Heidegger or Thinking Architecture through Being

Full text

IzvorničlanakUDK1:72(045)
1Heidegger,M.
doi:10.21464/fi38313
Primljeno:17.4.2018.
Astrit Salihu
UniversitetiiPrishtinës,FakultetiFilozofik,Rr.EqremÇabej,nr.21,XK–10000Prishtinë
astritsalihu@gmail.com
Heidegger ili mišljenje arhitekture kroz bitak
Sažetak
Martin Heidegger, poznat kao mislilac bitka, ne ističe se nekom temeljnijom studijom po-
svećenoj arhitekturi. Njegovo mišljenje o arhitekturi i pitanju stanovanja izloženo je u dva
predavanja iz 50-ih godina prošlog stoljeća, kada mu je nakon Drugog svjetskog rata po-
novo bilo dopušteno predavati na sveučilištu. Nakon Heideggerovih predavanja došlo je do
značajnog obrata u diskursu, koji se može nazvati fenomenološkim obratom u arhitekturi.
Otada dolazi do neke vrste preorijentacije diskursa, odnosno do velikog obrata u bavljenju
arhitektonskim diskursom izraženog povratkom u obuhvat zaboravljenih aspekata čovje-
ka, egzistencije, bivstvovanja i života uopće. Prema Heideggeru, pojam mjesta i njegovo
shvaćanje predstavlja moment koji je možda najviše intrigirao arhitektonsku debatu o mo-
dernizmu. On će potaknuti afirmiranje jednog aspekta koji je bio zanemaren u arhitekton-
skom diskursu modernizma. Novi nas je kontekst, stvoren na osnovama razvoja tehnologija,
uveo u vrtlog moderniteta, brzine, komuniciranja putem gustih mreža koje funkcioniraju
istovremeno, sve većeg gibanja i prisustva u ne-mjestima. Na ovim se premisama javljaju
mišljenja da se Heideggerove pozicije ne mogu kontekstualizirati ili da su, štoviše, potpu-
no dekontekstualizirani i ne mogu naći poželjnu primjenu u aktualnoj epohi tehnološkog
razvitka. Bez obzira na opredjeljenja za ove modalitete izražavanja u arhitekturi, oba su
mišljenja prisutna u onom što poznajemo kao događanje arhitekture, kao nezaustavljive
arhitektonske izraze.
Ključne riječi
bitak,stanovanje,arhitektura,prostor,mjesto,nemjesto,MartinHeidegger
AkosepođeodčinjenicedaseHeideggerneističenekomtemeljnijomstu-
dijomoarhitekturi,nego da senjegovamišljenjaoarhitekturiistanovanju
mogupronaćiupredavanjimaizpedesetihgodina,samoseposebinameće
pitanjeizkojegserazlogaHeideggeri njegovomišljenjeipakčestovezuju
uzdiskurs arhitekture? Što jeuzrok njegovom naglašenom prisustvuu su-
vremenimdebatamaoarhitekturi,naročitoonojmodernoj?Zaštojeteorija
arhitekturezaokupljenaHeideggerovimmišljenjemondakadasenjegovpri-
stupodobravaiupotpunostiusvaja,podjednakokaoiondakadaseodbacuje
kaokonzervativnogledištekojeninakojinačinnemožebitiusuglasnostis
novomrealnošćuopćesocijalnemobilnosti?Kojejemislionizložioupreda-
vanjima,akojesuizazvalepravivrtlogarhitektonskihinterpretacija?Može
liseištouzetikaoinstruktivnouHeideggerovumišljenjuoarhitekturi?Ilije
moždanjegovomišljenjesamomisaonafinesakojaseteškomožeuskladitis
arhitektonskompraksomaktualnogkonteksta?
Činisedasusvaovapitanjaveomaintrigantnateoretičarimaarhitekture.Glav-
nijerazlogvjerojatnotajdaje,nakonspomenutihHeideggerovihpredavanja,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
638
došlodo značajnog obrta udiskursu koji se moženazvati fenomenološkim
obratom u arhitekturi.U potrazi za arhitektonskimrješenjima,modernase
arhitekturaupotpunostiusmjerilakapstraktnimgeometrijskimvarijacijama,
zanemarujućirelevantneaspekteodnosasčovjekom.Onajeapstrahiralaod
ljudskogbitkadorazinesmještanjaukalupeidealnihpresjekapremavitruvij-
skommodelučovjekaLeonardadaVincija(Le Corbusierov modular). Na kri-
limaznanstvenog optimizma,tehnološkihdostignućainemjerljivihmoguć-
nostiprojektiranjakompleksnihstruktura,modernajearhitekturaafirmirala
jednomstrukturalne,azatimformalneaspektearhitektonskogprojektiranja.
MichelFoucault,naprimjer,nakonnekolikodesetljećarazvojaarhitektureu
ovompravcunijevidioništadrugodoliregistar(inskripciju)moćiprikodi-
ficiranjuprostorazamehanizmediscipliniranja, kao novu vrstutehnologije
moći u modernosti. Kada je Sullivan egzaltirano pozivao da »forma treba
slijeditifunkciju«,onjezapravosamoartikuliraoponašanjemoćiunjezinim
nevidljivim,kapilarizirajućimobstrukcijama.Nakoncu,funkcijesuaktualno
prerađenezapotrebeanatomskopolitičkemoći.Ovdjesejasnovidiukojoj
mjeridiskursmodernizmauarhitekturizaostajeusvimsvojimmisionarskim
obećanjimaeventualnihdruštvenihpromjenaizasvakommogućomsposob-
nošćuarhitekturedaprostormodelirasuglasnosvojimciljevima.
Uovajkontekstdiskursauarhitekturi,nastaloguprvojpolovici20.stoljeća,
Heideggerulazisa svojim predavanjima.Otadadolazi do neke vrstepreo-
rijentacijediskursa, odnosnodo velikogobrata u bavljenju arhitektonskim
diskursomizraženogpovratkomuobuhvatzaboravljenihaspekatačovjeka,
egzistencije,bivstvovanjaiživotauopće.
Gradnja, stanovanje, bivstvovanje
Upredavanjuiz1951.godine,uokviruDarmstadskihrazgovoraoČovjeku i
prostoru (Mensch und Raum)kojimseuglavnomobraćaoarhitektima,Hei-
deggerpolaziodpromišljanjagradnjeistanovanja,nesuskoginženjerskog
iarhitektonskogstajališta,negoizpotrebezapropitivanjem»domenakojima
pripadasveštojest«.Heideggerponajprijepostavljapitanjaštojestanovanje
tekakogradnjamožepripadatistanovanju?Iakosmoprvimuvidomupućeni
natvrdnjudajestanovanjeuvijekuvjetovanogradnjom,svakagradnjaipak
nijestanovanje.Neovisnoodtogaštoudomeninašegstanovanjapostojei
gradnjekojenepripadajustanovanju(most,stadion,električnacentralaitd.),
Heideggertvrdidasuitegrađevineodređenestanovanjemjerihčovjek»na-
stanjuje,premdanestanujeunjima«.Heideggernamjernočiniovuosnovnu
razlikudabinasamompočetkuuzdrmaonašesamoobjašnjavajućeisamo-
razumijevajućepredodžbeogradnjiistanovanju.Ontočnoopisujeaktualne
stanovenaosnovireferentnihdostignuća moderne arhitekture: »dobro ure-
đeni stanovi, osvijetljeni, prozračni, koji se lako održavaju«. Ovaj se opis
upotpunostipodudarasidealnimstanomLeCorbusierakojijeharmonijui
uravnoteženosttogidealanazivaomašinom za stanovanje.Štoviše,Heideg-
gerdovodiupitanjerezultatekonsenzusamodernogarhitektonskogdiskursa
okoidealneformemodernogstana,postavljajućijednostavnopitanje:garan-
tirajuliovistanovimogućnoststanovanja?
