Uvođenje prirodnog plina u slavonsku regiju – 40 godina HEP Plina d.o.o. Osijek

Abstract

Sažetak U radu se daje povijesni osvrt na istraživanje nafte i plina na području Slavonije tijekom XX. stoljeća, potom opisuje uključivanje " Elektroslavonije " Osijek u proces plinofikacije Slavonsko-baranjske regije te osnivanje i razvoj tvrtke HEP-Plina d.o.o., Osijek. Prikazana je izgradnja plinovoda i širenje distribu-cijskog područja, broj zaposlenih u tvrtki te rezultati poslovanja u proteklih 40 godina. Abstract This paper gives a historical overview of the oil and gas exploration in Slavonia during xx. century, describes the involvement of »Elektroslavonjije« Osijek in the process of gasification Slavonia and Baranja region, and the establishment and development of HEP Gas Ltd. Osijek It shows the construction of the pipeline and the expansion of distribution areas, the number of employees in the company and results of operations. in the past 40 years.

Full text

Ključne riječi: istraživanje nafte i plina, prirodni plin,
potrošnja plina, izgradnja plinovoda, slavonska regija
Key words: oil and gas exploration, natural gas, gas
consumption, construction gas pipelines, Slavonia region
Sažetak
U radu se daje povijesni osvrt na istraživanje nafte
i plina na području Slavonije tijekom XX. stoljeća,
potom opisuje uključivanje „Elektroslavonije“ Osijek
u proces plinofikacije Slavonsko-baranjske regije te
osnivanje i razvoj tvrtke HEP-Plinad.o.o., Osijek.
Prikazana je izgradnja plinovoda i širenje distribu-
cijskog područja, broj zaposlenih u tvrtki te rezultati
poslovanja u proteklih 40 godina.
Abstract
This paper gives a historical overview of the oil and gas
exploration in Slavonia during xx. century, describes the
involvement of »Elektroslavonjije« Osijek in the process
of gasification Slavonia and Baranja region, and the esta-
blishment and development of HEP Gas Ltd. Osijek It
shows the construction of the pipeline and the expansion
of distribution areas, the number of employees in the
company and results of operations. in the past 40 years.
1. Istraživanje nafte i plina u Slavoniji
tijekom XX. stoljeća
Prva istražna bušotina u Slavoniji (dubine 869m)
izrađena je 1907. godine – kod sela Poganovci, (Našice),
a još dvije kod Bačindola i Rešetara (Nova Gradiška)
1925.. Spomenute bušotine izrađene su bez prethodnih
geoloških i geofizičkih radova. Tek 1953. godine naftna
tvrtka INA-Naftaplin suvremenim metodama počinje
istraživati područje Slavonije pa je 1955. izrađena prva
istražna bušotina. Nakon višegodišnjih istraživanja
Naftaplin 1968. otkriva naftno-plinsko polje Beničanci
(Donji Miholjac). Nakon probne proizvodnje (1970. i
1971.) tijekom 1972. godine počinje intenzivna proi-
zvodnja. Već 1973. proizvedeno je 593 tisuća tona sirove
nafte i 57,6 milijuna m3 naftnog (tzv. kaptažnog) plina.
Pored Beničanaca – u to vrijeme – pozitivna nalazišta
nafte u Slavoniji utvrđena su i na lokacijama Ladislavci,
Kućanci i Obod. Naftno polje Beničanci otvoreno je s
67 bušotina i tada je bilo najveće naftno polje u bivšoj
državi Jugoslaviji. Na polju Obod izbušeno je 15, a na
polju Ladislavci 9 bušotina.(4) (11).
Sredinom 1973. pronađeno je – na dubini od 1.500
do 1.900m – čisto plinsko polje Bokšić Lug površine
51km
2
. Ovo je polje pušteno u proizvodnju koncem
1974. godine provizornim spajanjem na magistralni
plinovod prema Podravskoj Slatini i Zagrebu. Dobiveni
je plin iznimno čist; preko 97% metana i ispod 1%
ugljik dioksida, a ostalo su laki i teški ugljikovodici (11).
