Content uploaded by Snežana Štetić
Author content
All content in this area was uploaded by Snežana Štetić on Jul 12, 2022
Content may be subject to copyright.
Content uploaded by Snežana Štetić
Author content
All content in this area was uploaded by Snežana Štetić on Feb 19, 2018
Content may be subject to copyright.
INSTITUT ZA EKONOMIKU POLJOPRIVREDE BEOGRAD
dr Snežana Štetić
dr Drago Cvijanović
dr Dario Šimičević
POSEBNI OBLICI
TURIZMA DUNAVSKOG
REGIONA SRBIJE
Monograja
Beograd, 2014.godine
INSTITUT ZA EKONOMIKU POLJOPRIVREDE - BEOGRAD
POSEBNI OBLICI TURIZMA DUNAVSKOG REGIONA SRBIJE
Monograja
Urednik:
Prof. dr Drago Cvijanović
Recenzenti:
Prof. Dr Đorđe Čomić
Prof. dr Ljiljana Kosar
Dr Rajko Marić
Izdavač:
Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd
Volgina 15, Beograd, tel: +381 11 69-72-858, +381 11 69-72-848
Za izdavača: prof. dr Drago Cvijanović, direktor
Štamparija:
DIS PUBLIC D.O.O. Beograd
Beograd, Braće Jerković 111-25, tel./faks: 011/39-79-789
Tiraž:
500 primeraka
ISBN 978-86-6269-031-9
Štampanje ove monograje je u celini nansirano od strane Ministarstva prosvete,
nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije
3
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Sadržaj
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
POSEBNI OBLICI TURIZMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Karakteristike posebnih oblika turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Karakteristike tražnje u okviru posebnih oblika turizma. . . . . . . . . . . .15
Karakteristike ponude u okviru posebnih oblika turizma . . . . . . . . . . . 20
Strategije nastupa na tržištu posebnih oblika turizma . . . . . . . . . . . . . 22
Oblici i vrste posebnih oblika turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
DUNAVSKI REGION SRBIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Površina i opšte karakteristike Dunavskog regiona Srbije . . . . . . . . . . .33
Prirodni resursi Dunavskog regiona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Antropogeni resursi Dunavskog regiona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43
Šire kontaktno područje Dunavskog regiona. . . . . . . . . . . . . . . . . .48
MOGUĆNOSTI RAZVOJA POSEBNIH
OBLIKA TURIZMA U DUNAVSKOM REGIONU . . . . . . . . . . . . . . 51
Prirodni resursi u funkciji razvoja posebnih
oblika turizma u Dunavskom regionu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Antropogeni resursi u funkciji razvoja posebnih
oblika turizma u Dunavskom regionu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Turistički promet i karakteristike dosadašnjeg
turističkog razvoja u okviru Dunavskog regiona. . . . . . . . . . . . . . . .57
Denisanje najvažnijih posebnih oblika
turizma i mogućih pravaca razvoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61
NAUTIČKI TURIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Dunav kao osnova razvoja nautičkog turizma Srbije . . . . . . . . . . . . . 68
Uključivanje mreže kanala Dunav-Tisa-Dunav
u ponudu nautičkog turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Reka Sava kao deo turističkog proizvoda
nautičkog turizma Dunavskog regiona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .80
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
4
Raspoloživost i opremljenost marina kao neophodan preduslov razvoja
nautičkog turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Dolazak turista Dunavom u Srbiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
BANJSKI I ZDRAVSTVENI (SPA I WELLNESS) TURIZAM. . . . . . . .91
Koncept SPA i wellness turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Banje i banjski turizam Dunavskog regiona . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
TURIZAM ZAŠTIĆENIH DELOVA PRIRODE . . . . . . . . . . . . . . 107
Razvoj turizma u nacionalnim parkovima Fruška Gora i Đerdap . . . . . . 109
Specijalni rezervati prirode kao deo turizma zaštićenih delova prirode . . . 118
Mogućnosti uključivanja ostalih
zaštićenih delova prirode u turističku ponudu . . . . . . . . . . . . . . . . 128
KULTURNI TURIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Arheološki potencijali Dunavskog regiona. . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
Dvorci i utvrđenja kao deo specične ponude kulturnog turizma . . . . . . 137
Etnografsko i gastro nasleđe kao deo kulturne ponude Dunavskog regiona. 141
GRADSKI TURIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Beograd i Novi Sad – najznačajniji gradski
turistički centri u Dunavskom region. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
Ostali potencijalni gradski turistički centri. . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
Mogućnosti gradova dunavskog regiona kao ,,City break’’ destinacija . . . 157
POSLOVNI TURIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Resursi poslovnog turizma Dunavskog regiona . . . . . . . . . . . . . . . 165
RURALNA PODRUČJA U OKVIRU DUNAVSKOG REGIONA . . . . . 173
Ruralna područja u planovima EU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
Potencijali za razvoj ruralnog turizma u dunavskom regionu . . . . . . . . 175
Ruralni prostori i posebni oblici turizma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Salaši kao specična ponuda ruralnih područja podunavlja . . . . . . . . . 183
Razvoj i učešće komplementarnih delatnosti u turizmu salaša. . . . . . . . 184
Način promovisanja i plasiranja salaša na turističkom tržišтu . . . . . . . . 186
Uloga kvaliteta u razvoju ruralne turističke
destinacije Dunavskog regiona. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
Specičnosti obrazovanja za ruralni turizma. . . . . . . . . . . . . . . . . 188
Edukacija lokalnog stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
5
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Načini implementacije edukacije u ruralnim sredinama . . . . . . . . . . . 191
Obezbeđivanje infrastrukture i materijalne podrške
razvoju ruralnog turizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192
Elementi turisičke ponude ruralnih područja. . . . . . . . . . . . . . . . . 193
Perspektiva privatnog sektora u procesu razvoja ruralnog turizma . . . . . 195
Turističke atraktivnosti u ruralnim područjima Dunavskog regiona Srbije . 199
Posebni oblici ruralnog turizma Dunavskog regiona Srbije . . . . . . . . . 200
Odmor na seljačkom gazdinstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Gastronomski turizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
Odmor kod vinara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
Komplementarnost turizma i poljoprivrede . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
Kako ojačati veze poljoprivrede i turizma u Dunavskom regionu Srbije . . 205
Turizam, poljoprivreda i održivi razvoj Dunavskog regiona Srbije . . . . . 206
Turistički eko potencijal - proizvodnja organske hrane . . . . . . . . . . . 208
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
7
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Predgovor
Uobičajeno je da svaka knjiga ima predgovor u kome autori daju podatke
za lakše čitanje teksta. Pred autorima ove monograje nije bio ni malo lak zadatak.
Pre svega, jer je tema izuzetno atraktivna pa su i zahtevi pisanja pri tome veoma
ozbiljni. Pored toga, svaki čitalac će pomisliti da je o tome toliko pisano da se nema
i ne može ništa novo da napiše. Možda su delimično i u pravu, a možda i ne. Kada
se pročita naslov, susrećemo se sa poznatim nazivima i terminima kao što su: Dunav,
Dunavski region, turizam, posebni oblici turizma. Ono što ovu Monograju, možda,
izdvaja od drugih je to što su njeni autori, svaki u svom domenu istraživali i bavili se
različitim problematikama i pitanjima razvoja turizma u Srbiji. U ovoj monograji,
zajedno, udružujući se autori žele da prikažu značaj turizma za razvoj Srbije, ulogu
dunavskog regiona za taj razvoj kao i najznačajnije oblike turizma koji su do sada
uticali i nove oblike koji će, nesumnjivo, doprineti razvoju turizma nađe zemlje.
Ukoliko smo u tome uspeli, bar delimično, bićemo izuzetno zadovoljni.
Inače, ova monograja je deo istraživanja na projektu III - 46006 „ODRŽIVA
POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ U FUNKCIJI OSTVARIVANJA
STRATEŠKIH CILjEVA REPUBLIKE SRBIJE U OKVIRU DUNAVSKOG
REGIONA“, rukovodilac projekta prof. Dr Drago Cvijanović, direktor Instituta za
ekonomiku polјoprivrede.
Na ovom mestu želimo da se najsrdačnije zahvalimo recenzentima
monograje, dok posebnu zahvalnost dugujemo Ministarstvu prosvete, nauke i
tehnološkog razvoja Republike Srbije, kao i Institutu za ekonomiku polјoprivrede u
Beogradu, koji su omogućili publikovanje iste.
Beograd, februara, 2014. godine
Autori
9
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Uvod
Turizam i njegov razvoj u svetu nadmašio je sva očekivanja, predviđanja
i projekcije razvoja Svetske turističke organizacije. To je potpuno razumljivo s
obzirom na to da je turizam postao najmasovnija migracija svetskog stanovništva, od
postanka čoveka. Pored toga, to je i jedina migracija stanovništva koja u osnovi nema
prisilu već su to voljna kretanja sa željom upoznavanja novih prirodnih i antropogenih
resursa na globalnom nivou. Ova delatnost je veoma važna za razvoj zemalja ne
samo sa ekonomskog aspekta, već i ekološkog, podsticajnog i psihološkog značaja
po lokalne zajednice i države u celini.
Upravo zbog toga su autori ove monograje kao predmet istraživanja
obuhvatili čitav Dunavski region Srbije i njen značaj za celokupni razvoj turizma
u zemlji. Cilj istraživanja ove problematike je bio da se dokaže značaj nekih
„zaboravljeni“ vrsta turizma i delova Srbije koji u mnogome mogu da doprinesu
daljem razvoju turizma na našoj teritoriji. Istraživanja su sprovedena i prikazana
po principima od opšteg ka posebnom, svodeći, na taj način, istraživanja razvoja
turizma i značaj posebnih oblika turizma prema posmatranim prostorima Srbije.
Prilikom sprovedenih istraživanja po principima „desk research“ i „eld
research“ uz korišćenje mnogobrojne literature i statističkih podataka, ova monograja
započinje istraživanje teme koja se ne završava njenim pisanjem i štampanjem, već
naprotiv, otvara široke mogućnosti za dalja istraživanja u ovim oblastima.
Sadržaj ove monograje je samo delić posebnih oblika turizma koji se
razvijaju u dunavskom regionu Srbije. Mnogo više je onih oblika turizma za koje
postoje potencijali ali su još uvek nerazvijeni. Jedan od ciljeva ove Monograje
je i buđenje interesovanja drugih istraživača i naučnih radnika da prodube svoja
saznanja o prirodnim i antropogenim resursima Srbije, našeg dela podunavlja kao i
mogućnosti za razvoj različitič oblika turizma i razvoju turizma u našoj zemlji.
Bilo bi veoma korisno kada bi naučnici, privrednici i državni činovnici
više posvetili pažnje razvoju svih delatnosti u Dunavskom regionu uz uvažavanje
komparativnih prednosti koje ima ovaj region u odnosu na ostale. Posebno se misli
na poljoprivredu, turizam, ugostiteljstvo, saobraćaj, trgovina i td. gde zaista postoje
neslućene mogućnosti. Autori su mišljenja, da je najbolji izvoz poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda upravo dovesti ograoman broj turista rekom Dunavom, da
vide sve ono što ovaj region zaista ima i da konzumira najbolju hranu i pije najbolja
pića u ovom delu sveta. Osim što bi se zaposlio veliki broj radne snage, različitih
prola, godina starosti i oba pola, autori su sigurni da bi razvoj ovih delatnosti
podigao standard svih stanovnikau našoj zemlji.
Očekujući dalja istraživanja u ovim oblastima, bilo bi dobro da Srbija izvršio
rejonizaciju poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i regionalizaciji svih svojih
privrednih delatnosti, koje bi imale najveću stopu rasta, sa značajnim poratsom
životnog standarda celokupnog stanovništva naše Republike.
11
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
POSEBNI OBLICI TURIZMA
Savremeni turizam predstavlja jedan kompleksan fenomen koji je usko vezan
za prostor i kretanje u tom prostoru pri čemu stvara čitav niz međusobno povezanih
odnosa i uticaja između turista i pružalaca usluga, a istovremeno ima i šire ekonomske,
društvene, tehnološke i ekološke posledice po prostor i sve one koji učestvuju u
datom prostoru u svakodnevnom životu i poslovanju. Razvoj turizma uticao je
na mnoge promene koje su se dešavale kako u ekonomskoj tako i u tehnološkoj,
pravnoj, političkoj i društvenoj sferi. Druga polovina XX i početak XXI veka se
odlikuju značajnim povećanjem ukupnih turističkih kretanja i u međunarodnom i
u domaćem turizmu. Turizam je prešao dug put od elitnog ili turizma povlašćenih
slojeva ka masovnom turizmu koji je u jednom trenutku izgledao kao da je dostigao
svoj limit. Međutim, dolazi do značajnih promena na turističkom tržištu i odnosima
turističke tražnje i turističke ponude. Dolazi do preobražaja i povratka potrošača u
turizmu od masovnog ka kvalitetnom turizmu kroz posebne oblike turizma.
Sa povećanjem broja učesnika u turističkim putovanjima koji su 2012. godine
premašili do tada magičnu cifru od milijardu turista u međunarodnom turizmu i koji
su ostvarili preko bilion dolara turističke potrošnje tokom svojih kretanja postavlja se
i pitanje do koje granice turizam, odnosno prostor u kome se odvija može da prihvata
nove turiste. Sa projekcijama UNWTO (Svetske turističke organizacije) da će do
2020. godine ovaj broj biti i veći sa preko 1,6 i čak 1,7 milijardi turista ovo pitanje
je još aktuelnije. Već se poslednje 2 decenije, skoro neprestano i upozoravajuće,
naglašava da je došlo do snažnog iscrpljivanja ekoloških, ekonomskih, sociokulturnih
resursa i ugrožavanja opstanka pojedinih turističkih destinacija. Ovo je i tačno za
pojedine destinacije masovnog turizma koje su počele da se snažno razvijaju u
drugoj polovini XX veka (uzmimo samo primer španskih obala ili takozvanih costi
koje su doživele snažan razvoj i omasovljenje turizma što je dovelo do natušavanja
do tada postojećih prirodnih i društvenih odnosa i ravnoteže). Pored opasnosti od
propadanja destinacija kao bitna negativna pojava koju masovnost vuče za sobom
javlja se i zasićenje turističke tražnje kod koje se, usled toga, javila potreba za
novim turističkim proizvodima i doživljajima, naročito kod platežno sposobnih i
turistički iskusnih učesnika u turizmu. Dolazi do pojave želje na strani tražnje za
nečim novim, za novim tržištima i novim načinima provođenja slobodnog vremena,
za kvalitetnijim turističkim proizvodima i kvalitetnijim doživljajima koje masovni
turizma više ne može da im ponudi. Ovakva kretanja utiču na snažno segmentiranje
tržišta i stvaranju segmenata selektivne tražnje – dolazi do nove revolucije turističkih
kretanja. Stvaranje turističkog proizvoda po želji ,,jednog kupca’’ vodi ka stvaranju
novog kvaliteta u turističkom poslovanju.
Promene u željama turističke tražnje dovode destinacije do neizbežnog izbora
da se prilagode i počinu da u skladu sa tržišnim željama razvijaju posebni oblicke
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
12
turizma ili da se suoče sa stagnacijom i gubitkom pozicije koju su gradile na tržištu
masovnog turizma. Osim poznatih turističkih destinacija, sve više se pojavljuju i
nove potencijalne ili već razvijene turističke destinacije koje se pozicioniraju na
pojedinim segmentima. One svojim atraktivnim, receptivnim i komunikativnim
faktorima uz razvoj lokalne sredine počinju da se uključuju u turističke tokove.
Mogućnost stvaranja turističkih destinacija je u prostorima koji poseduju određene
kvalitete. Valorizacijom pojedinih elemenata ili ukupnih resursa kojim raspolažu
destinacije stvaraju se specične turističke destinacije. Prostor koji je u početku
razvoja turizma zadovoljavao osnovne potrebe za odmorom i rekreacijom, danas
mora da poseduje specijalne ili posebne kvalitete da bi zainteresovao sve zahtevniju
turističku tražnju.1
U zavisnosti od kompleksnosti turizma i globalnih uticaja ere informacija
zavisiće i uloga posebnih oblika turizma u razvoju turističkog sektora pojedinih
zemalja. Posebni oblici turizma predstavljaju kompleksan fenomen koji je tržišno
određen kroz visok uticaj tehnološkog razvoja na odabir ovih vrsta turističkih
kretanja, jako tržišno segmentiranje i specičnosti menadžmenta i distribucije
ovih oblika turizma. Turistička ponuda posebnih oblika turizma je ,,specijalno“
kreirana za potrebe pojedinih segmenata i ima svoje unikatne vrednosti koje se
mogu valorizovati kroz takva turistička kretanja. Kroz takav turistički proizvod ove
destinacije moraju naglasiti autentičnost, unikatnost, ulogu lokalnog faktora...
Srbija kao turistička destinacija ima potrebu kreiranja turističkih proizvoda
za posebne oblike turizma. Takva potreba, za razliku od nekih vodećih turističkih
destinacija, možda ne proizilazi iz masovnosti turističkih kretanja u Srbiji (ne može
se reći da je Srbija bila ili prošla kroz fazu masovnog turizma, a naročito danas nije
u toj fazi). Ta potreba proizilazi iz zahteva savremene tražnje, potrebe za planskim
i održivim upravljanjem prostorom i očuvanjem resursne osnove daljeg turističkog
razvoja. Srbiji se sama od sebe nameće potreba razvoja turizma u ovom pravcu.
