Available via license: CC BY 4.0
Content may be subject to copyright.
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
ISSN 0507-1925
© VBH 2018.
HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I
SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU TE KNJIŽNICA
IZ SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA:
PROBLEMSKA PITANJA INTEROPERABILNOSTI
THE CROATIAN UNION CATALOGUE OF THE
NATIONAL AND UNIVERSITY LIBRARY IN ZAGREB
AND THE ACADEMIC AND RESEARCH LIBRARIES:
INTEROPERABILITY ISSUES
Dijana Machala
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
dmachala@nsk.hr
UDK / UDC [025.34: 027.7]: 004.451.54
Pregledni rad / Review paper
Primljeno / Received: 11. 4. 2018.
Prihvaćeno / Accepted: 31.5.2018.
Sažetak
Cilj. Rad ima za cilj prikazati model skupnog kataloga hrvatskih visokoškolskih
knjižnica u kontekstu pitanja tehničke, semantičke te organizacijske interoperabilnosti.1
Pristup. U radu se problematizira svojevrsna kriza tradicionalnih knjižničnih kata-
loga u segmentu tehničkih, ali i normativnih pretpostavki te se izlažu perspektive razvo-
ja skupnih kataloga u kontekstu procesa digitalne transformacije suvremenih knjižnica.
Metodologija. Na prikazu modela skupnog kataloga analiziraju se pitanja interoper-
abilnosti procesa pronalaženja informacija iz distribuiranih baza knjižničnih kataloga te
dijeljenih informacijskih izvora.
1 Rad su na skupu izložili D. Machala i M. Orešković.
470
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
Rezultati. Rad zastupa tezu o nužnosti holističkog pristupa, tj. primjeni svojevrsnog
okvira za interoperabilnost, ključnog za funkcionalnu uspostavu složenog informacij-
skog sustava, a koji bi obuhvatio tehničku, semantičku i procesnu, tj. organizacijsku
interoperabilnost.
Vrijednost. Rad može biti od vrijednosti svima koji se teorijski ili praktično bave
pitanjima pronalaženja informacijskih izvora, ali i knjižničnom suradnjom.
Ključne riječi: interoperabilnost, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,
pronalaženje informacijskih izvora, skupni katalog, visokoškolske knjižnice.
Abstract
Purpose: The aim of the paper is to present a model of the union catalogue of the
Croatian academic and research libraries in the context of technical, semantic, and or-
ganizational interoperability.
Approach: The paper problematizes a specic crisis of the traditional library cata-
logues in the segment of technical and authority data preconditions and gives some new
perspectives on the development of union catalogues in the context of digital transfor-
mation of modern libraries and interoperability issues in a complex system for distribut-
ed information resources sharing.
Methodology: A case study method was used to describe problem-solving ap-
proaches to the questions of interoperability of the information retrieval and resources
sharing in the national union catalogue of the National and University Library in Zagreb
and Croatian academic and research libraries.
Findings: The paper summarizes and advocates the necessity of introducing a com-
prehensive approach to interoperability issues, essential for functioning of a complex
information system, which would comprise technical, semantic, and process, that is
organizational interoperability.
Value: The paper can be quite valuable to anyone who deals with information re-
trieval and resources sharing on theoretical or practical levels, as well as library coop-
eration.
Keywords: union catalogue, interoperability, The National and University Library
in Zagreb, academic libraries, resource discovery
471
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
1. Uvod
Posljednje desetljeće obilježeno je najavama skore smrti tehnologije usmjerene
na podatke2, smrti knjižničnog kataloga3, smrti knjižničnog formata4, pa i kraja
samih knjižnica.5 Radovi zasigurno ukazuju na postojanje tendencije uspostave
paradigmatske prekretnice između tradicionalnog pristupa obradi znanja te no-
vog pristupa usmjerenog na potrebe i zahtjeve digitalnog društva. Tradicionalni
pristup obradi znanja pomoću informacijske tehnologije, čije su temeljne funkci-
onalnosti svedene na „pohranu, obradu i prijenos podataka“6, institucijama koje
ih koriste, a među inim i knjižnicama, u novom digitalnom kontekstu ne donose
kompetitivnu poslovnu prednost ni opstanak na tržištu. Svjedočimo kako baštin-
ske ustanove, poput knjižnica, muzeja i arhiva, boluju od sindroma svojstvenog
ustanovama koje obiluju podacima, ali su siromašne informacijama.7 Calhoun pak
u studiji Kongresne knjižnice o budućnosti knjižničnog kataloga i katalogizacije u
novom tisućljeću taj problem pronalazi u činjenici da „akumulirane vrijednosti iz
prošlosti nisu uvijek jamac uspjeha za budućnost“.8 Kao primjer navodi knjižnični
katalog, čija vrijednost s pojavom svjetske mreže i u kontekstu zahtjeva suvre-
menih korisnika stalno opada. Knjižnice su desetljećima ulagale velike napore
2 Usp. Carr, N. Does IT matter? An HBR debate. // The Harvard Business Review (June 2003).
[citirano: 2018-03-23]. Dostupno na: https://hbr.org/2003/05/it-doesnt-matter.
3 Usp. Calhoun, K. The Changing nature of the catalog and its integration with other discovery
tools: prepared for the Library of Congress : final report. 2006. [citirano: 2018-05-30]. Dostupno
na: https://www.loc.gov/catdir/calhoun-report-final.pdf. ; Usp. Tennant, R. The OPAC is dead. //
The Digital Shift (February 6, 2014). [citirano: 2018-03-28]. Dostupno na: http://www.thedigital-
shift.com/2014/02/roy-tennant-digital-libraries/the-opac-is-dead/.
4 Usp. Tennant, R. MARC must die. // Library Journal (October 15, 2002). [citirano 2018-03-
29]. Dostupno na: http://soiscompsfall2007.pbworks.com/f/marc+must+die.pdf.
5 Usp. Thompson, J. The end of libraries. // The Electronic Library 1, 4(1983), 245–255. DOI:
https://doi.org/10.1108/eb044603.
6 Usp. Carr, N. Nav. dj.: „Behind the change in thinking lies a simple assumption: that as IT’s
potency and ubiquity have increased, so too has its strategic value. It’s a reasonable assumption,
even an intuitive one. But it’s mistaken. What makes a resource truly strategic—what gives it the
capacity to be the basis for a sustained competitive advantage—is not ubiquity but scarcity. You
only gain an edge over rivals by having or doing something that they can’t have or do. By now, the
core functions of IT—data storage, data processing, and data transport—have become available
and affordable to all.“
7 Usp. Pollock, J. T.; R. Hodgson. Adaptive information : improving business through semantic
interoperability, grid computing, and enterprise integration. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc.,
2004. Str. 18. Akronim „DRIP – data rich, information poor syndrome“ može se primijeniti i u
području baštinskih ustanova, premda dolazi iz područja kliničke dijagnostike gdje se primjenjuje
u značenju mogućih tragičnih posljedica koje proizlaze iz izvođenja analiza i dijagnoza na temelju
tradicionalnih podataka. U području informacijskih sustava sindrom bogatstva podacima, a siro-
maštva informacijama veže se uz područje rudarenja podataka, tj. potrebe da se iz prikupljenih
podataka proizvedu informacije koje se kriju u samim podacima, odnosno da se sintetizira novo
znanje.