Uvođenje prirodnog plina u
slavonsku regiju – 40 godina
HEP Plina d.o.o. Osijek
Bringing natural gas to the region of
Slavonia – 40 years of HEP plin d.o.o.
doc. dr. sc. Zlatko Tonković
HEP Plin d.o.o. Osijek
zlatko.tonkovic@hep.hr
dr. sc. Milan Ivanović
PANON – Institut za strateške studije
Osijek
38 ________________________________________________________________________

Slika1.PostrojenjanaplinskompoljuBokšićLug1980-ih(12)
Tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća prirodni
plin u Slavoniji pridobiva se na plinskim poljima
Bokšić Lug i Ladislavci, a naftni (kaptažni) plin na polju
Beničanci i njegovim satelitskim poljima: Obod, Lacići,
Klokočevci, Crnac, Kapelna i Števkovica (općine
Donji Miholjac, Našice, Orahovica i Valpovo) te na
naftno-plinskim poljima Ilača, Đeletovci i Privlaka
(općina Vinkovci). S ovih polja 1987. pridobiveno je
93,4 mil.m3 naftnog plina i 218,7 mil. m3 prirodnog
plina. Pridobivanje plina na području Slavonije bilježi
rast do 1981. kada je dostignut godišnji maksimum od
589,8 mil. m3 plina (8).
Slika2.UpravljačkosredištepoljaBokšićLug1980.(12)
2. Uvođenje prirodnog plina u
slavonsku regiju
Nakon otkrića plinskog polja Bokšić Lug, 1973.
godine, u INA-Naftaplinu je – temeljem ankete indu-
strijskih potrošača – izrađena studija »Problematika
plinofikacije i istraživanje tržišta prirodnog plina na
području slavonsko-baranjske makro regije“. Studija
je pokazala da je najveća potrošnja supstituabilne
energije u gradovima, sjedištima tadašnjih općina, a
medu njima posebice su se isticali Osijek i Valpovo
s Belišćem, što je i odredilo smjerove gradnje prvih
dionica magistralnih plinovoda. INA-Naftaplin je
studiju dostavio na razmatranje Privrednoj komori
Slavonije i Baranje u Osijeku. No, zbog nedovoljne
pripremljenosti potrošača u regiji za prihvat plina ovaj
se projekt u Slavoniji nije mogao brzo realizirati. Stoga
je proizvodnja prirodnog plina iz Slavonije usmjerena
prema potrošačima na području ranije plinoficiranog
dijela SR Hrvatske – okolica Zagreba.
2.1. Uključivanje »Elektroslavonije« u plinofikaciju
Elektroenergetska kriza u kojoj se našla Hrvatska
krajem 1973. dovela je do temeljitog sagledavanja
prilika u elektroenergetskom sustavu Hrvatske do
1977. godine te je Sabor Hrvatske – kao hitno i priori-
tetno rješenje značajnih manjkova električne energije
(kad u elektroenergetskim sustavima drugih republika
nema viškova električne energije) donio odluku da se
hitno izgrade četiri plinsko-turbinske elektrane (rok
izgradnje 12 do 18 mjeseci). Tako je izvršen rebalans
investicija za razdoblje 1971. – 1975., a najbrže su zavr-
šeni projekti za PTE Jertovec (70 MW) i PTE Osijek
(2× 25 MW) (6) (18).
Tako se, samo godinu dana nakon otkrića plinskog
polja Bokšić Lug, u proces plinofikacije slavonske regije
uključila tvrtka »Elektroslavonija« Osijek i to:
a) izgradnjom plinsko-turbinske elektrane (PTE)
u Osijeku (kao velikog potrošača slobodnih
količina plina) i
b) vođenjem poslova plinofikacije na regionalnoj
razini.
Na poticaj Savjeta za energetiku Privredne
komore Slavonije i Baranje u Osijeku Radnički savjet
»Elektroslavonije« donio je 25. 7. 1974. odluku da
se »Elektroslavonija« prihvati poslova organizatora i
nosite-lja plinofikacije Slavonije i Baranje »kao najpri-
kladnija radna organizacija za obavljanje te djelatnosti.
2.2. »Elektroslavonija« u plinofikaciji
»Elektroslavonija« je već 3. 8. 1974. uputila u
(tadašnjih) 14 općina u sastavu Zajednice općina
Osijek (ZOO) ponudu za nositelja plinofikacije. Tu
je ponudu prihvatilo 1974. g. šest općina, 1975. g.
