Content uploaded by Ninoslav Šilić
Author content
All content in this area was uploaded by Ninoslav Šilić on Feb 18, 2019
Content may be subject to copyright.
19. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE
199
Ninoslav Šilić
Nada Grčić-Zubčević
Mate Brekalo
Damir Crnjac
UTJECAJ DODATNE NASTAVE PLIVANJA NA
REZULTAT U NORMI 300 METARA KRAUL
TEHNIKOM KOD STUDENATA KINEZIOLOGIJE
1. UVOD
Na studiju Fizičke kulture Sveučilišta u Mostaru nastava iz kolegija Plivanje I.
i II. je organizirana u 3. i 4. semestru u ukupnom fondu od 120 sati (Šilić i Grčić-
Zubčević, 2005.).
Kolegij Plivanje I (3. semestar – 60 sati) obuhvaća sljedeće nastavne cjeline:
• Osnove plivanja (disanje, plutanje, klizanje, skokovi na noge i na glavu)
• Metodika učenja i usavršavanja kraul tehnike sa startom i okretom
• Metodika učenja i usavršavanja leđne tehnike sa startom i okretom
• Metodika učenja i usavršavanja prsne tehnike sa startom i okretom
Kolegij Plivanje II. (4. semestar – 60 sati) obuhvaća sljedeće nastavne cjeline:
• Metodika učenja i usavršavanja delfin tehnike sa startom i okretom
• Metodika učenja i usavršavanja okreta kod mješovitog plivanja
• Spašavanje utopljenika
• Poduka neplivača
Nastava predmeta Plivanje održava se u 25 metarskom bazenu sa šest staza u
kompleksu prostora studija Fizičke kulture u Mostaru. U akademskoj godini 2009./10.
nastava Plivanja I. odvijala u dvije skupine, četiri puta tjedno po 60 minuta kroz deset
tjedana. Dodatna nastava, za koju su se studenti odlučili na početku školske godine i
obvezno je pohađali do kraja semestra, se odvijala u poslijepodnevnom terminu dva
puta tjedno. Tijekom semestra kontinuirano se obavljalo mjerenje normi odnosno
provjera brzine plivanja i to za dionice 25, 50 i 300 metara kraul inicijalno i finalno,
a za ostale tehnike obavljeno je samo finalno provjeravanje. Sve norme se ocjenjuju
putem tablice ocjena od 1 do 5 (Leko i Grčić-Zubčević, 2001.).
Svrha ovog rada je utvrditi utječe li dodatna nastava iz plivanja na poboljšanje
rezultata, a time i na bolju ocjenu kod studenata kineziologije u normi 300 metara
kraul tehnikom.
Originalni znanstveni rad
ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME
200
2. PROBLEM
Kod prethodnih generacija studenata studija Fizičke kulture iz Mostara kao
najveći problem zabilježeno je isplivavanje i ocjena norme 300 metara kraul. Kako je
to jedina norma koju je potrebno samo isplivati, a ne i ostvariti rezultat za pozitivnu
ocjenu studenti se nisu dovoljno angažirali u pripremi i ostvarenju boljeg rezultata.
Zbog toga smo s dodatnom nastavom pokušali ostvariti bolji rezultat kod studenata
koji su je pohađali i da bi stečena iskustva mogli primijeniti na budućim generacijama.
Na dodatnoj nastavi studenti su pored vježbanja struktura plivačkih tehnika te starta i
okreta koji su pot rebni za praktični dio ispita, obavljali i trening osnovne izdržljivosti
u trajanju od 20 do 30 minuta. Očekivali smo da će moguća razlika u rezultatima
između dviju skupina studenata biti posljedica dodatne nastave plivanja kako je već
i potvrđeno u nekim ranijim istraživanjima (Tiozzo i Grčić-Zubčević, 1999.).
3. UZORAK ISPITANIKA
Mjerenje je provedeno na uzorku od 31 studenta Fakulteta prirodoslovno-
matematičkih i odgojnih znanosti, studija Fizičke kulture u Mostaru. Ispitanici su bili
muškog spola u dobi od 21±1 godinu. Eksperimentalnu skupinu je činilo 16 studenata
koji su se prijavili i redovito pohađali dodatnu nastavu iz plivanja, a kontrolnu skupinu
je činilo 15 studenata koji su pohađali samo redovitu nastavu. Uzorak svih ispitanika
nastavu je pohađao s minimalnim sudjelovanjem od 80%.
4. METODE MJERENJA
Kako bi se moglo pristupiti analizi razlika u finalnom mjerenju prvo je bilo
potrebno provjeriti hipotezu o nerazlikovanju skupina na početku istraživanja. Radi
toga se nakon osnovne deskriptivne statistike pristupilo prvo analizi razlika između
skupina u inicijalnim rezultatima, tj. prosjecima aritmetičkih sredina. Kasnije su se
analizirale razlike između skupina u finalnim rezultatima. Za utvrđivanje razlika
među skupinama upotrijebljen je t-test razlika za nezavisne uzorke. Na kraju su
provedene analize razlika između inicijalnog i finalnog stanja za eksperimentalnu i
kontrolnu skupinu pri čemu je upotrijebljen t-testa za zavisne uzorke.