8 Usp. Calhoun, K. Nav. dj., str. 5.
472
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
u razvoj kataloga i kataložne obrade kako bi osiguravale korištenje svojih zbir-
ki, odnosno omogućile izravno povezivanje korisnika i knjižnične građe. Bates9
upozorava na djelovanje Zipfova zakona učestalosti distribucije, sukladno kojem
se informacijski korisnici vode načelom najmanjeg napora (engl. principle of le-
ast effort), birajući one informacije koje su im najdostupnije usprkos svjesnosti
o njihovoj slabijoj kvaliteti, pri čemu vrlo često zaobilaze knjižnični katalog i
knjižnice, koristeći se samo izvorima koji su dostupni putem Googlea ili drugih
internetskih tražilica.
Gjurković-Govorčin10 ističe značajke knjižničnih kataloga novog naraštaja,
kao što su primjerice AquaBrowser (Proquest), Encore (Innovative Interfaces,
Inc.), Primo (ExLibris) ili programska aplikacija otvorenog koda VuFind (Sve-
učilište u Villanovi), kao moguća rješenja pomoću kojih bi suvremene knjižnice
nadoknadile nedostatke tradicionalnog WebPAC-a te osigurale pronalaženje i do-
stavu informacija iz tradicionalnih knjižničnih, ali i elektroničkih informacijskih
izvora iz mrežnog okruženja. Velike se nade polažu u to da će zamjena tradicio-
nalnih knjižničnih kataloga novim naraštajem knjižničnih kataloga revitalizirati
korištenje knjižničnih fondova te približiti upotrebu knjižnica očekivanjima su-
vremenih informacijskih korisnika.11
Postavljamo pitanje mogu li se odgovori na pitanja suvremenih knjižnica tra-
žiti isključivo u segmentu primjene nove tehnologije ili bi se svojevrsna kriza ne-
dostupnosti tradicionalnih knjižničnih zbirki trebala promatrati u širem kontekstu
posljedica krize izazvane postmodernim dobom, a čija bi rješenja nalagala pri-
mjenu sveobuhvatnog, interdisciplinarnog pristupa.12Naime govoreći o uzrocima
svojevrsne krize knjižnične znanosti istaknuli smo kako se „baštinske ustanove
nalaze u krizi rekonceptualizacije koja je u doba postmoderne izazvana dokida-
njem moderne znanosti i vjere u znanost (Fuller, 2015), tj. urušavanjem stečevina
9 Bates, M. J. Improving user access to library catalog and portal information: prepared for the
Library of Congress bicentennial conference on bibliographic control for the new millennium:
final report. Str. 4. [citirano: 2018-03-27]. Dostupno na: https://www.loc.gov/catdir/bibcontrol/2.
3BatesReport6-03.doc.pdf.
10 Usp. Gjurković-Govorčin, R. Novi naraštaj knjižničnih kataloga: katalog Knjižnica grada Za-
greba. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3(2013), str. 135.
11 Usp. Fagan, J.-C.; M. Mandernach; C. S. Nelson; J. R. Paulo; G. Saunders. Usability test
results for a discovery tool in an academic library. // Information Technology and Libraries 31,
1(2012), 83-112. Dostupno na: http://ejournals.bc.edu/ojs/index.php/ital/article/view/1855/1745.
12 Usp. Day, R. LIS, method, and postmodern science. // Journal of Education for Library and
lnformation Science 37, 4(1996), 317–324. ; Usp. Wersig, G. Information science: the study of
postmodern knowledge usage. // Information processing and management 29, 2(1993), 233. Ta-
kođer Machala, D. Knjižničarske kompetencije: pogled na razvoj profesije. Zagreb : Hrvatska
sveučilišna naklada; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2012. Str. 111–112. „Wersig
(1993:233) je na prijelazu u 21. stoljeće analizirao moguću paradigmatsku promjenu u području
informacijske znanosti te zaključio kako bi informacijska znanost mogla imati elemente ‘pos-
tmoderne znanosti’, jer je (poput ekologije) pokreće potreba razvoja strategija kojima se nastoje
riješiti problemi izazvani tradicionalnom znanošću i tradicionalnom tehnologijom.“
473
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
o neupitnom napretku znanosti temeljenom na akumuliranom znanju“.13 Na tom
tragu valja sagledati i zaključak na koji upućuje Lynch14, govoreći o tome kako
bi „sljedeća razvojna etapa automatizacije knjižnica trebala biti cjelovita transfor-
macija, istinska promjena u poslovanjima visokoškolskih knjižnica, nastalim kao
rezultat mogućnosti novih informacijskih tehnologija, ali i promijenjenog [viso-
koobrazovnog] konteksta“.
U svjetlu navedenih problemskih pitanja o krizi tehničkih, ali i normativnih po-
magala za upravljanje knjižničnim zbirkama, rad polazi od teze o važnosti cjelo-
vitog te interdisciplinarnog pristupa traženju rješenja za paradigmatske probleme.
Izloženu tezu sagledat ćemo na primjeru izrade modela skupnog kataloga hrvat-
skih visokoškolskih knjižnica. Rad sadrži uvid u perspektive skupnog kataloga,
kratak povijesni pregled aktivnosti u izradi nacionalnog skupnog kataloga te pri-
kaz modela nacionalnog skupnog kataloga visokoškolskih knjižnica s posebnim
osvrtom na pitanja interoperabilnosti.
2. Skupni katalozi – perspektiva
Tradicionalni zički skupni katalozi čija se uspostava temelji na procesu ko-
operativne, tj. uzajamne (engl. shared cataloging) katalogizacije nisu uspjeli kva-
litetom svoje usluge opravdati iznimno velika ulaganja koja su nužna za proces
uspostave takvih skupnih kataloga. Suvremenim korisnicima, naviklim na pretra-
živanja alatima poput Googlea, takvi se knjižnični katalozi ne nalaze među pri-
marnim izvorima pretraživanja15, premda prepoznaju da je njihova kvaliteta veća
od lako dohvatljivih informacija putem pretraživača kao što je Google.16 Analiza
budućnosti knjižničnih kataloga koju je za Kongresnu knjižnicu provela Calhoun
ukazuje na podatak da je počevši od sredine 90-ih godina prošlog stoljeća interes
korisnika za klasične knjižnične kataloge u opadanju.17 Jedan od razloga smanje-
nog interesa Calhoun vidi i u opadanju interesa te smanjivanju ulaganja u izrav-
nu katalogizaciju te nabavu tiskane građe, za razliku od povećanog interesa za
digitalno dostupnu građu.18 I drugi autori19 ističu da su knjižnice izgubile svoju
13 Usp. Machala, D. Nav. dj., str. 14.
14 Usp. Lynch, C. From automation to transformation: forty years of libraries and information
technology in higher education. // EDUCAUSE Review 35, 1(2000), str. 68.
15 Usp. Brophy, J.; D. Bawden. Is Google enough? Comparison of an Internet search engine with
academic library resources. // Aslib Proceedings 57, 6(2005), 498–512.