četiri općine i 1976. godine još dvije općine, dok se
općine Vinkovci i Slavonski Brod nisu očitovale. Sretna
je okolnost bila da su se u ovaj proces, ponekad i uz
________________________________________________________________________ 39

dodatna stručna objašnjenja i uvjeravanja, uključile
sve općine u podravskom dijelu Slavonije, tako da su
se pripremni radovi mogli nesmetano i pravodobno
obavljati. U »Elektroslavoniji« su odmah prišli izradi
studija plinofikacije za općine na čijem su području
1975. g. gradili magistralni plinovodi. Studije su
omogućile izradu Programa plinofikacija za tekuće
srednjoročno razdoblje za svaku općinu pojedinačno,
te izbor najpovoljnijih dionica, koje je bilo ekonomski
opravdano graditi. Za takve dionice žurno se radila i
projektna dokumentacija.
Po imenovanju za nositelja poslova plinofika-
cije na području Slavonije i Baranje – u ljeto 1975.
godine pri Odjelu za razvoj Termoelektrana-Toplana
Osijek (tadašnji OOUR ˝Elektroslavonije˝) na poslo-
vima plinofikacije zaposlena su tri diplomirana
inženjera strojarstva; Ivan Baličević, Drago Srdoč i
Nebojša Šijan. Krajem godine bilo je 7 zaposlenika,
u 1976. broj zaposlenih bio je 17, a kako se, kasnije,
povećavao obujam poslova – povećavao se broj
zaposlenika te prilagođavala organizacijska struk-
tura i ekonomsko-pravni status. Tako je od Odjela
za plinofikaciju, preko Radne jedinice 15. prosinca
1980. u okviru „Elektroslavonije“ utemeljen OOUR
„Distribucija plina“ koji je 1990. imao zaposlena 103
djelatnika.
Prirodni plin doveden je u Osijek koncem 1975. g.
do lokacije PTE na Zelenom polju. (6). Elektrificiranost
naselja u Slavoniji i Baranji bila je sredinom 50-tih
godina prošlog stoljeća naglašeno niska; 1956. godine
u regiji je samo 11% naselja bilo elektrificirano.
Projektiranje, proizvodnja komponenata, montaža,
puštanje u pogon i održavanje mreže, kao i prodaja elek-
trične energije bilo je u nadležnosti „Elektroslavonije“
koja je u slijedećih 30 godina ostva-rila 100%-tnu elek-
trifikaciju naselja u regiji. U sedamdesetim godinama
aktivnosti na elektrifikaciji su smanjene, a istodobno
započinje izgradnja magistralnog plinovoda do Osijeka
za plinsko-turbinsku elektranu. Te dvije okolnosti su,
po prirodi ekonomske logike i tehnologije poslovanja,
nametnule novu razvojnu politiku u „Elektroslavoniji“;
tako se uz električnu energiju opskrba kućanstava,
industrije i ostalih potrošača prirodnim plinom razvija
kao nova djelatnost.
Projektiranje plinskih distribucijskih mreža
analogno je projektiranju kabelskih električnih mreža.
Situacije u mjesnim ulicama „kopirane“ su za potrebe
plinofikacije. Zemljani radovi, polaganje i montaža
plinovoda slični su polaganju i montaži električnih
kabela, dakako – uz usvajanje novih vještina posto-
jećih radnika pod nadzorom osposobljenih majstora,
dovedenih sa strane. Mehanizacija za kopanje rovova
– identična. Očitanje brojila, obrada potrošnje, izda-
vanje računa i naplata od potrošača mogla se odvijati
zajednički za plin i elektriku. Kata-lozi potrošača,
nastali u razdoblju elektrifikacije samo su dopunja-
vani podacima za plin. Konačno, razvojni planovi za
dogradnju plinskih i električnih mreža najlakše su
se mogli usklađivati ako je to sve bilo „pod jednom
kapom“; jer – električnu mrežu treba drugačije (slabije)
dimenzionirati, ako se priprema potrošnje tople vode,
kuhanje i grijanje obavljaju korištenjem plina. Isto tako
sva je administrativna infrastruktura – uključujući
radni prostor – rješavana zajednički i (u prvo vrijeme)
u postojećim prostorima (19).
Slika3.Plinsko-turbinskaelektranaOsijek(50MW)puštenaje
uraduveljači1976.(6)
2.3. Proces uvođenja prirodnog plina u razdoblju
1974.– 1991.