Heideggerovopitanjeuzdrmalojemodernističkientuzijazamoadekvatnom
izborustanovanja,kaoglavnogrješenjazaopćiproblemmodernihdruštava.
DokjeLeCorbusieristicaoneuravnoteženostproblemastanovanja,Heidegger
je naglašavao kako su stanovanje i gradnja u neraskidivoj vezi. Pri tome,
gradnjunevidikrozprizmukonstruktivnihinženjerijskihformi,negokroz

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
639
prizmustanovanjakaotakvog.PremaHeideggeru, gradnja nije samo putk
stanovanju»jerjeonoposebivećstanovanje«. Ovaj stav potkrepljuje slu-
šanjemjezika,pronalazećiujeziku ‘mjeru’posredstvomkojemjerimo »bit
stanovanjaigradnje«.Pogrešnapredodžbačovjekakaogospodarajezika,po-
stavljajućičovjekauodnosdominacijesjezikom,učinilajedasenjegovabit
odlijepiu‘stanjeotuđenosti’;čovjektimenanekinačingubisvojuudomlje-
nost.Dabisedošlodosuštinegradnjeistanovanja,kaoidobitnihpromjenau
jezičkomsmislugradnjeistanovanja,trebapratitigovornijezik.Polazećine
odljudskogizraza,negoodonogaštonamjeziksaopćavakrozizgovoreno,
Heideggerdolazidosmislagradnjeistanovanja.Onpolaziodznačenjariječi
bauen(graditi)koja,većužlijebljenaunutarfiksnogsmislaljudskogizrazaza
gradnju,prigovorenjujezikagovorimnogotoga.Heideggerpiše:
»Uvisokonjemačkom (kaoistaroengleskom jeziku)riječza gradnjujestbuan, štoznačista-
novati.Topodrazumijeva:stajati,boravitinajednommjestu.Stogasečinidasmomiizgubili
upravopravismisaoglagolabauen(graditi),odnosnostanovati.Dočimjejedannjezintrag,ito
prikriven,sačuvanunjemačkojriječiNachbar (susjed)(…)jerjeNachbar – Nachgebar, Nach-
gebauer–onajkojistanujeususjedstvu.Glagoliburi, büren, beueren, beueronimajuznačenje
stanovati,stan,mjestogdjesestanuje,onidakleopisujustanovanje.«1
Razvijanjeznačenjskih slojevariječi bauen vodi dalje, ne samo do jedno-
značnostigradnjeistanovanjanegosu,štoviše,iriječi»bauen buan bhu beo
jednakesnjemačkimbin(jesam)«.Inadalje,Heideggerpostavljapitanje:
»Štoondaznači:ich bin?Starariječbauen,kojojpripadabin, odgovara da ich bin, du bistznači:
jastanujem,tistanuješ.Načinnakojitijesiinakojijajesam(du bist und ich bin),načinnakoji
mi–ljudi–jesmonazemlji,jestbaun,stanovanje.«2
Bezobziranatoštosebitakčovjekausvijetuvezujezastanovanje,Heidegger
nekorististanovanjeuužemsmislukaopraznoprisustvousvijetu.Tvrdnja
daječovjekusvijetuposredstvomstanovanjaupućujenadubljerazumijeva-
njestanovanja.Bivstvovanjekrozstanovanje,premaHeideggeru,povlačiza
sobommnogaznačenjakojanamomogućavajucjelovitouključivanjestano-
vanjakaonačinabitka.Razlažućibauen nadvojakinačin,sjednestrane,kao
njegovanje,očuvanjeinemir(kaonpr.kadaseradioobrađivanjuzemlje)i,
sdrugestrane,kaoproizvodnju(proizvodnjailigradnjabrodovaihramova),
Heideggerpišedasu»obanačinagrađenja–građenjekaonjegovanje,latin-
ski:colere, cultura,igrađenjekaopravljenjezdanja, aedificare –sadržanasu
upravomgrađenju–stanovanju«.3Ugovorenjujezikaotkrivasebitgradnje
istanovanjakaonašegbitka.Kolikogodseovajpristupčinioreduciranim
zaizvođenjekompleksnostionogaštoarhitekturaprojektirapomoćugradnje
dabisedošlodostanovanja,proizlazidajebitakstanovanjazaboravljenna
osnovizaboravaizvornogjezičkogznačenjastanovanja.Ovajsestavnemože
ignoriratizatoštojenakoncuzaHeideggerabitakokućenujeziku,odnosno
onjezikshvaća kao kuću bitka.Uprilog promjena značenja prikorištenju
zaboravljenihriječigovoriitodatepromjenenisubezdeterminirajućihpo-
sljedicananašbitak.OtomeHeideggerpiše:
1
MartinHeidegger,Leksione dhe Konferenca,
preveliUrimNerguti,DritanThomollari,Ple-
jad,Tiranë2003.,str.145.
2
Ibid.,str.146.
3
Ibid.
4
Ibid.,str.147.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
640
»Tajdogađajizgleda,prije svega,takokao dasejedino odigralapromjenauznačenju samih
riječi.U stvari,tuse ipakkrijenešto presudno,naime:stanovanjesenedoživljavakao bitak
(sein)čovjeka;stanovanjesenezamišljanikaotemeljnacrtabitka.«4
Heideggerčitavproblemstanovanjainjegovogznačenjaneiscrpljujeodre-
đenjemgradnje kao stanovanja; ne uopstojanju smrtnika nazemlji putem
stanovanjaiodržavanjatvrtkikojegradestanove. Heideggernastavljaizla-
ganjebitistanovanjapozivajućiseizravnonajezik.Ontražidaseidedaljeu
slušanjuonogaštojezikgovoriobitistanovanjatepozivaupomoćznačenje
staresaksonskeriječiwuon kaoigotičkogwunian.Otomeonpiše:
»Wunianpodrazumijevazadovoljstvo(zadovoljansam),primirenost,odnosnobiti ili stajati u
miru.Riječmir(Friede)značionoštojeslobodno(das Freie, das Frye),dočimfryznači:biti
zaštićenodpovredaiprijetnji,bitizaštićenodnečega,daklepošteđenodtoga.«5
ČinisedajeovdjeHeideggerpojamtubitkarastumačiopomoćustanovanja
(obitavanja)učijojjeslobodipohranjenabitbitka.Ovostogajersusmrtni-
citubitkomobuhvaćeniustanovanju»usmislubivanja/ostajanjanazemlji
smrtnika«.SmrtnicizaHeideggeranepredstavljajunekiočajničkiizolirani
entitet,izrazlogaštoihonstavljautijesnuvezusostalimaspektimakojikon-
stituirajuiskustvosvijetaunedjeljivomčetvorstvu.Kadgovoriosmrtnicima
svijeta,Heideggertakođerizvodiisamorazumljivostnebajerseminazemlji
nalazimopod nebom.Atoistodobnoznačidasmo mi‘prijenebeskog’,što
podrazumijeva‘pripadnostljudskojzajednici’.Četvorstvojeuvijekuneraski
divom‘jedinstvu’.ZaHeideggeratoistovremenočiniosnovnustrukturuna-
šegdoživljajasvijeta,odnosnosvjetovnostisvijeta.Tomože bitiglavnidio
kojićekarakteriziraticjelokupnokasnijemišljenjeHeideggera.