16 Usp. Bates, M. J. Nav. dj., str. 4.
17 Calhoun, K. Nav. dj., str. 10.
18 Isto, str. 15.
19 Usp. Borgman, Ch. L. Why are online catalogs still hard to use? // Journal of the American
Society for Information Science 47, 7(1996), 493–503. Usp. OCLC. Online catalogs: what us-
ers and librarians want, 2009. [citirano: 2018-05-30]. Dostupno na: http://www.oclc.org/content/
dam/oclc/reports/onlinecatalogs/fullreport.pdf.
474
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
polaznu poziciju lidera u području informacijskog pretraživanja te da su mrežni
pretraživači, poput Googlea, preuzeli vodeću razvojnu ulogu u oblikovanju poma-
gala, metoda i strategija pretraživanja te pribavljanja informacija. Međutim Cal-
houn zaključuje kako smrt i kraj knjižničnih kataloga nisu izgledni upravo stoga
što je njihova osnovna namjena povećavanje vrijednosti knjižničnih zbirki. Dapa-
če, Calhoun zaključuje kako se u daljnjoj budućnosti može predvidjeti povećanje
ulaganja u razvoj funkcionalnosti vezanih uz unapređivanje korisničkog iskustva
pretraživanja, osnaživanje veza između elemenata zapisa unutar kataloga i izvan
njega, funkcionalnost pronalaženja te višedijelnog ili objedinjenog (engl. federa-
ted) pretraživanja hibridnih ili distribuiranih zbirki. Calhoun20 ističe kako viziju
promjena knjižničnog kataloga u budućnosti sagledava u sljedećoj perspektivi:
- korisnici će svoje informacijske potrebe ispunjavati u velikom izboru mo-
gućnosti pronalaženja, zahtijevanja i pribavljanja materijala iz knjižničnih
zbirki
- model izradbe i održavanja nabave te knjižničnih zapisa morat će postati
nancijski održiv
- u obuhvatu kataloga i nadalje će primarno biti zastupljene knjige, periodi-
ka i druga elektronička građa
- tradicionalni katalog bit će značajan kao potpora projektima ekstenzivne
digitalizacije
- katalog će evoluirati do potpune integracije s ostalim alatima za pronala-
ženje informacija te sa svemirom znanstvenih informacija
- javni i privatni partneri surađivat će s knjižnicama u revitalizaciji kataloga
visokoškolskih knjižnica
- podrška razvoju skupnih kataloga bit će sve veća
- visokoškolske knjižnice i njihovi partneri izgrađivat će skupne kataloge
kao ključni segment osiguravanja dostupnog globalnog pristupa većim i
bogatijim zbirkama nego što to može biti ijedna institucija pojedinačno.
Ono što Calhoun ističe u svom izvještaju jest značaj koji pridaje politici knjiž-
nične suradnje te politici dijeljenja u perspektivi osiguravanja budućnosti knjiž-
nica, pri čemu pozornost posvećuje i nastavku razvoja skupnih kataloga. Osnaži-
vanje politika knjižnične suradnje i dijeljenja sagledava iz perspektive zahtjeva
za racionalizacijom poslovanja u segmentu izravne izradbe zapisa, poticanja ko-
ordinirane izgradnje zbirki, povezivanja i uzajamnog dijeljenja zapisa u umreže-
nom svemiru znanstvenih i digitalnih informacija, a posebice u razvoju digitalne
infrastrukture za pretraživanje i pronalaženje informacija sukladno očekivanjima
suvremenih korisnika.
20 Usp. Calhoun, K. Nav. dj., str. 16.
475
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
S ciljem postizanja nužnog iskoraka knjižnica iz okrilja tradicionalne tehničke
i normativne knjižnične infrastrukture u kontekst umreženog digitalnog društva,
NISO Inicijativa otvorenog pronalaženja: pružanje transparentnosti pronalaženja21
ističe važnost koordiniranog razvoja usluge pronalaženja. Usluga pronalaženja
(engl. discovery service) temelji se na izgradnji središnjeg indeksa koji se sastoji
od metapodataka, cjelovitih dokumenata ili drugih podataka o nositeljima sadržaja
– poput članaka, poglavlja u knjigama, elektroničkih knjiga, znanstvenih izvješta-
ja, izvora literature, slika, karata, skupova podataka, AV-građe i drugih materija-
la, a koje knjižnice pružaju svojim korisnicima. Breeding22 također ističe praksu
jednog američkog knjižničnog konzorcija kao primjer dobre prakse u primjeni
politike suradnje i dijeljenja izvora u ostvarivanju cilja da svojim korisnicima pru-
ži iskustvo pretraživanja središnjeg indeksa metapodataka milijuna elektroničkih
članaka, knjiga i drugih informacijskih izvora koji uvelike nadilazi obuhvat po-
jedinačnog knjižničnog kataloga. Nadgradnja tradicionalnih knjižničnih kataloga
uslugom pronalaženja informacija nije samo omogućila objedinjeno pronalaženje
lokalnih knjižničnih zbirki s nepreglednim zbirkama digitalne i elektroničke građe
dostupne bilo pod komercijalnim ili nekomercijalnim uvjetima već je i otvorila
prostor novim modelima i politikama knjižnične suradnje i dijeljenja izvora.
Upravo polazeći od zaključka da se usluga pronalaženja informacija smatra
novom paradigmom za dijeljenje informacijskih izvora te pruža temelj za nove
modele knjižnične suradnje23, započinje i naše promišljanje o modelu skupnog
kataloga hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. No prije
nego što opišemo model skupnog kataloga i model knjižnične suradnje, ukazat
ćemo na kratak povijesni pregled aktivnosti razvoja nacionalnog skupnog katalo-
ga u Hrvatskoj.
3. Kratak povijesni pregled aktivnosti razvoja nacionalnog skupnog
kataloga u Hrvatskoj24
Briga za izradbu skupnih kataloga te nacionalnih baza podataka jedna je od
temeljnih zadaća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sukladno Zakonu o
knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09) te Statutu Nacionalne
21 Usp. NISO. Open Discovery Initiative: promoting transparency in discovery, 2014. [citirano:
2018-05-30]. Dostupno na: https://groups.niso.org/apps/group_public/download.php/14820/rp-
19-2014_ODI.pdf.
22 Usp. Breeding, M. Resource sharing in libraries: concepts, products, technologies and trends.
// Library Technology Reports 49, 1(2013), 1–35.
23 Usp. Bailey-Hainer, B.; A. Beaubien; B. Posner; E. Simpson. Rethinking library resource
sharing: new models for collaboration. // Interlending & Document Supply 42, 1(2014), 7-12.
[citirano 2018-03-29]. Dostupno na: https://doi.org/10.1108/ILDS-12-2013-0038.
24 Usp. Machala, D. Skupni katalog knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Repu-
blike Hrvatske. // Glas NSK 4, 14(2018), 23–25.