Iako su studije plinofikacije za pojedine općine
bile izrađene, daljnji tijek događaja odvijao se u vrlo
složenim okolnostima; Općina Valpovo odbila je
prihvatiti izrađenu studiju o plinofikaciji općine u
petogodišnjem razdoblju; kako su istakli – Općina ima
druge prioritete (uvođenje vodovoda i gradnju cesta);
a Općina Orahovica preuzela je izrađenu projektnu
dokumentaciju, ali je imenovala novog distributera
plina – Komunalnu radnu organizaciju »Papuk« iz
Orahovice.
40 ________________________________________________________________________

Kako je bilo očito da će se pronađene količine plina
još dulje vrijeme intenzivno trošiti izvan Slavonije, a da
će se u Slavoniju i dalje dovoziti ugljen i mazut (franko
rafinerije) kao skuplji i ekološki nepovoljniji energenti,
Izvršno vijeće ZOO na sjednici 4. 11. 1976. godine
donosi odluku da je »u cilju daljnjega razvoja plinofika-
cije Slavonije potrebno izraditi jedinstveni Program plino-
fikacije, čiji nositelji trebaju biti „Elektroslavonija“Osijek i
INA-Naftaplin Zagreb«. Uz objašnjenje da nema dovolj-
nih količina plina za plinofikaciju cijele regije i da su
njihovi stručni potencijali preopterećeni, INA-Naftaplin
odbila je suradnju na izradi Programa plinofikacije
područja ZOO za razdoblje 1979.-1985. Stoga su, uz
obavljanje opsežnih tekućih poslova, ovaj Program
samostalno izradili stručnjaci »Elektroslavonije« 1978.
Program je analizirao problematiku uvođenja prirod-
nog plina u 25 većih naselja i potvrdio da u prvoj fazi
plinofikacije prioritet trebaju imati općinski centri, jer se
u ostalih 11 snimljenih mjesta trošilo samo 4,2% supsti-
tuabilne energije korištene u Slavoniji (3).
Program plinofikacije prihvatile su skupštine svih
14 općina kao i Skupština Zajednice općina Osijek
te stručnjaci INA-„Naftaplina“, jer je uvažavao sve
njihove dogovore s pojedinim općinama na čijem su
se području nalazila naftna i plinska polja. Nakon
prihvaćanja Programa načinjen je Društveni dogovor
o razvoju plinske mreže na području ZOO u razdoblju
1980.-1985. godine koji nikad nije potpisan; naime
– nije se mogla dogovoriti financijska konstruk-
cija za njegovu realizaciju, pogotovo nakon što je
INA-Naftaplin odbila njegovo potpisivanje uz obra-
zloženje „da, iako je Program tehnički dobro postavljen,
njegova realizacija u navedenom petogodišnjem razdo-
blju – zbog ograničenih količina plina – nije moguća“.
Nepotpisivanje Društvenog dogovora praktično je
značilo odustajanje od jedinstvene plinofikacije regije
i nastavak mukotrpnog dogovaranja sa svakom opći-
nom pojedinačno. Često su dogovori o tehničkim i
ekonomskim uvjetima plinofikacije bili spušteni do
razine mjesnih zajednica i događalo se da zborovi
građana traju do duboko u noć. Sretna je okolnost
bila da »Elektroslavonija« i općine koje su se nalazile
uz trasu izgrađenih magistralnih plinovoda, nisu čekali
potpisivanje Društvenog dogovora; tako je u trenutku
kada je postalo jasno da nema jedinstvenog pristupa
plinofikaciji regije, »Elektroslavonija« je već distribu-
irala plin na području tadašnjih šest općina: Donji
Miholjac, Osijek, Našica, Podravska Slatina, Slavonska
Požega i Valpovo (15).
Raspoložive količine prirodnoga plina (sa slavon-
skih polja) nisu bile u to vrijeme dostatne da bi se
„Program plinofikacije“ mogao realizirati planiranom
dinamikom i kapacitetima; naime, pridobiveni plin u
Slavoniji je – zbog nedovoljnog plinskog konzuma i
distribucijskih plinovoda – usmjeren prema postojećim
velikim potrošačima u drugim dijelovima Hrvatske
(Zagreb i okolica). Od ukupno 14 općina istočne
Hrvatske u 1991. godini plin se koristi na području
devet općina, a neplinoficirane su ostale općine Beli
Manastir, Đakovo, Nova Gradiška, Vukovar i Županja.