Postoji više razloga za ovakav pristup budućem razvoju turizma u Srbiji. Prvo kroz
masovni turizam Srbija u ovom trenutku teško da može postići željene rezultate kada
su ekonomski efekti u pitanju. Opredeljenjem za masovni turizam nameće se potreba
spuštanja cena, a danas turisti često jeftine destinacije poistovećuju sa nekvalitetnim
destinacijama što platežno sposobnije turiste usmerava ka konkurenciji. Razvojem
posebnih oblika turizma, za koje Srbija ima resurse, kreiraju se kvalitetniji proizvodi
koji obezbeđuju više početne cene i mogućnost kvalitetnije valorizacije tih resursa.
Na taj način će se obezbediti i stabilniji, održiviji razvoj turizma koji će obuhvatiti
do sada zanemarene potencijale i prostore čime bi se obezbedio i ravnomerniji
teritorijalni razvoj turizma od čega bi koristi imali i turisti i turistički radnici i lokalne
zajednice. Budućnost razvoja turizma u Srbiji leži u posebnim oblicima turizma.
1 Cvijanović D., Miahilović B. (2011): „Međunarodni marketing kao faktor razvoja izvozne
konkurentnosti“, Monograja, Institut za ekonomiku poljoprivrede Beograd, ISBN:
978-86-6269-002-9; CIP 658.8; 339.13 (100); 339.5.; COBISS.SR-ID 187942412;
13
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Karakteristike posebnih oblika turizma
Pod pojmom posebnih oblika turizma podrazumeva se prilično široka i
raznovrsna grupa turističkih kretanja koja su određena nizom faktora koji ih odvajaju
od konvencionalnih masovnih turističkih kretanja. Pored pojma posebni oblici
turizma koristi se i niz drugih pojmova kojima se opisuju odnosi koji nastaju tokom
ovih kretanja, a koji imaju svoje posebne odlike ili specičnosti u odnosu na masovni
turizam. Tako se istovremeno koriste i pojmovi specični oblici turizma, selektivni
oblici turizma, turizam specijalnih interesovanja, turizam niša, alternativni turizam
i slično. Svi ovi pojmovi ukazuju na to da postoje određene karakteristike posebnih
oblika turizma koje ih izdvajaju od klasičnih formi masovnog turizma.
Prilikom denisanja posebnih oblika turizma autori nisu u potpunosti
saglasni šta spada u posebne oblike turizma i da li je samo manifestacija turističkog
ponašanja, odnosno razlog posete turista određenom području dovoljan osnov za
klasikaciju pojedinih turističkih kretanja ili ta osnova mora biti šira. Mnogi od njih
naglašavaju da su posebni oblici turizma počeli naglo da se razvijaju početkom 80-
ih godina XX veka (Hall, Weiler, Read i drugi), ali ima i onih koji kažu da to nije
ništa novo2, odnosno da šta je postojalo ranije postoji i sada3. U pokušaju denisanja
posebnih oblika turizma izdvojićemo nekoliko najčešćih denicija. Hall i Weiler
kažu da posebni oblici turizma „podrazumevaju da su motivacija i proces odlučivanja
turista određeni nekim posebnim interesovanjem u čijem su fokusu aktivnosti i/
ili destinacije i njihovo okruženje”. Štetić4 kaže da „posebni oblici turizma imaju
određene karakteristike koje se moraju poznavati i uvažavati” pri čemu naglašava
prostor i motivske potencijale tuističke destinacije. Zatim čitav niz autora deniše
posebne oblike turizma u odnosu na masovni turizam i kažu da je to „sasvim suprotan
oblik turizma masovnom sa fokusom na novim formama koje imaju potencijal da
ispune potrebe turista uključujući ruralni turizam, avanturistička kretanja, kretanja u
okviru prirode, kretanja ka kulturnim sadržajima i nasleđu, kao i festivali i događaji”.5
Kao sasvim obuhvatna i adekvatna denicija može da se uzme denicija koju su dale
Todorović i Štetić prema kojoj se pod „specičnim oblicima turizma podrazumeva
organizovanje specičnih oblika odmora, rekreativnih iskustava, doživljaja i drugih
specičnih sadržaja podstaknutih od strane pojedinaca ili specičnih grupa”.6 Na
osnovu ove denicije vidi se da je u osnovi posebnih oblika turizma specičan
prostor koji nudi specične usluge odnosno specičan destinacijski proizvod koji
2 Scheyvens R. (2002): Tourism for development, Empowering Communities, Prentice
Hall, New Jersey.
3 Trauer B. (2006): Conceptualizing special interest tourism – farmeworks for analysis,
Tourism Management 27, Elsevier, Oxford.
4 Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, Monograja, LI, Beograd
5 Trauer B. (2006): Conceptualizing special interest tourism – farmeworks for analysis,
Tourism Management 27, Elsevier, Oxford.
6 Todorović M, Štetić S. (2009): Ruralni turizam, Geografski fakultet, Beograd
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
14
se zasniva na potrebama i željama tražnje za ukupnim posebnim iskustvom koje ne
mogu da imaju u okviru masovnih turističkih kretanja.
Osnovni parametar prema kome se određuju posebni oblici turizma jesu
želje pojedinca ili grupe, odnosno određenih segmenata na turističkom tržištu i način
provođenja vremena tokom njihovog odmora. Oni nastaju kao rezulatat promena
životnog stila izazvanih sadašnjošću, a usled informatizacije, automatizacije,
standardizacije kvaliteta usluga i marketinškog i menadžmentskog koncepta sa
jedne i intelektualizacije, individualizacije i armacije ekologije i zdravlja sa druge
strane.7 Međutim, ovde treba biti pažljiv i dobro razmotriti da li samo na osnovu
ponašanja turista tokom putovanja i njihovih želja možemo da kažemo da pripadaju
određenom posebnom obliku turističkih kretanja ili masovnom turizmu. Mnoge
atrakcije u okviru destinacije istovremeno privlače različite segmente turista. Samo
zato što je neko posetio muzej, nacionalni park ili neki sportski događaj ne svrstava
ga automatski u tačno određeni oblik turističkih kretanja (kulturni turizam, eko
turizam ili sportski turizam). Kao primer može da posluži iskustvo jednog učesnika
u poslovnim sastancima i konnvencijama. Pored aktivnosti zbog koje su došli u
destinaciju, a to je prisustvo poslovnom događaju, za učesnike su organizovane i
dodatne aktivnosti kao što su večere sa lokalnom gastronomijom, probanje lokalanih
vina, obilazak glečera i slično. Bez obzira što je ovaj posetilac učestvovao u tim
aktivnostima ne može se reći da je on gastro, eko ili vinski turista.8 Na osnovu ovog
primera vidi se sva kompleksnost posebnih oblika turizma i potreba sveobuhvatnog
ili multidisciplinarnog pristupa njihovom izučavanju. Vrlo često se, kada se govori
o posebnim oblicima turizma, naglašava da su posebni oblici turizma održivi
oblici turizma koji za razliku od masovnog turizma uključuju manji broj učesnika,
odgovorni su prema okruženju i slično. Međutim, da li se može reći da je to baš tako?
Sam motiv dolaska turista u neku destinaciju (poseta muzejima, učestvovanje u
nautičkom turizmu, poseta zaštićenim delovima prirode) ne utiče na ponašanje turista
tokom boravka, a vrlo često se ispostavi da takva kretanja imaju masovni karakter pa
samim tim utiču i na stanje resursa u destinaciji.9 Drugim rečima karakter kretanja
ne osigurava održivi razvoj nekog oblika turizma. Svetska turistička organizacija
naglašava potrebu da se svi oblici turizma učine održivim i da se njihov razvoj
zasniva na proncipima održivosti. (Making Tourism more Sustainable – A Guide for
Policy Makers, UNEP, 2005) Zbog toga je pretpostavka održivosti posebnih oblika
turizma potpuno logična, ali ne i uvek tačna, a posebno u slučaju kada se zanemaruju
osnovni principi održivog razvoja usled želje da se privuče što veći broj turista.
Da bi se u okviru turističke destinacije razvijali posebni oblici turizma
potrebno je ispuniti određene uslove. U osnovi razvoja posebnih oblika turizma jeste
prostor koji omogućava razvoj ovakvih turističkih kretanja. Pored prostora kao važan
7 Kosar Lj.(2007): Prilagođavanje hotelijerstva savremenim oblcima turizma, Turizam br. 11.
8 McKercher B., Chan A. (2005): How Special Is Special Interest Tourism?, Journal of
Travel Research, Vol. 44, str. 21-31.
9 Spilanis I., Vayanni H. (2003): Sustainable Tourism: Utopia or Necessity? The Role of
New Forms of Tourism in the Aegean Islands, Journal of Sustainable Tourism 00(0), str.
1-23.
15
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
faktor treba navesti ljudske resurse, odnosno ljude koji su sposobni da upravljaju
razvojem posebnih oblika turizma. Prema tome, za očekivati je da se posebni oblici
turizma razvijaju u: 10
Onim prostorima koji raspolažu dovoljno kvalitetnim i karakterističnim
potencijalima za privlačenje određenog turističkog segmenta;
- Onim turističkim destinacijama koje su prepoznale da potencijali kojima
raspolažu mogu da zadovolje potrebe turista za posebnim doživljajima;
- Okviru onih destinacija koje raspolažu ljudima koji imaju viziju razvoja
određenih oblika turizma, prepoznali su mogućnost ostvarenja te vizije
u okviru date destinacije i spremni su da preduzmu akcije i rizike u cilju
njene realizacije.
Ovome bi trebalo dodati tehničko-tehnološki nivo opremljenosti kapaciteta
u destinaciji koji odgovaraju zahtevima pojedinih oblika turizma i spremnost lokalne
zajednice da se uključi u razvoj posebnih oblika turizma unutar svoje zajednice.
Ispunjenjem ovih uslova stvaraju se realne pretpostavke za uspešan razvoj izabranih
oblika turizma na principima održivog razvoja.
Pored navedenog treba spomenuti i shvatanje posebnih oblika turizma koje
nam daje11, a koje je bitno za istraživanje i planiranje razvoja posebnih oblika turizma.
Prema tom shvatanju posebni oblici turizma predstavljaju interdisciplinarni sistem
koji uključuje ukupno okruženje (od lokalnog ka globalnom), podsistem turističke
tražnje, podsistem turističke ponude i medije koji vrše značajan uticaj na savremeni
turizam. Kako bi se na pravi način shvatili problemi i karakteristike posebnih oblika
turizma potrebno je pratiti i istraživati svaki od navedenih podsistema.
Karakteristike tražnje u okviru posebnih oblika turizma
Na tržištu posebnih oblika turizma, usled njihove kompleksnosti i brojnosti,
stvaraju se komplikovani odnosi turističke ponude i tražnje. Složenost tih odnosa
je usko povezana sa brojnim oblicima turističkih kretanja u okviru posebnih oblika
turizma, dok svaki od ovih oblika ima svoje specičnosti i karakteristike koje ga
izdvajaju od ostalih oblika turističkih kretanja. S obzirom da su posebni oblici
turizma nastali kao neminovnost usled promena u potrebama i ponašanju turističke
tražnje, odnosno kao odgovor na novu relanost koja je proizašla iz želje potrošača
za novim i kvalitetnijim proizvodina uz, često, direktan kontakt sa okruženjem,
odgovori turističke privrede treba da se zasnivaju na analizi promena u okruženju
i prepoznavanju spacičnih karakteristika svakog pojedinačnog oblika turističkih
kretanja. U tom smislu tražnja ima prevagu ili prednost u odnosu na ponudu, pošto
specični zahtevi na strani tražnje jesu jedan od osnovnih faktora razvoja posebnih
oblika turizma, a u isto vreme predstavljaju pokretačku snagu, odnosno podsticaj
nastanka i diverzikacije turističke ponude za posebne oblike turizma.
10 Prilagođeno prema : Štetić S., Šimičević D. (2008): How to develope sustainable tourism
in rural destination in Serbia, Glasnik SGD broj 4/2008.
11 Trauer B. (2006): Conceptualizing special interest tourism – farmeworks for analysis,
Tourism Management 27, Elsevier, Oxford.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
16
Treba imati u vidu da je tržište posebnih oblika turizma u određenoj meri
različito od klasičnog turističkog tržišta. Ovo tržište predstavlja kompleksan fenomen
koji je predodređen i pod uticajem niza faktora među kojima su najznačajniji12:
- visok uticaj brzog tehnološkog razvoja na odabir specičnih oblika
kretanja,
- izraženo i jako tržišno segmentiranje i
- specičnosti u menadžmentu i distribuciji turističkih proizvoda posebnih
oblika turizma.13
Pregledom faktora pod čijim uticajem se razvija tržište posebnih oblika
turizma može se primetiti da oni generalno ne odstupaju od faktora koji utiču na
razvoj turističkog tržišta u celini. Međutim, na tržištu posebnih oblika turizma ovi
faktori su daleko naglašeniji. To se posebno odnosi na visok uticaj tehnološkog
razvoja na odabir turističkih kretanja. Uticaj visoke tehnologije na ponašanje i
izbor potrošača, ali i na kreiranje proizvoda i upravljanje destinacijama posebnih
oblika turizma je daleko naglašeniji i prisutniji. Tehnološki razvoj predstavlja
istovremeno i šansu i opasnost na tržištu posebnih oblika turizma. S jedne strane
turisti postaju informisaniji, mogućnosti putovanja i zadovoljenja njihovih želja
i potreba postaju sve raznovrsnije, a samim tim i zahtevi koje stavljaju pred
ponudu u okviru posebnih oblika turizma sve kompleksniji i brojniji. Takođe,
razvoj tehnologije daje priliku menadžerima na strani ponude da kroz nove kanale
komunikacije budu u kontinuiranoj vezi sa tržištem i potrošačima, smanjuju
troškove svojih operacija, kreiraju nove turističke proizvode, kreiraju kvalitetniji
i bolji proizvod prema potrebama tražnje i sločno. Opet, tu se javlja opasnost od
nedovoljnog znanja i obučenosti za upravljanje novim tehnologijama u nastupu na
tržištu usled čestog skokovitog razvoja povih tehnologija14.
Na tržištu posebnih oblika turizma izražena je i individualizacija na strani
tražnje, odnosno postojanje dobro obučenog i edukovanog pojedinca sa tačno
denisanim željama koji će prihvatiti samo ono što traži. Pojava individualizacije na
strani tražnje govori da je segmentacija znatno detaljnija sa brojnijim i različitijim
segmentima koji se odlikuju manjim brojem članova koji poseduju sosticiranije
želje i koji tačno znaju šta žele. Naravno, da ovo uslovljava nestandardan ili, bolje
rečeno, poseban menadžment na strani preduzeća turističke privrede i destinacija
koje su uključene u specične oblike turizma. I na kraju, organizacija distribucije
mora uzeti u obzir sve karakteristike tražnje i ponude u distribuciji proizvoda
posebnih oblika turizma.
Iz navedenog se vidi da na tržištu posebnih oblika turizma postoje brojni
i komplikovani odnosi ponude i tražnje pa je za očekivati i da su tražnja i ponuda
izrazito kompleksni. I tražnja i ponuda u okviru posebnih oblika turizma su izrazito
heterogenog karaktera. Heterogenost tražnje proizilazi iz brojnosti želja i koja utiče
na izrazitu segmentaciju tražnje i delimičnu ili potpunu individualizaciju učesnika
u tražnji. Za sada kreiranje tako jedinstvenog turističkog proizvoda koji bi izlazio u
susret zahtevima tačno određenog pojedinca nije moguća sa aspekta isplativosti. Za
12 Todorović M, Štetić S. (2009): Ruralni turizam, Geografski fakultet, Beograd
13 Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, Monograja, LI, Beograd
14 Dwyer, L., Edwards, D., Mistilis, N., Scott, N., Roman, C., & Cooper, C. (2008). Trends
underpinning tourism to 2020: An analysis of key drivers for change. Gold Coast
Australia: CRC for Sustainable Tourism.
17
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
sada se ovako specijalno kreiran turistički proizvod prema preferencijama specične
individue može sresti samo u okvirima kosmičkog turizma, koji je doduše još u
začecima i nije dostupan širem auditorijumu. Međutim, čak se i u okviru ovih
turističkih kretanja nastoji napraviti šira segmentacija i omogućiti pristup većoj
grupi potencijalnih potrošača.
Kada je u pitanju turistička tražnja za posebnim oblicima turizma15 ona ima
jasno izražene specičnosti i karakteristike. Među njima se izdvajaju16:
- izražena želja turista za autentičnošću,
- izražen zahtev turiste za iskustvom u lokalnom okruženju i
- izraženu tražnju turiste za uvažavanjem domaćina.
Poon je išao i korak dalje u identikaciji karakteristika turista posebnih
oblika turizma i uvodi pojam “novih turista” u upotrebu. Novi turisti su dijmetralno
suprotni “starim turistima”, odnosno turistima koji konzumiraju masovni turizam. U
Tabeli 1. prikazana je razlika između „starih” i „novih” turista.
Tabela 1. Karakteristike “starih” i “novih” turista
Karakteristike ,,starih turista’’ Karakteristike ,,novih turista’’
Homogeni segmenti predvidljivog
ukusa Spontano ponašanje sa promenama u
načinu izbora putovanja
Putovanje je za njih novitet Imaju iskustvo u putovanjima i žele
avanturu i zabavu
Zainteresovani za tople destinacije
(sama destinacija nije toliko bitna) Imaju više slobodnog vremena i
preduzimaju veći broj kraćih putovanja
Ne obraćaju puno pažnje na kvalitet
turističkih usluga Kvalitet ukupnog iskustva je u fokusu
Odmor shvataju kao beg od
svakodbevnog života i obaveza
Odmor shvataju kao ispunjenje, a
ne kao beg (umesto da imaju oni
proživljavaju)
Osećaju se sigurno kao deo velike
grupa Žele da upravljaju slobodnim
vremenom i preduzimaju rizik
Izvor: Prilagođeno na osnovu Swarbrooke J., Beard C., Leckie S., Pomfret G. (2003):Adventure
Tourism, The new frontier, Butterworth – Heinemann, Oxford, str. 58-59.