476
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (2010.), a Knjižnica bilježi neprekidne i sustavne
napore s ciljem izgradnje i osnaživanja informacijske infrastrukture te kapaciteta
nacionalnog knjižničnog sustava. Razvoj nacionalnog skupnog kataloga naslanja
se na rezultate razvojnih projekata ostvarenih tijekom posljednjih tridesetak go-
dina, a koji su se bavili izgradnjom teorijskog okvira knjižničnog informacijskog
sustava, kao što su Projekt informatizacije NSB i BIS-a25, Nacionalni informa-
cijski sustav knjižnica Republike Hrvatske – NISKA26, NISKA II27, Model sve-
učilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu28 te Projekt implementacije
integriranog knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,
visokoškolskih i znanstvenih knjižnica.29 Rezultat aktivnosti može se sagledati u
razvoju hrvatskog knjižničnog sustava Crolist30te, kasnije, uzajamnog skupnog
kataloga Crolist.31 Međutim brojni čimbenici utječu na činjenicu da se od uspo-
stave metateorijskog okvira, razvijenog u okviru navedenih projekata, nisu učinili
potrebni koraci za svrhovitu uspostavu objedinjujućega nacionalnog skupnog ka-
taloga.32 Svrhovita provedba zaključaka proizišlih iz navedenih projekata nastav-
lja se daljnjom provedbom Projekta implementacije integriranoga knjižničnog su-
stava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, visokoškolskih i znanstvenih
knjižnica. U svezi s tim Knjižnica je 2016. godine izradila i usvojila Smjernice
za izradu skupnog kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja33
te pristupila izgradnji testne inačice nacionalnoga skupnog kataloga. Smjernice
25 Usp. Stipanov, J. Integralni informacijski sustav NSB. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjiž-
nica, 1990.
26 Sporazum Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i tehnologije o zajedničkome pokre-
tanju i izvedbi projekta Nacionalni informacijski sustav knjižnica Republike Hrvatske – NISKA,
1997.
27 Sporazum o nastavku suradnje na izvedbi projekta Nacionalni informacijski sustav knjižnica
Republike Hrvatske – NISKA, 2003 (Klasa: 650-03/98-1/26, ur. broj 533-03-00-38).
28 Usp. Mihalić, M. Model sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb:
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2006.
29 Machala, D.; L. Machala. Implementacija integriranog knjižničnog sustava Aleph u Nacional-
noj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i knjižnicama sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i znan-
stvenih instituta : posebnosti implementacijskog procesa. // Zbornik radova 12. dana specijalnih i
visokoškolskih knjižnica, Opatija, 11.–14. svibnja 2011. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo,
2013. Str. 330–343.
30 Usp. Skender, D.; M. Willer. Computer-based library systems in the National and University
Library in Zagreb. // Program 20, 1(1986), 82–85. Usp. Willer, M. CROLIST: Croatian Library
and Information System. // VINE 24, 4(1994), 39–44.
31 Usp. Rajter, Ž.; Jelenković, L. Od konceptualnih modela preko OPAC-a treće generacije do
sljedeće generacije knjižničnoga sustava. // 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti
suradnje u okruženju globalne informacijske strukture : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko knjiž-
ničarsko društvo, 2012. Str. 175–184.
32 Usp. Mokriš, S. Skupni katalog serijskih publikacija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku. // Knjižničarstvo 3, 1–2(1999), 33–48.
33 Usp. Smjernice za izradu skupnog kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazova-
nja / uredila Dijana Machala. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2016. [citirano: 2018-
477
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
navode ciljeve skupnoga kataloga, opisuju funkcionalni model te sadrže tehničke
zahtjeve i preduvjete razvoja skupnoga kataloga.
3.1. Ciljevi skupnog kataloga
Tri su temeljna cilja skupnog kataloga – povećanje kakvoće usluga knjižnica i
dostupnost svih podataka svim korisnicima, povećanje kakvoće i olakšavanje rada
knjižničara te međusobna povezanost i standardiziranost knjižničnih podataka.
Ciljevi skupnog kataloga preuzeti su iz zaključaka teorijskih projekata NISKA
i NISKA II, a njihova je aktualnost i relevantnost u kontekstu suvremenih zahtjeva
još uvijek značajna.
3.2. Zahtjevi i preduvjeti uspostave skupnog kataloga
S obzirom na zadanosti stanja automatizacije poslovanja hrvatskih knjižnica te
brinući se o nacionalnoj kataložnoj tradiciji, u Smjernicama su navedeni i temeljni
tehnički preduvjeti, odnosno zahtjevi spram oblikovanja modela svrhovitog nacio-
nalnog skupnog kataloga, pri čemu ističemo sedam ključnih polazišta, tj. preduvjeta:
• mogućnost uspostave distribuiranog skupnog kataloga implementaci-
jom usluge pronalaženja informacija neovisno o knjižničnome progra-
mu u uporabi te neovisno o formatu ili metapodatkovnoj shemi u pri-
mjeni izradbe deskriptivnog opisa za nositelje sadržaja
• konsolidacija bibliografskih zapisa integriranih iz distribuiranih knjiž-
ničnih kataloga u središnji indeks skupnog kataloga primjenom procesa
normalizacije podataka, mapiranja te deduplikacije
• razvoj sustava objedinjenog pretraživanja integriranih visokovrijednih
informacijskih izvora iz okoline ili drugih središnjih indeksa elektro-
ničkih izvora koji se iz različitih pravnih ili drugih razloga ne mogu
integrirati u središnji indeks skupnog kataloga, kao što su primjerice
komercijalne baze podataka elektroničkih izvora i dr.
• osiguravanje visoke vjerodostojnosti bibliografskih zapisa proizašle iz
programa središnjeg bibliografskog i normativnog te sustavnog redak-
cijskog nadzora
• zadržavanje svih specičnosti na razini pojedinog primjerka nositelja
sadržaja sa svrhom njegove jedinstvene identikacije i ostvarenja funk-
cionalnosti razmjene, dijeljenja te ostvarenja pristupa i sl.
• radi racionalizacije rada knjižničara, ali i na korist korisnika, bitna odli-
ka skupnoga kataloga trebala bi biti informacija o dostupnosti i raspolo-
03-28]. Dostupno na: http://buki.nsk.hr/wp-content/uploads/2017/03/Smjernice-za-izradu-sku-
pnog-kataloga_2016.docx.
478
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
živosti primjerka za posudbu u stvarnome vremenu ili izravna povezni-
ca na cjelovit tekst, ako postoji
• uzimajući u obzir nacionalnu kataložnu tradiciju, važno je sustav sku-
pnoga kataloga temeljiti na takvim tehničkim i normativnim pretpostav-
kama koje omogućuju uvažavanje i ostvarivanje nacionalne kataložne
prakse i tradicije – kao što su operacionalizacija višerazinskoga opisa
građe te sustava veza, posebno na razini analitičke obrade građe – a da
istodobno budu otvorene i za ostvarivanje suvremenih razvojnih smje-
rova bibliografske kontrole.
4. Model skupnog kataloga – prema primjeni okvira za interopera-
bilnost
Skupni katalog hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i obrazovanja gradi se
po modelu usluge pronalaženja informacija iz distribuiranih bibliografskih baza
te središnjih indeksa znanstvenih i/ili visokovrijednih elektroničkih izvora koji
nastaju decentraliziranom i/ili distribuiranom obradbom, a čija se konsolidacija
temelji na programu središnjeg bibliografskog i normativnog te sustavnog redak-
cijskog nadzora. Ilustrativni model nacionalnog skupnog kataloga prikazan je na
slici 1.