No, u tom razdoblju (1977. – 1991.) „Elektroslavonski“
OOUR „Distribucija plina“ intenzivno radi na pripre-
mnim radovima za dovođenje plina na nova područja:
a) za općinu Nova Gradiška snimljena je struktura
potrošnje energije te projiciran potencijalni plin-
ski konzum;
b) za općine Beli Manastir, Đakovo i Županja
napravljena su idejna rješenja priključenja na
plinski sustav i raspleta plinovodne mreže u
općinskim centrima s troškovnicima;
c) za općinu Vukovar izrađen je izvedbeni projekt
glavnog distribucijskog plinovoda.
2.4. Izgradnja magistralnih plinovoda i
distribucijske mreže
Magistralne plinovode na području Slavonije
financirala je i izgradila INA-„Nafta-plin“, Zagreb. U
sedam godina izgrađeno je 307 km plinovoda; detalj-
nije o izgradnji plinske mreže u Slavoniji u Tablici 1.,
2. i 3.
Slika 4. Izgradnja magistralnog plinovoda u Slavoniji
krajem70-ihgodinaprošlogstoljeća(12)
________________________________________________________________________ 41

Plinovod Donji Miholjac – Virovitica – Budrovec
(i dalje za Zagreb) izgrađen je i pušten u rad 6. 12.
1975. Na ovaj plinovod je koncem 1975. priključen prvi
potrošač prirodnog plina – IGM „Graditelj“ Sladojevci
(Podravska Slatina), a zatim gradovi Donji Miholjac
(1977.) i Podravska Slatina (1980.)
Plinovod Donji Miholjac – Valpovo – Osijek zavr-
šen je u listopadu 1975. i napunjen plinom 13. 12. 1975.
Prva plinska baklja u Osijeku zapaljena je na lokaciji
Plinsko-turbinske elektrane 19. 12. 1975., a potrošnja
plina u PTE počela je 13. 2. 1976.
Plinovod Donji Miholjac – Đurđenovac – Našice
završen je 1977. godine, a potrošnja plina počela je u
DIK-u Đurđenovac 21. 2. 1979.
Plinovodi do Orahovice i Čačinaca završeni su
1978.; plin se u Orahovici počeo odmah koristiti, a
sušare žitarica u Čačincima koriste plin tek od 1981.
Plinovod do Tvornice cementa Zoljani (Našice)
izgrađen je 1977. a za potrebe upravne zgrade cemen-
tare pušten je u rad 1979. godine
Produžetak plinovoda od Cementare do Tvornice
vapna Podcrkavlje izgrađen je 1979., a pušten u rad 1980.
Plinovodi do Slavonske Požege i Kutjeva izgrađeni
su 1981.
Plinovod do tvrtke „Đuro Đaković“, Slavonski
Brod završen je 1981.
Izgradnja glavnih distribucijskih plinovoda i plin-
ske mreže u naseljima te montaža plinskih instalacija
potrošača bila je sinkronizirana s izgradnjom magi-
stralnih plinovoda tako da je odmah po završetku
radova počelo korištenje plina. Međutim, nakon 1982.
g. izgradnja plinske mreže na području regije stagnira.
Izgrađena distribucijska mreža na području regije u
razdoblju 1976.-1991. prikazana je Tablici 4. i 5;
Prvi potrošač prirodnog plina u Slavoniji bila je
IGM „Slavonija“ u Našicama, koja od 1972. koristi
naftni plin s naftnog polja Beničanci. Na ovaj izvor
koncem 1975. g. priključen je i Kombinat „Belišće“
tako da su u to vrijeme proizvodnja i potrošnja plina
s ovog izvora bili uravnoteženi. Koncem 1975. na
čisti prirodni plin priključena je ciglana „Graditelj“
Sladojevci (P. Slatina), koja se nalazi uz magistralni
plinovod Bokšić – Zagreb. Plinsko turbinska elektrana
u Osijeku troši prirodni plin od veljače 1976. Broj
potrošača i potrošnju prirodnog plina u Slavoniji od
1976. do 1991. prikazuju Grafikoni 1., 2. i 3.
Tablica1:MagistralniplinovodinapodručjuZOOsijekizgrađeniurazdoblju1975.-1981.
