Conference PaperPDF Available

MEĐURELIGIJSKA I MEĐUNACIONALNA OSJETLJIVOST MOSTARSKIH SREDNJOŠKOLACA 1

Authors:

Abstract

Međureligijsku i međunacionalnu osjetljivost možemo odrediti kao sposobnost uočavanja i prepoznavanja postojanja različitih pogleda na svijet te prihvaćanje, razumijevanje i priznavanje vrijednosti osoba koje su druge nacionalnosti i vjeroispovijesti. Okvirni zakon o osnovnom i općem srednjem obrazovanju kao jedan od ciljeva ističe razvijanje svijesti o pripadnosti državi BiH, te učenje o drugima poštujući različitosti i razvijajući razumijevanje i solidarnost između svih naroda, etničkih grupa i zajednica u BiH. Cilj istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri su mostarski srednjoškolci međureligijski i međunacionalno osjetljivi s obzirom na spol, nastavni plan i program, vrstu škole i učenje o kulturi, religiji i povijesti drugih naroda u BiH te s obzirom na uključenost u projekte koji ističu suradnju između sudionika različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti. U istraživanju je sudjelovalo 187 ispitanika - učenika završnih razreda srednjih škola u gradu Mostaru (Gimnazija Mostar, Srednja prometna škola, Srednja mašinsko-saobraćajna škola). Rezultati istraživanja su pokazali da postoji značajna razlika u međureligijskoj i međunacionalnoj osjetljivosti s obzirom na spol ispitanika, sudjelovanje u projektima i vrstu škole (gimnazija ili strukovna škola) te da ne postoji razlika u osjetljivosti učenika s obzirom na nastavni plan i program po kojem slušaju nastavu. Međutim, utvrđena je i značajna povezanost između, s jedne strane, međureligijske i međunacionalne osjetljivosti učenika i, s druge strane, učenja o drugim narodima i religijama koje su prisutne na području Bosne i Hercegovine.
MEĐURELIGIJSKA I MEĐUNACIONALNA OSJETLJIVOST MOSTARSKIH
SREDNJOŠKOLACA1
Marija Šaravanja
Studij pedagogije
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
Sveučilište u Mostaru
Sažetak
Međureligijsku i međunacionalnu osjetljivost možemo odrediti kao sposobnost uočavanja i
prepoznavanja postojanja različitih pogleda na svijet te prihvaćanje, razumijevanje i
priznavanje vrijednosti osoba koje su druge nacionalnosti i vjeroispovijesti. Okvirni zakon o
osnovnom i općem srednjem obrazovanju kao jedan od ciljeva ističe razvijanje svijesti o
pripadnosti državi BiH, te učenje o drugima poštujući različitosti i razvijajući razumijevanje i
solidarnost između svih naroda, etničkih grupa i zajednica u BiH. Cilj istraživanja bio je
ispitati u kojoj mjeri su mostarski srednjoškolci međureligijski i međunacionalno osjetljivi s
obzirom na spol, nastavni plan i program, vrstu škole i učenje o kulturi, religiji i povijesti
drugih naroda u BiH te s obzirom na uključenost u projekte koji ističu suradnju između
sudionika različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti. U istraživanju je sudjelovalo 187
ispitanika - učenika završnih razreda srednjih škola u gradu Mostaru (Gimnazija Mostar,
Srednja prometna škola, Srednja mašinsko-saobraćajna škola). Rezultati istraživanja su
pokazali da postoji značajna razlika u međureligijskoj i međunacionalnoj osjetljivosti s
obzirom na spol ispitanika, sudjelovanje u projektima i vrstu škole (gimnazija ili strukovna
škola) te da ne postoji razlika u osjetljivosti učenika s obzirom na nastavni plan i program po
kojem slušaju nastavu. Međutim, utvrđena je i značajna povezanost između, s jedne strane,
međureligijske i međunacionalne osjetljivosti učenika i, s druge strane, učenja o drugim
narodima i religijama koje su prisutne na području Bosne i Hercegovine.