Na osnovu Tabele 1 jasno je da su turisti uključeni u posebne oblike turizma
vrlo svesni svojih potreba, prepoznaju ono što žele i prepoznaju kvalitet usluga,
spremni su da preduzmu određene rizike i ne kriju se iza grupa prilikom svog
putovanja. Oni nastupaju kao vidljiv pojedinac koji želi ispunjenje svojih želja,
odnosno svog života. Želi jedinstveno iskustvo.
15 Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, Monograja, LI, Beograd
16 Todorović M, Štetić S. (2009): Ruralni turizam, Geografski fakultet, Beograd
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
18
Međutim, Dwyer et.al17. su značajno proširili specičnosti i karakteristike
„novih” turista. Među karakteristike “novih” turista oni ubrajaju:
- ovi turisti traže iskustva – ne žele da im se nameće proizvod, već traže da
tokom svog putovanja dožive nova i jedinstvena iskustva koja će uticati na
ukupan kvalitet njihovog života;
- bogati su novcem, ali siromašni vremenom – usled sve većih zahteva
poslovanja, a povezano i sa pretnjama ekonomske krize potencijalni turisti
sve više raspolažu slobodnim novcem, ali ne i slobodnim vremenom u okviru
koga mogu da ga potroše; ulsed većeg broja manjih odmora i slobodnih
vikenda naspram nekada jednog dugačkog pdmora ovi potriošači su spremni
da putuju i više puta godišnje i da uključuju turističke sadržaje i u poslovna
putovanja;
- eksibilni u korišćenju odmora – delomično povezano sa prethodnom
karakteriostikom; takođe, ovi turisti usled svoje informisanosti, iskustva i
obrazovanja spremni su da se spontano ponašaju prilikom izbora putovanja
i preduzimaju veće ,,rizike’’ u cilju zadovoljenja svojih potreba;
- hedonisti – oni uživaju tokom putovanja koje su sami izabrali, a ne
konzumiraju putovanje koje im je ,,nametnuto’’;
- pronicljivi – svesni svojih mogućnosti i želja spremni su da istraju u
maksimalnom ispunjenju tih želja uz minimalne troškove i gubljenje
vremena na njima nepotrebne aspekte putovanja; vrlo često sami rezervišu
sve usluge i izbegavaju posrednike koji i dalje ,,odbijaju’’ da izađu u susret
njihovim zahtevima;
- svesni kvaliteta – zahvaljujući, obrazovanju, iskustvu koje su stekli u
ranijim putovanjima i dostupnosti informacijama tačno znaju na koji način
mogu da ispune svoje potrebe; ne dozvoljavaju da im se prodaju masovni
turistički aranžmani koji sadrže nizak kvalitet ukupnog iskustva;
- individualisti - nastupaju kao vidljiv pojedinac koji želi ispunjenje svojih
želja, odnosno svog života; žele da ostete pozitivnu interakciju sa zičkim
i društvenim okruženjem; ne žele da se tretiraju kao deo grupe sa bezličnim
odnosom prema njima, da budu samo brojka u sistemu masovnog turizma;
- imaju izraženu želju za samopoboljšanjem – žele da tokom svog
putovanja nauče ili iskuse nešto novo, da se obrazuju, poboljšaju svoje
opšte psihozičko stanje ili na neki drugi način pobočljšaju sebe kao zičko
i mentalno biće; žele da im odmor bude interaktivan, dabudu u kontaktu
sa lokalnom zajednicom, da nauče i nove stvari koje se izdižu iznad
klasičnog turističkog iskustva; najzadovoljniji su jedinstvenim saznanjima
ili veštinama, ma koliko one bile jednostavne, koje su karakteristične za
neku destinaciju;
- imaju izražen kritički stav – turisti u okviru posebnih oblika turizma
ne prežu da kritikuju, ali ne bez razloga već na osnovu tačno utvrđenih
nedostataka koje su identikovali, a koji im često kvare ukupno iskustvo;
- manje lojalni konkretnim brendovima – eksibilni su i ne vežu se za
brendove i imena već za ukupno zadovoljstvo i način provođenja odmora;
17 Ibid
19
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
nisu robovi poznatih brendova jer su svesni kvaliteta koji žele i koji dobijaju;
- traže vrednost za novac (VFM koncept), a ne samo niske cene – osnova
za preduzimanje putovanja nije isključivo cena već ukupna vrednost,
odnosno kvalitet doživljaja koji če iskusiti tokom putovanja; visoka cena
ne znači automatski dobar proizvod; vrednost se ogleda kroz njihovo
zadovoljstvo dobijenim;
- imaju razvijenu društvenu i ekološku odgovornost – svojim
učestvovanjem u turističkim kretanjima žele da doprinesu očuvanju prostora
i lokalnih zajednica; ne traže kvazi iskustvo već autentično iskustvo čime
doprinose očuvanju dosadašnjih dostignuća te zajednice, s druge strane
aktivno učestvuju u očuvanju okruženja kroz korišćenje ekoloških proizvoda,
odlaganje đubreta koje naprave, a često se i uključuju u aktivnosti na terenu
koje su usmerene kao očuvanju ovih vrednosti;
- traže autentično turističko iskustvo – ne zadovoljavaju se površnim
saznanjima i predstavama za turiste; žele da osete destinaciju, ljude,
običaje, gastronomiju; ne boje se da eksperimentišu i odlaze van ustaljenih
turističkih koridora;
- učesnici, a ne potrošači - turisti se više ne zadovoljavaju samo pasivnim
posmatranjem okruženja, već insistiraju na aktivnom uključivanju u svoj
odmor; pri tome akcenat stavljaju na autentičnosti ne samo sadržaja koji im
se nude, već i čitavog iskustva prilikom svog putovanja; to podrazumeva
upoznavanje okruženja, stanovništva, kulture, atraktivnosti jedne destinacije
i interaktivan odnos sa ovim elementima.
- žele izbor u postizanju iskustva – ne žele jednu već žele više opcija koje
im stoje na raspolaganju, a koje su u skladu sa njihovim željama; ne žele da
se osećaju uskraćenim za mogućnosti pa zbog toga destinacije treba da im
pruže brojne sadržaje i načine za ispunjavanje potreba;
Ovo su opšte karakteristike tražnje u okviru posebnih oblika turizma.
Svaki pojedinačni oblik turističkih kretanja ima svoje specičnosti koje proizilaze
iz specičnosti tražnje za tim oblikom turističkih kretanja i načinom na koji se
izlazi u susret toj tražnji. Različiti segmenti imaju svoje određene karakteristike
koje ih i postavljaju u određeni segment. Navedene opšte karakteristike govore o
složenosti ukupne tražnje na tržištu posebnih oblika turizma i načinu na koji oni
ispoljavaju svoje želje i pristupaju njihovom ostvarenju. Turistička ponuda mora
biti svesna ovih karakteristika kako bi mogla da kreira proizvode koji će uvažiti
postojeće trendove na strani turističke tražnje.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
20
Karakteristike ponude u okviru posebnih oblika turizma
Turističku ponudu možemo da posmatramo kao niz turističkih proizvoda
koji se međusobno preklapaju u vremenu i prostoru. Ona se sastoji od brojnih
pružalaca usluga koji se međusobno razlikuju po mnogim karakteristikama poput
veličine, karaktera poslovanja, tržišta na kome nastupaju i njihovog uticaja na
razvoj turističke destinacije. Svi ti subjekti na strani ponude su neformalno povezani
u jedinstvenu ponudu turističke destinacije, a samo mali broj najvećih igrača je
uključeno u planiranje i projektovanje budućeg razvoja turističke destinacije u kojoj
posluju i usvajanju turističke politike.(Scott, Cooper, 2010) Osnovni problem kod
turističke ponude nastaje u neformalnim i labavim vezama učesnika na strani ponude
koji treba da se uključe u sprovođenje politike turističkog razvoja date destinacije
i činjenici da su to nezavisni subjekti koji žele da ostvare svoje planove i ciljeve
koji ne moraju da budu u skladu sa promovisanim politikama i planovima. Zbog
toga se ne može govoriti o turističkoj ponudi kao jedinstvenom sistemu već kao o
vremenski i prostorno povezanoj grupi subjekata koji treba da uspostave međusobnu
komunikaciju, kao i komunikaciju sa organima zaduženim za razvoj turizma unutar
destinacije, a u cilju prepoznavanja sopstvenih interesa u sprovođenju donetih
planova razvoja turizma.
Turističke destinacije, izuzev klasičnih destinacija letnjeg i zimskog
masovnog turizma (pod pritiskom tražnje i one danas diverzikuju svoju ponudu),
retko razvijaju ponudu samo za jedan turistički segment. One paralelno razvijaju
ponudu za više segmenata i tržišta kako bi maksimalno iskoristile svoje potencijale
i privukle što više učesnika u posebnim oblicima turizma. Treba imati u vidu da
se ponuda za potrebe posebnih oblika turizma u velikoj meri bazira na istim
resursima kao i ponuda za potrebe masovnog turizma. Ti zajednički resursi jesu
vidovi transporta i transportna sredstva, različiti tipovi objekata za smeštaj turista
(hoteli, moteli, pansioni, kampovi...), atrakcije koje privlače turiste i stoje im na
raspolaganju. Ono sa čim se slaže veliki broj autora je da osnovna razlika ponude
u okviru osnovnih oblika turizma u odnosi na standardnu ponudu jeste osnova na
kojoj se gradi, odnosno želje učesnika u ovim kretanjima. U skladu sa tim se formira
jedinstvena mešavina ili varijanta ovih komponenti na način koji će u najvećoj meri
odgovarati zahtevima svakog od pojedinačnih segmenata koji se opslužuju.(Scott,
Cooper, 2010) Ponovnom kombinacijom ovih komponenti stvara se jedinstven
miks novih i/ili starih aktivnosti predstavljenih na novi način čime turistička
ponuda unutar destinacije postaje uzbudljiva za ciljani segment i ,,obećava’’, na
osnovu iskustava koje nudi, povećanje kvaliteta života korisnika takvog turističkog
proizvoda.18(Trauer, 2006)
S obzirom da je tražnja za posebnim oblicima turizma u procesu konstantne
promene i evolucije turistička ponuda mora da se prilagodi promenama na strani
turističke tražnje, odnosno mora kroz kombinovanje postojećih ili dodavanjem novih
18 Trauer B. (2006): Conceptualizing special interest tourism – farmeworks for analysis,
Tourism Management 27, Elsevier, Oxford.
21
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
elemenata ponude stvori proizvod koji će odgovarati onim segmentima koje želi da
opsluži. Stalne promene u tražnji, skraćenje životnog ciklusa pojedinih proizvoda,
sve učestalije i brojnije segmentiranje tržišta i povećani pritisak konkurencije
koja traži nove izvore prihoda utiču na to da turistička ponuda u okviru posebnih
oblika turizma ima određene specičnosti u odnosu na ponudu klasičnog turizma.
Te specičnosti se ogledaju u potrebi stalne edukacije zaposlenih u cilju uspešne
primene novih tehnologija, diverzikaciji i opcionalizaciji ponude na drugačiji
način od konkurencije, potrebi edukacije učesnika u turističkim kretanjima, ali
i potencijalne buduće tražnje kako bi postala svesna postojanja novih proizvoda i
upotrebi novih kanala distribucije kao što su društvene mreže. Turistička ponuda
prilikom kreiranja i plasmana turističkog proizvoda za potrebe posebnih oblika
turizma mora izvršiti analizu karakteristika učesnika na tržištu specičnih oblika
turizma koja obuhvata:
- analizu karakteristika turističke tražnje posebnih oblika turizma,
- analizu internih mogućnosti i
- analizu konkurencije.
Vrlo je bitno dobro proceniti interne mogućnosti i karakteristike same
destinacije prilikom kreiranja posebnog turističkog proizvoda. To se, naravno,
odnosi i na preduzeća turističke privrede. Bez obzira da li se radi o analizi na mikro
ili makro nivou ukoliko se ne uradi maksimalno dobro postoji opasnost kreiranja
neadekvatnog proizvoda ili proizvoda koji sadrži “greške” i ne ispunjava zahteve
izabranog segmenta. Specičan turistički proizvod mora da “ima unikatne vrednosti
koje se mogu iskoristiti pri promociji i realizaciji turističkih putovanja”.19 Analizom
internih resursa treba da se utvrdi da li se poseduju te unikatne vrednosti, a ako se
ne poseduju da li mogu da se kreiraju i ponude izabranom segmentu. Unikatnost za
sobom povlači autentičnost kao drugi bitan elemenat specičnog proizvoda. Već je
naglašeno koliko turisti u okviru specičnih kretanja insistiraju na autentičnosti, ali
i na ulozi lokalnog faktora. Upravo unikatnost, autentičnost i lokalni faktori jesu
elementi koje mora da ispuni specičan turistički proizvod.
Prilagođavanje turističke ponude turističkoj tražnji na tržištu specičnih
oblika turizma prisutno je na svim nivoima, od pojedinačnih preduzeća turističke
privrede do turističkih destinacija. Među prvima su svoju šansu u specičnim
zahtevima turista prepoznali hotelijerski radnici, pa ćemo na primeru hotela da
prikažemo kako i u kom obimu turistička ponuda može da se menja i prilagođava
kroz specične oblike turizma.
Hotelski objekti se prilagođavaju specičnim zahtevima tražnje kroz procese
tipizacije i specijalizacije. Pri tome se pod tipizacijom podrazumeva proces izdvajanja
različitih pojavnih oblika unutar hotelijerske ponude determinisanih lokacionim i
tržišnim faktorima20. Drugim rečima, na osnovu lokacije hotelskih objekata i tržišnih
19 Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, Monograja, LI, Beograd.
20 Kosar Lj.(2007): Prilagođavanje hotelijerstva savremenim oblcima turizma, Turizam
br. 11.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
22
segmenata kojima su namenjeni mogu da se podele na nekoliko osnovnih tipova
hotela. To su na primer primorski, planinski, banjski, gradski, tranzitni, porodični,
sportski, poslovni i slično. Ovakva tipizacija je manje više standardna i prisutna
u čitavom svetu. Međutim, shodno zahtevima specičnih segmenata dolazi do
pojave procesa specijalizacije. Proces specijalizacije je rezultat fokusiranosti ili
usmerenosti na usko izdiferencirane segmente.21 Tako Kosar navodi više različitih
specijalizovanih tipova hotela i izdvaja resort, ekološke, wellnes i spa, relakscione,
biznis, omladinske, aerodromske, dečje, butik, etno, golf, tenis i neobične hotele.
Za ovu priliku, a radi prikazivanja koliko su daleko hoteli i hotelski lanci otišli u
prilagođavanju potrebama specičnih turista par reči će biti izdvojeno o neobičnim
hotelima. Kao primer neobičnih hotela navode se hoteli igloi, sojenice, pećine,
zatvori, svetionici, pod vodom ili na drveću. Može se primetiti da svi nabrojani
specijalizovani neobični hoteli upotrebljavaju tri osnovna principa nastupa na tržištu
specičnih oblika turizma, Ti principi su unikatnost, autentičnost i lokalni faktori.
Oni nude svojim gostima jedinstven i autentičan doživljaj povezan sa lokalnom
arhitekturom, reljefom, hidrograjom ili istorijom. Dakle, prepoznali su šta turisti
žele i to im nude. Treba još napomenuti da je većina njih okrenuta ka kontaktu sa
prirodom i približavanju čoveka prirodi što još više naglašava prethodne principe.
Strategije nastupa na tržištu posebnih oblika turizma
Razvoj destinacija posebnih oblika turizma zahteva strateski pristup
planiranju proizvoda i nastupa na turističkom tržištu. Postoje brojni problemi koji
stoje pred menadžerima u tim destinacijama, od toga da treba prepoznati šanse,
učniti napor da se šanse pretvore u konkretne proizvode i na kraju da se ti proizvodi
prodaju na tržištu. S obzirom da je tržište posebnih oblika turizma, zahvaljujući
brojnosti, raznolikosi i karakteristikama ponude i tražnje, jedan od najuidnijih
delova turističkog tržišta potrebno je obratiti pažnju na proces strategijskog planiranja
proizvoda za ovo tržište/tržišta. U tom strateškom planiranju menadžeri se susreću sa
brojnim izazovima, odnosno faktorima koji utiču na uspešno planiranje proizvoda.
To su: 22
- destinacije predstavljaju promenjivi mozaik sistema vrednosti i učesnika;
svaki od učesnika na svoj način vidi budućnost razvoja destinacije što
otežava usvajanje strategija i često utiče na uspostavljanje kompromisa;
pored toga veliki uticaj na usvajanje planova i strategija ima i politika od
čije podrške često zavisi uspeh tih planova i strategija;
- usitnjenost ili fragmetacija turističke ponude koja nije homogena, već se
sastoji od niza malih privatnih poslova koji u velikoj meri sezonski posluju,
utiče na čest nedostatak stručnih kadrova u destinaciji i neslaganja između
javnog i privatnog sektora;
- faza u životnom ciklusu destinacije utiče na proces planiranja; u početnim
fazama razvoja nagli uspeh prividno čini digoročno planiranje nepotrebnim,
21 Ibid
22 Cooper C. (2002): Sustainability and tourism visions, VII Congreso Internacional del
CLAD sobre la Reforma del Estado y de la Administración Pública, Lisboa, Portugal.