Četvorstvokaostrukturalnubazunašegiskustvasvijetanalazimousvimpre-
davanjimaizpedesetih godina –odStvari i Gradnje, stanovanja, mišljenja
dopredavanjaPoetski stanuje čovjek. Ovaj je opisosnovnogegzistencijal-
nogiskustvasvijetaupotpunostiuzdrmaoetabliraneinterpretacijezapadnog
mišljenjakojepolazeodracionalnihkonstrukcija,znanstvenihmetodakaoi
logičkogmišljenjasvijeta.Kolikogod ovaj stav bio povezans‘mističnim’
aspektimatumačenjaHeideggera,tojeubitiposljedicanjegovafenomeno-
loškogodbijanjapodvrgavanjaznanstvenimshematizmimauinterpretiranju
svijeta.Štoviše,GeorgeSteinertvrdidačetvorstvokodHeideggerapripada
jednom»idiolektu,personalnomjezikukojinamsenudikaouniverzalan«.6
PrilogovompitanjuoHeideggerovumišljenjunalazimounjegovomprvom
predavanjuodobrenomnakonrata,naslovljenomStvar.
Heideggerovodosezanjebitistvariodredilojenjegovomišljenjeogradnjii
stanovanju.Onnijednomnećeizaćiizvankoherencijesvogfenomenološkog
mišljenjapriprikazivanjusvjetovnostisvijeta.Heideggerćeposljediceznan-
stvenogshvaćanjastvaripostavitiuizravanodnossprampotencijalamasov-
noguništavanjasvijeta atomskim i hidrogenskimbombama.Prema njemu,
uništavanjestvariposredstvomnjihovaznanstvenogpoimanjačiniužaskoji
sedogodiočakiprijeeksplozijeatomskebombe.
ŠtojezaHeideggerastvar?Kojijepravinačinrazumijevanjastvari?Štopo-
drazumijevaikojesupoHeideggeruposljedicekrivogshvaćanjastvari?Gdje
iučemustvarkorespondirasarhitektonskomgradnjom?UpredavanjuGrad-
nja, stanovanje, mišljenjebaviosesvimovimpitanjimadabistigaodobiti
stanovanja.DabismodubljespoznalinakojijenačinHeideggerovomišljenje
strukturirano trebamo se neizostavno vratiti pojmu stvari te Heideggerovu
shvaćanjustvari.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
641
Bliskost, stvar, svijet
PredavanjeostvariHeideggerpočinjenabrajanjemposljednjihznanstvenihi
tehnološkihdostignućakojasuomogućilasmanjenjerazdaljinauvremenui
prostoru.Onspominjezrakoplovekojiskraćujuodstojanja,radiokojiostva-
rujebržiprotokinformacija,filmkojiomogućujekomunikacijusudaljenim
kulturama,alitakođer itelevizijukaokulminacijskutočkunakojoj nestaju
udaljenosti.Međutim,Heideggerkonstatirada»ubrzanoukidanjeodstojanja
nedonosiblizinujer nje nema uskraćenomodstojanju«.Ovdje Heidegger
postavljapitanjeblizine,polazećiodnjezinogodređenja,odtogaštojeona
ubitiblizineilibliskosti.Dabisedošlododefinicijeilirazumijevanjablis
kostikaotakve,trebapoćiodonogaštonamjeblizu,štojepriručno,atoje
– stvar. Heidegger, dakle, ovdje polazi od stvari, od čovjekova primarnog
životnogiskustvastvari.Tojeistovremenorazlogzaštouanalizineulaziu
nekakvuznanstvenu apstrakciju,nego izravno prikazuje iskustvo stvari.U
analizikojom je težioobjasnitibliskost čovjeka sastvarima, Heidegger se
referiranakrčag–jednostavnuzemljanuposudu.Heideggerovdjefavorizi-
raneposrednoegzistencijalnoiskustvo čovjekastvarinaspramznanstvenog
oblikainterpretiranjakojegvidikaoneadekvatnog.Onokrčagukaže»daje
posuda,ilineštoštokaotakvousebiprimaneštodrugo«ilisadržineštodru-
go.Heideggerističedajekrčag‘samostalan’,čimezapočinjediferenciranje
izmeđustvariiobjekata:
»Kaosamostalnostnečegsamostalnog,krčagserazlikujeodpredmeta.Neštosamostalnomože
postatipredmet,akogastavimopredsebe–bilouneposrednomopažanjubilouosadašnjavanju
nekihpredodžbiizsjećanja.Međutim,onoštojestvarnoustvarimanepočivanitinatomeštoje
stvarnoustvarima,nepočivanitinatomeštosuonepredočenipredmeti,nitisetouopćemože
–sastanovištapredmetnostipredmeta–odrediti.«7
Samostalnostobjektaumišljenjustvariostajezamagljenajersetakvasamo-
stalnostidaljeshvaćaputem»objektivnosti,premdaprotivnostproizvedenog
sadanepočinjeusamojpercepciji«.Ovomožemouzetiuobzirjerjekrčag
‘samostalan’;bitkrčaganijeninakojinačin‘završenanjegovomproizvod-
njom’.Istodobno,kakopišeHeidegger,»onorealnokojejetipičnozaposudu
nipoštonepočinjeodmaterijalaodkojegjeonasačinjena,negoodpraznine
kojuobuhvaća«zatoštoje»praznina,odnosnoništakrčaga,onozbogčega
jekrčagposudakojazahvaća«.8Iupravosetunaglašavamomentkojiizmiče
znanstvenompogleduushvaćanjustvarijerznanostninakojinačinnemože
pojmitito ništa odposude,njezinu prazninu, teshodno tome nijeu stanju
shvatitinitibitkrčaga.Heideggerseovdjeposebnopozivanafizikuinjenu
interpretacijukadapišeda»midjelatnucrtuposude,ononjezinoštozahvaća
prazninu,predstavljamokaošupljinuispunjenuzrakom«itozbogtogaštoje
prazninakrčaga»zamišljenafizički,zaistaonoštoprazninajest;ali,toipak
nijeprazninakrčaga. Mi nismo dozvolilidaprazninakrčagabude njegova
praznina«.9
5
Ibid.,str.148.
6
AdamSharrsmatradajeHeideggerovamisao
podutjecajemEckharta, Lao Tseai Hölder-
lina.Vidi:AdamSharr,Heidegger for Archi-
tects,Routledge,London2007.,str.33.
7
MartinHajdeger[MartinHeidegger],Mišlje-
nje i pevanje,preveoBožidarZec,Nolit,Beo
grad1982.,str.106.
