Biogas power plants in Croatia and the measures of the Winter Package EC

Abstract

This paper is based on the revised EU energy policy measures proposed by the European Commission in the so-called Winter Package, with special reference to biogas plants in the Republic of Croatia. An overview of the built biogas plants in Croatia is given, the technological framework for their functioning, the installed power and their contribution to the power supply in the country. Paper points to the importance of electricity and heat production from the biogas power plants and to the possibilities of framework for the future development of these power plants in the Republic of Croatia

Full text

CROATIAN ENERGY DAY
DAN ENERGIJE U HRVATSKOJ
26. / 26th
FORUM
ZBORNIK SAŽETAKA /
ABSTRACT COLLECTION
CROATIAN ENERGY ASSOCIATION
EUROPEAN COMMISSION WINTER PACKAGE –
IS IT AMBITIOUS ENOUGH TO MAKE RADICAL
CHANGES ON THE ENERGY MARKET?
ZIMSKI PAKET MJERA EUROPSKE KOMISIJE –
JE LI DOVOLJNO AMBICIOZAN ZA RADIKALNE
PROMJENE U RAZVOJU TRŽIŠTA ENERGIJE?

HRVATSKO ENERGETSKO DRUŠTVO
CROATIAN ENERGY ASSOCIATION
26. FORUM: DAN ENERGIJE U HRVATSKOJ
26
th
FORUM: ENERGY DAY IN CROATIA
ZIMSKI
PAKET
MJERA
EUROPSKE
KOMISIJE
–
JE
LI
DOVOLJNO
AMBICIOZAN
ZA
RADIKALNE
PROMJENE
U
RAZVOJU
TRŽIŠTA
ENERGIJE?
EUROPEAN COMMISSION WINTER PACKAGE – IS IT AMBITIOUS
ENOUGH TO MAKE RADICAL CHANGES ON THE ENERGY
MARKET?
17. studenog 2017. / 17
th
November 2017
Muzej suvremene umjetnosti, dvorana Gorgona / Museum of Contemporary Art, Gorgona Hall
Avenija Dubrovnik 17, 10 000 Zagreb

Izdavač / Publisher:
Hrvatsko energetsko društvo
Zagreb, Savska cesta 163
Priredili / Edit by:
Dr. sc. Goran Granić
Dr. sc. Branka Jelavić
Glavna i odgovorna urednica / Editor:
Dr. sc. Branka Jelavić
Pomoćnica glavne urednice / Assistant of the Editor:
Mr. sc. Sandra Antešević
Dizajn naslovnice / Cover design:
Martina Komerički Košarić, mag. oec.
Engleski prijevodi / English translations:
Mr. sc. Sandra Antešević
Lucija Krstanović, mag. ing. el. tech. inf.
Šimun Lončarević, mag. ing. mech.
Autorska prava / Copyright:
Hrvatsko energetsko društvo
Zagreb, Savska cesta 163
Za sve navode u člancima odgovorni su isključivo autori.
Authors are responsible for all statements made in their articles.