23
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
dok u fazi opadanja destinacije nepostojanje pravih dugoročnih planova se
vezuje za smenjenje ukupnih troškova;
- pošto mnoge destinacije mere svoj uspeh brojem turista i prihodima od
turizma zanemarujući dugoročne ekološke i sociokulturne efekte vrlo često
nisu spremne da naprave kompromis između sadašnjeg stanja i budućih
potreba;
Butlerov životni ciklus turističkih destinacija primenjiv je i na destinacije
posebnih oblika turizma. Tako se u okviru jedne destinacije pojedini posebni oblici
turizma uvode kao faktor budućeg razvoja i uspeha destinacije, dok se u fazi opadanja
tih oblika vrši njihovo prestrukturiranje i uvođenje novih oblika radi ponovnog
oživljavanja turističke destinacije. Naravno da kroz životni ciklus destinacija
evoluira i menja se, često u toj evoluciji uvodeći nove turističke proizvode. Primer
životnog ciklusa za destinacije posebnih oblika turizma dat je na Slici 1.
Slika 1. Životni ciklus destinacija posebnih oblika turizma
Izvor: Ali-Knigt J.M. (2011): The role of Niche Tourism Products in Destination Development,
Doktorka teza
Na osnovu karakteristika životnog ciklusa destinacija posebnih oblika
turizma može se zaključiti da strategija razvoja destinacija koje vide šansu u
posebnim oblicima turizma mora imati jasne ciljeve i pravce, jer konkurencija na
svetskom turističkom tržištu ima za cilj visoki kvalitet uz razumnu cenu. Zbog toga
se turistička ponuda mora fokusirati na:
- nova tržišta (Azija, Pacik, Istočna Evropa),
- stvaranje specičnih proizvoda ,,kratkog odmora’’ ili ,,kraćih poseta’’ na
regionalnom nivou,
- kreiranju marketing strategije i njenom vremenskom i prostornom
usmeravanju kako bi informacija stigla do željenog potrošača,
- stvaranju interesantne i primamljive destinacijske ponude, kako bi turista
ostao duže ili poželeo da dođe ponovo.
U cilju izbora adekvatne strategija nastupa na turističkom tržištu pružaoci
usluga i kreatori proizvoda posebnih oblika turizma moraju da denišu segmente
i utvrde interne resurse kojima raspolažu. Tržišna segmentacija se sastoji iz dva
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
24
koraka. U prvom koraku se utvrđuje na koji način grupisati potencijalne turiste ili
tržišne segmente, dok se drugi korak sastoji u izboru ciljnih segmenata koji će biti
u fokusu poslovanja.23 Dakle, pretpostavlja se da se tržište sastoji iz većeg broja
različitih segmenata, te da destinacija treba da se opredeli za određene segmente kao
cilj, odnosno metu ka kojoj usmerava svoje poslovanje. Postoji nekoliko modela,
odnosno metoda segmentacije tržišta. Bez obzira o kojim metodama se radi njihov
cilj je da se:
- utvrdi vrednost i obim tržišta,
- da se utvrdi geografska rasprostranjenost turističkog tržišta u određenim
regionima i lokacijama, na koji način komunicirati putem marketinga i
promocije i kakve efekte pružaju,
- da se utvrdi da li su segmenti dovoljno veliki i da li postoji mogućnost
njihovog kombinovanja u slučaju da nisu kako bi se postigao kritičan nivo
nansijske stabilnosti određene kampanje,
- da se utvrdi trajnost tržišta i da se utvrdi da li je turistički proizvod dovoljno
prepoznatljiv i različit kako bi izdržao test vremena i konkurencije i
- da se utvrdi prednost u odnosu na konkurenciju u oblasti pružanja usluga i
destinacijskog proizvoda na ciljnim segmentima.
Bez dužeg zadržavanja na pojedinim metodama segmentacije i njihovog
detaljnijeg objašnjavanja biće navedena razmišljanja različitih autora o upotrebi
određenih metoda u segmentaciji turističkog tržišta. Timothy i Boyd24 navode
da menadžeri i marketari kao osnovu za segmentiranje tržišta upotrebljavaju
demografske, geografske i psihografske karakteristike potrošača na turističkom
tržištu. Brassington i Pettitt25 su proširili osnovu za segmentaciju i kao metode
segmentacije navode one koje su zasnovane ne samo na geografskim, demografskim
i psihografskim karakteristikama potrošača, već dodaju i geodemografsku
segmentaciju, segmentaciju na osnovu ponašanja potrošača i multivarijabilnu
segmentaciju koja u suštini predstavlja kombinaciju svih prethodnih metoda. Ovi
autori uvode multivarijabilnu segmentaciju jer smatraju da adekvatna segmentacija
u praksi ne može biti izvršena samo na osnovu jedne varijable ili promenljive nego je
potrebno uzeti nekoliko promenljivih prilikom segmentacije.26 Middleton prilagođava
ovu podelu i uvodi u upotrebu, odnosno dodaje, metode segmentacije zasnovane
na svrsi putovanja, na potrebama, motivaciji i koristima turista i segmentaciju na
osnovu cene. Mill i Morrison se u velikom delu slažu sa Middletonovom podelom,
ali segmentaciju na osnovu cene menjaju segmentacijom zasnovanom na kanalima
distribucije.
Bez želje za dubljim ulaženjem u problem izbora adekvatne metodologije za
segmentiranje tržišta biće navedena podela koju je dala Štetić, a u kojoj su segmenti
u okviru posebnih oblika turizma identikovani na osnovu ponašanja, želja i potreba
23 Page S.J., Hall C.M. (2003): Managing Urban Tourism, Prentice Hall, Harlow.
24 Timothy D.J., Boyd S.W. (2003): Heritage Tourism, Prentice Hall, Harlow.
25 Brassington F., Pettitt S. (2003): Principles of Marketing, 3rd edition, Prentice Hall, Harlow.
26 Middleton V.T.C., (2002): Marketing in Travel and Tourism, Butterworth Heinemann, Oxford.
25
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
turista. Po izvršenoj segmentaciji identikovani su sledeći segmenti: 27
- mladi optimisti – u ovaj segment spadaju studenti, školovani i tehnološki
obrazovani sloj turista koji grade uspešnu karijeru i vole da putuju,
- pogledaj me – ovaj segment uključuje mlade osobe željne istraživanja i
traganja koje još nemaju redovne obaveze i imaju dosta slobodnog vremena,
- vidljivo uspešni – stariji od 30 godina sa željom da budu slavni i lideri u
svemu što rade uključujući i putovanja,
- svesni zajednice – odgovorne i progresivne osobe koje svet posmatraju
globalno, koji žele da spreče globalne posledice i putuju u tom cilju i u želji
da šire svoje ideje,
- tradicionalisti – obuhvata srednju generaciju koja je uspešna i tradicionalna,
a koja je spremna da isproba i nešto novo, samim tim i nove oblike putovanja.
Ovih pet segmenata se izdvajaju kao najznačajniji za posebne oblike
turizma, ali svakako nisu i jedini. Moguća je i detaljnija segmentacija sa većim
brojem manjih segmenata koji bi bili adekvatni za pojedine niše u okviru posebnih
oblika turizma. Treba napomenuti da su posebni oblici turizma, zahvaljujući svojim
karakteristikama, izuzetno povoljni za usku segmentaciju i opsluživanje određenih
niša na turističkom tržištu.
Nakon izvršene segmentacije potrebno je utvrditi interne resurse i stanje
okruženja kako bi se odlučilo na dalje korake u nastupu na turističkom tržištu. Izbor
pravog segmenta je u direktnoj vezi sa internim resursima i dešavanjima u okruženju.
Koliko god je loše ne segmentirati tržište ili napraviti greške u segmentiranju, još
je lošije doneti odluku o nastupu na određenom segmentu bez detaljne analize
resursa kojima se raspolaže i analize stanja u okruženju. Ukoliko se ne uradi takva
analiza postoji velika verovatnoća da ponuđeni turistički proizvod neće odgovarati
izabranom segmentu.
Najčešće korišćen instrument u analizi internih resursa i spoljnih uticaja
jeste SWOT analiza (Strenghts, Weaknesses, Opportunities, Threats) putem koga se
sagledavaju interne jake i slabe tačke i šanse i opasnosti koje se nalaze u okruženju.
Osnovne koristi koje se mogu izvući iz ove analize za turističku destinaciju mogle bi
da se predstave kao mogućnost da28:
- destinacija na vreme postane svesna ekonomskih, političkih, pravnih, socio-
kulturnih i tehnoloških uticaja koji trenutno utiču, ili bi u budućem razvoju
događaja mogli da utiču na poslovanje destinacije ;
- spozna trenutna kretanja na onim tržištima na kojima destinacija nastupa,
misleći pri tome na veličinu tržišta, trendove koji su na njemu prisutni,
kanale distribucije destinacijskog proizvoda i promociju same destinacije ;
- postane svesno konkurencije i njenog stanja;
- destinacija sagleda svoje resurse u smislu trenutnog i budućeg rasta i razvoja
( njen trenutni položaj na turističkom tržištu i perspektivu u budućnosti ).
27 Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, Monograja, LI, Beograd
28 Holloway J.C. (2004): Marketing for tourism, 4th Edition, Prentice Hall, Harlow.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
26
Navedene koristi upotrebe SWOT analize se odnose na bilo koju destinaciju,
pa tako i na destinaciju posebnih oblika turizma, ali i na preduzeća turističke privrede
koja pružaju svoje usluge učesnicima u posebnim oblicima turizma. Postojanje
velikog broja mogućih segmenata, a samim tim i proizvoda na tržištu posebnih oblika
turizma stvara odrežene probleme, odnosno komplikuje SWOT analizu turističkih
proizvoda za posebne oblike turizma jer bi za svaku grupu proizvoda trebalo izvršiti
posebnu SWOT analizu. Razlog za to je postojanje razlika i specičnosti među
segmentima i grupama turističkih proizvoda. Međutim, moguće je izvršiti i zbirnu
SWOT analizu koja se bazira na zajedničkim karakteristikama, a na osnovu koje
je moguće uraditi detaljne analize po grupama. Upravo Tabela 2 prikazuje SWOT
analizu posebnih oblika turizma. Na osnovu ove SWOT analize moguće je izvršiti
dalju detaljniju analizu pojedinačnih oblika.
Tabela 2. SWOT analiza posebnih oblika turizma
Snage Slabosti
1. Otkrivanje skrivenih lepota i
vrednosti prostora
2. Valorizovanje prirodnih i
antropogenih motiva
3. Uključivanje lokalne
zajednice kroz zapošljavanje i
angažovanje stručnjaka
4. Ulaganje u nove razvojne
programe i lokalnu zajednicu
1. Nedovoljno poznavanje
prostora
2. Neadekvatna infrastruktura
unutar regiona
3. Neadekvatna promocija i
propaganda
4. Neobaveštenost turista o
destinaciji
5. Neobaveštenost lokalnog
stanovništva o značaju urizma
Šanse Opasnosti
1. Stvaranje sekundarnih
destinacija
2. Stvaranje izletničkih zona i
pravaca
3. Stvaranje oaze mira i
zadovoljstva u očuvanom
okruženju
4. Uključivanje novih kulturnih
sadržaja
5. Povezivanje turista sa
autentičnom lokalnom
zajednicom
1. Marginalizacija ranijih
aktivnosti stanovništva
razvojem turizma
2. Napuštanje tradicionalnih
delatnosti usled želje da se
izađe u susret turistima
3. Neusklađen razvoj turizma i
delatnosti lokalne zajednice
4. Neadekvatni korošćenje
prirodnih i antropogenih resursa
i njihovo ugrožavanje
Izvor: Prema Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, LI, Beograd, str. 9-10. i Todorović M., Štetić
S. (2009): Ruralni turizam, Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, str. 15-16.
27
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
U nastupu na turističkom tržištu marketing se koristi trima vodećim strategijama i to
strategijom segmentacije tržišta, strategijom diferenciranja proizvoda i strategijom
pozicioniranja. Tržište posebnih oblika turizma je karakteristično po tome da se
strategije segmentacije i diferenciranja podrazumevaju u nastupu na turističkom
tržištu, odnosno bez sprovođenja ove dve strategije ne može se govoriti o uspešnom
nastupu na tržištu posebnih oblika turizma. Drugim rečima, uska segmentacija, a
zatim kreiranje specičnog proizvoda za izabrani segment ili segmente je u osnovi
nastupa na tržištu posebnih oblika turizma. Na osnovu toga se može zaključiti da je
strategija pozicioniranja ključna u marketing nastupu i komuniciranju sa izabranim
segmentima.
Grabler pozicioniranje naziva tehnikom za vizuelizaciju percepcije
potrošača29. Middleton kaže da se putem pozicioniranja ,,podržava razvoj proizvoda
i rast tržišta kroz kreiranje i održavanje imidža ili percepcije među potencijalnim
potrošačima, ali i drugim učesnicima na tržištu’’30. Armstrong i Kotler31 kažu da se
pod pozicioniranjem smatra ,,ugrađivanje jedinstvenih koristi i razlika nekog brenda
u misli potrošača’’. I na kraju, Štetić, Šimičević i Nicić32 kažu da je pozicioniranje
,,način komuniciranja destinacije sa potrošačima sa željom uticaja na njihovo
donošenje odluke o putovanju’’. Na osnovu navedenih mišljenja i denicija može
se izvući jedna opšta denicija o pozicioniranju. Prema njoj pod pozicioniranjem se
podrazumeva komuniciranje destinacije sa potrošačima, a u cilju kreiranja slike ili
imidža u mislima izabranih segmenata radi stvaranja superiorne pozicije u odnosu
na konkurenciju.
Kao što je već naglašeno proces pozicioniranja ima važnu ulogu u nastupu
turističke destinacije na tržištu posebnih oblika turizma. Ključno kod posebnih
oblika turizma za pozicioniranje jeste odabir tržišta, odnosno segmenta na kome
želimo da nastupimo. U tom smislu potrebno je dati odgovore na sledeća pitanja:33
- Šta je važno za posmatrano tržište?
- Kako posmatrano tržište doživljava posmatranu destinaciju?
- Kako posmatrano tržište doživljava konkurenciju?
- Koje atribute destinacija treba da iskoristi kako bi se razlikovala od drugih
destinacija?
Tek kada se daju odgovori na ova pitanja može da se pristupi pozicioniranju,
odnosno izgradnji adekvatnog imidža destinacije za nastup na tržištu specičnih
oblika turizma i izvršiti njeno brendiranje.34
29 Page S.J., Hall C.M. (2003): Managing Urban Tourism, Prentice Hall, Harlow.
30 Middleton V.T.C., (2002): Marketing in Travel and Tourism, Butterworth Heinemann, Oxford.
31 Armstrong G., Kotler P. (2003): Marketing – an Introduction, Prentice Hall,New Jersey.
32 Štetić S., Šimičević D., Nicić M. (2009): Menadžment turističke destinacije, Srpsko
geografsko društvo, Beograd.
33 Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, Monograja, LI, Beograd.
34 Vujović S., Cvijanović D., Štetić Snežana, (2012): „Destinacijski koncept razvoja
turizma“, Monograja, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, 2012, ISBN 978-
86-6269-015-9, COBISS.SR-ID 194847756, UDK 338.48-4;
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
28
Oblici i vrste posebnih oblika turizma
U identikovanju i klasikaciji oblika i vrsta posebnih oblika turizma može se
primeniti nekoliko pristupa. Zbog karaktera ove monograje nećemo detaljno ulaziti
u pristupe klasikaciji jer se one međusobno mnogo ne razlikuju. Biće prikazane
dve najčešće klasikacije koje se u literaturi sreću. Prva klasikacija oblika turizma
izvršena je po pristupu prema kome se oni mogu podeliti na konvencioabnlni ili
masovni turizam i nove forme turizma. Ta klasikacija je data u okviru Tabele 3.
Tabela 3. Oblici turizma i turističke aktivnosti u okviru njih
Pristup Konvencionalni turizam Novi oblici turizma
Oblici turizma 3S – sunce, more i pesak
Alternativne forme turizma:
- Agroturizam
- Ekoturizam
- Kulturni turizam
- Snalaženje u prirodi
- Turistička kretanja
bazirana na prirodnom
okruženju
Planinski (zimski) turizam
Posebni oblici turizma:
- M.I.C.E.
- Primorski
- Religiozni
- Banjski i zdravstveni
- Obrazovni
- Sportski
- Avanture
Način organizacije
- Masovni turizam
- Individualci
- Društveni turizam
- Druga rezidencija
- Manje grupe turista
- Individualci
- Društveni turizam
Ponašanje turista - Indiferentni
- Potrošački nastrojeni
– uništavanje resursa
- Odgovorni
- Upotreba, a ne potrošnja
resursa
Stanje turističke
aktivnosti - Neodrživi turizam
- Zeleni turizam
- Ekonomski održiv
turizam
- Održivi turizam
Izvor: Spilanis I., Vayanni H. (2003): Sustainable Tourism: Utopia or Necessity? The Role of New
Forms of Tourism in the Aegean Islands, Journal of Sustainable Tourism 00(0), str. 1-23.
29
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Ovako izvršena klasikacija deli oblike turističkih kretanja na konvencionalne
oblike i nove oblike turizma. U konvencionalne oblike ubraja zimski i letnji turizam,
odnosno masovna turistička kretanja koje karakteriše uništavanje resursa i neodrživi
razvoj. U okviru novih formi kao podforme se navode alternativni i posebni oblici
turizma. Njih karakteriše odgovoran odnos turista i razvoj baziran na principima
održivog razvoja. Mišljenja smo da ne treba izdvajati takozvane aternativne
oblike turizma iz posebnih oblika turizma jer su navedeni oblici po svim svojim
karakteristikama deo posebnih oblika turizma. Ovakva klasikacija nije išla u detalje,
odnosno njeni autori su se zadovoljili osnovnim formama posebnih oblika turizma,
pre svega ukazujući na ključne razlike između njih i masovnog turizma. Svakako da
klasikacija može biti daleko detaljnije, posebno što u prethodnoj podeli nisu uvršteni
neke od najzastupljenijih formi posebnih oblika turizma kao što su wellness, lovni,
nautički, turizam trećeg doba itd.