9
zadržavanje svih specifičnosti na razini pojedinog primjerka nositelja sadržaja sa
svrhom njegove jedinstvene identifikacije i ostvarenja funkcionalnosti razmjene,
dijeljenja te ostvarenja pristupa i sl.
radi racionalizacije rada knjižničara, ali i na korist korisnika, bitna odlika skupnoga
kataloga trebala bi biti informacija o dostupnosti i raspoloživosti primjerka za posudbu
u stvarnome vremenu ili izravna poveznica na cjelovit tekst, ako postoji
uzimajući u obzir nacionalnu kataložnu tradiciju, važno je sustav skupnoga kataloga
temeljiti na takvim tehničkim i normativnim pretpostavkama koje omogućuju
uvažavanje i ostvarivanje nacionalne kataložne prakse i tradicije – kao što su
operacionalizacija višerazinskoga opisa građe te sustava veza, posebno na razini
analitičke obrade građe – a da istodobno budu otvorene i za ostvarivanje suvremenih
razvojnih smjerova bibliografske kontrole.
4. Model skupnog kataloga – prema primjeni okvira za interoperabilnost
Skupni katalog hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i obrazovanja gradi se po modelu
usluge pronalaženja informacija iz distribuiranih bibliografskih baza te središnjih indeksa
znanstvenih i/ili visokovrijednih elektroničkih izvora koji nastaju decentraliziranom i/ili
distribuiranom obradbom, a čija se konsolidacija temelji na programu središnjeg
bibliografskog i normativnog te sustavnog redakcijskog nadzora. Ilustrativni model
nacionalnog skupnog kataloga prikazan je na slici 1.
Slika 1. Model skupnoga kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja
Slika 1. Model skupnoga kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obra-
zovanja
Osnovna polazišna osnova modela skupnog kataloga jest uspostava svojevr-
snog preporučenog okvira za interoperabilnost kojim bi se harmonizirali učinci
svih onih procesa koji se integriraju u skupnome katalogu. Europski okvir za in-
479
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
teroperabilnost34 denira interoperabilnost kao sposobnost institucija i tijela da
djeluju prema uzajamno korisnim ciljevima, uključujući međusobno dijeljenje in-
formacija i znanja, između zajedničkih poslovnih procesa te uključujući razmjenu
podataka između informacijsko-komunikacijskih sustava.
Sukladno Europskom okviru za interoperabilnost, pod predloženim preporuče-
nim okvirom za interoperabilnost podrazumijevamo opće utvrđeni pristup razvoju
usluga skupnog kataloga temeljenih na principima interoperabilnosti: tehničkoj,
semantičkoj i procesnoj. Preporučeni okvir utvrđuje temeljne smjernice interope-
rabilnosti u obliku zajedničkih pravila, modela i preporuka.
Upute za uspostavu, tj. primjer svojevrsnog okvira za interoperabilnost u
okviru procesa knjižnične suradnje na razvoju skupnoga kataloga, predložili su
Dunsire i Macgregor.35 Autori su proveli ispitivanje problema interoperabilnosti
u segmentu odstupanja u kataložnoj i normativnoj praksi umreženih knjižnica u
okviru distribuiranih skupnih kataloga na temelju protokola Z39.50 u Velikoj Bri-
taniji. Analizirajući do detalja prirodu uočenih problema, autori su izradili smjer-
nice u obliku niza kratkoročnih i dugoročnih strateških preporuka, koje predstav-
ljaju svojevrstan konsenzus koji je nužan kako bi se unaprijedila interoperabilnost
distribuiranih i centraliziranih skupnih kataloga. Autori preporuke dijele na četiri
segmenta: preporuke u području međusobne suradnje, preporuke u segmentu stan-
darda, preporuke u segmentu strateškog razvoja te krajnjih korisnika. U segmentu
međusobne suradnje autori ističu kako knjižnice koje surađuju u razvoju skupnog
kataloga moraju razviti obvezujuće smjernice o obuhvatu i sadržaju kataloga su-
kladno lokalnim, ali i globalnim potrebama, što može uključivati i minimalnu razi-
nu standarda. Od velike je važnosti i sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima,
čime bi se smanjila odstupanja između lokalne i globalne primjene standarda te
osigurala buduća interoperabilnost u okviru međunarodnih skupnih kataloga. Pre-
poruka također ide prema primjeni uzajamne katalogizacije, odnosno višestruke
upotrebe jednom izrađenog zapisa (lokalno preuzimanje zapisa). Važno je osigu-
rati članovima suradničkih knjižnica priliku da međusobno razmjenjuju iskustva
te raspravljaju o uspostavljenim politikama i praksama. Preporuke u segmentu
standarda ističu kako je važan zajednički dogovor oko primjene određenih indek-
sa ili klasikacijskih shema, utvrđivanje standarda za mapiranje metapodataka te
objava preporuka vezanih uz mogućnosti pretraživanja putem protokola Z39.50
ili OAI-PMH. Preporuke u području strateškog razvoja naglašavaju potrebu pra-
34 Usp. European interoperability framework – implementation strategy, 2017. Str. 4–5.
[citirano: 2018-04-10]. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:-
2c2f2554-0faf-11e7-8a35-01aa75ed71a1.0017.02/DOC_3&format=PDF.
35 Usp. Dunsire, G.; G. Macgregor. Improving interoperability in distributed and physical union
catalogues through co-ordination of cataloguing and indexing policies: report for work package
B of the JISC CC-interop project [report]. Dostupno na: https://strathprints.strath.ac.uk/57653/1/
Dunsire_Macgregor_2004_Improving_interoperability_in_distributed_and_physical_union_ca-
talogues.pdf.
480
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
ćenja suvremenih implementacija FRBR-modela, dok se u okviru preporuka za
krajnje korisnike posebno ističe uklanjanje svih lokalnih posebnosti u zapisima
koje bi mogle ugroziti interoperabilnost zapisa za korištenje krajnjim korisnicima.
Iz navedenog primjera vidljivo je kako su poteškoće u okviru distribuiranih sku-
pnih kataloga raznorodne i očekivane te kako se za njihovo rješavanje predlaže
holistički pristup.
U tom kontekstu smatramo kako razvoj preporučenog okvira za interoperabil-
nost skupnog kataloga, koji ovdje zagovaramo, može biti jamac homogenizirane
provedbe tehničkih, semantičkih i procesnih pretpostavki nužnih za ostvarivanje
naznačenih preduvjeta uspostave skupnog kataloga. Utvrđivanje preporučenog
okvira za interoperabilnost uvjetovano je lokalnim, ali i globalnim specičnosti-
ma, koje podjednako utječu na uspješnost skupnog kataloga, a te specičnosti
dijelimo u tri segmenta:
• segment tehničke interoperabilnosti u kontekstu okruženja dezintegrira-
nih „integriranih knjižničnih sustava“
• segment semantičke interoperabilnosti kao preduvjet konsolidacije ka-
taložnih zapisa iz distribuiranih knjižničnih kataloga i njihove normali-
zacije putem programa sustavnog redakcijskog nadzora i središnje bibli-
ografske i normativne kontrole te
• segment procesne, tj. organizacijske interoperabilnosti kao podrške ra-
zvojnim procesima sustava.