Sadržaj / Contents
PREDGOVOR .................................................................................................................................... 5
FOREWORD ...................................................................................................................................... 6
ŽIVOTOPISI PREDAVAČA / PRESENTERS CURRICULUM VITAE ......................................... 7
1. Goran Granić .......................................................................................................................... 8
2. Domagoj Validžić................................................................................................................... 9
3. Dalibor Pudić .......................................................................................................................... 9
4. Dubravka Brkić ...................................................................................................................... 9
5. Nijaz Dizdarević ................................................................................................................... 10
6. Dean Smolar ......................................................................................................................... 10
7. Nikola Ćupin ........................................................................................................................ 11
8. Neven Duić ........................................................................................................................... 11
9. Ilija Batas Bjelić ................................................................................................................... 11
10. Niko Malbaša ....................................................................................................................... 12
11. Igor Grozdanić ...................................................................................................................... 12
12. Ivan Krnić ............................................................................................................................. 12
13. Dubravko Sabolić ................................................................................................................. 13
14. Florijana Đedović ................................................................................................................. 13
15. Marijan Kalea ....................................................................................................................... 13
16. Milan Ivanović ..................................................................................................................... 14
17. Hrvoje Glavaš ....................................................................................................................... 14
18. Krunoslava Grgić Bolješić ................................................................................................... 14
19. Lana Andreis Nikolić ........................................................................................................... 15
20. Vladimir Potočnik ................................................................................................................ 15
SAŽETCI REFERATA / PAPER ABSTRACTS ............................................................................. 16
Goran Granić: Što bi nam trebao donijeti zimski paket .................................................................... 17
What will the Winter Package bring ................................................................................................. 17
Domagoj Validžić: Čista energija za svakog Europljanina – novi zakonodavni okvir EU ............... 17
Clean Energy for all Europeans – European Union’s New Legislative Framework ......................... 17
Dalibor Pudić, Nataša Mihajlović: Pogled europskih regulatora na energetski paket Čista energija
za sve Europljane .............................................................................................................................. 18
European Regulators’ Standpoint on the Energy Package – Clean Energy for all Europeans .......... 18
Krunoslava Grgić Bolješić, Lana Andreis Nikolić: Energetska unija: prijedlog uredbe o upravljanju
energetskom unijom - osnovni alat provedbe.................................................................................... 19
Energy Union: Proposal of the Decree for Managing Energy Union – Basic Implementation Tool 19
Neven Duić: Uloga prirodnog plina u energetskoj tranziciji ............................................................ 20
The role of Natural Gas in energy transition ..................................................................................... 20
Nijaz Dizdarević: Razvoj tržišta električne energije u EU u svjetlu mjera predloženih u Zimskom
paketu ................................................................................................................................................ 21
Development of the electricity market in the EU considering measures proposed by the Winter
Package ............................................................................................................................................. 21

Dean Smolar: Uloga nacionalnog sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije
(SMiV) u ispunjenju obveza koje donosi Zimski energetski paket EK i izmjena Direktive o
energetskoj učinkovitosti................................................................................................................... 22
The Role of System for Measuring and Verifying Energy Savings (SMiV) in Accomplishing
Winter Package Obligations and Changes in the Directive on Energy Efficiency ........................... 22
Nikola Ćupin: Demografski problem Hrvatske i Zimski paket......................................................... 23
Winter Package and demographic Problems in Croatia .................................................................... 23
Niko Malbaša: Trendovi i postignuća u svjetskoj energetici s obzirom na promicanje izgradnje
obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije stakleničkih plinova............................................... 23
Trends and Accomplishments in the Energy Sector in respect to the promotion of the development
of Renewable Energy Sources and reduction of the Greenhouse Gas Emissions ............................. 24
Dubravko Sabolić: Da li je politika elektroenergetskog sektora EU adekvatna? - ITC sustav kao
primjer lošeg dizajna ......................................................................................................................... 25
Is EU Policy in Power Sector adequate? - ITC system as an example of bad design ....................... 25
Florijana Đedović, Andreja Ana Lopac, Gordana Sekulić, Mate Lasić, Ivona Štritof: Projekti od
zajedničkog interesa EU - koristi za kompanije, Hrvatsku i regiju srednjoistočne Europe .............. 25
Projects of common Interest for the European Union – Benefits for Companies, Croatia and
Central-Eastern European Region ..................................................................................................... 26
Igor Grozdanić: Energetska tranzicija - ključni proces u gospodarstvu Republike Hrvatske ........... 26
Energy Transition – Key Process in Croatian Economy ................................................................... 27
Ivan Krnić: Strategija osnaživanja korisnika i prilagodbe tržištima u proizvodnji električne energije27
Customer Empowerment Strategy and Shaping Markets in the Production of Electricity Generation
Strategy ............................................................................................................................................. 28
Ilija Batas Bjelić: Uravnoteženo dostizanje nacionalnih ciljeva energetske politike kod održivih
energetskih sistema ........................................................................................................................... 29
Balanced National Energy Policy goals acomplishment with sustainable Energy Systems ............. 29
Igor Grozdanić: Poticanje energije iz obnovljivih izvora – izmjene austrijskog zakona o zelenoj
električnoj energiji ............................................................................................................................ 29
Subsidizing Renewable Energy – Changes in Austrian Law on Green Electricity ........................... 30
Milan Ivanović, Hrvoje Glavaš: Bioplinske elektrane u Hrvatskoj i mjere Zimskog paketa EK ..... 30
Biogas Power Plants in Croatia and Winter Package Guidelines...................................................... 30
Marijan Kalea: Udio elektrana na nestalne OIE i rezerva u instaliranoj snazi elektrana .................. 30
Share of Fluctuating RES Power Plants and Reserve in Power Plants’ installed Capacity .............. 31
Vladimir Potočnik: Projekt EE-RECRO ........................................................................................... 31
Project EE-RECRO ........................................................................................................................... 31
SPONZORI 26. FORUMA / 26
th
FORUM SPONSORSHIP………………………………………32

