacijom određenih istraž-
no ̶ dokaznih aktivnosti (prije svega realizacija naredbi i zahtjeva). Uloga je suda u istrazi
pasivna i ona se odnosi na kontrolu zakonitosti postupanja u istrazi u svezi s poštovanjem
prava osumnjičenog (izdavanje naredbi za primjenu dokaznih ili tradicionalnih istražnih rad-
nji, posebnih istražnih radnji i dr.), ali se ta uloga ne odnosi na pravnu utemeljenost odluke
tužitelja o pokretanju i provođenju konkretne kaznene istrage. Imajući u vidu značajnu ulogu
ovlaštenih službenih osoba u svim aspektima njihova djelovanja, a naročito u istražnoj fazi
kaznenog postupka, s posebnim naglaskom na prikupljanje pravno relevantnih dokaza od ko-
jih u najvećoj mjeri ovisi položaj tužitelja na glavnoj pretrazi, odnosno u dokaznom postupku
u odnosu na osumnjičenog, odnosno optuženog kao drugu, suprotnu stranku u kaznenom
postupku ̶ vrlo je važno istaknuti potrebu da se kao prijedlog de lege ferenda ubuduće po-
duzmu aktivnosti na izmjenama obrazovne strukture policijskog kadra u smislu proliranja,
odnosno prilagođavanja visoke stručne spreme policijskih službenika prirodi policijskih po-
slova i zadataka. Ovo je naročito važno zato što uloga, odnosno aktivnost policije, odnosno
ovlaštenih službenih osoba u svim aspektima djelovanja, a naročito aktivnost koja se odnosi
na zakonito prikupljanje dokaza od strane ovlaštenih službenih osoba u svakoj konkretnoj
kaznenoj istrazi predstavlja, kako je već navedeno, ključnu aktivnost o kojoj ovisi položaj
tužitelja na glavnoj raspravi odnosno u dokaznom postupku ali i, u konačnici, krajnji ishod
kaznenog postupka. Pored navedenog, zakonima o kaznenom postupku na svim razinama
propisana su prava i obveze ovlaštenih službenih osoba u istrazi, uključujući i restriktivne
zakonske (materijalne i formalne) uvjete za primjenu klasičnih dokaznih ali i posebnih istraž-
nih radnji. Demokratski koncept rada policije ali i drugih subjekata/agencija za provedbu za-
kona, obvezuje na humano postupanje s naglaskom na poštovanjem osnovnih ljudskih prava
i sloboda svakoga pojedinca, pa tako i na katalog zakonom propisanih prava osumnjičenog
odnosno optuženog u kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini.
LITERATURA
1. Bačić, F. (1998). Kazneno pravo, Opći dio, Peto prerađeno i prošireno izdanje, Zagreb,
Informator.
2. Begović, B. (2014). Policijska zaštita i kriminal: ekonomska analiza, Kaznena reakcija u
Srbiji, IV dio, U: Ignjatović, Đ., Pravni fakultet, Univerzitet u Beogradu, 99.
3. Bošković, M. (1999). Kriminološki leksikon, Novi Sad, IP Matice srpske, Univerzitet u
Novom Sadu.
4. Ignjatović, Đ. (2018). Kriminologija, četrnaesto izdanje, Beograd, Pravni fakultet, Univer-
zitet u Beogradu.
5. Ignjatović, Đ., Simeunović - Patić, B. (2015). Viktimologija, Opšti dio, Beograd, Pravni
fakultet, Univerzitet u Beogradu.
124
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
6. Karović, S. (2019). Kaznenoprocesna uloga i položaj tužioca u istrazi u Bosni i Hercegovi-
ni (I dio), Beograd, Izbor sudske prakse broj 2/2009, IP Glosarijum.
7. Karović, S. (2019). Kaznenoprocesna uloga i položaj tužioca u istrazi u Bosni i Hercegovi-
ni (II dio), Beograd, Izbor sudske prakse broj 3/2019, IP Glosarijum.