Drugi pristup u podeli i klasikaciji posebnih oblika turizma se bazira na
prostoru u kome se odvijaju turistička kretanja i koji raspolaže resursima potrebnim
za razvoj pojedinih oblika, ali i na turistima koji su usmereni ka zadovoljenju
određenih specičnih potreba u okviru takvih prostora. Dakle, po ovom pristupu, ali
i po prethodno iznetim karakteristikama posebnih oblika turizma, prostor i potrebe su
dve osnovne determinante posebnih oblika turizma. Na osnovu karakteristika prostora
i turističkih potreba može se izvršiti detaljna klasikacija i u okviru nje izdvojamo
nekoliko osnovnih oblika kretanja koji su usmereni ka okruženju, kulturi, događajima.
Na taj način dobijamo pojavne oblike i vrste u okvru tih pojavnih oblika. Na Slici 2 dat
je prikaz pojavnih oblika i vrsta posebnih oblika turizma.
Uvidom u Sliku 2 može da se donese nekoliko bitnih zaključaka. Prvo,
vidi se da su posebni oblici turizma usmereni ka prostoru, kulturi i/ili događajima. U
okviru ova tri oblika postoji čitav niz različitih vrsta turističkih kretanja. Drugo, vidi
se da postoji jedna veoma široka grupa ostalih posebnih oblika turizma. Ako se bliže
pogledaju ove vrste vidi se da se one mogu poklopiti sa ostalim oblicima kretanja koji
su navedeni u okviru Slike 2. Drugim rečima, urbani turizam može da uključi u sebe
kulturni turizam, turizam trećeg doba, kongresni turizam i tako dalje. U okviru grupe
ostalih specičnih oblika turizma kao osnov diferenciranja uzet je prostor u okviru
koga se turisti kreću i način na koji se kreću. Pojedini autori čak rade detaljniju podelu
posebnih oblika turizma, pa tako Trauer vrši podelu u okviru koje vrste posebnih oblika
tretira kao pojavne oblike, a njihove manifestacije, odnosno podvrste kao vrste. Takva
detaljna podela je u skladu sa karakteristikama posebnih oblika turizma, ali možemo
zaključiti da se ona bazira na uskom segmentiranju i pre bi se reklo da identikuje
niše u okviru pojedinih posebnih oblika turizma nego što predstavlja drugačiji način
klasikacije i podele.
Po toj podeli avanture, koje su na slici 2 uvrštene u ostale specične oblike,
tretira kao pojavni oblik, a podvrste, kao na primer backpaking, splavarenje, biciklizam,
safari i boravak u divljini i slično, tretira ko vrste ovog pojavnog oblika. Po istom
autoru postoje tri grupe faktora koje utiču na aktivnosti segmenata unutar specičnih
oblika turizma. Te grupe deniše kao:
- Geografska lokacija segmenta,
- Smeštaj, transport i događaji i
- Anitet segmenata.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
30
Ove tri grupe faktora uzima kao ključne u formiranju ponašanja i aktivnosti koje
segmenti preduzimaju na svom putovanju i na osnovu njih izdvaja 8 segmenata ili
oblika posebnih turističkih kretanja. To su kretanja usmerena ka okruženju, kulturi,
hobiju, zdravlju, avanturi, gastronomiji, sportu i seksu. Zanimljivo je da ne tvrdi
da su to jedini posebni oblici turizma, već samo neki od mogućih uz ostavljanje
mogućnosti za dalju podelu od strane drugih autora. Ono što ističe kao ključno jeste
da se podela posebnih oblika kretanja dobija kombinacijom tri navedena faktora i
odgovorom na pitanje koje se postavlja turistima, a koje glasi ,, koja interesovanja
ili aktivnosti želite da ostvarite i na kom mestu to možete da učinite?’’. U odnosu
na turiste koji učestvuju u masovnim oblicima turizma i koji treba da odgovore na
pitanje gde da provedu odmor ističe se neizvesnost, rizik i lična inicijativa čija pojava
i predstavlja početak razvoja specičnih oblika turizma.35
Slika 2. Pojavni oblici i vrste specičnih oblika turizma
Izvor: Prilagođeno iz Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, LI, Beograd, str. 8. i Todorović M.,
Štetić S. (2009): Ruralni turizam, Geografski fakultet, Beograd, str. 14.
Prethodne podele nam govore da nijedna od njih nije konačna, odnsono da
sa razvojem tražnje i ponude kao i njihovih međusobnih odnosa na tržištu posebnih
oblika turizma može i mora doći do dalje segmentacije i pojave novih oblika koji su
u ovom trenutku ili u procesu nastajanja ili ih još tržište nije ni percipiralo. Ako samo
uzmemo primer kosmičkog turizma, koji je tek u povoju, možemo samo zamisliti
do kakvih promena i novih oblika kretanja može doći u okviru ovog za sada malog
tržišnog segmenta. To je u skladu sa iznetim stavom da je turizam i oblici kretanja
u okviru njega podložan konstantnim promenama koje su pod uticajem ukupnog
okruženja.
35 Trauer B. (2006): Conceptualizing special interest tourism – farmeworks for analysis,
Tourism Management 27, Elsevier, Oxford.
31
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
DUNAVSKI REGION SRBIJE
Dunav kroz Srbiju protiče u dužini od 588,5 km i ima mnogo veći značaj
za ukupna privredna i turistička kretanja u Republici Srbiji nego što bi se moglo
zaključiti na osnovu dužine njegovog toka. Praktično svi rečni tokovi Srbije teku
prema Dunavu, drumska i železnička mreža se dobrim delom oslanjaju na Dunav ili se
kreću ka Dunavu i najvažnije poljoprivredne površine se nalaze na obalama Dunava.
Kao druga po veličini i kao najznačajnija reka Evrope i jedan od panevropskih
koridora nosi mogućnost boljeg pozicioniranja dunavskog regiona Srbije na domaćem
i međunarodnom turističkom tržištu, ali i boljeg pozicioniranja Srbije kao turističke
destinacije.36 Prepoznatljivost Dunava kao hidrografskog objekta i pojma i širim
evropskim, pa čak i svetskim okvirima predstavlja šansu za izgradnju turističkog
brenda Srbije. U okviru monograje ukazaće se na odnose turizma i podunavskog
prostora i mogućnosti značajnijeg uključenja turizma u održivi razvoj turizma i
ukupnog prostora dunavskog regiona Srbije. Posebna pažnja će se ukazati na prirodne
potencijale koji se nalaze u okviru podunavlja, kao i na raznolikost prostora u okviru
dunavskog regiona čime se stvaraju pretostavke za razvoj posebnih oblika turizma.
To daje priliku da se iskoriste potencijali za revitalizaciju ruralnih prostora, ekasniji
plasman poljoprivrednih proizvoda i uključenje lokalnog stanovništva u turističke
tokove na strani turističke ponude. Karakteristike dunavskog regiona Srbije su takve
da omogućavaju uključivanje u različite oblike turističkih kretanja, od klasičnog
ruralnog turizma preko gastro turizma i vinskih tura, banjskog i planinskog turizma
do lovnog, ribolovnog i nautičkog turizma. Takve potencijale na relativno malom
prostoru traba iskoristiti kako bi se osigurao trajan i održiv razvoj i revitalizacija
posustalih ruralnih prostora u okviru ovog regiona.
Prednost dunavskog regiona u odnosu na druge delove Srbije leži i u činjenici
da se ovde nalaze glavni grad Srbije i glavni grad Autonomne pokrajine Vojvodine
(Beograd i Novi sad) uz još nekoliko naselja sa statusom grada (Sombor, Sremska
Mitrovica, Zrenjanin, Pančevo, Smederevo i Požarevac). I pored toga ne može se
poreći da ovaj prostor ima pretežno ruralni karakter. Kao takav on raspolaže sa
značajnim obradivim površinama koje se nalaze i u sastavu teritorije već spomenutih
gradova.
U okviru regiona najrazvijenije destinacije jesu Beograd i Novi Sad koji
su razvijeni gradski turistički centri i najposećenije destinacije ne samo u okviru
dunavskog regiona već i u Srbiji. Ovakvo stanje sigurno predstavlja odličnu polaznu
osnovu za dalji razvoj turizma unutar regiona, posbno kada se zna da ni potencijali ove
36 Cvijanović D., Vuković P., (2012): „Uloga marketinga u turizmu dunavskog regiona
Srbije“, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, 2012, ISBN 978-86-6269-010-4,
CIP 338.487:659.1, COBISS.SR-ID 193036300.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
32
dve destinacije nisu u punoj meri iskorišćeni i da postoji značajan prostor za napredak
i bolje rezultate. Međutim, akcenat bi u budućem razvoju trebalo staviti i na održivi
razvoj ruralnih prostora koji bi se u određenoj meri podstakao i kroz održivi razvoj
turizma u tim prostorima. Razlog za to je što dunavski region raspolaže specičnim
atributima za razvoj turizma u ruralnim područjima, odnosno raspolaže povoljnom
kombinacijom raznovrsnog prirodnog i sociokulturnog okruženja (očuvana životna
sredina, bogatstvo biodiverziteta, lokalna zajednica sa svojom kulturom, nasleđem
i gastronomijom). (Šimičević, Štetić,) Pored toga, Evropa je sa preko 200 000
domaćinstava i preko 2 miliona ležaja u ruralnom turizmu 37odavno prošla prvu
fazu razvoja ruralnog turizma i uveliko se suočava sa izazovima sledeće faze, koja
pored sve veće konkurencije, potrebe integracija unutar ruralnih prostora i izgradnje
partnerskih odnosa između učesnika u ruralnom turizmu (Štetić, Šimičević, Ćurčić,
2013) nosi i sve veći nedostatak kvalitetnih očuvanih prostora. Dunavski region
raspolaže takvim kvalitetnim i očuvanim prirodnim prostorima koje treba iskorisiti
kao konkurentsku prednost u daljem nastupu na turističkom tržištu. Pored prirodnih
resursa dunavski region raspolaže i zanimljivim materijalnim i nematerijalnim
nasleđem. Treba samo spomenuti ostatke nekih od prvih civilizacija na prostorima
Evrope koji se nalaze u ovom području (kultura Lepenskog vira, starčevačka i
vinčanska kultura), ostatke iz rimskog perioda, iz srednjovekovnog perioda, ostatke
iz austrougarskog i turskog carstva čiji su se interesi u dužem periodu preplitali
na ovom području, iz perioda borbi za ujedinjenje srpskog naroda i borbi protiv
okupatora u I i II svetskom ratu, pa sve do poslednje agresije NATO pakta. Burni
istorijski događaji i dešavanja na ovom prostoru su ostavili brojne tragove koji se
danas mogu valorizovati kroz turizam.
U okviru dunavskog regiona bi trebalo posebnu pažnju usmeriti ka značaju
međusobnih veza i odnosa održive poljoprivrede, održivog ruralnog razvoja i održivog
razvoja turizma. Kroz implementaciju ekološke, odnosno održive poljoprivrede
nastoji se sprečiti degradacija i toksikacija zemljišta, uvesti ekonomska isplativost
i društvena pravednost kroz satisfakciju i bonitet svih pripadnika lokalne zajednice
uključenih u proces.38 Usko povezano sa održivom poljoprivredom, ali i održivim
ruralnim razvojem je i upravljanje agrobiodiverzitetom koje se zasniva na očuvanju
divljih srodnika kulturnih useva, očuvanju tradicionalnih i ugroženih biljnih vrsta,
očuvanju tradicionalnih i životinjskih vrsta kompatibilnih divljem biodiverzitetu,
ali i neuzgajanih vrsta i vrsta koje podržavaju agroekosisteme i agrobiodiverzitet.39
Primenom održive poljoprivrede i upravljanja agrobiodiverzitetom može se u okviru
dunavskog regiona obezbediti osnova daljeg stabilnog održivog ruralnog razvoja,
a istovremeno se daju inputi koji se koriste u razvoju turizma unutar ovih ruralnih
područja. Tesnim povezivanjem ovih segmenata može da se obezbedi stabilan i
37 Štetić S. (2007): Posebni oblici turizma, Monograja, LI, Beograd
38 Cvijanović D., Cvijanović Gorica, Puškarić A., (2011): „Marketing i ekološka
polјoprivreda“, Institut za ekonomiku polјoprivrede, 2011, CIP 658.8, 631.147, ISBN
978-86-82121-96-1, COBISS.SR-ID 185934092.
39 Šimičević D., Štetić S. (2011): Značaj plasmana lokalne poljoprivrede kroz
specijalizovane gastro turističke proizvode, Ekonomika poljoprivrede, Specijalni broj 1,
str. 255-264.
33
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
dugoročan razvoj ruralnih područja dunavskog regiona koji će se oslanjati na njihovu
kompatibilnost i sinergiju. Na taj način se osigurava koncept dugoročnog održivog
razvoja ruralnih prostora i ruralnog turizma, a na bazi zdrave i očuvane životne
sredine, proizvodnji zdrave hrane i zdrave vode.40 Ovakvim integrisanim pristupom
održivom razvoju dunavskog regiona ispunjavaju se i osnovni ciljevi Strategije EU
za Dunavski region, a to su:41
- Povezanost i komunikacije – uključuje saobraćaj, plovidbu, saobraćajnu
infrastrukturu i energetiku;
- Zaštita životne sredine – kroz prevenciju rizika i održivo korišćenje
prirodnih resursa;
- Socio-ekonomski i institucionalni razvoj;
- Jačanje regionalne saradnje.
Navedeni principi su u skladu i sa principima u okviru nacionalnih strategija
Republike Srbije, a prvenstveno sa Strategijom razvoja turizma, Nacionalnom
strategijom održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara, i Nacionalnom strategijom
održivog razvoja.
Površina i opšte karakteristike Dunavskog regiona Srbije
Dunavski region Srbije predstavlja deo šireg evropskog prostora koji se nalazi na
obalama Dunava. Dunav protiče kroz 10 evropskih država u dužini od 2857km i
njegov sliv obuhvata 817 000 km2, a države koje pripadaju ovom slivu (18 država)
obuhvataju oko trećine površine Evrope. Izgradnjom sistema Rajna-Majna-Dunav
u dužini od 3505 km i povezivanjem Severnog i Crnog mora Evropa je po prvi
put postala plovna od severa ka jugu, a Dunav postaje svojevrsna kičma Evrope i
generator ukupnog privrednog razvoja kontinenta. Daljim povezivanjem sa plovnim
tokovima njegovih pritoka stvara se mreža plovnih puteva Evrope koja ima priritetan
značaj u daljim razvojnim planovima transportnih puteva EU, ali obuhvata i države
nečlanice poput Srbije. Na Karti 1 je prikazana teritorija sliva Dunava. Sliv Dunava
u Srbiji obuhvata preko 92% teritorije Srbije, odnosno sve reke crnomorskog sliva
na teritoriji Srbije ulivaju se u Dunav.
40 Vujović S., Jovanović S., Milanović M. (2011): Razvojni aspekti seoskog turizma,
Tematski zbornik sa VI Međunarodnog naučnog skupa Turizam i Ruralni razvoj, Trebinje
2011., str. 22-33.
41 www.mfa.gov.rs/sr/index.php/spoljna-politika/eu/regionalna-saradnja/eusdr
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
34
Karta 1. Površina sliva Dunava
Izvor: www.dunavskastrategija.rs
Govoreći o dunavskom regionu u Srbiji i prostoru koji on obuhvata može
se posmatrati u užem i širem smislu. Za uži prostor dunavskog regiona Srbije mogli
bi da uzmemo gradove i opštine koje se neposredno nalaze na levoj i desnoj obali
toka Dunava kroz Srbiju. Međutim, ovako usko posmatran prostor je neadekvatan
sa teritorijalnog, privrednog, kulturnog i demografskog stajališta jer čini samo
mali delić teritorije koja je neposredno vezana za obale Dunava. Stoga bi se kao
dunavski region Srbije trebao posmatrati širi geografski prostor koji korespondira
sa teritorijama upravnih oblasti koje se naslanjaju na obale Dunava kao i područja
grada Beograda kao posebne teritorijalne jedinice u Srbiji. Tako denisan prostor
dunavskog regiona obuhvata 8 upravnih oblasti (Zapadnobačka, Južnobačka,
Sremska, Srednjobanatska, Južnobanatska, Podunavska, Braničevska i Borska)
i grad Beograd. Ovaj prostor obuhvata 29329 km2 ili čak 33% ukupne teritorije
Republike Srbije. On se nastavlja na susedne regione u Mađarskoj, Hrvatskoj,
Rumuniji i Bugarskoj čime se stvaraju pretpostavke za dalju međugraničnu saradnju
kroz povezivanje potencijala i stvaranje širih regionalnih mogućnosti za privredni i
turistički razvoj.
35
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Karta 2. Dunavski region Srbije
Izvor: Prerađeno na osnovu Opštine i regioni u Srbiji, 2012. – www.stat.gov.rs
U okviru Tabele 4 data je površina, procenat poljopriveredne površine i
naselja u okviru upravnih oblasti koje pripadaju dunavskom regionu.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
36
Tabela 4. Površina, udeo poljoprivredne površine i naselja upravnih oblasti
dunavskog regiona Srbije u 2011.g.