HED 26. Forum Zimski paket mjera Europske komisije –
Je li dovoljno ambiciozan za radikalne promjene u razvoju tržišta energije?
HED 26
th
Forum European Commission Winter Package –
Is it ambitious enough to make radical changes on the Energy Market 6
FOREWORD
Ahead of us is the 26th Forum of the Croatian Energy Society with the topic: EUROPEAN
COMMISSION WINTER PACKAGE – IS IT AMBITIOUS ENOUGH TO MAKE
RADICAL CHANGES ON THE ENERGY MARKET? At the end of the last year, the
European Commission presented a new package of measures for the reformation of the
power sector. The question is whether these measures is ambitious enough to remove all
the noted shortcomings in the functioning of the energy market and the implementation of
the climate policy.
I believe that the energy policy so far was a set of market principles, administrative
measures and partial solutions that did not have synergy effect, and the consequences of
some of the measures caused great technological and economic problems and almost
prevented the implementation of the particular policies. Therefore, the expectations of the
new Package are to unambiguously define climate and energy policy, replace
administrative and only partial (isolated) solutions, and to achieve greater synergy between
the policies.
Since the great transition period is ahead of us, we cannot make conclusions for the future
based on experiences of others. Every experience is a consequence of technological,
energy, financial and legal relations and without knowing the context it is difficult to make
any recommendations and conclusions. The key influencing factor that will determine the
future of energy relations stems from the climate, CO
2
and other greenhouse gas emissions,
whose reduction plan will determine the future development of the power sector. That’s the
reason why thorough and scientifically demanding energy analyses are needed, as a ground
for the development plans.
Creating a unique energy and climate policy is a call for an overall contribution to
technological development, new approaches, and new energy-related dynamics. Only the
economically self-regulating model, without any or with minimal administrative influence,
can lead to the achievement of climate policy goals without causing major problems in
certain segments or policies of the power sector.
This forum should contribute to understanding of the offered solutions in the Winter
Package and creation of the new ideas for the changes of higher quality in the power
sector, we are all interested in.
Zagreb, 17
th
November 2017
Chairman of the Croatian Energy Association
Goran Granić, PhD