Godina dovršenja Dionica Duljina (km) Promjer (mm)
1975.Bokšić – Donji Miholjac 21 356
1975. Donji Miholjac – Budrovec 95 457
1975. Donji Miholjac – Osijek 52 324
1977. Beničanci – Belišće 23 324
1977. Beničanci – Našice 15 168
1979. Beničanci – Belišće 23 508
1979. Našice – Podcrkavlje 38 168
1981. Čaglin – Slavonska Požega 28 168
1981. Podcrkavlje – Slavonski Brod 12 168
Izvor: (12)
Slika5.PlinskamrežaSlavonije1979.godine(3)
Slika6.MRS-a1–ukruguPTE(7)
42 ________________________________________________________________________

Tablica2:DistribucijskaplinovodnamrežanapodručjuSlavonijeurazdoblju1976.-1991.(km)
Rb Općina 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1983. 1985. 1987. 1989. 1991.
1. Osijek -2,6 7,9 12,2 18 39,8 54,1 65,4 74,1 213 260
2. Valp ovo -----3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 6,1
3. Našice - - 2,7 6,6 13,8 16 22,2 27 29,6 39,6 47,2
4. D. Miholjac 33,9 11,2 14,1 16,1 17,9 21,1 22,1 23,5 23,8 24,4
5. P. Slatina ---1,7 1,7 1,7 3,8 5,8 12,7 16,1 26,3
7. Sl. Požega -----3,5 19 27,3 29,3 38,9 42,2
„Elektroslavonija“ 36,5 21,8 34,8 49,6 82,4 124 151 172 335 406
8. Sl. Brod --------2,5 2,5 2,5
9. Vinkovci ---------15,8 15,8
10.
Orahovica 3,8 12,1 17,2 18,1 19,2 19,5
Ukupno REGIJA 36,5 21,8 34,8 49,6 86,2 136 168 193 372 444
Izvor: (4) (13) (14)
Tablica3:Mjerno-redukcijskestanicenapodručjuSlavonijeurazdoblju1976.-1991.(kom)
Općina 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1983. 1985. 1987. 1989. 1991.
1. Osijek -125612 14 22 25 31 35
2. Valpovo ----------1
3. D. Miholjac -1111111111
4. Sl. Požega ----------1
Elektroslavonija 0 2 3 6 7 13 15 23 26 32 38
Izvor: (4) (13) (14)
  Grafikon1.Brojpotrošačaprirodnogplina(kućanstvaiindustrijsko-komunalnipotrošači)
uSlavoniji1976.-1991.(4)(13)(14)
________________________________________________________________________ 43

2.5. Osnivanje HEP Plina d.o.o. Osijek
Demokratskim promjenama početkom 1990-
tih došlo je do reorganizacije energetskog sektora u
Hrvatskoj; Sabor Republike Hrvatske 26. srpnja 1990.
usvojio je Zakon o elektroprivredi. Tim je zakonom
osnovano Javno poduzeće Hrvatska elektroprivreda
(HEP) sa sjedištem u Zagrebu. U sastav novog javnog
poduzeća uključene su sve elektroprivredne radne
organizacije iz RH, Zajednica elektroprivrednih orga-
nizacija Hrvatske (ZEOH), i Interna banka ZEOH-a;
tako je Radna organizacija »Elektroslavonija« Osijek
uključena u novo poduzeće. U skladu s novom organi-
zacijom RO »Elektroslavonija« Osijek sa svim OOUR-
ima i radnom zajednicom od 7. 8. 1990. posluje kao
dio javnog poduzeća Hrvatska elektroprivreda pod
nazivom: Hrvatska elektroprivreda – Proizvodnja,
prijenos i distribucija Osijek u okviru koje djeluje i
Pogon plin Osijek (bivši OOUR »Distribucija plina«
Osijek). Pogon plin Osijek – slijedom Programa o
restrukturiranju HEP-a – 2000. godine postaje društvo
Grafikon 2. Potrošnja prirodnog plina u Slavoniji u distribuciji „Elektroslavonije“
   1974.-1991.(106m3) (4) (13) (14)
   Grafikon3.Potrošnjaprirodnog(PrP)ikaptažnog(KpP)plina10direktnihpotrošačau
Slavoniji1981.-1991.putem„INA-„Naftaplina“(106m3) (4) (13) (14)
44 ________________________________________________________________________

s ograničenom odgovornošću i posluje pod nazivom
HEP-Plind.o.o. Osijek.
Razvojem poslovanja u tvrtki je rastao i broj zapo-
slenih (Tablica 4. za razdoblje do 2000. g. i grafikon 4
za razdoblje od 2001. do 2015. godine) pri čemu se i
poboljšala struktura djelatnika prema stručnoj spremi;
28 posto zaposlenih ima visoku stručnu spremu, a
među njima je i 1 doktor znanosti te pet univ. spec..