8
Ibid.,str.109
9
Ibid.,str.110.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
642
Bitprazninekojaobuhvaćajestonoštoistodobnoidajenešto.PremaHeidegge
ru,toštodajenijesamopukosipanje.Davanjesipanjem,također,obuhvaćai
darivanjejerjepićekojesenudionokojesedarujesmrtnicima.Međutim,u
tomjedarivanjuodjednomobuhvaćenosve:zemlja,nebo,božanstvaismrt-
nici.Naime,onoštonamdarujekrčag,recimovoda,premaHeideggerumora
semislitinasljedećinačin:
»Uvodisizvoraprebivasvadbenasvečanostnebaizemlje.Tasvečanostprebivauvinuštoga
dajeplodvinoveloze,ukojemsusjedinjenizemaljskahranainebeskosunce.«10
Darivanjekrčagamožetakođerbitiidioreligioznogprocesakojimprizivamo
božansko;»udarukojisesipastanujejednostavnostčetvorstva«.Dakle,ka-
rakteristikastvarijestsabiranječetvorstvaujedno.ItuseHeideggerponovo
vraćajeziku.Neovisnoodtogaštojeustvrdiodasenaprvipogledčinikako
se »bavi neodredljivošću etimologijske igre«, on nastavlja izvlačenje zna-
čenja‘sabiranja’uizvornomgovorujezika.Sabiranjeseustaronjemačkom
naziva thing. Heideggerusvomizlaganjuelaborirai značenje/smisaothing
i dinc, dabiihkontekstualiziraoulatinskojetimologijiriječires (u kojoj se
istodobnonalaziiznačenjejednogproblemakojisetičečovjeka).Uzaključ-
kuHeideggerdolazidokonstatacijada
»…krčagnijestvarniusmislurimskishvaćenogres-a ni u smislu srednjovjekovno zamišlje-
nog ensa,pačakniusmislunovovjekovnogpredstavljenogpredmeta.Krčagjestvarutoliko,
ukolikoostvaruje. Izostvarenjastvaridogađaseiodređujeprisutnost onogaštoje prisutno
kaokrčag.«11
Usmisaonojdedukcijietimološkograzlaganjariječistvar,Heideggeriznosi
bitbliskostisa stvari, kao onoštosabirečetvorstvou kojem se rasprostire
svjetovnostsvijeta.Piše:
»…stvar prebivakaočetvorstvo. Stvarostvarujesvijet. Svakastvarprebiva kaočetvorstvo,
ulazećiuonoštosvagdabivaujednostavnostisvijeta.«12
Bliskostsa stvari jestizvan redukcije ili skraćenjajednostavnih odstojanja
–kaoštosunumeričkaračunanjamatematička.Heideggerpišedastvarnije
ubliskosti,kaodajeonanekakavspremnik.Bliskostjeupribližavanjukao
ostvarenjusvijeta.Bitiblizakstvaripodrazumijevamnogovišeodonogašto
znanostpodrazumijevasada većnatradicionalannačin,aštoje doprinijelo
njegovomuništenju.Zbog toga Heidegger ističedaseužasnuklearne eks
plozijedogodioprijeeksplozije atomske bombe itozahvaljujućiuništenju
stvari,iliprimarnog,izravnogegzistencijalnogodnosasastvariisasvijetom.
ZaHeideggeramišljenjeblizinekaobliskostidobivaosobitoznačenje;nekao
semantičkaimprovizacijauetimološkojigri,negokaoonoodređujućeunuž-
nomodnosusasvijetom.Bliskostsastvarinassamoposebivodibliskostisa
svijetomkojejesabranouostvarenjustvarijer,tvrdiHeidegger,»samoono
štojeodsvijetasačinjenopostajestvar«.Heideggernastojisvojomjezičkomi
etimološkomanalizom,upotpunostirezerviranomzanumeričkeaspektemo-
delairacionalnaznanstvenaprezentiranja,identificiratiegzistencijalnepred
uvjeteukojimasusenašlasmrtnabićakaobićasposobnazasmrt.Činiseda
jeHofstadterupravukada,komentirajućiHeideggerovgovorostvari,svijetu
kojijesabranučetvorstvukaozemlja,nebo,božanskoismrtno,piše:
»…tonijeapstraktnoteoretiziranjeproblemaspoznaje,vrijednostiilirealiteta;ovojenajkon-
kretnijigovorimišljenjeobitku,razlikovanjubićaodbitka,kaoijedinstvenostnjihovogiden-
titetaunatočsvihrazlika.«13

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
643
Stogasubitak,paondaistanovanje,uvijekuodnosuneposrednostisastvari-
ma,bliskistvariisastvarima,anenjihovaprotivnost.Takavodnosninakoji
načinnemožebitishvaćenkaonekakvoapstrahiranjeunutarkojegjeodnos
gotovopotpunoreducirannamoćprezentiranjastvari.Ovajodnossastvari,
ovoizvornopoimanjeodnosasastvari,imazaposljedicutemeljnuprostornu
odvojenostizmeđu,recimo,prisustvavodeučašiiodnosaDasein-a sa svije-
tom.OvajaspektveomadobrouočavaBeisteguikadatvrdi:
»…ovojerazlikaizmeđudvaznačenjaprostora:doknasprvovodikshvaćanjuprostorakojeje
običnoprihvatljivo,kaofizičkozatvaranjeukojemsustvarisadržaneilipronađenekaotakve,
ilikaosetkoordinatapomoćukojihsejednomaterijalnotijeloilidinamičkisistemmoguloci-
rati;ovo drugokorespondirasjednim mnogoizvornijimfenomenom, sukladnimontološkom
shvaćanjuprostora.«14
Stogaapstrahiranjetesvođenjeizvornogkoncipiranjanaontološkeegzisten-
cijalne osnove ni na koji način ne vodi shvaćanju biti građenja i stanova-
nja.PremaHeideggeru,reduciranjeshvaćanjaprostoranaosnovidefiniranja
»fizičkihparametarakojaoznačavajurazlikuizmeđuunutarnjegivanjskog«
ne omogućava shvaćanje biti stanovanja. Na koncu, arhitektura je uvijek,
odsvojihpočetaka, pretpostavljalaneštotakvo.StoganijeslučajnoštoHe-
ideggertvrdidapitanjeshvaćanjagradnje i stanovanja ponajmanje pripada
arhitekturi.Heideggerovogledišteovdjeprikazujejedanreduciranikoncept
prostoras kojim,moždanužno,operiraarhitektura;alionakoristijednuis-
ključivoobjektivnukoncepciju,geometrijsku i matematičku, ukojojjesa-
svimizblijedjelanjezinaekskluzivnoontološka i egzistencijalna dimenzija.
Ovajedimenzijaizuzetnoznačajnajerjenaosnovinjekonstruiranabazična
diferencijaDaseinaiostalihbićaistvari.KakotvrdiBeistegui:
»Daseinegzistencijalnonijenekastvarunutarsvijeta,unatoččinjenicedaje‘u’svijetu.Smisao
‘u’u slučaju stvari unutar svijeta, kao i onaj u slučaju bitiusvijetu Dasein-a razlikuju se u
korijenu.«15
Ovadistinkcija,konstatiranajošunjegovomspisuBitak i vrijeme (Sein und
Zeit)u mnogo konciznijemobliku, štoviše može se rećii mnogo konkret-
nijemzboguporabenekolikopojmova koji razastiru cjelinunjegovemisli,
izloženajeunjegovimpredavanjimaiz50ihgodina.Upromišljanjugradnje
istanovanja,Heideggerusvojimpredavanjimanaodlučannačinpostavljai
pitanjeodnosaizmeđuprostoraivremenakaoiodnosačovjekasprostorom.
Događaj, mjesto, prostor
PremaHeideggeru, pojammjesta injegovo shvaćanje predstavlja moment
kojijemoždanajvišeintrigiraoarhitektonskudebatu omodernizmu.Onće
10
Ibid.,str.113.
11
Ibid.,str.119.
12
Ibid.,str.123.
13
AlbertHofstadter,»Introduction«,u:Martin
Heidegger,Poetry, Language, Thought,Har-
per & Row, London 1971., str. ix–xxi, cit.
prema:A.Sharr,Heidegger for Architects,str.
32.AdamSharrtakođertvrdidaječetvorstvo
ponuđeno kao primarni uvjet egzistencije,
neizbježnopredoruđesvijeta u kojisuljudi
»bačeni«bez da su »pitani«. Usp. A. Sharr,
Heidegger for Architects,str.33.
14
MigueldeBeistegui,Thinking with Heideg-
ger:Displacements,IndianaUniversityPress,
Bloomington2003.,str.142.