Upravna oblast Površina u km2
Udeo
poljoprivrednog
zemljišta u % Broj naselja
Grad Beograd 3226 67,2 157
Zapadnobačka 2488 84,1 37
Južnobačka 4015 81,2 77
Sremska 3485 73,6 109
Sređobanatska 3257 87,2 55
Južnobanatska 4246 79,9 94
Podunavska 1250 83,6 59
Braničevska 3855 62,4 189
Borska 3507 48,4 90
Izvor: Opštine i regioni u Republici Srbiji, 2012, Republicki zavod za statistiku, www.stat.gov.rs
Na osnovu podataka iz Tabele 4 može se zaključiti da je dunavski region
Srbije pretežno ruralnog karaktera jer se udeo poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj
površini, po oblastima, kreće od 67% do 87%, a samo je u okviru Borske oblasti
ispod 50% (48,4%). Borska oblast ima manji procenat poljoprivrednog u ukupnom
zemljištu prvenstveno zbog morfologije terena, odnosno zbog pretežno planinskog
karaktera ove oblasti. Najveći deo dunavskog regiona čine ravnice s nadmorskim
visinama do 200 m, a samo se Sremska oblast, grad Beograd i Borska oblast ističu
planinskim reljefom, s tim što je u Sremskoj oblasti najveća nadmorska visina 539
m na Fruškoj Gori.42
Na osnovu iznetih podatak dunavski region ne možemo da posmatramo kao
jedinstvenu i celovitu prirodnu sredinu već kao polimorfan i polifunkcionalan prostor
koji pruža različite mogućnosti kada je u pitanju održivi razvoj turizma. Za potrebe
održivog razvoja ovog prostora i razvoja turizma u njemu treba spomenuti i etničku
raznolikost stanovništva koje tu živi, što sa sobom donosi niz raznovrsnih kulturnih
obrazaca i produkata kako materijalnog nasleđa, tako i nematerijalnog nasleđa, u
ovom slučaju prvenstveno mislimo na gastronomiju kao deo nematerijalnog nasleđa.
U okviru Tabele 5 prikazana je nacionalna struktura oblasti u okviru dunavskog
regiona.
42 Radović Gordana, Njegovan Z., Cvijanović D. (2011): “Razvoj agro-eko turizma u
zaštićenim područjima APV – prekogranična saradnja”, Special Issue-1 International
Scientic Meeting: Sustainable Agriculture and Rural Development in terms of the
Republic of Serbia Strategic goals Implementation within Danube Region – local
communities’ development, II Book, Institut za ekonomiku poljoprivrede Beograd, str.
325-330.
37
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Tabela 5. Nacionalna struktura stanovništva dunavskog regiona Srbije u
2011.g.
Upravna oblast
Ukupan
broj
stanovnika
Srbi Mađari Bunjevci Hrvati Romi Vlasi Ostali
Grad Beograd 1659440 1505448 1810 172 7752 27325 182 116751
Zapadnobačka 188807 122848 17576 2162 10879 3018 12 35330
Južnobačka 615371 445270 47850 368 10022 10482 14 101365
Sremska 312278 265272 3789 21 8758 5488 8 28942
Sređobanatska 187667 134264 23550 33 796 7267 7 21750
Južnobanatska 293730 208462 13194 30 1512 8025 123 62384
Podunavska 199395 188641 159 3 256 3312 17 7007
Braničevska 183625 155255 108 5189 4629 13238 10201
Borska 124992 97239 47 3 179 2244 13313 11967
Izvor: Opštine i regioni u Republici Srbiji, 2012, Republicki zavod za statistiku, www.stat.gov.rs
Sa više od 20 etničkih zajednica dunavski region ima potencijale da se
etnička raznolikost iskoristi za dalji održivi razvoj ruralnih prostora kroz očuvanje
njihove autentičnosti i socio-ekonomski razvoj uključivanjem u turističku ponudu
ovog regiona. Multietničnost kao bogatstvo lokalnih zajednica utiče na atraktivnost
boravka turista kroz upoznavanje sa različitim običajima i tradicijom, a na strani
turističke ponude stvara širinu u kreativnosti i stvaranju raznovrsnih aktivnosti u
okviru programa boravka turista.43
Prema poslednjem popisu iz 2011.g. prosečna starost stanovništva u okviru
Dunavskog regiona Srbije je oko 41 godine što je u skladu sa republičkim prosekom,
s tim što je brojnija ženska od muške populacije. Svi navedeni faktori prostora i
stanovništva dunavskog regiona ukazuju da se dalji razvoj ovog prostora može
bazirati na napred navedenim pretpostavkama o komplementarnom razvoju održive
poljoprivrede, održivog turizma, održivog razvoja gradova i ukupnog održivog
razvoja dunavskog regiona. Upravljanje prirodnim i antropogenim elementima
prisutnim na ovom prostoru mora se zasnivati na principima održivosti kako bi se
obezbedio nesmetani budući razvoj. Trenutno postoje konikti u ovom upravljanju
koji proističu iz često suprotnih interesa različitih učesnika, pa i u okviru razvoja
pojedinih oblika turističkih kretanja koja dele isti prostor (primer EXIT-a kao
značajnog događaja za razvoj manifestacionog i gradskog turizma u Novom Sadu i
potrebe očuvanja Petrovaradinske tvrđave).
43 Vuković P., Cecić Nataša, Cvijanović D. (2007): „Održivi turistički razvoj ruralnih
područja Srbije“, Ekonomika poljoprivrede, God./Vol. LIV, br./N0 2 (261-392), str. 369-
379. UDC 338.43:63 YU ISSN 0352-3462.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
38
Prirodni resursi Dunavskog regiona
Turistički resursi svojim komponentama utiču na atraktivnost motiva i odabir
turističkih destinacija. Atraktivnost u zavisnosti od svojih oblika može delovati
na širem ili užem području. Shodno tome možemo govoriti ostvaranju primarnih
ili sekundarnih turističkih destinacija. Na to utiče, pre svega, kvalitet prostora i
njegova ekipiranost za potrebe turista. Prirodni i antropogeni motivi koji se nalaze
u posmatranom prostoru, uz razvoj materijalne osnove za turizam utiču na stvaranje
turističkih destinacija sa većim ili manjim kvalitetom za turistička kretanja.
Turistička kretanja uslovljena prirodnim atraktivnostima sve su značajnija.
Zagađenost životne sredine uticao je na preraspodelu turističkih kretanja prema ekološkim
prostorima, i na taj način dala šansu za razvoj onih zemalja koja nemaju izlaz na more.44
Dunavski region, koji se prostire na trećni teritorije Republike Srbije, obiluje
prirodnim potencijalima koji se mogu iskoristiti u razvoju turizma ruralnih područja.
Najznačajniji prirodni potencijal čitave Dunavske regije je upravo reka Dunav.
Sa svojih 588,5 km dužine toka kroz Srbiju predstavlja jedan od najintersantnijih
prirodnih potencijala sa brojnim zanimljivostima rečnog toka i obala na kojima
se nalaze neki od najznačajnijih zaštićenih delova prirode, ne samo u Dunavskom
regionu nego i u Srbiji (Specijalni rezervati prirode Gornje Podunavlje i Deliblatska
peščara i nacionalni parkovi Fruška Gora i Đerdap). Tok Dunava bi mogao, prema
opštim karakteristikama reljefa, da se podeli na gornji ili panonski deo, koji se pruža
od ulaska Dunava u Srbiju kod Bezdana i levom obalom se završava kod ušća Nere
u Dunav i donji ili planinski (đerdapski) deo koji se pruža do ušća Timoka u Dunav.45
Pored toga bi mogli na desnoj obali Dunava da izdvojimo i sektor od Beograda
do Velikog Gradišta sa svojim karakteristikama. U okviru gornjeg toka Dunava
kroz Srbiju možemo, prema prirodnim karakteristikama toka, da izdvojimo dva
dela i to deo uz državnu granicu sa Republikom Hrvatskom i deo koji ide severnim
padinama Fruške Gore i nastavlja sve do Beograda, odnosno ušća Save u Dunav.
Prvi deo se odlikuje malim padom terena i brzinom toka od oko 4 do 5 km/h. To
je dalo uslove za formiranje niza meandara i plavnih područja sa rečnim ostrvima
i titskom vegetacijom. Zahvaljujući ovakvim prirodnim potencijalima proglašen
je i Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje. Tok Dunava koji ide severnim
padinama Fruške Gore odlikuje se brojnim kratkim planinskim tokovima koji se
ulivaju u Dunav i sa nekoliko većih ada od kojih se ističu Velika Ada, Šašićeva Ada,
Čerevićka Ada, Ostrvo ljubavi i Mačkov prud. Fruška Gora usmerava tok u pravcu
zapad-istok. Ovaj deo se završava kod ušća Tise u Dunav odakle Dunav teče ka
44 Milanović M., Cvijanović D., Cvijanović Gorica (2008): „Prirodni resursi – ekonomija,
ekologija, upravlјanje“, Institut za ekonomiku polјoprivrede, Beograd, br. Str. 301;
ISBN 978-86-82121-54-1; COBISS.SR-ID 147082508.
45 Štetić S. (2008): Turistička geograja, Visoka turistička škola, Beograd. Prema
pejsažno-prostornim karakteristikama moglo bi se izdvojiti nekoliko obalskih
sektora i to baranjski, bački, fruškogorski, sremski, gračanski, banatski, đerdapski i
mkrajinski sektor.
39
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Beogradu do ušća Save u Dunav gde se formiralo i Veliko ratno ostrvo. Sektor od
Beograda do Smedereva se odlikuje brdovitim obalama šumadijske grede i blago
zatalasanog pobrđa, a posle toga je donji deo doline Velike Morave i ušće ove reke
u Dunav. Najdinamičniji i najzanimljiviji deo toka Dunava kroz Srbiju predstavlja
đerdapski sektor sa Đerdapskom klisurom kao najvećom probojnicom Evrope.
Pored međunarodnog plovnog puta delovi akvatorije su određeni za sport, rekreaciju
i razonodu pa samim tim u tim delovima nije dozvoljena plovidba. Povezivanjem
Dunava i kanala hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav stvara se jedinstvena ponuda
Dunavskog regiona koja istovremeno utiče na međusobno povezivanje lokalnih
zajednica i celokupan ruralni razvoj.46 Pored Dunava od hidrografskih motiva važnih
za Dunavski region možemo izdvojiti tok reke Save sa 207 km plovnog puta u Srbiji,
reku Tisu, koja predstavlja najveću pritoku Dunava i plovna je u Srbiji u svojoj
ukupnoj dužini od 164 km i donji deo toka Velike Morave koji je plovan u dužini od
svega 3 km. Zajedno sa plovnim delovima Save, Tise, Begeja i Velike Morave dobija
se preko 1.700 km plovnih puteva koji čine plovnu mrežu Srbije i gotovo u celosti se
nalaze u okviru napred denisanog područja Dunavskog regiona. Time ovaj region
u Srbiji ima najznačajnije potencijale za razvoj određenih oblika turizma, kao što
je nautički turizam, a koje se mogu iskoristiti stvaranju polifunkcionalnog ruralnog
prostora i jačanja lokalne, regionalne i nacionalne ekonomije.
Osim Dunava, kao dominantnog prirodnog motiva oko koga se koncentriše
ukupna poljoprivredna, prerađivačka, transportna, turistička i ostala aktivnost
privrednih subjekata i stanovništva, posebnu pažnju treba usmeriti ka zaštićenim
prirodnim područjima koja se nalaze na ovoj teritoriji. Razlog za to leži u njihovoj
orijentisanosti ka Dunavu i relativno lakom povezivanju i uključivanju u turističku
ponudu s jedne i njihovoj lokaciji unutar izrazito ruralnih područja s druge strane.
Dva osnovna zakona koja se bave očuvanjem prirode u Republici Srbiji jesu
Zakon o zaštiti životne sredine i Zakon o zaštiti prirode. Ovim zakonima se uređuju
integralni sistem zaštite životne sredine i zaštita i očuvanje prirode, biološke, geološke
i predeone raznovrsnosti kao dela životne sredine. (Zakon o zaštiti životne sredine;
Zakon o zaštiti prirode) Prema Zakonu o zaštiti prirode u zaštićena prirodna dobra
spadaju zaštićena područja, zaštićene vrste i pokretna zaštićena prirodna dokumenta.
Sa aspekta značaja istraživanja prirodnih potencijala Dunavskog regiona posebnu
pažnju privlače zaštićena područja koja predstavljaju relativno prostrane geografske
prostore koji mogu da se valorizuju kroz turizam.47 Prema ovom Zakonu u zaštićena
područja spadaju:
- Strogi rezervat prirode,
46 Štetić S., Šimičević D., Stevanović S. (2012): Valorization of Serbian Waterways and
possibilities for Regional Cooperation in the Development of the Danube Region
Tourism u Danube Strategy – Strategic Signicance for Serbia, urednici Jeftić Šarčević
N. i Stojić Karanović E., Institute for International Politics and Economics, Beograd.
47 Vuković P., Cvijanović D., Gligić P. (2009): „Ekologija kao faktor jačanja turističke
konkurentnosti ruralnih područja Srbije”. Časopis „Tranzicija“, Vol. 10 No. 21-22.
Izdavači:Ekonomski institut Tuzla, JCEA Zagreb, NDAEB, IEP-e Beograd, FEAM
Bukurest; ISSN 1512 - 5785, UDK 330. 142. str. 61-70. http: //hrcak.srce.hr/index.
php?show=clanak&id_clanak_jezik = 55882.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
40
- Specijalni rezervat prirode,
- Nacionalni park,
- Spomenik prirode,
- Zaštićeno stanište,
- Predeo izuzetnih odlika i
- Park prirode.
U okviru Tabele 6 obuhvaćena su sva zaštićena područja u Dunavskom
regionu osim spomenika prirode koji obuhvataju veliki broj malih spomenika prirode
kao što su pojedinačna stabla ili grupe stabala. Najznačajniji za razvoj različitih oblika
turizma i celokupan održivi razvoj ovog područja jesu nacionalni parkovi i specijalni
rezervati prirode koji predstavljaju najprostranija i integralno zaštićena područja.
Nacionalni parkovi Fruška Gora, kao najstariji i Đerdap, kao najprostraniji nacionalni
park u Srbiji mogu biti pokretači ukupnog turističkog razvoja Dunavskog regiona.
Oba nacionalna parka su u neposrednoj vezi sa tokom Dunava kao najznačajnijim
vodenim koridorom u Evropi. Nacionalni park Fruška Gora je odlično pozicioniran
između Beograda i Novog Sada što utiče na njegov povećani izletnički potencijal,
dok Đerdap ima nešto lošiju perifernu poziciju u odnosu na glavne turističke tokove
u Srbiji, ali sa razvojem turističkih destinacija kao što je Srebrno jezero i razvojem
planiranih turističkih projekata u okviru i na prilazu nacionalnom parku, kao što
su uređenje lokaliteta Lepenski vir i planirano uređenje lokaliteta Golubački grad,
uz već postojeće antropogene i prirodne motive izuzetnih vrednosti omogućiće se
značajnija valorizacija prostora ovog nacionalnog parka.
Tabela 6. Zaštićena područja Dunavskog regiona Srbije (osim spomenika prirode)
Upravna oblast
Zaštićeno područje – vrsta i broj
Strogi
rezervat
prirode
Specijalni
rezervat
prirode
Nacionalni
park Zaštićeno
stanište
Predeo
izuzetnih
odlika
Park
prirode
Grad Beograd 2
Zapadnobačka 1
Južnobačka 4 4
Sremska 521
Srednjobanatska 21 1
Južnobanatska 1 1 1
Podunavska
Braničevska 1
*
Borska 1
*
*Nacionalni park Đerdap koji se prostire u dve upravne oblasti
Izvor: Registar zaštićenih područja Vojvodine - http://www.pzzp.rs; www.srbija.travel/priroda/
predeli-izuzetnih-odlika/
41
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
U Srbiji postoji i 42 IBA (Important Bird Area) područja, a od tog broja
u Dunavskom regionu se nalazi 21 IBA područje ili polovina svih u Srbiji. To su
Gronje Podunavlje, Karađorđevo, Titelski breg, ribnjak Bečej, Jegrička, Koviljski
rit, Fruška gora, Bosutske šume, Zasavica, Obedska bara, Dunavski lesni odsek,
Ušće Save u Dunav, Slano kopovo, Carska bara, Okanj i Rusanda, Vršački breg,
Deliblatska peščara, Zlotska klisura – Dubašnica, Dubovac – Ram, Đerdapska
klisura, Mala Vrbica. Pored toga Srbija raspolaže i sa 62 IPA (Important Plant Areas)
područja48 i 40 Odabranih područja za dnevne leptire ili PBA (Prime Butterry
Area). Od tog broja u okviru Dunavskog regiona nalazi se IPA područja i 8 PBA
područja. Takođe, u Srbiji postoji i 10 Ramsarskih područja koja se tako nazivaju
prema Ramsarskoj konvenciji usvojenoj 1971. godine u ramsaru u Iranu. Cilj ove
konvencije je zaštita močvarnih područja. Od 10 takvih područja čak 7 se nalazi
u okviru Dunavskog regiona. Ovih 7 područja ima površinu od oko 56800 ha. U
okviru Tabele 7 su navedena Ramsarska područja u okviru Dunavskog regiona.