Bioplinske elektrane u Hrvatskoj
i mjere Zimskog paketa EK
Milan Ivanović 1, Hrvoje Glavaš 2
1Panon - institut za strateške studije Osijek, Hrvatska
2Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Hrvatska
*Autor za korespodenciju. E-mail: milanivanovi4@gmail.com
Sažetak
U radu se polazi od mjera revidirane energetske politike EU, koje je Europska komisija
predložila u tzv. Zimskom paketu, s posebnim osvrtom na bioplinske elektrane u Republici
Hrvatskoj. Daje se pregled izgrađenih bioplinskih elektrana u Hrvatskoj, tehnološki okvir
njihova funkcioniranja, instalirana snaga i njihov doprinos elektroenergetskoj opskrbi u zemlji.
Ukazuje se na važnost proizvodnje električne energije i korištenja topline iz bioplinskih
elektrana te na moguće okvire budućeg razvoja ovih elektrana u Republici Hrvatskoj.
Ključne riječi: Bioplin, Bioplinske elektrane, Cijene električne energije, Proizvodnja
električne energije, Zimski paket EK
Biogas power plants in Croatia and the measures
of the Winter Package EC
Abstract
This paper is based on the revised EU energy policy measures proposed by the European
Commission in the so-called Winter Package, with special reference to biogas plants in the
Republic of Croatia. An overview of the built biogas plants in Croatia is given, the
technological framework for their functioning, the installed power and their contribution to the
power supply in the country. Paper points to the importance of electricity and heat production
from the biogas power plants and to the possibilities of framework for the future development
of these power plants in the Republic of Croatia
Keywords: Biogas, Biogas power plants, Electricity prices, Electricity generation,
Winter package EC
1. Uvodne napomene
Europska komisija je 30.11.2016. predstavila prijedlog mjera nove energetske politike
(tzv. Zimski paket) sa ciljem očuvanja konkurentnosti EU u tranziciji prema čistoj energiji.
Koncipirano je više od 40 mjera koje su u funkciji tri temeljna cilja:
a) prioritet energetskoj učinkovitosti i performansama u zgradarstvu, industriji i prijevozu,
b) postizanje globalnog vodstva u području energije iz obnovljivih izvora i
c) uspostavljanje zajedničkog energetskog tržišta EU te osiguravanje primjerenih rješenja
za potrošače energije.
Postavljeni su i novi ciljevi glede smanjenja emisija stakleničkih plinova, a povećanja
energetske učinkovitosti te udjela obnovljvih izvora energije u ukupnoj potrošnji. Predložene
mjere su na pravcu nastavka reforme EU energetskog sektora za područja tržišta električne
energije, energetske učinkovitosti, učinkovitog korištenja energije u zgradarstvu, prometu i
industriji. Za OIE je vrlo važna činjenica da se predlaže ukidanje prava prvo-otkupa. Zimskim
paketom EK pokreće se, dakle, redizajn tržišta i gospodarenja energijom, a po prvi put se
uvodi jedinstveno planiranje klimatske i energetske politike. Europska komisija je obrazložila
predložene mjere te izložila nove poglede na cijene i troškove energije, te nužnost ubrzanja
inovativnosti na području čiste energije 1].
U ovom radu se ukazuje na važnost bioplinskih postrojenja te razmatraju mogući
okviri njihovog poslovanja u novim uvjetima koji se očekuju u narednom razdoblju.