Ključne riječi: međureligijska osjetljivost, međunacionalna osjetljivost, nastavni plan i
program, srednjoškolci
1 Šaravanja, M. (2014.) Međureligijska i međunacionalna osjetljivost mostarskih srednjoškolaca, Pedagogija,
obrazovanje i nastava, Zbornik radova 2. međunarodne znanstvene konferencije, Mostar, 21.-23. ožujka 2013.,
Print Team, Mostar, 274-280.
INTERRELIGIOUS AND INTERETHNIC SENSITIVITY OF HIGH SCHOOL STUDENTS IN
MOSTAR
Marija Šaravanja
Department of Pedagogy
Faculty of science and education
University of Mostar
SUMARRY
Interreligious and interethnic sensitivity can be defined as an ability to perceive and recognize
the existence of different points of view and to accept, understand and recognize the values of
people with different ethnic and religious background. The Framework law on primary and
secondary education emphasizes developing awareness of commitment to the State of Bosnia
and Herzegovina and learning about others and different by respecting the differences and
cultivating mutual understanding and solidarity among all people, ethnic groups and
communities in BiH as one of the main goals. The aim of the research was to examine
interreligious and interethnic sensitivity of high school students in Mostar and examine
differences regarding sex, curriculum, types of school, to what extent they study about
culture, history and religion of other people in BiH and project participations in which they
can emphasize cooperation between participants of different nationalities and religions. 187
respondents have participated in the study - students who attend last grades of secondary
schools in Mostar (Mostar gymnasium, two secondary vocational schools). The results have
shown that there is a significant difference in interreligious and interethnic sensitivity
regarding sex, project participations and types of school (gymnasium or vocational school),
but there was no difference in sensitivity among students regarding the curriculum. However,
results have shown that there is a significant correlation between students’ sensitivity and to
what extent they study in national subjects about other nations and religions which exist in
Bosnia and Herzegovina.
Key words: interreligious sensitivity, interethnic sensitivity, curriculum, high school students
UVOD
Suvremeno, globalno društvo, karakteriziraju dodiri između različitih kultura, religija i nacija.
Za život u takvom multikulturalnom društvu potrebno je osvijestiti, upoznati, razumjeti i
poštivati međusobne razlike kako bi svi mogli biti aktivni sudionici života društva, što je u
duhu demokracije i očuvanja temeljnih ljudskih prava. (Banks, 2004.) Bosna i Hercegovina je
država za koju možemo reći da je po svim obilježjima multikulturalna država. Naime, tu uz tri
konstitutivna naroda (Hrvate, Srbe i Bošnjake) živi i 17 nacionalnih manjina. Stoga je veoma
važno poticati razvoj interkulturalnih kompetencija i interkulturalne osjetljivosti kod svih
građana Bosne i Hercegovine. Interkulturalne kompetencije možemo definirati kao
„sposobnost pojedinca ili radne organizacije da se efikasno služi stečenim akademskim,
profesionalnim, iskustvenim i interpersonalnim vještinama u cilju poboljšanja shvaćanja i
poštivanja kulturnih različitosti i sličnosti unutar grupe, između i među grupama.“ (Piršl,
2007. str. 280) A interkulturalna osjetljivost je „sposobnost je uočavanja i prepoznavanja
postojanja različitih pogleda na svijet koji nam omogućuju prihvaćanje i priznavanje ne samo
vlastitih kulturnih vrijednosti već i vrijednosti kulturno drugačijih osoba.“ (Isto, 2007. str.