4.1. Dezintegracija integriranih knjižničnih sustava – pitanja tehničke
interoperabilnosti
Istraživanje koje je proveo Wang36 ukazuje na sve veću dinamičnost područja
knjižnične automatizacije, posebice angloameričkih visokoškolskih knjižnica, no
taj će se trend u narednim godinama proširiti i na Europu. U istraživanju se navodi
indikativan pokazatelj kako skoro 70 % ispitanih visokoškolskih knjižnica planira
u narednih 6 do 12 mjeseci pokrenuti migracijski proces na neki novi integrirani
knjižnični sustav. Breeding37 govoreći o potrebi snažnije reintegracije integriranih
knjižničnih sustava ističe kako se knjižnicama sve češće nude nadgradnje tradi-
cionalnih knjižničnih sustava različitim modularnim ili programskim dodacima,
poput alata za upravljanje poveznicama (engl. link resolver) ili sučelja za meta-
pretraživanje (engl. metasearch interfaces), a da je na tržištu sve manje objedinje-
36 Usp. Wang, Z. Integrated library systems (ILS) challenges and opportunities: a survey of U.S.
academic libraries with migration projects. // The Journal of Academic Librarianship 35, 3(2009),
str. 215.
37 Usp. Breeding, M. Re-integrating the integrated library system. // Computers in libraries
25(January 2005). [citirano: 2018-04-09]. Dostupno na: https://librarytechnology.org/repository/
item.pl?id=11340.
481
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
nih sustava koji bi knjižnicama pružili cjelovito rješenje za zahtjeve suvremenih
korisnika. Vaughan38 ističe kako je knjižnicama sve teže iznaći zadovoljavajuće
rješenje te ukazuje na razliku između programskih dodataka tzv. kataložnih obloga
(engl. catalog overlays) koji se implementiraju povrh klasičnih integriranih knjiž-
ničnih sustava simulirajući nove funkcionalnosti, kao što su mogućnosti fasetnog
pregledavanja, automatskog ispravljanja pogrešnog unosa pojma opcijom „jeste li
mislili na …“ ili prikaza rezultata po relevantnosti i sl. te mrežno skaliranih usluga
pronalaženja (engl. web-scale discovery tools). Za razliku od kataložnih obloga,
mrežne usluge pronalaženja informacija moćni su alati za pretraživanje i pronala-
ženje informacija koji koriste sučelje s jedinstvenim poljem za unos i pokretanje
objedinjenog te višedijelnog pretraživanja distribuiranih informacijskih izvora.
Ono što Wang naposljetku zapaža jest velika svijest knjižnica o nužnosti suradnje
i dijeljenja zapisa u okviru zajedničkih skupnih kataloga, kao jednog od mogućih
odgovora na pojačanu dezintegraciju lokalnih integriranih knjižničnih sustava,
nemogućnost samostalnog ulaganja u nabavu, razvoj suvremenih funkcionalnosti
lokalnih knjižničnih programa39 ili izoliranost knjižničnih fondova koji su poput
napuštenih otoka u informacijskom mrežnom bespuću.
Skupni katalog hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja
funkcionalno se temelji na implementaciji aplikacije otvorenog koda VuFind.40
Izbor aplikacije otvorenog koda omogućio je jednostavnije funkcionalne preradbe
samog programa s ciljem implementacije zahtjeva sukladno zadanostima katalož-
ne tradicije, višerazinskog prikaza te funkcionalnosti veza. Aktivna knjižničar-
ska zajednica korisnika programa VuFind daje na slobodno korištenje program za
upravljanje procedurom za deduplikaciju.41 Integrirane knjižnice članice skupnog
kataloga omogućuju dohvaćanje bibliografskih zapisa iz svojih distribuiranih ka-
taloga putem protokola OAI-PMH ili dostavom podataka na zičkim nositeljima
sadržaja u slučaju da nisu u mogućnosti osigurati izvoz podataka standardiziranim
mrežnim protokolima. Tehnološki i metodološki priručnik za digitalne knjižnice42
denira Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting (OAI-PMH)
kao protokol koji omogućuje pružateljima podataka otvaranje pristupa do zapisa
(izvora) u formatu metapodataka, a korisniku omogućuje pobiranje (harvestiranje)
tih podataka sukladno obostrano utvrđenu značenju metapodatkovnog zapisa, for-
mata ili podatkovnog objekta.
38 Usp. Vaughan, J. Web scale discovery: differentiators and a final note. // Library Technology
Reports 47, 1(2011), 48–54. Dostupno na: https://journals.ala.org/index.php/ltr/article/viewFi-
le/4385/5074.
39 Usp. Wang, Z. Nav. dj., str. 218.
40 VuFind. Villanova University’s Falvey Memorial Library. [citirano: 2018-05-30]. Dostupno
na: https://vufind.org/vufind/.
41 RecordManager. [citirano: 2018-05-30], Dostupno na: https://github.com/NatLibFi/Re-
cordManager/wiki/Deduplication.
42 Usp. Digital library technology & methodology cookbook. DL.org, 2011. Str. 7.
482
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
4.2. Segment semantičke interoperabilnosti kao preduvjet konsolidacije
kataložnih zapisa
Konsolidacija podataka odnosi se na oblikovanje zbirke te integraciju podata-
ka iz viševrsnih izvora na jedinstvenom odredištu. Proces konsolidacije podataka
podrazumijeva okupljanje različitih podataka te njihovo međusobno združivanje
konsolidirajući ih u jedinstvenom skladištu podataka.43 Konsolidiranje se odnosi
na mogućnost informacijskih sustava da razumiju podatke, što se omogućuje po-
sredstvom općeprihvaćenih semantičkih rječnika (ontologija), pravilnika te stan-
darda. Na primjeru hrvatskog skupnog kataloga proces konsolidiranja obuhvaća
pripremu izvezenih podataka za integraciju u skupni katalog, normalizaciju te
mapiranje, tj. metapodatkovno prevođenje (engl. metadata crosswalk) podataka
u bazu Solr-sustava VuFind te provedbu procesa deduplikacije. Temelj izvođenja
procesa konsolidiranja podataka jesu zajednička utvrđenja vezana uz primjenu ka-
taložnog pravilnika, standarda i formata, koja čine osnovu izgradnje semantičke
interoperabilnosti.
Provedbu semantičke interoperabilnosti sustava skupnog kataloga planira se
osigurati programima Sustavnog redakcijskog nadzora nad centraliziranim sku-
pnim katalogom (skupni katalog knjižnica sustava Aleph) te programom Središ-
njeg bibliografskog i normativnog nadzora nad ostalim distribuiranim izvorima
(katalozima na formatu UNIMARC, metapodatkovnim shemama digitalnih repo-
zitorija i dr.).