8. Karović, S., Simović, M., (2019). Savremeno kazneno pravo i mogućnosti politike suzbija-
nja kriminaliteta – trenutno stanje, perspektive i očekivanja (II dio), Beograd, Izbor sudske
prakse broj 5/2019, IP Glosarijum.
9. Korajlić, N. (2011). Kriminalistička metodika, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje,
Tešanj.
10. Krivokapić, V. (2006). Prevencija kriminaliteta, teorijsko - kriminalistički pristup, Saraje-
vo, Fakultet kriminalističkih nauka, Univerzitet u Sarajevu.
11. Milošević, B. Tirić, A. (2009). Modul 3, Kaznena oblast, Visoko sudsko i tužilačko vijeće
Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Javna ustanova Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Fe-
deraciji Bosne i Hercegovine.
12. Sijerčić Čolić, H. i dr., (2005). Komentari zakona o kaznenom postupku u Bosni i Hercego-
vini, Sarajevo, Zajednički projekat Vijeća Evrope i Evropske komisije.
13. Simović, M. (2012). Prava i dužnosti ovlaštenih službenih lica u kaznenom postupku u
Bosni i Hercegovini, Godišnjak Fakulteta pravnih nauka, godina 8., broj 8, Banja Luka.
14. Simović, M. (2014). Koncepcija tužilačke istrage u Zakonu o kaznenom postupku Bosne
i Hercegovine: stanje i problemi - Tužilačka istraga, regionalna kaznenoprocesna zakono-
davstva i iskustva u primjeni, Misija OEBS-a u Srbiji.
15. Stojanović, Z. (2016). Politika suzbijanja kriminaliteta, Beograd, Pravni fakultet, Univer-
zitet u Beogradu.
16. Škulić, M. (2011). Maloljetničko kazneno pravo, Beograd, Pravni fakultet, Univerzitet u
Beogradu.
17. Zakon o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine, "Službeni glasnik Bosne i Hercegovi-
ne", br. 3/2003. s pripadajućim izmjenama i dopunama.
18. Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, "Službeni glasnik Bosne i Herce-
govine", br. 27/2004. s pripadajućim izmjenama i dopunama.
125
Sadmir Karović, Suad Orlić: Otkrivačka, istražna i dokazna uloga...
Polic. sigur. (Zagreb), godina 29. (2020), broj 1 - 2, str. 112 - 125
Summary _________________________________________________________________________
Sadmir Karović, Suad Orlić
Revealing, Investigative and Evidentiary Role of Authorised Ocials in Criminal Proceedings
in Bosnia and Herzegovina
Respecting the nature of the tasks, the prevention and detection of crime is the primary activity of the
police authorised ocials who have the real possibility that their presence on the ground or indirectly
to collect initial notice of the existence of a criminal oence. The reform process of the criminal pro-
cedural legislation last two decades, not only in Bosnia and Herzegovina increased in the region and
resulted in the introduction and implementation of new legal issues inherent in the Anglo - Saxon legal
tradition. Following the above, reformed criminal legislation of Bosnia and Herzegovina has undergone
signicant changes in the investigation, accepting of the concept of prosecutorial investigation, which
is due to the extremely proactive role of the police in the investigation also called prosecutorial-police
concept. Revealing the role of the police is the initial activity focused on satisfying the standard for
suspicion required for the initiation and conduction of investigations. Prosecutorial and police concept
of investigation has important evidentiary investigation activities entrusted to authorised personnel who
are under the supervision of the acting prosecutor, which indicates their very proactive role in the inves-
tigation. Legal rights and duties of the authorised framework immediate actions of detection, investiga-
tion and solving of crimes. Also, the concept of democratic policing and other law enforcement entities
are committed to the consistent implementation of the law with a pronounced tendency of humanisation
in treatment and of protection of fundamental human rights and freedoms of every individual.
Keywords: police, prosecution, prosecutorial and police concept of investigation, authorised ocers.