283) Okvirni zakon o osnovnom i općem srednjem obrazovanju (2003.) ističe da su ciljevi
odgoja i obrazovanja u BIH (između ostalog): razvijanje svijesti o pripadnosti državi BIH,
vlastitoj kulturnoj samosvijesti, jeziku i naslijeđu; učenje o drugima poštujući različitosti i
razvijajući međusobno razumijevanje i solidarnost između svih naroda, etničkih grupa i
zajednica u BIH; promicanje poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Iako se ovdje ne
spominje izravno interkulturalizam, ipak u navedenim ciljevima možemo pronaći neke
odrednice interkulturalizma. Osim toga, 2003. godine donesena je i Zajednička jezgra
nastavnih planova i programa za gimnazije u BiH, kojom se nastoje uskladiti različiti nastavni
planovi i programi u Bosni i Hercegovini. ZJNPP za gimnazije u BiH usmjerena je isključivo
na predmete i njihove sadržaje, koji su prepoznati kao zajednički. Time se želio riješiti
problem prohodnosti učenika između različitih škola. Nastojalo se, između ostalog, u
nacionalnoj skupini predmeta (materinski jezik i književnost, povijest, religijska nastava i
likovna kultura) uvesti i sadržaje koji se odnose i na pripadnike drugih naroda koji žive u
Bosni i Hercegovini. Postavlja se pitanje: Uče li učenici srednjih škola o povijesti, kulturi i
religiji drugih naroda u BiH? Razvija li se kod učenika kroz nacionalnu grupu predmeta
(materinski jezik, povijest) i kroz religijsku nastavu (vjeronauk, kultura religija), osim svijesti
o pripadnosti svojoj kulturi, jeziku i tradiciji, i poštivanje drugih nacionalnosti, religija i
tradicija koje su prisutne u Bosni i Hercegovini? Provodi li se u praksi ono što je istaknuto u
ciljevima odgoja i obrazovanja u Okvirnom zakonu o osnovnom i općem srednjem
obrazovanju te u Zajedničkoj jezgri nastavnih planova i programa za Gimnazije u BiH?
Kako su na području Bosne i Hercegovine istaknute razlike na temelju nacionalne i vjerske
pripadnosti, odlučili smo provjeriti koliko je kod učenika završnih razreda srednjih škola na
području grada Mostara razvijena međureligijska i međunacionalna osjetljivost. Ovdje pod
međureligijskom i međunacionalnom osjetljivošću podrazumijevamo sposobnost uočavanja i
prepoznavanja postojanja različitih pogleda na svijet te prihvaćanje, razumijevanje i
priznavanje vrijednosti osoba koje su druge nacionalnosti i vjeroispovijesti. Znači zanima nas
u kojoj mjeri su mostarski srednjoškolci međureligijski i međunacionalno osjetljivi.
Cilj istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri su mostarski srednjoškolci međureligijski i
međunacionalno osjetljivi s obzirom na spol, nastavni plan i program, vrstu škole i učenje o
kulturi, religiji i povijesti drugih naroda u BiH te s obzirom na uključenost u projekte koji
ističu suradnju između sudionika različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti.
Na temelju cilja istraživanja operacionalizirane su sljedeće hipoteze:
H1 – ne postoji razlika u međureligijskoj i međunacionalnoj osjetljivosti učenika s obzirom na
spol.
H2 – Ne postoji razlika u međureligijskoj i međunacionalnoj osjetljivosti između učenika koji
pohađaju nastavu po Nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku i onih koji pohađaju
nastavu po Nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku.
H3 Gimnazijalci su međureligijski i međunacionalno osjetljiviji u odnosu na učenike
srednjih strukovnih škola.
H3 Učenici koji procjenjuju da su u nacionalnoj skupini predmeta u prosjeku više učili o
kulturi, religiji i povijesti drugih naroda u BiH su međureligijski i međunacionalno osjetljiviji
od vršnjaka koji procjenjuju da tijekom školovanja nisu učili o drugim narodima u BiH.
H4 Učenici koji sudjeluju u različitim međunarodnim projektima su međureligijski i
međunacionalno osjetljiviji od vršnjaka koji ne sudjeluju u takvim programima.
Metodologija
Uzorak
Istraživanje je provedeno na uzorku od 187 učenika završnih razreda srednjih škola na
području grada Mostara (M=105, F=82 ). Ispitanici su bili učenici Gimnazije Mostar, koja
radi po NPP na hrvatskom jeziku i po NPP na bosanskom jeziku. U skladu s tim uzorak je
činilo 40 ispitanika koji pohađaju nastavu po hrvatskom planu i programu i 45 ispitanika koji
pohađaju nastavu po bosanskom nastavnom planu i programu.