5. REZULTATI
Norma 300 metara kraul tehnikom se pliva sa startom i okretima na 25 metara.
Mjerenje se provodi ručnom štopericom s točnošću od stotinke sekunde. Rezultati
mjerenja su izraženi u sekundama.
19. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE
201
Tablica 1. Deskriptivna statistika inicijalnog mjerenja norme 300 m kraul za eksperimentalnu
i kontrolnu skupinu
Valid N Mean Minimum Maksimum Std. Dev.
Eksperimentalna skupina - inic. 16 400.66 310.94 430.00 33.29
Kontrolna skupina – inic. 15 403.85 336.12 429.64 24.72
U Tablici 1. je vidljivo kako su studenti koji su pohađali dodatnu nastavu iz
plivanja ostvarili nešto bolje rezultate od studenata koji nisu imali dodatnu nastavu.
Prosječni rezultat norme 300 m u eksperimentalnoj skupini je 6:40,66 a u kontrolnoj
6:43,88 (oba rezultata ocjena 1). Najlošiji rezultati (maks.) su gotovo identični i
vrijednosti ocjene 0. Najbolji rezultati (mini.) kod eksperimentalne je 5:10,94 (ocjena
5), a kod kontrolne skupine 5:36,12 (ocjena 3). Vrijednosti standardnih devijacija
pokazuju veću homogenost kod kontrolne skupine.
Tabl ica 2. Analiza razlika između skupina u inicijalnom mjerenju
Mean group 1 Mean group 2 t-value df P
Eksperimentalna skupina - inic. vs.
Kontrolna skupina - inic. 400.66 403.85 -0.30 29 0.76
Na osnovi analize razlika u inicijalnom mjerenju (tablica 2) može se zaključiti da
nema statistički značajne razlike između aritmetičkih sredina analiziranih skupina
ispitanika.
Nakon održane nastave u trećem semestru u kojem su obrađene teme iz kolegija
Plivanje I. i održana dodatna nastava za eksperimentalnu skupinu ispitanici su
ponovno podvrgnuti provjeri norme 300 metara kraul tehnikom.
Tabl ica 3. Deskriptivna statistika finalnog mjerenja za eksperimentalnu i kontrolnu
skupinu
Valid N Mean Minimum Maksimum Std. Dev.
Eksperimentalna skupina - fin. 16 369.44 290.74 408.27 35.26
Kontrolna skupina - fin. 15 392.84 329.12 428.07 31.53
ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME
202
Analizama deskriptivnih statističkih parametara u finalnom mjerenju 300 metara
kraul za obje skupine (Tablica 3.) može se utvrditi da su i jedni i drugi napredovali
u rezultatu u odnosu na inicijalno mjerenje. Prosječna vrijednost eksperimentalne
skupine iznosi 6:09,44 a kontrolne 6:32,84. Iako je došlo do poboljšanja rezultata
u eksperimentalnoj za 30 s a u kontrolnoj skupini za 10 s, oba rezultata i dalje su
zoni ocjene 1. Najbolji rezultat u eksperimentalnoj skupini iznosi 4:50,74 (ocjena 5),
najlošiji 6:48,27 (ocjena 1), a u kontrolnoj najbolji 5:29,12 (ocjena 4), najlošiji 7:08,07
(ocjena 0).
Uspoređujući prosječni rezultat studenata kineziologije iz Mostara sa studentima
kineziologije iz Zagreba može se uočiti da studenti iz Zagreba imaju prosječan
rezultat iste dionice 5:47,59 što je za 22 s bolje (Grčić-Zubčević i Leko, 2004.). Isto
tako studenti kineziologije iz Zagreba u finalnom mjerenju ostvarili su ocjenu 2 što
je ujedno dovoljno za prolaznu ocjenu.
Tablica 4. Analiza razlika između skupina u finalnom mjerenju
Mean group 1 Mean group 2 t-value df p
Eksperimentalna skupina - fin. vs.
Kontrolna skupina - fin. 369.44 392.84 -1.94 29 0.06
Analiza razlika između skupina u finalnom mjerenju (Tablica 4.) pokazuje da
nema statistički značajne razlike u rezultatu između eksperimentalne i kontrolne
skupine. Ipak, rezultat je na samom rubu statističke značajnosti.
Tabl ica 5. Analiza razlika između inicijalnog i f inalnog mjerenja kod eksperimentalne
skupine
Means Std.dev. N Diff. Std.dev
diff. t-value df p
Eksperimentalna s. -
inicijalno 400.66 33.29
Eksperimentalna s. -
finalno 369.44 35.26 16 31.22 11.99 10.40 15 0.00
Analiza razlika između inicijalnog i finalnog mjerenja kod eksperimentalne
skupine (Tablica 5.) nam govori da je došlo do statistički značajnih promjena u rezultatu
između prvog i drugog mjerenja. Studenti eksperimentalne skupine poboljšali su svoj
rezultat za 31 sekundu.