Tabela 7. Ramsarska područja Dunavskog regiona
Ramsarko područje Godina proglašenja Površina (u ha)
Specijalni rezervat prirode Stari
begej – Carska bara 1996. 1767
Specijalni rezervat prirode Obedska
bara 1977. 17501
Specijalni rezervat prirode Slano
Kopovo 2004. 976
Labudovo okno 2006. 3733
Specijalni rezervat prirode Gornje
Podunavlje 2007. 22480
Specijalni rezervat prirode Zasavica 2008. 1913
Specijalni rezervat prirode Koviljsko-
Petrovaradinski rit 2012. 8292
Izvor: www.zzp.rs; www.ramsar.org
Pored navedenih zaštićenih područja Dunavski region raspolaže i sa
termomineralnim izvorima i banjama koje imaju dugu tradiciju, ali i ne toliko
dobru tržišnu poziciju, odnosno trenutno se može govoriti o njihovom lokalnom i
regionalnom značaju. U kombinaciji sa ostalim prirodnim potencijalima trebalo bi
da se snažnije pozicioniraju bar na domaćem turističkom tržištu.
Srbija raspolaže sa brojnim termomineralnim izvorima i procenjuje se da ima
između 600 i 1000 termomineralnih izvora. Samo na teritoriji Vojvodine se govori o
48 Simić D., Puzović S. (2008): Ptice Srbije i područja od međunarodnog značaja, LOA –
Liga za ornitološku akciju Srbije, Beograd.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
42
oko 350 termomineralnih izvora.49 S obzirom na bogatstvo ovih izvora veoma mali
broj je uređen i uključen u turističke tokove, u Dunavskom regionu svega 10 banja.
Pored orijentisanosti na pretežno domaće turističko tržište i neophodnosti ulaganja u
naučnotehnička dostignuća i savremene smeštajne kapacitete i prateće objekte može
se oceniti da su prateći prirodni i kulturno-istorijski elementi sredine očuvani, a to se
može reći i za banje Dunavskog regiona.
Kada su u pitanju geomorfološki prirodni potencijali mogu se izdvojiti
ostrvske planine, lesne zaravni i terase i peščare u panonskom delu Dunavskog
regiona, Avala i Kosmaj kao deo šumadijske grede i kraški reljef u okviru
Braničevske i Borske oblasti, odnosno područje Đerdapske klisure i planinskog
zaleđa. Avala (506 m), Kosmaj (628 m) i ostrvske planine u Panonskoj niziji
(Fruška gora sa 539 m i Vršačke planine sa 641 m) imaju odličan položaj u blizini
glavnih disperzivnih centara u Srbiji, osim nešto perifernijeg položaja Vršačkih
planina, a zahvaljujući svojoj visini i blagom terenu imaju odlične potencijale za
razvoj izletničkih kretanja. Najvažnija geomorfološka karakteristika Braničevske i
Borske oblasti jeste Đerdapska klisura koja se proteže u dužini od 100 km i ujedno
predstavlja severnu granicu ove dve upravne oblasti. Iznad Đerdapa se izdižu Miroč,
Veliki Greben i Šomrda, a zatim Veliki Greben, Veliki i Mali Krš, Crni Vrh, Deli
Jovan, i Homoljske planine. Pored planina u reljefu ovog dela Dunavske regije
treba izdvojiti i Dubašničku krašku površ i Kanjon Lazareve reke kao posebno
interesantne geomorfološke celine. Zahvaljujući naslagama krečnjaka u ovom delu
regiona postoje pećine i jame kojih nema u ostalim delovima Dunavskog regiona.
Upravo tu se nalaze neke od najdubljih jama Srbije kao što su Buronov ponor dubok
187 metara i dugačak 2925 m i Nemački ponor dubok 210 m i dugačak 3422 m.
(www.asak.org.rs) Najzanimljivija geomorfolška celina je Kanjon Lazareve reke
koji koji obiluje pećinskim oblicima (do sada je istraženo preko 220 pećina i jama), a
neke od najzanimljivijih su Lazareva pećina, Vernjikica, Hajdučica, a pored pećina u
ovom kanjonu imamo i druge pećine kao što su Rajkova pećina, Bogovinska pećina,
Ravništarka, Ceremošnja itd. Takve karakteristike reljefa čine ovaj deo Dunavskog
regiona izuzetno zanimljivim i omogućavaju razvoj različitih oblika turističkih
kretanja.
Navedeni prirodni potencijali treba da se iskoriste u ukupnom održivom
razvoju Dunavskog regiona kroz snažnije uključivanje u turističke tokove i
povezivanje sa lokalnom zajednicom. Bogatstvo prirodnih potencijala prisutnih
na ovom prostoru omogućava multimodalni pristup razvoju turizma kroz razvoj
različitih oblika turističkih kretanja koji će se oslanjati na prirodne karakteristike
prostora. Na taj način će se najbolje omogućiti ukupan održivi razvoj ovog prostora.
49 S. Štetić (2007), Turistička geograja Srbije, LI, ISBN8684887069, 9788684887063,
Beograd.
43
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Antropogeni resursi Dunavskog regiona
Područje Srbije vekovima i milenijumima bilo je izloženo turbulentnim
događajima, kretanjima naroda i kultura, kretanjima različitih vojski. Čitavo ovo
područje je bilo pod snažnim uticajima različitih civilizacija i kultura. Shodno
tome na području Srbije nalaze se brojni ostaci prošlosti, ali i zanimljivi običaji,
gastronomija i arhitektura koji su isprepletani na takav način da i dan danas utiču na
razvoj našeg savremenog društva i daju specičnu notu antropogenim turističkim
vrednostima Srbije. U Srbiji danas postoji 2452 nepokretnih kulturnih dobara koja
su svrstana u 4 grupe i to spomenike kulture (2138), prostorne kulturno-istorijske
celine (72), arheološka nalazišta (171) i znamenita mesta (71). Među njima se nalazi
582 kulturna dobra od velikog značaja i 200 kulturnih dobara od izuzetnog
značaja i to spomenika kulture (155), prostornih kulturno-istorijskih celina (11),
arheoloških nalazišta (18) i znamenitih mesta (16). Među kulturnim dobrima od
izuzetnog značaja deset je uvršteno na Listu Svetske kulturne i prirodne baštine.50
Spomenici kulture Srbije datiraju iz različitih perioda i obuhvataju
crkve, manastire, zgrade, kuće, tvrđave, dvorce, konake, spomenike i slično.
Neki od najznačajnijih spomenika kulture jesu Beogradska tvrđava, manastir
Đurđevi stupovi, Sopoćani, Studenica, crkva Lazrica, srednjevekovni grad Maglič,
Petrova crkva u Novom Pazaru i čitav niz ostalih. (www.heritage.gov.rs) Pored
spomenika kulture koji se nalaze na teritoriji srpske srednjovekovne države oni su
rasprostranjeni i na ostalim područjima uključujući i Dunavski region Srbije. Među
njim se nalaze brojni spomenici kulture u koje spadaju kako sakralni, tako i svetovni
objekti, među kojima se po atraktivnosti i lepoti ističu dvorac u Čelarevu, Bajši,
Velikom Središtu, Golubincima, Kulpinu, Novom Kneževu, Sremskim Karlovcima
i Vršcu (patrijaršijska i vladičanska rezidencije), Konaku, Hajdučici, Ečki, Sremskoj
Kamenici i drugim mestima51. Posebno atraktivno područje predstavlja područje
Fruške gore sa svojim manastirima Velika i Mala Remeta, Divša, Privina Glava,
Jazak, Ravanica, Grgeteg, Krušedol, Novo i Staro Hopovo, Kuveždin, Petkovica,
Šišatovac... Treba spomenuti kao zančajne celine i spomenike kulture Beogradsku
tvrđavu, Smederevsku i Golubačku tvrđavu koje predstavljaju značajne istorijske
celine i objekte kulturnog nasleđa.
Prostorno kulturno-istorijske celine obuhvataju gradske ambijentalne
celine, seoske ambijentalne celine, stara i istorijska jezgra gradova, groblja i
spomen groblja, etno parkove, memorijalne komplekse i slične celine koje imaju
istorijski značaj i/ili estetske vrednosti. Zahvaljujući preplitanju civilizacija,
uticajima, Austrougraske i Turske kao vodećih sila svog vremena koje su vladale
pojedinim područjima Srbije sreću se raznovrsna rešenja starih jezgara gradova i
njihove arhitekture. Jako prisustvo Turaka ostavilo je najviše traga u arhitekturi i
50 www.kultura.gov.rs; www.herirage.gov.rs; http://whc.unesco.org pristup 27.12.2013.
51 www.heritage.gov.rs; www.kultura.vojvodina.gov.rs , pristup 27.12.2013.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
44
dekoraciji52. Ipak među prostorno kulturno-istorijskim celinama najviše se ističu
ambijentalne celine, stara gradska jezgra i tvrđave koje se nalaze u severnim
delovima Srbije, Vojvodini i Beogradu. Tu spadaju Petrovaradinska tvrđava, staro
jezgro Zemuna, tvrđava u Baču, dvorac Marcibanji i slični objekti i celine koji se
odlikuju arhitektonskim rešenjima koja su važila u Mađarskoj i Austrougarskoj i
koja sežu od XIV do kraja XIX veka. (www.heritage.gov.rs) Treba još spomenuti
kao najatraktivnije Knez Mihailovu ulicu i Skadarliju u Beogradu, gradsko jezgro
Sremskih Karlovaca, staro jezgro Sombora – Venac i staro jezgro Novog Sada.
Tu preovladava pretežno arhitektura druge polovine XIX veka i početka XX veka
koja je bila karakteristična za tadašnje urbane celine Austrougarske, sa pojedinim
elementima zaostalim iz turskog perioda. Ovakve celine jesu deo interesovanja
turista koji posećuju gradske turističke centre i raspolažu ugostiteljskim kapacitetima
i suvenirnicama.
Na teritoriji Srbije nalazi se 171 arheološko nalazište, koja su proglašena
nepokretnim kulturnim dobrom, iz različitih istorijskih perioda. Arheološka nalazišta
na području Dunavskog regiona sadrže svedočanstva o postojanju ljudskih naseobina
još u doba paleolita pre više od 40 000 godina. Među najznačajnija arheološka
nalazišta spadaju ona sa ostacima najstarijih poznatih civilizacija u Evropi iz doba
mezolita i mlađeg neolita (Lepenski vir, Vinča, Starčevo, Gomolava, Kalakača itd.).
Lepenski vir ima izrazitu važnost u svetskim okvirima i predstavlja nalazište na
kome je pronađeno 136 objekata trapezoidnog oblika i specična skulptura ljudske
gure ribolikog oblika. Kultura Lepenskog vira razvijala se u periodu od 6500
g.pr.n.e. do 4500 g.pr.n.e. Pretpostavlja se da je upravo tu razvijeno i jedno od prvih
pisama u svetu. Nalazište je važno po tome što su tu uočeni prvi znakovi urbanizma,
arhitekture i skulpture. Pored arheoloških nalazišta i lokaliteta koji sadrže ostatke
prvih arhaičnih kultura Dunavski region raspolaže značajnim ostacima antičkog
perioda sa brojnim nalazištima iz rimskog perioda i nešto kasnijeg vizantiskog
perioda. Neki od najznačajnijih lokaliteta su Sirmium (Sremska Mitrovica), Basijana
(Ruma), Singidunium (Beograd), Viminacium (Kostolac), Lederata kao i čitav niz
lokaliteta u Đerdapskoj klisuri među kojima se po značaju ističi Trajanova tabla,
Diana, Pontes, ostaci trajanovog mosta i slično.53
U znamenita mesta u Srbiji spadaju memorijalni kompleksi, spomen
groblja, spomenici koji obeležavaju mesta značajnih događaja ili su posvećeni
značajnim pojedincima, mesta pojedinih bitki, i mesta značajnih događaja. Među
njima u okviru Dunavskog regiona možemo izdvojiti Spomen park Jajinci, mesto
zaključenja Karlovačkog mira iz 1699. godine, spomenik žrtvama fašizma na Keju u
Novom Sadu, Spomen kompleks Sremski front, grob Branka Radičevića na Stražilovu
i slično. (www.heritage.gov.rs) Kao samostalni turistički motivi bi teško mogli da
se značajnije valorizuju van domaćeg turističkog tržišta, ali se mogu ponuditi kao
komplementarni turistički motivi i na taj način se značajnije valorizovati i približiti
domaćim i stranim turistima.
52 Pavlović D.St. (2001): Naša kulturna dobra i turizam, Turistička štampa, Beograd.
53 Ibid i www.kultura.gov.rs; www.heritage.gov.rs, prostup 28.12.2013
45
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Tabela 8. Nepokretna kulturna dobra Dunavskog regiona od izuzetnog značaja
Tip NKD Naziv Opština
Spomenici
kulture Dositejev licej Stari grad
Konak Knjeginje Ljubice Stari grad
Beogradska tvrđava Stari grad
Konak kneza Miloša Savski venac
Kapetan Mišino zdanje Stari grad
Zgrada Muzeja 4. jula 1941. Savski venac
Zgrada ilegalnih partijskih štamparija Savski venac
Spomen kosturnica Lazarevac
Saborna crkva Stari grad
Spomenik neznanom junaku na Avali Voždovac
Spomen obeležje Despotu Stefanu
Lazareviću Mladenovac
Smederevska tvrđava Smederevo
Deo rimskog Limesa,Trajanova tabla i deo
puta Kladovo
Manastir Pokajnica Velika Plana
Tvrđava Golubac Golubac
Manastir Bođani Bač
Franjevački samostan Bač
Dvorac porodice Dunđerski Bačka Palanka
Kuća u Neštinu Bačka Palanka
Kuća u Bačkom Petrovcu Bački Petrovac
Manastir Beočin Beočin
Manastir Rakovac Beočin
Manastir Mesić Vršac
Crkva sv. Nikole Inđija
Manastir Velika Remeta Irig
Manastir Vrdnik-Ravanica Irig
Manastir Grgeteg Irig
Manastir Jazak Irig
Manastir Mala Remeta Irig
Sretenjska crkva Irig
Rumunska pravoslavna crkva Kovačica
Arača Novi Bečej
Ambari i kotobanje Pećinci
Kuća u Ogaru Pećinci
Manastir Divša (Đipša) Sremska Mitrovica
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
46
Tip NKD Naziv Opština
Patrijaršijski dvor Sremski Karlovci
Manastir Privina Glava Šid
Prevodnica “Šlajz” Bečej
Manastir Krušedol Irig
Manastir Novo Hopovo Irig
Manastir Staro Hopovo Irig
Crkva sv. Luke u Kupinovu Pećinci
Manastir Kuveždin Sremska Mitrovica
Manastir Petkovica Sremska Mitrovica
Stara srpska crkva sv. Stefana Sremska Mitrovica
Ambar sa kotobanjom porodice Lepšanović Stara Pazova
Ambar sa kotobanjom porodice Galečić Stara Pazova
Manastir Šišatovac Sremska Mitrovica
Crkva sv. Preobraženja Pančevo
Pravoslavna crkva Pećinci
Saborna crkva Sremski Karlovci
Almaška crkva Novi Sad
Uspenjska crkva Novi Sad
Crkva sv. Jovana Sombor
Srpska pravoslavna crkva Žabalj
Pravoslavna crkva Titel
Manastir Vojlovica Pančevo
Vladičanski dvor Vršac
Pravoslavna crkva Šid
Arheološka
nalazišta Vinča-lokalitet Beli breg Grocka
Rudna Glava Majdanpek
Lepenski Vir Majdanpek
Pontes Kladovo
Karataš Kladovo
Grad-Starčevo Pančevo
Basijana Ruma
Sirmijum Sremska Mitrovica
Židovar Vršac
Gomolava Ruma
Čelarevo Bačka Palanka
Titelski plato Titel
Viminacium Požarevac
Kraku Lu Jordan Kučevo
47
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
Tip NKD Naziv Opština
Znamenita
mesta Mesto Karlovačkog mira 1699.godine Sremski Karlovci
Mesto bitke kod Slankamena 1691.g. Inđija
Mesto bitke kod Petrovaradina 1716.g. Novi Sad
Memorijalni kompleks Kovačica
Mesto proboja na Sremskom frontu Šid
Radovanjski Lug Velika Plana
Prostorno
kulturno
istorijske
celine
Područje Knez Mihailove ulice Stari grad
Topčider Rakovica, Čukarica,
Savski venac
Područje oko Dositejevog liceja Stari grad
Gradsko jezgro Sremskih Karlovaca Sremski Karlovci
Tvrđava i podgrađe u Baču Bač
Izvor: www.heritage.gov.rs
U okviru antropogenih turističkih vrednosti ne možemo posmatrati samo
kulturno-istorijske vrednosti, odnosno kulturna dobra već i savremene forme i oblike
ljudskog stvaralaštva među kojima treba izdvojiti manifestacije i gastronomiju, ali i
turističke i ostale objekte sa specičnom i autentičnom tradicijom i arhitekturom. Srbija
je zemlja u kojoj se svake godine održava veliki broj manifestacija različitog karaktera
(sportskih, privrednih, zabavnih, kulturnih itd.) i one predstavljaju značajan turistički
potencijal. Jedna od najposećenijih i najpoznatijih manifestacija u Dunavskom regionu
je Exit, koji okuplja više desetina i stotina hiljada posetilaca, ali se pored njega održavaju
i manifestacije namenjene specičnim segmentima i među njima su značajnije BEMUS,
Novosadski Jazz festival, Guitar art festival, Festival džeza, Bojčinsko kulturno leto,
Beogradski festival piva i slično. (www.manifestacije.com) Pored kulturnih i muzičkih
manifestacija u okviru Dunavskog regiona postoje i lmske, gastronomske, dečije,
verske, a neke od najznačajnijih u ekonomskom i turističkom smislu jesu sajmovi,
kongresi i izložbe koje privlače posetioce iz zemlje i inostranstva. U okviru Dunavskog
regiona Srbije trenutno postoji oko 880 manifestacija različitog karaktera (Istraživanje
turizma u Podunavlju – Datourway) ili u proseku 2,2 manifestacije dnevno. To ukazuje
na prilično veliku konkurenciju među manifestacijama, a kako nemaju sve potencijal da
privuku veliki broj posetilaca trebalo bi ići na povećanje kvaliteta, obogaćivanje sadržaja
pojedinih manifestacija, planski razvoj i njihovo udruživanje ili spajanje kako bi se što
bolje plasirale na tržištu. To bi trebalo da vodi ka većem broju posetilaca i može uticati
na heterogeniju strukturu posetilaca.