Osim toga, istraživanje je provedeno i u Srednjoj prometnoj školi (N=48) koja radi po NPP na
hrvatskom jeziku i u Srednjoj mašinsko-saobraćajnoj školi (N=54) koja radi po NPP na
bosanskom jeziku.
Sve ove škole rade po principu „dvije škole pod jednim krovom“. Međutim, u Gimnaziji
Mostar učenici i jedne i druge nacionalnosti pohađaju nastavu u jednoj smjeni. Škola ima
jednog ravnatelja, zamjenika ravnatelja, pedagoga, knjižničara te zajednički Školski odbor,
Nastavnička vijeća u skladu s NPP-a, zajedničko Nastavničko vijeće te zajedničko Vijeće
učenika i Vijeće roditelja. Pri vođenju školske administracije vodi se računa o osiguravanju
ravnopravnosti jezika, pisama, akata, školskih isprava i školskih programa.(
http://www.gimnazijamostar.ba/)
Navedene strukovne škole (Srednja prometna škola i Srednja mašinska škola) nalaze se u istoj
zgradi. Učenici koji slušaju nastavu po NPP na hrvatskom jeziku imaju nastavu prije podne, a
učenici koji slušaju nastavu po NPP na bosanskom jeziku pohađaju nastavu poslije podne.
Svaka škola ima svog ravnatelja, zamjenika ravnatelja, pedagoga, knjižničara, te poseban
školski odbor i nastavničko vijeće. Nastava je organizirana na način da se učenici različitih
nacionalnosti ne susreću ni na hodnicima.
Postupak istraživanja i instrument
U istraživanju je korišten postupak anketiranja, kako bi se prikupili podatci potrebni za
ostvarivanje općeg cilja istraživanja.
U tu svrhu izrađen je upitnik koji se sastojao od četiri djela. Prvi dio se odnosio na opće
sociodemografske podatke (spol, škola, uspjeh u školi, nastavni plan i program). Drugi dio
upitnika je konstruiran u obliku tablice u kojoj se Likertovom skalom željelo saznati koliko
učenici uče o pripadnicima drugih naroda u BiH. Treći dio se sastojao od tri pitanja
zatvorenog tipa kojim se željelo saznati sudjeluju li učenici srednjih škola u projektima u
kojima imaju mogućnost surađivanja i druženja s vršnjacima druge nacionalnosti i
vjeroispovijesti i o kojim projektima je riječ.
Četvrti dio upitnika sastojao se od modificiranog instrumenta za mjerenje interkulturalne
osjetljivosti Chen-Starosta. Naime, Chen i Starosta (2000.) su osmislili instrument za mjerenje
interkulturalne osjetljivosti, koji se sastoji od 24 tvrdnje prikazane u obliku Likertove skale od
pet stupnjeva. Instrument je osmišljen u svrhu mjerenja pojedinčevih osjećaja u odnosu s
ljudima druge kulturne pozadine. Skala se sastoji od pet dimenzija koje mjere: uživanje u
interakciji s drugima, poštovanje prema kulturnim razlikama, samopouzdanje pri interakciji,
angažiranje u interakciji i zanimanje za druge. Instrument je preveden s engleskog jezika i
modificiran. Naime, u našem istraživanju smo željeli mjeriti međureligijsku i međunacionalnu
osjetljivost. U skladu s tim, tvrdnje smo formulirali u oblicima „Volim se družiti s vršnjacima
druge nacionalnosti“ i „Smatram da moji vršnjaci druge vjeroispovijesti imaju ograničen
pogled na svijet“.
Metode obrade podataka
Podatci dobiveni opisanim mjernim instrumentom su obrađeni uz pomoć statističkog
programa STATISTICA 7. Korištene su metode deskriptivne statistike, faktorska analiza, t-
test i ANOVA.
U istraživanju smo koristili modificirani instrument za mjerenje interkulturalne osjetljivosti
(Chen-Starosta). Kako bi se utvrdila konstruktna valjanost preoblikovane skale na našem
uzorku primjenjena je eksploratorna faktorska analiza. Ona je rezultirala trofaktorskom
solucijom. Međutim, većina čestica je dijelila zasićenje na po 2 faktora. Iz tog razloga,
izbačene su čestice čije je faktorsko zasićenje bilo nedostatno (ruy< 0,3). Nakon toga smo
ponovili faktorsku analizu, pri čemu je primijenjena konfirmatorna metoda. Ona je rezultirala
jednodimenzionalnim konstruktom s ukupno 16 od prvobitnih 24 čestice.