2. Proizvodnja bioplina u Europskoj uniji
Značajnija izgradnja postrojenja za korištenje bioplina i razvoj tehnologija za ove
proizvodnje u EU počinje 1990-tih godina, a vrlo ozbiljna razvojna politika u ovom sektoru
započela je donošenjem niza strateških dokumenata EU glede energetskog razvoja i
ekoloških politika, 2], 3]. Tako je Direktiva o odlagalištima otpada (1999/31/EZ) pridonosila
EU ciljevima proizvodnje bioplina; zemlje članice su morale smanjiti količinu biorazgradivog
otpada koji se odlaže na odlagališta. Direktiva 2008/98/EZ o otpadu poticala je oporabu i
ponovnu uporabu otpada, a Direktiva o obnovljivoj energiji (2009/28/EZ) je pridonijela
promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora; definiran je i cilj od 20% OIE u ukupnoj
finalnoj potrošnji energije u 2020. godini, 4], 5], 6].
Većina zemalja članica EU je - u okviru nacionalnih akcijskih planova za obnovljivu
energiju - razradila programe razvoja proizvodnje bioplina na temelju povlaštene otkupne
cijene (feed-in tarife), zelenih certifikata ili isplatom poticaja za korištenje energetskih usjeva.
Poticanje Feed-in tarifama
se razlikuje u zemljama EU,
a ovisi o: (1) supstratu koji
se koristi, (2) veličini postro-
jenja, (3) iskorištenju toplin-
ske energije i (4) transportu
sirovine. Te su mjere dale
rezultate i u EU je značajno
porasla proizvodnja i koriš-
tenje bioplina; slika 1.
Figure 1
Primary biogas
production in EU 28;
106 toe 7
Proizvodnja bioplina je porasla od 665 milijuna tona ekv. nafte (toe) u 1990. na 15,6
milijardi toe u 2015. godini. Tri su zemlje najveći proizvođači bioplina u EU; Njemačka (50%
od ukupne EU proizvodnje), Velika Britanija (14%) i Italija (12%). U zemljama EU se u 2010.
godini 52 % bioplina proizvodilo iz poljoprivrednih supstrata, 36% iz deponija smeća
(deponijski bioplin) i 12 % iz obrade otpadnih voda. Velika Britanija je u EU najveći
proizvođač bioplina iz obrade otpadnih voda 8].
3. Bioplinske elektrane u Republici Hrvatskoj
Uvjeti za isplativo korištenje OIE i kogeneracije u RH postoje od 2007. godine. Sustav
poticaja otkupnim cijenama u Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz OIE i
kogeneracije omogućio je isplativost investicija. Osim proizvodnje energije za vlastitu
potrošnju proizvedena električna energija se isporučuje i u javnu mrežu - što korespondira sa
strateškim ciljem energetske politike RH; 35% OIE u neposrednoj proizvodnji električne
energije do 2020. godine, 9 . U narednih devet godina izgrađeno je i pušteno u rad 26
bioplinskih elektrana (Bpe) ukupne snage 29,4 MWel te još dvije elektrane – jedna na
deponijski plin i jedna na plin iz obrade mulja otpadnih voda (Edp) ukupne snage 5,5 MWel;
slike 2 i 3. Prema stanju na dan 31.12.2016. Hrvatski operator tržišta energije (HROTE)
potpisao je 25 ugovora za projekte izgradnje novih bioplinskih elektrana ukupne snage
25.785 kW, 10].

Figure 2
Number and installed
power (el.) of biogas
plants (Bpe) in the
Republic of Croatia
10 11
Figure 3
Number and installed
power (el) of the landfill
biogas plants (Edp) in
the Republic of Croatia
10 11
Hrvatska proizvodnja bioplina u međunarodnim okvirima prikazana je slikom 4. Za
usporedbu su odabrane neke nama susjedne zemlje; Italija (1,9 milijardi toe) i Austrija (300
milijuna toe) su daleko iznad okvira usporedbe s RH, a u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori
još nema registrirane proizvodnje bioplina. Hrvatska ima proizvodnju bioplina u razini
Slovenije, pet puta veću
od Srbije, ali duplo ma-
nju proizvodnju od Ma-
đarske, 10 , 11 .
Figure 4
Biogas production in
Croatia (Hr), Hungary,
Slovenia and Serbia
(000 toe) 7
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
Hr
Hu
Sl
Sr