Kratak uvid u antropogene turističke vrednsoti Dunavskog regiona nam je dao
sliku potencijala kojima raspolaže i njihovoj rasprostranjenosti u okviru ovog regiona.
Potrebno je izvršiti selekciju najznačajnijih turističkih vrednosti i uključiti ih u planski
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
48
razvoj turizma, kako bi se na najbolji način iskoristili u okviru posebnih oblika turizma.
Navedeni antropogeni turistički potencijali mogu da se plasiraju i kroz posebne oblike
turizma, bilo kao primarni motiv dolaska turista ili kao komplementarna ponuda tokom
njihovog boravka. Ovi potencijali su trenutno minimalno iskorišćeni, a mnogi od njih
su zapušteni i neprepoznati od strane menadžera u domaćim turističkim destinacijama,
Ispravnom politikom upravljanja i promocije mogu da ostvare značajne nansijske
rezultate (dovoljno je u ovom smislu navesti srednjovekovna utvrđenja i arheološke
lokalitete koji su u velikom broju zanemareni i zapušteni iako se stalno ukazuje na
mogućnost njihove valorizacije kroz turizam).
Šire kontaktno područje Dunavskog regiona
Uticaj Dunava na privredna, društvena i turistička kretanja u Srbiji je daleko širi
od napred denisanog prostora Dunavskog regiona. Iako je ovako denisan Dunavski
region u skladu sa administrativnom podelom u okvirima Republike Srbije može se
govoriti i o široj kontaktnoj zoni. odnosno zoni uticaja koja se širi i van Dunavskog
regiona. Ovi uticaji su prisutni zahvaljujući sociokulturnim, prirodnim i antropogenim
karakteristikama Dunavskog regiona i Srbije.
Dunav kao panevropski koridor VII ukršta se sa kopnenim Koridorom X
i jednim svojim delom ide paralelno sa njim. Značaj ova dva koridora za Srbiju je
nemerljiv. Oni povezuju Srbiju sa centralnom i zapadnom Evropom sa jedne i Crnim
morem i Azijom sa druge strane. Koridor X sa svojim dva krakom Xb ulazi u Srbiju
iz pravca Hrvatske i Mađarske i ide ka Grčkoj, odnosno krakom Xc ka Bugarskoj. On
povezuje sve države jugoistočne Evrope. Koridor X je postavljen duž trase antičkog
rimskog puta Via Militaris i obiluje antropogenim turističkim motivima koji se nalaze
duž ovog koridora. Ovo materijalno nasleđe datira od praistorije sa već spomenutim
nalazištima iz doba vinčanske i starčevačke kulture, preko rimskog perioda i
srednjovekovne srpske države, do perioda dominacije Turaka i na kraju savremene
srpske države. Delimično poklapanje i značaj oba koridora za razvoj Srbije utiču na
širenje uticaja duž koridora X i van Dunavskog regiona.
Pored infrastrukturnih karakteristika prostora bitni su i prirodni uslovi. Pod tim
se prvenstveno misli na pritoke Dunava čijim dolinama se širi uticaj i značaj Dunava
na privredu i turizam. Pre svega se misli na reku Savu i njenu desu obalu, odnosno
Mačvansku upravnu oblast koja je preko save i Kolubare tesno povezana sa Dunavom.
Pored save tu su i tok reke Tise koja je čitavom dužinom plovna kroz Srbiju, ali i mrežu
kanala Dunav-Tisa-Dunav čime se vrši snažan uticaj na ukupan privredni i turistički
razvoj severnobačke i Severnobanatske upravne oblasti. Privredni i turistički značaj
doline Velike Morave se u ovom trenutku ogleda kroz Koridor X koji tuda prolazi, ali
sama reka trenutno nema saobraćajnog, a usled zagađenosti ni turističkog potencijala.
Međutim, planovi na izgradnji kanala Dunav-Velika Morava-Južna Morava-Vardar-
Egejsko more koji se izradom studije izvodljivosti čine bliži nego ikad (prvobitni
planovi datiraju još u rimsko doba) mogu u velikoj meri uticati na aktiviranje ovog
prostora i u privrednom i u turističkom smislu.
U istočnoj Srbiji, pored jedinstvenih odlika reljefa, postoji i šira kulturna,
etnička i istorijska veza koja utiče na povezanost ovih prostora i van granica Dunavskog
49
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
regiona. Ona povezuje istočne delove Srbije u jedinstven prirodni i kulturni prostor, a
dolinom Timoka ovaj deo Srbije se i direktno povezuje sa tokom Dunava.
Na Karti 3 dat je prikaz šire kontaktne zone Dunavskog regiona koja je izvedena
na osnovu navedenih prirodnih, antropogenih, društvenih i saobraćajnih karakteristika.
Na taj način je sa Dunavskim regionom povezano još 8 upravnih oblasti čija je površina
21211 km2. Ukupna površina Dunavskog regiona i šire kontaktne zone zajedno iznosi
50540 km2 ili blizu 60% ukupne teritorije Republike Srbije. Eventualnom izgradnjom
kanala Dunav-Velika Morava-Vardar-Egejsko more ova zona bi se još više proširila i
uključila dodatne delove Srbije.
Karta 3. Šire kontaktno područje Dunavskog regiona
Izvor: Prerađeno na osnovu Opštine i regioni u Srbiji, 2012. – www.stat.gov.rs
51
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
MOGUĆNOSTI RAZVOJA POSEBNIH OBLIKA
TURIZMA U DUNAVSKOM REGIONU
Resursna osnova i stepen razvijenosti turizma u oblasti Podunavlja u
Republici Srbiji u ovom trenutku nije u korelaciji, izuzimajući Beograd i Novi Sad
koji predstavljaju najrazvijenije turističke destinacije u Srbiji. Prirodni i antropogeni
turistički motivi su daleko brojniji i kavlitetniji nego što bi se po trenutnom stanju
turizma to moglo zaključiti. Brojni razlozi su za to, od odnosa i sadržaja turističke
i kompletne ekonomske politike koja je vođena u bivšoj Jugoslaviji, a koja je bila
proklamovana kroz načelo da „treba razvijati masovni turizam, jer donosi najviše
prihoda“, što je uticalo na to da kontinentalni „potencijalni“ turističkih destinacija
nisu bili razvijani i vremenom su zanemarivani54 preko ekonomskog iscrpljivanja
Srbije krajem XX veka kroz sankcije UN i bombardovanje od strane NATO pakta, pa
sve do danas kada se najveće investicije u turističku infra i suprastrukturu usmeravaju
ka najvećim gradskim centrima u Srbiji. Ipak, poslednjih godina primetno je jačanje
svesti o potrebi ravnomernijeg teritorijalnog turističkog razvoja i naglašavanje
značaja posebnih oblika turizma u tom razvoju. Takva spoznaja je i planski usmerena
kroz donošenje nacionalne Strategije razvoja turizma, a ideje o potrebi ravnomernijeg
teritorijalnog turističkog razvoja kroz posebne oblike turizma su stavljene u planske
i strateške okvire i u okviru Prostornog plana Republike Srbije i niz regionalnih
i lokalnih prostornih planova, kao i u strategijama i master planovima za razvoj
turizma u pojedinim regionima i destinacijama.
Osnovna odlika velikog broja kontinentalnih područja je očuvana priroda i
veliki broj društvenih (antropogenih) resursa. Takvo stanje je i u okviru Dunavskog
regiona u kome je značajan broj prirodnih i antropogenih vrednosti stavljen pod
zaštitu države. Današnja nesrazmera u broju, atraktivnosti i položaju ovih potencijala
sa jedne i stepena razvoja turizma sa druge strane je rezultat, pre svega, nedovoljih
sredstava koja se investiraju u razvoj turizma i nedovoljne edukacije lokalnog
stanovništva koje često ne prepoznaje šanse razvoja turizma u svojoj sredini.
Dunav kao razvojna šansa, ne samo turizma nego i ukupnog privrednog
razvoja, je prepoznat u strateškim i planskim dokumentima u Republici Srbiji.
Svojom raznovrsnošću i raznovrsnošću predela kojima prolazi tok Dunava
54 Cvijanović D., Vuković P., (2012): „Uloga marketinga u turizmu dunavskog regiona
Srbije“, Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd, 2012, ISBN 978-86-6269-010-4,
CIP 338.487:659.1, COBISS.SR-ID 193036300.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
52
predstavlja jedan od najznačajnijih turističkih resursa u Srbiji.55 Dunavski region
Srbije, više nego bilo koji drugi deo Srbije, ima saobraćajne (Dunav kao Koridor VII
i Korido X), prirodne (prostrano geografsko područje sa reljefnim, hidrografskim,
klimatskim i biogeografskim vrednostima) i društvene (bogatstvo materijalnog
i nematerijalnog nasleđa, raznolika etnička struktura, značajan deo stanovništva
koji tu živi i glavni gradovi Republike Srbije i pokrajine) uslove koji predstavljaju
značajnu komplementarnu prednost u daljem turističkom razvoju.
Zbog kvantiteta i kvaliteta resursne osnove za razvoj turizma Dunavski
region predstavlja područje koje obiluje šansama za razvoj posebnih oblika turizma
koji će se bazirati na principima održivog razvoja. Insistiranje na principima održivog
razvoja i njihovo dosledno sprovođenje je jedina opcija koja će dati rezultate i koja
će obezbediti budući stabilan razvoj turizma u okviru ovog regiona.
Prirodni resursi u funkciji razvoja posebnih oblika turizma
u Dunavskom regionu
Srbija predstavlja područje bogato raznovrsnim oblicima reljefa, klime,
hidrograje i biogeografskih vrednosti koji su već delimično valorizovani u turizmu,
ali još više sa onim oblicima koji tek treba da se valorizuju u adekvatnoj meri. U
okviru Srbije mogu da se izdvoje dve velike makroceline i to su ravničarski sever
zemlje i brdoviti i planinski centralni i južni deo Srbije.56 Ova podela može da bude i
nešto detaljnija pa se tako mogu izdvojiti tri makroceline i to delovi Panonske nizije
na severu zemlje, planinsko-kotlinski deo u centralnom delu i Kosovsko-metohijska
kotlina na jugu.57
Dunavski region se najvećim delom nalazi u okviru ravničarskog severa
zemlje, odnosno smešten je na južnom obodu Panonske nizije, ali u njegov sastav
ulaze i delovi šumadijskih planina i deo karpatsko-balkanskih planina istočne
Srbije. Iako je Srbija izrazito brdska i planinska zemlja sa prosečnom nadmorskom
visinom od 545 m, a 66,75% zemlje čine visije, Dunavki region ima nešto drugačije
odlike i najveći deo regiona je sa nadmorskim visinama do 200 m. Čak je i u okviru
Beogradske oblasti prosečna nadmorska visina 132 m.n.v. iako je najveća visina 628
m na Kosmaju. Time je čak u 7 od 9 upravnih oblasti koje ulaze u sastav Dunavskog
regiona prosečna nadmorska visina niža od 200 m. To znači da je 75% teritorije
Dunavskog regiona sa prosečnim nadmorskim visinama manjim od 200 m.
Najinteresantniji oblici reljefa sa aspekta razvoja turizma jesu planine koje se
mogu valorizovati u razvoju sportsko-rekreativnog, ekskurzionog, ekološkog, lovnog
i ostalih oblika turizma. Srbija raspolaže sa čak 28 planinskih vrhova preko 2000 m
55 Štetić S., Šimičević D., S. Pavlović, (2013). Importance of transit tourism development
in Serbia, Scientic Conference »Science and Higher Education in Function of
Sustainable Development - SED 2013«, Užice
56 Strategija turizma Republike Srbije – Prvi fazni izveštaj (2006), Horwath Consulting
Zagreb, Ekonomski fakultet Beograd
57 Štetić S. (2008): Turistička geograja, Visoka turistička škola, Beograd.
53
Posebni oblici turizma dunavskog regiona Srbije
visine.58, ali se niti jedan od njih ne nalazi u ovom regionu. Najviši planinski vrhovi
se nalaze u okviru Braničevske i Borske oblasti gde se nalaze Karpatsko-balkanske
planine. Visine ovih planina se povećavaju od severa, odnosno od Đerdapa (Miroč
sa 768 m.n.v.) prema jugu, a najviša planina ovog sistema je Stara planina, ali se ona
ne nalazi u okviru Dunavskog regiona. Najviše planine u ovom planinskom sistemu
su Beljanica sa 1339 m.n.v. i Kučajske planine sa 1248 m.n.v., a zatim Deli Jovan i
Veliki krš koji imaju vrhove nešto više od 1100 m.n.v. Jasno je da zbog svojih visina
planine Dunavskog regiona ne mogu da se valorizuju kroz oblike zimskog turizma
jer snežni pokrivač nema dovoljnu debljinu za potrebe zimskih sportova, a i dužina
zadržavanja snežnog pokrivača je kratka. Sa promenama režima klime koja se očekuje u
narednom periodu ova dužina zadržavanja snežnog pokrivača će biti još kraća. Planine
Dunavskog regiona, pri tome se prvenstveno misli na Frušku Goru, Vršačke planine,
Avalu, Kosmaj i niže planine đerdapskog sektora imaju odlične prirodne predispozicije
za razvoj sportsko-rekreativnog, izletničkog, ekskurzionog, eko i turizma u okviru
očuvanih delova prirode u prolećnim, letnjim i ranim jesenjim mesecima.
Zanimljivo je istaći da nacionalni parkovi Fruška Gora i Đerdap obuhvataju
planinski prostor, a ističu se po raznovrsnosti i brojnosti prirodnih i antropogenih
turističkih vrednosti. Fruška Gora kao jedna od dve planine u Vojvodini predstavlja
najprostraniji planinski masiv u ravničarskom delu Srbije. Na području planine
je 1960. godine osnovan istoimeni nacionalni park koji je ujedno i naš najstariji
nacionalni park koji se danas prostire na površini od 25 393 hektara i sa zaštitnom
zonom od 66 090 hektara. S obzirom da se Fruška Gora nalazi izeđu dva najveća
grada u Srbiji, Beograda i Novog Sada, u blizini međunarodnog aerodroma Nikola
Tesla i na čak dva panevropska koridora (Koridori VII i X) ova planina ima izuzetno
povoljan geografski položaj i saobraćajnu povezanost i lako je dostupna domaćim i
stranim turistima. U smislu razvoja posebnih oblika turizma ova planina raspolaže
dobrom osnovom za prihvat turista različitih interesovanja. Pod uticajem prirodnih
potencijala mogu se razvijati različiti oblici jednodnevnih izleta, vikend putovanja
i rekreativnih kretanja gradskog stanovništva, čemu pogoduju karakteristike reljefa
i klimatske karakteristike koje su povoljne u većem delu godine. Na Fruškoj Gori
postoje odlične mogućnosti za kombinaciju prirodnih i antropogenih resursa pri
čemu i jedni i drugi imaju potencijala da budu primarni turistički motivi. Time se
dobija mogućnost kreiranja većeg broja turističkih proizvoda namenjenih tržištu
posebnih oblika turizma.
Nacionalni park Đerdap je još jedan nacionalni park koji se nalazi na
panevropskom Koridoru VII. I pored te činjenice ovaj nacionalni park nije adekvatno
saobraćajno povezan, pre svega drumskim saobraćajem. Saobraćajnice koje vode ka
Đerdapu su stare i male propusne moći, te bi izgradnja savremenijih saobraćajnica
značajno približila čitavo područje potencijalnim turistima i aktivnije bi mogao da se
uključi i na tržište posebnih oblika turizma, tim pre što raspolaže značajnim prirodnim i
antropogenim turističkim motivima. Nacionalni park Đerdap je osnovan 1974. godine
na površini od 63 500 hektara i obuhvata Đerdapsku klisuru koja predstavlja najveću
i najdužu probojnicu u Evropi. U okviru nacionalanog parka postoji 1100 biljnih vrsta
58 S. Štetić (2007), Turistička geograja Srbije, LI, ISBN8684887069, 9788684887063,
Beograd.
dr Snežana Štetić, dr Drago Cvijanović, dr Dario Šimičević
54
među kojima su posebno značajni tercijerni relikti kao što su mečja leska, jorgovan,
tisa, orah, srebrna lipa itd., a tu ima stanište i 150 vrsta ptica.59
Pored planina Dunavski region raspolaže i podzemnim oblicima reljefa,
a pećine predstavljaju najzanimljivije podzemne oblike reljefa koji se mogu
valorizovati u turizmu. U Dunavskom regionu pećine i jame se nalaze u okviru
karpatsko-balkanske mase koja je sastavljena od krešnjaka i dolomita i sreću se
na Miroču, Homoljskim planinama, Beljanici, Kučaju itd. Uređene pećine u Srbiji
godišnje poseti oko 150 000 posetilaca, pretežno u okviru ekskurzionih turističkih
kretanja i đačkih poseta. Prva pećina na teritoriji Srbije uređena za turističke posete
je bila Resavska pećina koja je u te svrhe uređena još 1972. godine. Ona se nalazi
u neposrednoj blizini Dunavskog regiona, odnosno u široj kontaktnoj zoni. Prema
tome može se reći da je tradicija uključivanja pećina u turističku ponudu u ovom