15
Ibid.,str.145.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
644
potaknutiafirmiranjejednogaspektazanemarenoguarhitektonskomdiskursu
modernizma.ProdubljenomišljenjeHeideggeraobitkuištostvubitkavodilo
gajedopromišljanjaizvornihaspekataizostavljenihuarhitektonskojpraksi.
Ovakavpristupudvapredavanjakojaje,uvjetnorečeno,posvetioarhitekturi,
utjecaoje nadaljnješirenjeinterpretacijebitka.Naravno,onćetakvuvrstu
ekspanzijeproširiti dostanovanja,gdjejestanovanjeizjednačenosbitkom.
Ovakvo izjednačavanje neće ostati bez posljedica, osobito zbog načina na
kojijemišljenjeostanovanjuistodobnoproširenoinamišljenjeoprostoru.
Budućidaje,kaoštojeranijenaznačeno,stanovanjemišljenopoglavitona
osnovuprostoginženjerskogkonstruiranjailisanalitičkogpolazišta,čimeje
prostortretiranpoglavitoizmatematičkogiligeometrijskogaspekta,mjesto
jeupotpunostiostavljenousjeniarbitrarnihkonstruktivističkihmodeliranja.
KodHeideggeraseovajpristupupotpunostipreobražavajergamišljenjebit-
kavodidonadilaženjasvihaspekataarhitektonskihikonstruktivnihmodeli-
ranja,imajućiuvidudaseovdjeradiočistoćibitka.Moždajeizovograzloga
Heideggerovomišljenje,usvojojtopologijiilitoposu,nakonzekventannačin
pomjerenonaregijebitka.
Prijenegoštopristupimopitanjuvremenaiprostoraizdvojenogiztopološkog
kontekstabitka,trebarazmotritinekolikopojmovaukojimaseizlažekohe-
rentnostnjegovamišljenjaipojašnjavapojammjestaiprostora u njegovoj
kasnijojfilozofiji.IzdvojenaanalizamjestauHeideggerovimspisimakodne-
kihjetumačastvorilauvjerenjedajenjegovomišljenjeispunjenomističkim,
provincijalnimiromantičkimintonacijama.Međutim,postojeimisliocikoji
njegovomišljenjesmatrajukonzekventnim ikoherentnimutranscendental-
nomizlaganjukonceptamjestaiprostora,izlazećiizuskogokviraonogaDa
iz Daseinda bi sestiglodo otvorenosti bitka. Otvorenostbitkaje događaj
ilizbivanjekojeusabranostiomogućavamanifestiranječetvorstva,kojenije
skuprazličitihelemenatanegoje,zahvaljujućisabranosti,manifestiranjesva-
kog od njih.
ČinisedajeMalpassasvimupravukadatvrdidasekodHeideggeraspovrat-
komnapojamdogađajaotvaraputzakoherentnorazumijevanjeiizlaganje
koncipiranjamjestaiprostora.Štojepojamdogađaja?Štoobuhvaćausvom
značenjuovajpojamuHeideggerovojfilozofiji?Prethodilidogađajmjestui
prostoru?Ilisunanekinačinsâmomjestoiprostor–događaj?
AkosevratimoHeideggeru,vidjetćemodaseradiojednomznačajnommo-
mentuukojemseizlažebitnjegovogshvaćanjamjestaiprostora.Unjego-
vomspisuPrincip identiteta (Der Satz der Identität,1957.)Heideggertvrdi
dasovim‘ujedinjenjem’i‘podjelomza’,gdjenalazimočovjekaibitakkako
sedajujedandrugome,»trebamodoprijetido onoga što se naziva događaj
(Ereignis)«.PonovouznačenjskimdubinamajezikaputemEreignisstižemo
doizvornihiskustava.Heideggerpiše:
»Dogoditise(er-eignen)izvornoznači:predočiti(er-äugen),tojest ugledati,pogledom nešto
sebi dozvati, prisvojiti (an-eignen). Riječ ‘događaj’, o kojoj se razmišlja sa stanovišta prije
prikazanematerije,trebasadapostatiključnariječuslužbimišljenja.Kaotakva,onajenepre-
vodivakaogrčkilogos i kineski tao.«16
OvdjenamsejavljajupoteškoćeokoprevođenjaEreignis-a jer je na engles-
komjezikubilomnogopokušajadasedođedoobuhvatnijegsmislaovogpoj-
ma.Migamožemoprevestiikaodogađaj,aliikaodogođeno,kojepovlači
značenjenalaziti se,daklebitinanekommjestu,štonijebezodgovarajućih
posljedicazakoncipiranjemjesta.OčitojedaukonceptuEreignisaponovo
izjezikaprogovarabitakitouznačenjumjestaiprostora.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
645
MalpassmatradasukodHeideggeraobuhvaćenatriznačenjariječiEreignis
(događaj):
»…idejadogađaja/dogođenog,sabiranja/pripadanja,otvaranja/otkrića.Pomoćuovatrielementa
imamoperzistentnutemujedinstva,odjedinstvadogađanjadojedinstvapripadanjatejedinstva
otvaranja.Stogaje Ereignis, prijesvega,imezajednuposebnuvrstujedinstvaidiferenciranja
kojasedogađaipomoćukojegastvaridolazedoprisustva,odnosnodoegzistencije.«17
Ovdje je očitodajeEreignis pojamodposebnogznačenjaidaga,kaotakvog,
netreba razumjeti kaoobičan, prosti događaj.On nije pukidogađaj među
ostalimdogađajima.KaoštotvrdiMalpas,radise»ojedinstvenomdogađanju
svijetaputemsjedinjenjabazičnihelemenatakojisuzanjegakonstitutivni«.
U svim mogućim smisaonim upotrebama i iscrpljenjima ne nalazimo mo-
gućnostreduciranjaovogpojmanasugeriranjeotvaranjamišljenjazapriziv
bitkapomoćujezika.Stogadolazakbitkadoprisustvaimavezesdogađanjem
otvaranja,otkrića,otvorenostibitka.ČinisedajeMalpasupravukadatvrdi
da»ovdjeondaimamodvaznačenja‘događaja’/’događanja’:1.originalnido-
gađajotvorenostii2.otvorenostovogoriginalnogdogađanja«.Dakle,vidimo
da je događajbazičnipojamkojitrebaopisatiotvaranje,otvorenostukojem
senalazimosabraniiupripadnostisdrugimljudimaistvarimanasvijetu;u
stvarnostistvari,aliisvjetovnostisvijeta.UtomsmisluMalpasističe:
»…kaotakvo,događanjeokojemje riječ bitno je ‘tamost’, ‘bliskost’, ‘smještanje’– kao
događanjeove poznateregijeu kojojnalazimosebe sljudimaistvarima,igdjeveć pripada-
mo.«18
Uovojotvorenostibitkaisvijeta,kao‘događanjubitka’,cjelovitoseprika-
zujemozahvaljujući pripadnosti isabranosti.Timeseprikazuje mjesto, ali
nekaoneštodanokaotakvo,recimokaofiksiranioznačiteljnekelokalizira-
netočke,negojetomjestokaosmještanjepripadnostiusabranost.Samou
ovom‘događanjubitka’,uovom–nazovimogatako–izvornomdogađanju,
prikazujusepotommjestoiprostor.Uovojizvornojotvorenosti‘događanja
bitka’zaiskritćenamistovremenoidogađanje.