Program sustavnog redakcijskog nadzora provodi se nad bazama integriranog
knjižničnog sustava Aleph, koji uključuje ukupno 43 visokoškolske i znanstvene
knjižnice. Kako se radi o vrsti centraliziranog skupnog kataloga, sustavan redak-
cijski nadzor ostvaruje se koordinacijom rada redaktora sustava (bibliografski i
normativni redaktori), ključnih knjižničara po modulima (katalogizacija, cirkula-
cija, nabava), sistemskog knjižničara te analitičara. Za potrebe sustavnog redak-
cijskog nadzora utvrđena je minimalna razina cjelovitosti zapisa koja se sistemski
provjerava, a odstupanja od minimalne razine konzistentnosti zapisa uklanjaju se
globalnim izmjenama, ispravljanjem zapisa te sustavom edukacije putem demon-
stracijskih vježbi.
Program Središnjeg bibliografskog i normativnog nadzora ima za cilj osigurati
savjetodavnu, stručnu i tehničku podršku svim knjižnicama suradnicama distribu-
iranog skupnog kataloga (izvan sustava Aleph) kako bi se ostvarile pretpostavke
za funkcionalnu provedbu procesa konsolidacije bibliografskih podataka u sku-
pni katalog, proveo postupak normalizacije te mapiranja podataka u strukturu So-
lr-baze skupnog kataloga te izvršila deduplikacija i parsiranje podataka o statusu
43 Usp. Peristeras, V.; K. Tarabanis. The Connection, communication, consolidation, collabora-
tion interoperability framework (c4if) for information systems interoperability. // IBIS – Interop-
erability in Business Information Systems 1, 1(2006), str. 67.
483
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
primjerka u realnom vremenu. Središnji bibliografski i normativni nadzor trebao
bi omogućiti kompetitivnu prednost svim uključenim knjižnicama u postizanju
kvalitete i kapaciteta integriranih zapisa za njihovo učinkovito dijeljenje ne samo
u kontekstu skupnog kataloga hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i visokog
obrazovanja već i globalno (Viaf, povezani podaci, WorldCat i sl.).
14
analitičara. Za potrebe sustavnog redakcijskog nadzora utvrđena je minimalna razina
cjelovitosti zapisa koja se sistemski provjerava, a odstupanja od minimalne razine
konzistentnosti zapisa uklanjaju se globalnim izmjenama, ispravljanjem zapisa te sustavom
edukacije putem demonstracijskih vježbi.
Program Središnjeg bibliografskog i normativnog nadzora ima za cilj osigurati savjetodavnu,
stručnu i tehničku podršku svim knjižnicama suradnicama distribuiranog skupnog kataloga
(izvan sustava Aleph) kako bi se ostvarile pretpostavke za funkcionalnu provedbu procesa
konsolidacije bibliografskih podataka u skupni katalog, proveo postupak normalizacije te
mapiranja podataka u strukturu Solr-baze skupnog kataloga te izvršila deduplikacija i
parsiranje podataka o statusu primjerka u realnom vremenu. Središnji bibliografski i
normativni nadzor trebao bi omogućiti kompetitivnu prednost svim uključenim knjižnicama u
postizanju kvalitete i kapaciteta integriranih zapisa za njihovo učinkovito dijeljenje ne samo u
kontekstu skupnog kataloga hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja već
i globalno (Viaf, povezani podaci, WorldCat i sl.).
Slika 2. Početna stranica portala baze znanja
Slika 2. Početna stranica portala baze znanja
4.3. Segment procesne, tj. organizacijske interoperabilnosti kao podrš-
ke razvojnim procesima sustava
Macgregor i Nicolaides44 u svom istraživanju dolaze do zaključka da je u okvi-
ru centraliziranih ili distribuiranih skupnih kataloga najveća uspješnost uvijek na
razini učinkovitosti tehničke interoperabilnosti. No nastavljaju kako skupni kata-
lozi koji su se temeljili isključivo na tehničkoj interoperabilnosti nisu uspijevali jer
44 Usp. Macgregor, G.; F. Nicolaides. Towards improved performance and interoperability in
distributed and physical union catalogues. // Program : electronic library and information systems
39, 3(2005), 227–247.
484
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
sustav nije osiguravao informacije na dovoljnoj razini pouzdanosti i semantičke
vjerodostojnosti. Promatrajući učinke semantičke interoperabilnosti skupnih kata-
loga, autori zaključuju kako česta odstupanja od utvrđenih normi i bibliografskih
standarda stoga često uzrokuju vrlo ograničene učinke semantičke interoperabil-
nosti samih sustava. Kako bi se ti problemi umanjili, autori predlažu nekoliko pre-
poruka kreatorima skupnih kataloga, a koje bismo sukladno našem preporučenom
okviru za interoperabilnost mogli podvesti pod termin procesne, tj. organizacijske
interoperabilnosti.
Procesnu ili organizacijsku interoperabilnost smatramo integracijskim ele-
mentom koji funkcionalno povezuje procese kako bi sinergijski djelovali u okviru
tehničke i semantičke interoperabilnosti sustava. Na primjeru skupnog kataloga
hrvatskih knjižnica iz sustava znanosti i obrazovanja, organizacijsku interopera-
bilnost izgrađuju programi u koje možemo ubrojiti središnju koordinaciju susta-
va, sustavno ažuriranje i implementaciju bibliografskih formata, praćenje i razvoj
standarda i pravilnika, ulaganja u normalizaciju bibliografskih podataka te podi-
zanje kapaciteta informacijskog dijeljenja i ponovne uporabe zapisa na razini svih
uključenih knjižnica i dr. U okviru organizacijske interoperabilnosti važnu ulogu
ima razvoj portala baze znanja Buki45, koji okuplja i diseminira informacije susta-
va do svih njegovih članova (slika 2).
5. Zaključak
Za razliku od tradicionalnih knjižničnih kataloga, koji zapadaju u svojevrsnu
krizu, razvoj skupnih kataloga izbjegava toj sudbini. Premda se kriza nastoji pre-
vladati osuvremenjivanjem knjižničnih kataloga i implementacijom kataložne
obloge koja bi, implementirana povrh tradicionalnog knjižničnog kataloga, trebala
simulirati usluge pronalaženja informacija te pružiti korisniku očekivano iskustvo
suvremenog načina pretraživanja, vidljivo je da uzrok krize nadilazi tek primjenu
pojedinog tehničkog rješenja. Moguće rješenje knjižnice traže u novim modelima
suradnje, i to ne samo u okviru knjižničarskog već i globalnog umreženog infor-
macijskog konteksta. Primjer takve suradnje svakako je vidljiv i u aktivnim ini-
cijativama razvoja skupnih kataloga, koji su sve manje centralizirani i utemeljeni
na uzajamnoj katalogizaciji, a sve više distribuirani i hibridni. Rad zastupa tezu
suvremenih teorijskih istraživanja koja idu u prilog razvoju novih modela knjiž-
ničarske suradnje i kojima su vrata otvorila neka nova tehnička rješenja. Novi se
modeli suradnje ne mogu uspješno ostvarivati na temeljima zatvorenih ili isklju-
čujućih tehnologija i politika, a u tom se kontekstu zalažemo za holistički pristup,
pri čemu je primjena okvira za interoperabilnost jedno od mogućih rješenja.