Konačna faktorska solucija objašnjava 32,7% ukupne varijance.
Pouzdanost tipa unutarnje konzistencije instrumenta je visoka (α=0,88), s prosječnom
povezanošću čestica od 0,33.
Ukupan rezultat u instrumentu se tretira kao jednostavna linearna kombinacija odgovora na
česticama skale. Odgovori na svakoj čestici se izražavaju na skali Likertova tipa, od pet
stupnjeva (1-uopće se ne slažem, 5-u potpunosti se slažem). Viši rezultat na skali odražava
veću izraženost međureligijske i međunacionalne osjetljivosti. Prije toga su čestice koje su
izražavale nižu međureligijsku i međunacionalnu osjetljivost bile rekodirane.
Rezultati istraživanja i interpretacija
Sukladno postavljenom cilju ovog istraživanja, nakon faktorske analize, kojom smo dobili jedan faktor
koji izražava međureligijsku i međunacionalnu osjetljivost, izračunali smo t-testom razlike u
međuraligijskoj i međunacionalnoj osjetljivosti s obzirom na spol, nastavni plan i program, vrstu škole
i sudjelovanje u projektima.
Tablica 1. – Međureligijska i međunacionalna osjetljivost s obzirom na spol ispitanika
Varijabla
T – test
SPOL (Međureligijska i međunacionalna osjetljivost)
Mean
Ž
Mean
M
t-value df p
faktor 59,31 52,14 -4,59604 185 0,00000
8
Dobivena je značajna razlika (t=-4,59) u međunacionalnoj I međureligijskoj osjetljivosti s
obzirom na spol. Žene su u prosjeku pokazale veću razinu međureligijske i međunacionalne
osjetljivosti nego muškarci (MM=52,14, MŽ=59,31). Iz ovoga vidimo da su djevojke
otvorenije prema komunikaciji s vršnjacima druge nacionalnosti I vjeroispovijesti.
Istraživanje (Spinthourakis et al. 2009.), koje je provedeno među grčkim studentima, pokazalo
je da kod njih nema statistički značajne razlike u interkulturalnoj osjetljivosti između
muškaraca i žena.
Tablica 2Međureligijska i međunacionalna osjetljivost s obzirom na nastavni plan i program po
kojem učenici slušaju nastavu.
Varijabla
T-test
NASTAVNI PLAN I PROGRAM (međureligijska i međunacionalna osjetljivost)
Mean
Bosanski
Mean
Hrvatski
t-value df p
Faktor 56,50 53,91 1,593 185 0,112
Kako vidimo iz rezultata koji su prikazani u tablici broj 2, ne postoji značajna razlika u
međureligijskoj i međunacionalnoj osjetljivosti s obzirom na nastavni plan i program po
kojem učenici slušaju nastavu (t=1,59). Ove rezultate možemo tumačiti na način da sve četiri
škole, bez obzira na nastavni plan i program po kojem rade, u jednakoj mjeri, kroz svoje
sadržaje, kod učenika razvijaju međureligijsku i međunacionalnu osjetljivost. Razlog možemo
pronaći i u uvođenju Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa, čime su se razlike u
nastavnim planovima i programima uvelike smanjile.
Tablica 3 Međureligijska i međunacionalna osjetljivost s obzirom na vrstu škole koju
ispitanici pohađaju.
Varijabla
T-test
VRSTA ŠKOLE (međureligijska i međunacionalna osjetljivost)
Mean
Gimnazija
Mean
Strukovna
škola
t-value df p
Faktor 58,80 52,35 -4,107 185 0,000060
Utvrđena je značajna razlika (t=-4,10) u međureligijskoj I međunacionalnoj
osjetljivosti između srednjoškolaca iz gimnazija (M=58,80) I onih koji pohađaju strukovne
škole (M=52,35). Gimnazijalci su međureligijski i međunacionalno osjetljiviji od
srednjoškolaca, koji pohađaju strukovne škole. Razlog ovome je što u nastavnom planu i
programu za gimnazije postoji više predmeta kroz koje se mogu provlačiti sadržaji, kojima se
kod učenika razvija međureligijska i međunacionalna osjetljivost. Također, važno je istaknuti
da je Zajednička jezgra nastavnih planova i programa donešena samo za osnovne škole i
gimnazije.