3.1. Elektrane na OIE u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska je početkom 2000-tih godina usvojila više dokumenata kojima je
svoju energetsku politiku prilagođavala EU okvirima; tako je izgrađen sustav poticanja
proizvodnje električne energije iz OIE i visokoučinkovitih kogeneracija koji je u primjeni od 1.
7.2007. 12 , 13 . Od te godine počinju aktivnosti na izgradnji elektrana na OIE u Hrvatskoj;
do kraja 2016. godine izgrađeno je i pušteno u rad 1.294 postrojenja za proizvodnju
električne energije na OIE ukupne snage 640 MWel; tablica 1.
Tablica 1. Elektrane na OIE s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne
energije po Tarifnom sustavu, a čija su postrojenja u sustavu poticanja
- elektrane na mreži - stanje 31. prosinca 2016.
No
RES plants
No
plants
Total
power (kW)
Average
power (kW)
Share
of No
Share of power
in RES plants
1.
Solar
1.219
49.479
41
94,2%
7,7%
2.
Hydro
11
3.885
353
0,9%
0,6%
3.
Biomass
12
25.955
2.163
0,9%
4,1%
4.
Biogas
26
30.435
1.171
2,0%
4,8%
5.
Landfil
2
5.500
2.750
0,2%
0,9%
6.
Wind
18
412.000
22.889
1,4%
64,3%
7.
Cogeneration
6
113.293
18.882
0,5%
17,7%
8.
Total RES plants
1.294
640.547
495
100%
100,0%
Izvor: 10
Sve elektrane na OIE u Hrvatskoj proizvele su u 2016. g. 1.726 GWh električne
energije, a 28 boplinskih elektrana - ukupne snage 39,5 MWel - proizvelo je i isporučilo 210
GWh električne energije u elektroenergetski sustav RH što je 12% od proizvedene električne
energije u OIE elektranama.
Figure 5
Share of biogas plants in
installed power (el) and
generation of electricity in
total capacities of RES plants
in the Republic of Croatia
10 11
U proizvodnji električne energije na OIE u Republici Hrvatskoj najveći je udio vjetro-
elektrana (VE=59%) i kogeneracijskih postrojenja (KgP=14 %) od ukupne proizvodnje OIE.
Male hidroelektrane (HE), fotonaponske elektrane (FN), elektrane na bioplin (BPE) i biomasu
(EBM) u ukupnoj proizvodnji električne energije iz OIE u RH zastupljene su sa 27%; slika 6
prikazuje dinamiku njihove proizvodnje električne energije po mjesecima u 2016. godini.
Posebno treba ukazati na prosječnu instaliranu (el.) snagu proizvodnih postrojenja u
elektranama na OIE u Republici Hrvatskoj; najveću prosječno instaliranu (el.) snagu po
jednoj elektrani u 2016. godini imaju vjetroelektrane i kogeneracijska postrojenja, a najmanju
snagu imaju fotonaponske i hidroelektrane; tablica 1 i slika 7.

Figure 6
Electricity generation in
hydro power plants (HE),
photovoltaic power plants
(FN), biogass (BPE) and
biomass (EBM) power
plants in Croatia - by
months (MWh)
10 11
Figure 7
Average installed
power (el) per RES
power plant in the
Republic of Croatia
by type of RES (kW)
10 11
3.2. Bioplinske elektrane u novim uvjetima
U novim uvjetima poslovanja s naglašenim tržišnim kriterijima i konkurentskim
cijenama – kako se očekuje – bioplinske elektrane u Hrvatskoj će se morati prilagoditi i
poslovati u EU okvirima. No, postoji više razloga za optimizam u tim novim okvirima. Prije
svega bioplinske elektrane nisu u pukoj funkciji proizvodnje samo električne energije (kao
sunčane ili vjetroelektrane) 12 . Njihova je misija povezana i sa zbrinjavanjem stočnog
gnoja, otpadnih voda te biorazgradivog komunalnog otpada 13 . Ta ekološka dimenzija ima
svoju cijenu koja može pridonijeti optimizmu. Isto tako, i proizvodnja topline ima sasvim
konkretne ekonomske potencijale kao i ostatak iz procesa proizvodnje – digestat - što su
novi doprinosi optimizmu za budućnost 14 . Ne treba sasvim odbaciti ni mogućnosti koriš-
tenja bioplina u lokalnom javnom prijevozu i komunalnom transportu – što neke skandi-
navsjke zemlje koriste već godinama 3 . U tranzcijskim zemljama gdje su naglašeni demo-
grafski problemi i procesi emigracije radno sposobnog stanovništva treba uzeti u obzir i
direktno zapošljavanje kao i indirektne ekonomske koristi za poljoporivrednike-kooperante.
U tim okivirima trebaju se lokalni nositelji projekata bioplinjske proizvodnje organizirati
u svojevrsne konzorcije te u suradnji sa stručnim i znanstvenim timovima postaviti etapne
programe za razvoj poslovanja u novim uvjetima.