OvdjeseponovotrebamovratitiHeideggerutenjegovommišljenjuomjestu
iprostorujerje‘događajem’sadvećzacrtanaotvorenostbitkau‘sabranosti’
kaoiunjegovom‘događanju’kaotoposubitka.Razumijevanjestvariistvar-
nostistvari,gdjestvarnostizražavabitilibitakstvariigdjestvarnostinzistira
na‘sabranosti’,vodinaspostupnokodnosumjestaiprostora.Mostje,prema
Heideggeru,upredavanju Gradnja, stanovanje, mišljenje,stvar.Dakle,kao
stvar,onjezanasvišenegomost.Heideggersmatradanašerazumijevanje
mosta jednostavno kao mosta ne dopire do razumijevanja biti mosta. Čak
nisimboličkiaspektmostaHeideggerneshvaćakaobitanzarazumijevanje
njegovogbitka.Štoviše,ontvrdi»dajenašemišljenjenaučenodabitakstvari
procjenjujeveomasiromašno«.Dabisemostshvatio kao stvar u njegovoj
stvarnosti,dakleusabranosti,trebagapromatratikaostvar:
»…jerončetvorstvoskupljanatakavnačindamupružastanište. Ali,jedinoneštoštoisâmo
jestmjesto[Ort]možestvoritiprostorzastanište.«19
16
M.Hajdeger[M.Heidegger],Mišljenje i peva-
nje,str.52.
17
JeffE.Malpas,Heidegger’s Topology: Being,
Place, World,MIT Press, Cambridge 2006.,
str.216.
18
Ibid.,str.221.
19
M.Heidegger,Leksione dhe Konferenca,str.
154.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
646
Mostnijepostavljennanekomjesto.Naprotiv,mjestojenastalosmostom.
Mostnezauzimamjestozatoštomjestopostajeizgradnjommosta.Uprotoku
rijekemiimamoidrugekutovekojisesamozahvaljujućistvarimapretvaraju
umjesta.Odnosizmeđumjestaiprostora,ilirazumijevanjemjestaiprostora,
Heideggerponovoizvodiizjezikaismisla/značenjakojeonodajebitistvari
ili,možemoreći,bitkustvari,aštojeuovomslučajuimjestoiprostor.Hei-
deggerovdjenasažetnačinnudinekuvrstudefinicijerazlikeizmeđumjesta
iprostorazasnovanojnajeziku.Heideggerpiše:
»Štooznačavariječzaprostor(Raum),rečenojenjezinimstarimznačenjem.Raum, Rum,znači
mjestooslobođenozasmještajisklonište.Prostorjeneštozaštojestvorenomjesto,neštošto
jeraskrčeno,naime,raskrčenodonekegranice,grčki–peras.Granicanijeonokodčeganešto
prestaje,negoje–kaoštosugaGrcispoznali–onoodčeganeštozapočinje svoje postojanje.
Otudapojam:horismos, to jest granica (…).Uskladustime, prostori svoju bitdobivajuod
mjesta,aneod‘prostora’.«20
Prostorneprethodimjestu,negomjestoprethodiprostoru,zahvaljujućigra-
nicikojaunosineštouprisutnost.IstomsustariGrci,recimoAnaksimandar,
atoHeideggersvakakozna,nazivaliapeiron,onoštonemagranicuilicilj,
dakleonoštoje neograničeno i neodređeno. Jednakovrijediizamišljenje
prostorajerjeonkao takav neodređen ineograničentestogaidaljeostaje
nekakvoništainemamogućnostmanifestiranja.Međutim,umomentukada
jeodređen,umomentuukojemje‘dopuštenodauđeusvojegranice’onse
pretvarauprostor;toje,dakle,momentkadaprostorpostajemjestoili‘do-
puštenomjesto’.
Polazeći od ljudskog iskustva te ulazeći u ontološkoegzistencijalno rješe-
njeprostora,Heideggermatematičkeialgebarskeaspekteanalizevidisamo
kaoderivatebitkamjestaiprostora.Ovajjebitakupotpunostiu‘sabranosti’
stvari,dakleunjezinojostvarenosti.Stogaigrađevinetrebapromatratikao
stvari,kaoonekojestvarajumjesto,otvarajuilioslobađajumjestozačetvor-
stvo.PremaHeideggeru,nesmijemoniukojemslučajuupastiunumeričku
redukcijudabismokonkretiziralirazlikuizmeđumjerljivogprostora,odsto-
janja, dijagonale i računanja prostora kao mjesta jer »numeričke razmjere
nisuosnovabitkaprostora«.
Vrativšise ponovno mostu,Heideggerizlažebitak prostora time štorazla-
žeranijespomenuturazlikupolazećiodbazičnogljudskogiskustvaprostora
kojeide izvanmatematičkih i mjerljivih aspekata prostora.Vrijedinavesti
jedanmalodužicitat iz Heideggerova spisaotakvojrazlici,gdjeonizlaže
odnosmjesta–prostora:
»Prostorzauzetmostomobuhvaćamnoštvotrgovakojisuvišeilimanjeudaljeniodnjega.Ovi
trgovi,sdrugestrane,moguserazmotritiikaopozicijeizmeđukojihsenalazijednomjerljivo
odstojanje;odstojanjekojesenagrčkomnazivastadion, ikojejeuvijekpostavljenoujednom
prostoru[eingeräumt]izmeđuveomajednostavnihpozicija.Međutim,onoštojeovdjepostav-
ljenopomoćupozicija,nijejednostavniprostorvećprostorposebnevrste.Kaoodstojanje,kao
stadion,onjeonoštonamkažesamariječstadion nalatinskom:jedanspatium,interval.Utom
smisluibliskostiudaljenostizmeđustvariiljudimožesepretvoritiuintervaleprostorajerje
ondjeljivnaintervale.«21
Naosnoviprostorakaointervalavršiseiapstrahiranjetrijuprostornihdimen-
zija:dužine,širineidubine.Tvrdećidamiiovo»opisujemokaotrodimenzi-
onalnuraznolikost«,Heideggernastavlja:
»Međutim,prostornapravljentommnogolikošćuvišesenineodređujeodstojanjem,nijeviše
spatium, nego je još samo extensio–rasprostrtost.Noprostor,kaoextensio,možesejošjednom
apstrahirati,naime–svesti na analitičkoalgebarske relacije. Ono za što ove relacije stvara-
juprostorjestmogućnostčisto matematičke konstrukcije raznolikosti s proizvoljnim brojem

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
647
dimenzija.Prostor stvorenmatematičkimputemmožese nazvati‘tim’prostorom.Aliprostor
shvaćenna taj načinnesadržiprostor ipodručja.Unjemu nikadnenalazimomjesta, tojest
stvaripoputmosta.«22
Dakle, kod Heideggera manifestiranje prostora dolazi prema redoslijedu u
kojemvidimoprioritet mjesto jer sezahvaljujućimjestu pojavljuju redom,
naosnoviprikazivanja,iprostorkaointervalionoštosenadovomosnovom
otkrivakaoprostorrasprostiranja–spatium i extensio.Detaljnijimprikazom
ovakvogdirektnogshvaćanjaprostoraizizravnogiskustva,iznjegovogbitka,
jasnojedasesadvećmožezacrtatiiodnosprostorasčovjekom.Ovajodnos
nepodrazumijevadasučovjekiprostorrazdvojeni,»kaodaimamoprostor
najednojstrani,ačovjekanadrugojstrani«.Također,Heidegger smatrada
prostornijeniunutarnjeiskustvo.Timenasopetvraćananjegovoprimarno
poimanjenaosnovistvari,njihovogstvarstva,ibliskostičovjekasastvarima,
sobzirom nato dasmrtnici, dakle ljudi, jesu smrtni unutar četvorstvai u
blizinistvari.StogaHeideggertvrdidasesmrtnici»stanujući,održavajuod
jednogdodrugogkrajaprostorazahvaljujućičinjenicidastojeusredstvarii
mjesta«.