Tablica 4 – Međureligijska i međunacionalna osjetljivost srednjoškolaca koji su sudjelovali u
međunarodnim projektima i onih koji nisu sudjelovali u takvim projektima.
Varijabla
T-test
SUDJELOVANJE U PROJEKTIMA (međureligijska i međunacionalna osjetljivost)
Mean
DA
Mean
NE
t-value df p
Faktor 59,03 53,24 3,503 185 0,00057
U tablici broj 4 je prikazano da su u prosjeku srednjoškolci koji su sudjelovali u
različitim međunarodnim projektima (ASUBIH, CIVITAS, Mreža mladih BiH i dr.)
međureligijski i međunacionalno osjetljiviji nego srednjoškolci koji nisu sudjelovali u tim i
sličnim projektima. Ovi projekti u pravilu okupljaju učenike različitih nacionalnosti i
vjeroispovijesti te se na taj način učenici međusobno upoznaju i sklapaju prijateljstva, bez
obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Ovdje vidimo da za razvoj međureligijske i
međunacionalne osjetljivosti nije dovoljno poznavati (u teoriji) obilježja drugih kultura i
religija nego je potrebno i ostavariti međusobnu interakciju (odnos) s pripadnicima druge
nacionalnosti, kulture ili religije. (Perotti, 1995.) Na taj način se uklanjaju i sprječavaju
predrasude i stereotipi. Učenici različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti u našim školama
nemaju priliku stvarno upoznati vršnjake druge nacionalnosti i vjeroispovijesti, jer je grad
podijeljen. Ako učenici i pohađaju iste škole, kao što je bio slučaj s našim ispitanicima,
učenici su ipak fizički razdvojeni (različite smjene, različiti ulazi u školu, nastava se odvija na
različitim katovima škole – u slučaju srednjih strukovnih škola). Na taj način učenici i nemaju
priliku uspostaviti međusobnu interakciju. To im je ipak omogućeno kroz sudjelovanje u
različitim međunarodnim projektima, koji okupljaju učenike različitih nacionalnosti i
vjeroispovijesti. Ti projekti pokazuju da je moguća suradnja i uspostavljanje dobrih odnosa
između vršnjaka koji su različite nacionalnosti i vjeroispovijesti.
Kako bismo uočili povezanost između učenja o kulturi, povijesti i religiji drugih
naroda i međureligijske i međunacionalne osjetljivosti radili smo analizu varijance (ANOVA).
Tablica 5 Povezanost između učenja o kulturi, povijesti i religiji drugih naroda i
međureligijske i međunacionalne osjetljivosti.
Varijabla
Korelacija
p < 0,05000
Faktor
Religijska nastava 0,17
Materinski jezik 0,29
Povijest 0,34
Likovna kultura 0,29
Postoji značajna povezanost (p<0,05) između osjetljivosti učenika I zastupljenosti učenja o
drugim religijama I narodima u pojedinim predmetima. Rezultati su pokazali da su učenici
koji su smatrali da u nacionalnoj grupi predmeta (religijska nastava, materinski jezik, povijest
i likovna kultura) više uče o drugim narodima, njihovoj povijesti, religiji i kulturi, ujedno i
međureligijski i međunacionalno osjetljiviji. Pri tome je ta povezanost najuočljivija u slučaju
povijesti. Ovo je pokazatelj kako bitnu dimenziju osjetljivosti čini znanje tj. poznavanje
drugih. Stoga je veoma važno kroz nastavne sadržaje ne samo učiti o svojoj vlastitoj kulturi,
povijesti i religiji nego i upoznavati druge, kako bi učenici naučili poštovati različitosti.