45 Portal baze znanja Buki. [citirano: 2018-05-30]. Dostupno na: http://buki.nsk.hr.
485
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
LITERATURA:
Bailey-Hainer, B.; A. Beaubien; B. Posner; E. Simpson. Rethinking library resource
sharing: new models for collaboration. // Interlending & Document Supply 42,
1(2014), 7-12. [citirano: 2018-03-29]. Dostupno na: https://doi.org/10.1108/ILDS-
12-2013-0038.
Bates, M. J. Improving user access to library catalog and portal information: prepared
for the Library of Congress bicentennial conference on bibliographic control for the
new millennium : nal report. [citirano: 2019-03-27]. Dostupno na: https://www.loc.
gov/catdir/bibcontrol/2.3BatesReport6-03.doc.pdf.
Borgman, Ch. L. Why are online catalogs still hard to use? // Journal of the American
Society for Information Science 47, 7(1996), 493-503.
Breeding, M. Re-integrating the integrated library system. // Computers in Libraries
25(January 2005). [citirano: 2018-04-09]. Dostupno na: https://librarytechnology.
org/repository/item.pl?id=11340.
Brophy, J.; D. Bawden. Is Google enough? Comparison of an Internet search engine
with academic library resources. // Aslib Proceedings 57, 6(2005), 498–512.
Calhoun, K. The changing nature of the catalog and its Integration with other discovery
tools : prepared for the Library of Congress : nal report, 17(March 2006). [citirano:
2018-05-30]. Dostupno na: https://www.loc.gov/catdir/calhoun-report-nal.pdf.
Carr, N. Does IT matter? An HBR debate. // The Harvard Business Review (June 2003).
[citirano 2018-03-23]. Dostupno na: https://hbr.org/2003/05/it-doesnt-matter.
Digital library technology & methodology cookbook. DL.org, 2011.
Dunsire, G.; G. Macgregor. Improving interoperability in distributed and physical union
catalogues through co-ordination of cataloguing and indexing policies: report for
work package B of the JISC CC-interop project [report]. [citirano: 2018-04-10]. Do-
stupno na: https://strathprints.strath.ac.uk/57653/1/Dunsire_Macgregor_2004_Im-
proving_ interoperability_in_distributed_and_physical_union_catalogues.pdf.
European interoperability framework - implementation strategy, 2017. [citirano:
2018-04-10]. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:-
2c2f2554-0faf-11e7-8a35-01aa75ed71a1.0017.02/DOC_3&format=PDF.
Fagan, J.-C.; M. Mandernach; C. S. Nelson; J. R. Paulo; G. Saunders. Usability test
results for a discovery tool in an academic library. // Information Technology and
Libraries 31, 1(2012), 83-112. Dostupno na: http://ejournals.bc.edu/ojs/index.php/
ital/article/view/1855/1745.
Fuller, S. Customized science as a reection of prescience. // Epistemology & Philosop-
hy of science 4, 2(2015). [citirano: 2018-04-09]. Dostupno na: http://social-episte-
mology.com/2015/01/06/comments-on-steve-fullers-presentation-in-moscow-lyud-
mila-a-markova/.
486
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), 469-487
Gjurković-Govorčin, R. Novi naraštaj knjižničnih kataloga: katalog Knjižnica grada Za-
greba. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3(2013), 127–146.
Macgregor, G.; F. Nicolaides. Towards improved performance and interoperability in
distributed and physical union catalogues. // Program : electronic library and infor-
mation systems 39, 3(2005), 227-247. DOI: 10.1108/00330330510610573.
Machala, D. Knjižničarske kompetencije: pogled na razvoj profesije. Zagreb : Hrvatska
sveučilišna naklada ; Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2012.
Machala, D. Skupni katalog knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Repu-
blike Hrvatske. // Glas NSK 4, 14(2018), 23–25.
Machala, D.; L. Machala. Implementacija integriranog knjižničnog sustava Aleph u Na-
cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i knjižnicama sastavnicama Sveučilišta
u Zagrebu i znanstvenih instituta : posebnosti implementacijskog procesa. // Zbor-
nik radova 12. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 11.–14. svibnja
2011. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. Str. 330–343.
Mihalić, M. Model sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb :
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2006.
Mokriš, S. Skupni katalog serijskih publikacija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku. // Knjižničarstvo 3, 1–2(1999), 33–48.
NISO. Open Discovery Initiative : promoting transparency in discovery, 2014. [citirano:
2018-05-30]. Dostupno na: https://groups.niso.org/apps/group_public/download.
php/14820/rp-19-2014_ODI.pdf.
OCLC. Online Catalogs : what users and librarians want, 2009. [citirano: 2018-05-30].
Dostupno na: http://www.oclc.org/content/dam/oclc/reports/onlinecatalogs/fullre-
port.pdf.
Peristeras, V.; K. Tarabanis. The Connection, Communication, Consolidation, Collabo-
ration Interoperability Framework (C4IF) for information systems interoperability. //
IBIS – Interoperability in Business Information Systems 1, 1(2006), 61–72.
Pollock, J. T.; R. Hodgson. Adaptive information : improving business through semantic
interoperability, grid computing, and enterprise integration. New Jersey : John Wiley
& Sons, Inc., 2004.
Portal baze znanja Buki. [citirano: 2018-05-30]. Dostupno na: http://buki.nsk.hr.
Rajter, Ž.; Jelenković, L. Od konceptualnih modela preko OPAC-a treće generacije do
sljedeće generacije knjižničnoga sustava. // 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji :
mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske strukture : zbornik radova.
Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012. Str. 175–184.
Skender, D.; M. Willer. Computer-based library systems in the National and University
Library in Zagreb. // Program 20, 1(1986), 82–85.
Smjernice za izradu skupnog kataloga knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazo-
vanja / uredila Dijana Machala. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Za-
487
D. Machala: HRVATSKI SKUPNI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE ...
grebu, 2016. [citirano: 2018-03-28]. Dostupno na: http://buki.nsk.hr/wp-content/
uploads/2017/03/Smjernice-za-izradu-skupnog-kataloga_2016.docx.
Stipanov, J. Integralni informacijski sustav NSB. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna
knjižnica, 1990.
Tennant, R. The OPAC is dead. // The Digital Shift 6(February 2014). [citirano: 2018-
03-28]. Dostupno na: http://www.thedigitalshift.com/2014/02/roy-tennant-digital-li-
braries/the-opac-is-dead/.
Tennant, R. MARC must die. // Library Journal 15(October 2002). [citirano: 2018-03-
29]. Dostupno na: http://soiscompsfall2007.pbworks.com/f/marc+must+die.pdf.
Vaughan, J. Web scale discovery: differentiators and a nal note. // Library Technology
Reports 47, 1(2011), 48–54. [citirano: 2018-03-29]. Dostupno na: https://journals.
ala.org/index.php/ltr/article/viewFile/4385/5074.
Wang, Z. Integrated library systems (ILS) challenges and opportunities : a survey of
U.S. academic libraries with migration projects. // The Journal of Academic Libra-
rianship 35, 3(2009), 207–220.
Wersig, G. Information science: the study of postmodern knowledge usage. // Informa-
tion processing and management 29, 2(1993), 229–239.
Willer, M. CROLIST : Croatian Library and Information System. // VINE 24, 4(1994),
39–44.