Razumijevanjeprostoraovdjepostaje iskonskoiprimordijalnorazumijeva-
nje,zasnovanonaprimarnomljudskomiskustvu,nadilazećitjesnacmatema-
tičkogtumačenjanakojesenemožeoslonitiizvornorazumijevanjemjestai
prostorailinjihovogbitka.Heideggersvojimfenomenološkimelaboriranjem
omogućavaonoštosmoranijenazvalifenomenološkim obratom koji na višoj
razinipromišljapojammjestatepovrataknaarhitektonskidiskurs.Povratak
mjestauarhitektonskidiskursutjecaojenapočetakširokedebateoposljedi-
camaHeideggerovamišljenja.Ovesudebateuglavnompoznatezboguzdr-
žljivostiisumnjikaoimogućnostiideološkogipolitičkogopterećenjauvezi
smjestom kao romantičkimzahtjevom o smještavanju čovjeka unjegove
primarnevezespripadnošću.UovomeHeideggeroviradikalnikritičarivide
primarnuvezusa‘zemljomikrvi’,kaonekomvrstomodjekatradicionalnoga
ideološkogpozivanjemačkognacizma.
Tehnologija, mobilnost, ne-mjesto
PoredoštrekritikekojakontekstualiziraHeideggerovomišljenje,poglavito
napremisamaideologijeipolitike,imamoipristupkojiuaktualnomrazvoju
općesocijalne mobilnostipodržava mišljenje da je pojammjesta iščeznuo
kaolokalizam,izrazlogaštosmosadavećsmješteniudelokalizirajućeimo-
bilizirajućemrežeukojimamjestogubiprimat,čimeseotvarajuperspektive
novihiskustavaopće mobilizacije.Uovimpristupimavjerojatnoimadosta
iskušenjaokodavanjaodgovoranaveliketransformacijenovogkontekstaili
onogaštomožemo nazvatisupermodernitetom,utolikoukolikosemožemo
poslužitiAugéovimrječnikom.23Novikontekststvorennaosnovamarazvoja
tehnologijauveonasjeumnogomeuvrtlogmoderniteta,brzine,komunici-
ranjaputemgustihmrežakojefunkcionirajuistovremeno,svevećeggibanja
i prisustva u nemjestima. Na ovim se premisama javljaju mišljenja da se
20
Ibid.,str.154.
21
Ibid.,str.156.
22
Ibid.
23
Usp.MarcAugé,Non-Places: Introduction to
an Anthropology of Supermodernity, Verso,
London1995.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
648
stanovištaHeideggeranemogukontekstualiziratiilidasu,štoviše,potpuno
dekontekstualiziraniidanemogunaćipoželjnuprimjenuuaktualnojepohi
tehnološkograzvitka.
JedanodautorakojiHeideggerovomišljenjevidiuovojprizminemogućnosti
povratkamjestujestiBeistegui.Onpolazismotrištadasestanovanjenemože
promatratiisključivosastranebitka,odnosnoonogontološkogjerjeontološ-
kiaspektnemoguće objasnitijedinoontološki,apstrahirajućiostaleaspekte
putemkojihsemožeobjasniti,počevšiodonogpovijesnog,kulturnog,socio
ekonomskog,znanstvenogpaionogumjetničkog.Analizastanovanjajedino
pomoćubitkaibivstvovanjanijedostatnavanspomenutihkonteksta.Ukoliko
bismopošliodovihaspekatauinterpretacijistanovanja,utolikobisejavio
noviidrugačijipovijesnikontekst,potpunoosobitepovijesnekonfiguracije
aktualnetehnološkeepohe.MigueldeBeisteguipolaziiodpovijesnogkon-
tekstualiziranja načina stanovanja na Zapadu, promatrajući razlike između
antičkeGrčke, Srednjeg vijekai suvremenog stanovanja.Štoviše, misli da
‘neutralnaanaliza’Heideggerao‘događanjubitka’nikadanemožebitiizvan
‘povijesnihkonfiguracija’jerse,premanjemu,i‘događanjebitka’uvijekma-
nifestiraloukonkretnimkontekstimaunutarodređenihkonfiguracijapojedine
epohe.Zatoisuvremenostanovanje,ponjemu,trebamomislitikonfigurirano
današnjimtehnološkim,znanstvenimisocioekonomskimdostignućima.
Beisteguiusuvremenomkontekstuvidiznačajnutransformaciju.Ovosedo-
gađajer‘događaj’ili‘događanje’,osimštoodlučuje,zahvaljujućiotvaranju
prisustvabitka,ovudimenzijudogađanjanevidisamosprostornogstajališta
ukojemsedogađailipostavljadogođenonegoiuonomvremenskomgdje
događajilidogođenojestuvijekzahvaljujućiprisustvubitka,dakleiusadaš-
njem.Stogasenama,promatrajući‘događaj’ili‘događanje’uovomsmislu,
uvijekprikazujeipovijesnakonfiguracijazahvaljujućikojojimamoiprisu-
stvoposredstvompromjeneprošlosti,čimeseotvaramozasadašnjostiaktu-
alnost.Kontekstualizirajućinaovajnačindogađajidogađanjeukonfiguraciji
tehnološkeepohe,Beisteguipiše:
»Heideggerijanskimodelstanovanja,bezobziranapoželjneinepoželjneaspekte,izgledanepo-
mirljivsazahtjevimatehnološkog,industrijaliziranogiurbanogživota.«24
Onsmatradauaktualnomkontekstutehnološkoznanstvenihrazvoja,uaktu-
alnomnačinustanovanjaurazvijenimgradovima,postojeteškoćezapotporu
četvorstva,kojučineZemlja,nebo,smrtniciibožanstva.Zemljajepodkon-
trolomipodčinjena,božanstvenosevišeneočekuje,anebonadilazireligi-
oznepredodžbeputovanjima u dubinebeskrajnoguniverzuma.Tosunove
konfiguracijetehnološkeepohekojeseodražavajuinapojammjestaili,bolje
rečeno,nasvevećeafirmiranjeprostoranemjesta.MigueldeBeisteguitvrdi
dasunovetehnologijeomogućile,zahvaljujućiinženjerskimtehnološkimdo-
stignućima,neovisnostarhitektureodzemlje,odnosnoutemeljenjanazemlji.
Onse,štoviše,pozivanadostignućamoderniharhitekatakaoštosuLeCor-
busier,MiesvanderRohe,Gropiusitd.,koji»izheideggerijanskeperspektive
samodokazujunemogućnoststanovanjautehnološkojepohi«.
»Akojeepohaodistatehnološka,tezahtijevaokvir(Gestell)kojirukovodinačinomnakojise
stvariiprirodaucjelinidanasprikazuju,ondamodernističkaarhitekturatvrdidasamezgradei
njihovodnosspramprostorukaotakvomtrebaspecijalističkireflektiratiiorganiziratiovakvo
tehnološkoosvajanjesvijeta,ovu‘epohalnuvolju’.«25
MigueldeBeisteguinastavljapostavljatipitanja,uHeideggerovu smislu,o
pretpostavkamaneslaganjapojmovamjestasaktualnimkontekstomrazvoja
utehnološkojepohi.Ovogapitanjevodidopokušajapronalaženjamodaliteta

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
649
stanovanjanaosnovimitološkihpreporukakojesuzapečatileiodredilenaš
zapadninačinstanovanja.Postavljapitanje:
»…zapečaćuje lisuvremenaarhitekturatehnologiju, mehaničkusudbinusuženog stanovanja
umakroekonomskim zahtjevima kasnog kapitalizma, ili moždaunekim instancama otvara
prostoreivanoveekonomije,jošuvijeknejednostavnovraćanjemkonstrukcijesmislamjesta
kojejerazvioHeidegger?«26
Polazećiodtakvogpitanja,onrazmatra‘topografske’aluzijei‘kozmopoli-
tičkekonfiguracije’kaokonfiguracijekojesuodredilenačinživota,nesamo
Grkajeriztakvekonfiguracijejošuvijeknismoizašli.Načinnašegstanova-
njamožeseodreditinaosnovudvijemitološkefigure.Beisteguiovoizvodi
izanalizaEdwardaCaseyjaiPaolaPirandellija,obrađenihuarhitektonskom
kontekstukoje jetakođeranaliziraoiJeanPierreVernantuPorijeklu grčke
misli.Ova dvamodalitetastanovanjaidentificiranasusadvamitološkabo-
žanstva:Hestijomi Hermesom.Uosnovamaovedvijemitske figurei,što-
više,dvamodalitetastanovanja,činisekakoimasudaranjaitenzijaizmeđu
stanovanjauHeideggerovusmislushvaćanjaaktualnostiionogtehnološkog.