(Hrvatić, 2008.) Na taj način se stvara pozitivno ozračje u društvu i mogućnost stvaranja
zdravih odnosa među pripadnicima različitih kultura, religija i nacija.
ZAKLJUČAK
U današnjem suvremenom svijetu veoma je važno kod učenika razvijati interkulturalne
kompetencije I interkulturalnu osjetljivost. To se može ostvariti uklapanjem interkulturalnih
sadržaja u nastavne planove I programe. Bosna I Hercegovina je krenula u tome smjeru. Iako
se u Okvirnom zakonu o odgoju I obrazovanju nigdje izravno ne govori o interkulturalizmu, u
njemu ipak možemo pronaći neke odrednice interkulturalizma. Osim toga donesena je
Zajednička jezgra nastavnih planova I programa za gimnazije, kojima se nastoje uskladiti
različiti nastavni planovi I program koji postoje na području Bosne I Hercegovine. Prema
zajedničkoj jezgri u nacionalnoj skupini predmeta bilo je potrebno unijeti sadržaje koji se
odnose na druge narode koji žive na području Bosne I Hercegovine. To je samo jedan korak.
Ovim istraživanjem smo pokazali da je potrebno donijeti I Zajedničku jezgru za strukovne
škole, jer se pokazala značajno manja međureligijska I međunacionalna osjetljivost kod
učenika srednjih strukovnih škola.
Ovo istraživanje je pokazalo da je važna dimenzija međureligijske i međunacionalne
osjetljivosti znanje tj. da se u nastavnim sadržajima uči ne samo o vlastitoj kulturi, religiji i
povijesti nego i o drugim narodima koji žive na području Bosne i Hercegovine. Osim toga
veoma je važno i uspostavljanje međusobne interakcije između pripadnika različitih
nacionalnosti i vjeroispovijesti. Naime, nije dovoljno samo poznavati druge, nužno je steći i
kompetencije za uspostavljanje pozitivne interakcije s drugima. Zato je potrebno omogućavati
neposredne susrete između učenika različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti.
Nužno je provjeriti koliko se stvarno u praksi ovi sadržaji provode. Ovim istraživanjem smo
obuhvatili samo subjektivnu procjenu učenika. Potrebna je i detaljna analiza nastavnih
planova i programa i udžbenika. Osim toga, potrebno je istražiti i koliko se sami nastavnici
interkulturalno kompetentni i osjetljivi i koliko kroz svoje predmete nastoje kod učenika
razviti interkulturalnu osjetljivost.
Literatura
Banks, J.A. (2004.) Teaching for Social Justice, diversity, and Citizenship in a Global World.
The Educational Forum, Vol 68., 289-297.
Chen, G.M., Starosta, W.J. (2000.) The development and validation of the Intercultural
sensitivity scale. Paper presented at the annual meeting of the National Communication
Association, November 8-12, in Seattle, Washington. Educational Resources Information
Center (ERIC) ED 447 525
Fritz W., Mollenberg, A., Chen G. (2000.) Measuring intercultural sensitivity in different
cultural context. Technische Universitat Braunschweig.
Hrvatić, N., Sablić, M. (2008.) Interkulturalne dimenzija nacionalnog kurikuluma.
Pedagogijska istraživanja, Vol.5., No.2., 197-208
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (2003.) Službeni glasnik BiH, br.
59/03
Perotti, A. (1995.) Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Educa. Zagreb
Piršl, E. (2007.) Interkulturlana osjetljivost kao dio pedagoške kompetencije. U: V. Previšić,
N.N. Šoljan, N. Hrvatić (ur.) Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu
znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo
Spinthourakis, J.A., Karatzia-Stavlioti, A., Roussakis, Y. (2009.) Pre-service teacher
intercultural sensitivity assessment as a basis for addressing multiculturalism. Intercultural
Education. Vol.20, No.3. 267-276
Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za gimnaziju (2003.) http://www.see-
educoop.net/education_in/pdf/zajed-gimnazija-bos-bih-t06.pdf
http://www.gimnazijamostar.ba/
ResearchGate has not been able to resolve any citations for this publication.
ResearchGate has not been able to resolve any references for this publication.