19. LJETNA ŠKOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE
203
Tabl ica 6. Analiza razlika između inicijalnog i finalnog mjerenja kod kontrolne skupine
Means Std.dev. N Diff. Std.dev.
diff. t-value df. p
Kontrolna skupina -
inicijalno 403.85 24.72
Kontrolna skupina -
finalno 392.84 31.53 15 11.01 11.98 3.55 14 0.00
Tako đer je došlo do statistički značajnih promjena u rezultatu između prvog
i drugog mjerenja i kod kontrolne skupine (Tablica 6.). Studenti kontrolne skupine
poboljšali su svoj rezultat za 11 sekundi.
Dakle, usporedbom dobivenih t-vrijednosti i kritičnih t-vrijednosti kod obiju
skupina, možemo zaključiti da su i jedni i drugi rezultatski statistički značajno
napredovali u finalnom mjerenju u odnosu na inicijalno.
6. DISKUSIJA
U ovom radu pokušali smo dodatnom nastavom iz plivanja motivirati studente
na isplivavanje boljih rezultata odnosno ostvarivanje pozitivnih ocjena u normi 300
metara kraul tehnikom. Kako je za dobar rezultat u ovoj normi potrebno dodatno
vrijeme provoditi u bazenu, osim vremena koje provedu u praktičnoj nastavi, time
smo ih pokušali uvjeriti u korisnost dodatnog plivanja. Dodatni trening je imao
efekta, ali samo djelomično jer je ostvarena razlika u finalnom mjerenju između
eksperimentalne i kontrolne skupine, ali ne i statistički značajna. Obje grupe su
napredovale u odnosu na inicijalno mjerenje, ali je eksperimentalna skupina ipak
znatnije napredovala. U finalnom mjerenju je ostvareno više rezultata za pozitivnu
ocjenu (8) nego u inicijalnom mjerenju (4) kod eksperimentalne skupine što je u
konačnici i bio cilj. U kontrolnoj skupini je taj omjer pozitivnih ocjena inicijalnog
i finalnog mjerenja 1 i 4. Razlozi što ostvarena razlika u finalnom mjerenju nije
statistički značajna mogu biti u tome što je kontrolna skupina na praktičnoj nastavi
iz plivanja dovoljno preplivala da ostvari napredak u ovoj normi. Naime, studenti
kineziologije u Mostaru imaju 60 minuta nastave umjesto 45 minuta na drugim
sličnim fakultetima što je pogodovalo ostvarenju boljeg rezultata kod kontrolne
skupine. Vjerojatno je i dodatna nastava za eksperimentalnu skupinu (2 puta tjedno)
bila nedovoljna za ostvarenje još boljeg rezultata ili je kod nekih studenata došlo do
zasićenja s obzirom na koncentriranu nastavu.
ZNANSTVENI RADOVI IZVAN TEME
204
7. Z A K L J UČAK
Nastava Plivanja na studiju Fizičke kulture u Mostaru održava se u jednom
semestru koncentrirano kroz deset tjedana radi iskoristivosti bazena. Kontrolna
skupina studenata dolazila je na nastavu četiri puta tjedno dok eksperimentalna imala
dva dodatna sata u poslijepodnevnim satima. Dodatni sati nastave za eksperimentalnu
skupinu imali su učinak na veće poboljšanje isplivavanja norme na 300 m kraul
tehnikom iako na samom rubu statističke značajnosti. Za postizanje još boljih
rezultata trebalo bi povećati broj dodat nih sati št o je za sada moguće samo u drugačijoj
organizaciji nastave. Također, ne smije se zaboraviti i na mali uzorak ispitanika.
8. LITERATURA
1. G rčić-Zubčević, N.; G. Leko (2004.). Vrednovanje plivačkih dostignuća
studenata Kineziološkog fakulteta. U: Zbornik radova 13. ljetne škole
kineziologa Republike Hrvatske, (ur. V. Findak), str. 103 – 110, Rovinj: Hrvatski
kineziološki savez.
2. Leko, G.; N. Grčić-Zubčević (2001.). Ocjene plivačkih normi za studente i
studentice Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za internu upotrebu,
neobjavljeno.
3. Tiozzo, E.; N. Grčić-Zubčević (1999.). Analiza plivačkih dostignuća studenata
Fak ulteta za fizičku kulturu. U: Zbornik radova 2. Međunarodne znanstvene
konferencije „Kineziologija za 21. stoljeće”, Dubrovnik, (ur. D. Milanović) str.
170 – 173, Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
4. Šilić, N.; N. Grčić-Zubčević (2005.). Plan i program predmeta Plivanje I i
Plivanje II na studiju Fizičke kulture Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i
odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.