HestijajekćerReje(Zemlja)iKronosa(Vremena).Hestijajebožicaognjišta
okokojejekoncentriranostanovanjeitoplinadoma.Onajeusvimgrčkim
domovima bila središte kuće, rukovodeći cjelokupnim kućnim gospodar-
stvom.Ivišeodtoga,onajebilainekavrstareferentnefigurezamodalitet
organiziranjaživotaukući,kaoiširemkontekstugrčkogpolisa–jerjesve
stvariusredotočivalaokoAgoreilicentralnogtrga.Hestijinavatrapronađena
jeiusredištumnogihproročkihhramova.Činisekakojeovoodrediloistruk-
turuhramovajersu»oba,iognjišteihrambilicirkularnipostrukturi,forma
kojapredstavljaprimjersamozatvaranjaiorijentirapažnjupremacentru,do-
vodećisveunutarsebe,usabornost«.27StogaufiguriHestijesvakiputvidi-
mocentralizirajućenastojanjeidržanjesrodnosabranostiuheideggerovskom
smislujeronasabirezemljuinebonajednommjestu.Ovajnačinstanovanja
jesthestijalninačin,čimeseiarhitekturapretvarauhestijalnu.
Drugamitskafigura,Hermesova,suprotnostjeHestiji.Hermesjefiguraputo-
vanjailutanja,odnosnofigurapokretaikomunikacije,naročitoujavnojsferi,
zbogčegaseismatra‘par excellencepolitičkimbogom’.Akohestijalniaspekt
podrazumijevasabranost,hermesovskiaspektpodrazumijevaneprestanokre-
tanje. Zbog toga, ističe Beistegui, »pod Hermesovim znakom koncentrič-
nopostajeekscentričnim«.Ali,ovonisufigurekojeisključujujednadrugu
jerse ovdje neradi o modalitetimaisključivosti, nego prožimanja.Smatra
sedajeHermesupravozbogupravljanjaputnicimaudaljenimaodHestijina
ognjišta,zbogbrigeonjimaipronalaženjasmještajauvijekpostavljanujavne
prostore.Okoovadva modaliteta imamo istavoveoapsolutnojdominaciji
hermetičkogmodaliteta,odnosnonadmoćiHermesanadHestijom.
Premdasetrenutnočinidajenadjelunezaustavljivihermetizamgubitkakuće
igubitkamjesta,ipakidaljeostajehestijalnapotrebazaosjećajemdomai
pronalaženjemmjestakojegosmišljavamoikojetakođerdajesmisaonašem
prisustvu.Akoovotransponiramonaarhitekturu,potrebnojepronaćiravno-
težuizmeđuhermetičkogihestijalnogkaodvijudimenzijaukojimaseodvija
našeaktualnostanovanje.Izovogaproizlazidatematizacijumjestaiprostora
24
M. de Beistegui, Thinking With Heidegger,
str.157.
25
Ibid.,str.158–159.
26
Ibid.,str.160.
27
Ibid.,str.161.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA
151God.38(2018)Sv.3(637–650) A.Salihu, Heidegger ili mišljenjearhitek-
turekrozbitak
650
izprizmeizvornogHeideggerovaiskustvanetrebavidjetikrozuskuprizmu
odbacivanjaljudskogiskustvafavorizirajućizačovjekaapstraktneiiskrivlje-
neprostore.MoždajeupravoovaHeideggerovaincijativauarhitektonskim
debatamavratilapotrebuponovnog promišljanja reduktivneapstraktnepre-
miseprostorauiskrivljenimgeometrijskimmrežama.Ovonepodrazumijeva
postavljanjerigidneili–ilipremise, gdjesealternativeuzajamnoisključuju,
kakoto može izgledati naprvi pogled. Moždajei Beistegui svjestantoga
kadatvrdida seizaspektaizvornogiskustvane moguisključititehnološke
mogućnostiafirmacijedrugihmodelaimodalitetaorganizacijenašeegzisten-
cije.Činisedasetomanifestiraiutendencijamaarhitekture,zbograzlogao
kojimapiše:
»Akosevratimoarhitekturii načinimanakojaonamožeadresiratiovopitanjenamolekular-
nojrazini,vidimodahestijalnaarhitekturanastojibitinasavitljivimikoncentričnimlinijama
–okrenutaizcentrapremaunutrašnjosti,kaoinavertikalikadasekrećepremanebu,sabirući
timeneboizemlju;dočimhermetičkaarhitekturanastojibitiekscentričnaipravolinijskaokre-
nutavanipremahorizontu–pravaihorizontalna.«28
Bezobziranaopredjeljenjazaovemodaliteteizražavanjauarhitekturi,oba
suprisutnau onome štopoznajemokao događanje arhitekture, kaonezau-
stavljivearhitektonske izraze, ono štoiz korijena transponiraizvornaljud-
skaiskustvasadržanaumitskimfabulama–kojesuslojevitosedimentirale
smisaonašegbivstvovanjausvijetu.Ovostogaštonijednaodtakvihfabula
nemaizdvojenoiizoliranoznačenje,nego se samo u njihovompreplitanju
otvarahorizontzasloženorazumijevanjearhitektonskihobrisakojiprikazuju
smisaonašegbivstvovanjausvijetu.
Astrit Salihu
Heidegger or Thinking
the
Architecture through Being
Abstract
Martin Heidegger, known as the Thinker of Being, is not distinguished for in-depth studies in
architecture. All his thoughts about architecture or issues of dwelling are presented in his lec-
tures in the 50’s of last century when he was allowed again to lecture after World War II. After
this lectures we have a significant turn on the discourse of architecture, turn that can be called
as phenomenological turn in architecture. In created context, we have a kind of reorientation
of discourse that emerges with re-treatment of architectural discourse from forgotten aspects
of human involvement, existence, beingness of being and life. Heidegger’s notion of space and
its understanding will be probably the most intriguing moment in the architectural debate of
modernity. This will promote affirmation of an aspect that is mostly neglected in architectural
discourse of modernity. The new context created from the technological developments has ush-
ered in the dazzling vortex of mobility, speed communication through a dense network with
simultaneous function, movements and even-greater presence in non-place. On these premises,
specific approaches in architectural theory think that Heidegger’s view can’t be contextualized
or furthermore that are de-contextualized and can’t find desirable application in the current
age of technological developments. Regardless of positions on these modalities of expression in
architecture, yet, booths are presented in what we know as the architectural event, as a relent-
less architectural expression.
Key words
being,dwelling,architecture,space,place,nonplace,MartinHeidegger
28
Ibid.,str.163–164.