4. Zaključne napomene
Postavljeni tarfini sustav i sistem poticanja izgradnje postrojenja za lokalnu uporabu
obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj – u našoj analizi glede bioplinskih elektrana
- već više godina daje dobre rezultate:
a) U razdoblju od 2009. do 2016. izgrađeno je u Republici Hrvatskoj 28 bioplinskih elektrana
ukupne (el.) snage 35,9 MW.
b) Proteklom razdoblju ove su bioplinske elektrane proizvodile i isporučivale u elektro-
energetski sustav zemlje u prosjeku 10-tak posto električne energije proizvedene u OIE
elektranama. U 2016. godini ova je proizvodnja iznosila 210 GWh.
c) Na ovaj je način Republika Hrvatska postigla novi razvojni korak glede proizvodnje bio-
plina i ekološkog zbrinjavanja stajskog gnoja u odnosu na više susjednih zemalja.
d) U projektiranju, izgradnji, puštanju u pogon ovih bioplinskih elektrana značajno je sudje-
lovanje domaćih stručnjaka koji su ovladali ovom tehnologijom.
e) Izgradnjom bioplinskih elektrana osim ekoloških i energetskih doprinosa važan je uspjeh
rečenih projekata u podizanju tehničke razine proizvodnje i poslovanja u Republici Hr-
vatskoj, a ne treba zanemariti ni doprinose zapošljavanju (direktno i indirektno) lokalnog
stanovništva.
Mjere iz Zimskog paketa Europske komisije donose nove tržine kriterije koji bi mogli
značajno utjecati na proizvodnju električne energije u bioplinskim postrojenjima, a time i na
uvjete njihova poslovanja – opstanka. Stoga je potrebno da se ovi proizvođaći interesno i
strukovno udruže u svojevrsni konzorcij koji će organizirati izradu studija o mogućnostima
poslovanja i razvoja u novim tržišnim uvjetima.
Literatura
1 Mak Dukan 10 glavnih poruka Zimskog paketa Europske Komisije
https://www.starfishenergy.org/single-post/Zimski-paket-Winter-Package/Zimski-paket-Winter-Package
2 Ivanović, M. - Energy consumption, structure and development, in european transition countries;
IJECES – International Journal of Electrical and Computer Engineering Systems, ISSN 1847-
6996; Vol. 3, No.2, (2012), pp 7-16
3 Ivanović, M.- European Trends of Renewable Energy Sources; Konferencija „Obnovljivi izvori
energije u RH“; Zbornik radova, Zagreb: Hrvatska gospodarska komora, 2007. pp 237-247
4 EK - Direktiva o odlagalištima otpada (1999/31/EZ); http://eur-lex.europa.eu/
5 EK - Direktiva o otpadu; 2008/98/EZ (http://eur-lex.europa.eu/)
6 EK - Direktiva o obnovljivoj energiji; 2009/28/EZ; (http://eur-lex.europa.eu/)
7 Eurostat – (http://ec.europa.eu/eurostat/data/database)
8 Fištrek - Razvoj tržišta bioplina u Europskoj Uniji i potencijali u Hrvatskoj
(http://www.biogasin.org/files/pdf/hr)
9 * * * Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske NN, 130/09
10 HROTE - Godišnji izvještaj o sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu; 2014.;2015.;2016.
[11] EIHP - Energija u Hrvatskoj ' 2009.- 2015.; Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb, 2010./15.
12 Ivanović, M.; Glavaš, H. - Green Electricity Production in EU 28, Croatia, Germany, Hungary and
Serbia; 32nd International Conference „Science in Practice“, Osijek, October 15 –17, 2014,
Proceedings, Elektrotehnički fakultet Osijek;
13 Ivanović, M.; Glavaš, H.; Špiranović-Kanižaj, D. - Energy Efficiency and Renewable Energy Sources
in The Slavonia Region; SIP, Pecs, november 2012; ISBN 978-963-7298- 53-0; Proceedings, pp 63 - 70
14 Jovičić,D.; Kralik, D.; Ivanović, M.; Vukšić, M.; Mirjanić,J.; Dundović, J. - Proizvodnja bioplina iz
leguminoza; Europski poslovni forum o obnovljivim izvorima energije : knjiga sažetaka, Zagreb:
Hrvatska gospodarska komora, 2010. str. 23-25