Tablica 4: Broj zaposlenih u HEP d.d.
Pogon plin Osijek od 1991. do 2000.
GODINA BROJ ZAPOSLENIH
1991. 94
1992. 96
1993. 100
1994. 111
1995. 114
1996. 119
1997. 117
1998. 118
1999. 117
2000. 119
2.6. Opskrba plinom za vrijeme Domovinskog rata
(1991. – 1995.)
Nažalost – agresija na Hrvatsku je prekinula
nastavak započetih projekata plinofikacije na
području Slavonije; tako je zaustavljena započeta
izgradnja plinske mreže u Antunovcu, a znatno je
otežan završetak započete izgradnje plinovoda u
Feričancima, Čađavici, Čepinu, Belišću, Valpovu,
Livani i Briješću. Na plinskom sustavu načinjene
su velike ratne štete, a stradali su dijelom arhiva i
projektna dokumentacija, veće količine potrošenog
plina nisu naplaćene, a znatne količine plina nekon-
trolirano su istjecale zbog oštećenja (do njihova
popravka). Za cijelo vrijeme ratnih događanja
(1991.-1995.) bilo je otežano snabdijevanje plinom
krajnjih potrošača, poremećeni su i gospodarski
i društveni tokovi što je utjecalo i na smanjenje
potrošnje te su, unatoč velikim radnim naporima
zaposlenika „Distribucije plina“, uslijedili i nepo-
voljni financijski rezultati. Potrošnja plina u Istočnoj
Hrvatskoj 1991.g. smanjena je u odnosu na 1990.
za 13,6% no, to ne daje ni približnu sliku ratnih
razaranja i šteta, osobito ne u Osijeku gdje su najveća
razaranja bila u drugoj polovici 1991. godine.
Treba naglasiti da je zahvaljujući pogonu na plin
– proizvodnja električne energije i topline za grijanje
stanova – održana energetska opskrba Osijeka; Osijek
je u cijelom ratnom razdoblju bio snabdjeven plinom
osim dana 18. rujna 1991. godine.
Ratna razaranja nisu samo smanjila potrošnju
prirodnog plina i prekinula izgradnju novih obje-
kata za opskrbu potrošača već su i objekti plinskog
sustava bili čest cilj neprijateljskih napada – kako u
Osijeku i okolici tako i na području Donjeg Miholjca,
Podravske Slatine, Valpova, Vinkovaca i Đeletovaca.
Opširnije o ratnim razaranjima plinskog sustava na
području Slavonije tijekom Domovinskog rata (4)
(17) (18).
Grafikon 4. Broj zaposlenih u HEP Plin d.o.o. Osijek od 2001. do 2015. (9)
________________________________________________________________________ 45

3. Plinofikacija regije i opskrba
plinom u razdoblju 1996. – 2014.
Nakon ratnih razaranja (1991. – 1995.) učinjene
ratne štete na objektima plinskog sustava u regiji su
sanirane i nastavljen je proces plinofikacije Slavonije
i Baranje u povoljnijim uvjetima, ali s više pravnih
subjekata u poslovima distribucije plin.
Širenjem plinofikacije na nova područja te pod
utjecajem liberalizacije tržišta plina i na području
slavonsko-baranjske regije javljaju se nove komunalne
organizacije za distribuciju prirodnog plina. Tako je
„Elektroslavonija“ – s jedne strane – završivši svoju
prvobitnu misiju (plinofikacija regije), a s druge strane
uvažavajući tržišne i lokalne političke prilike – prepu-
stila lokalnim tvrtkama poslove distribucije plina na
područjima Orahovice, Slavonskog Broda, Vinkovaca i
Vukovara, a dijelom i na području Virovitičke županije.
HEP Plin je i dalje najveći distributer prirodnog plina
u slavonsko-baranjskoj regiji, a po nizu energetskih,
tehnoloških i ekonomskih parametara već je deset-
ljećima – po veličini poslovanja – drugi distributer
prirodnog plina u Republici Hrvatskoj.
Na području Slavonije proteklih godina poslovalo
je dvadesetak lokalnih distributera prirodnog plina, a
2012. (temeljem Zakona o energiji i Zakona o regu-
laciji energetskih djelatnosti) dozvole za distribuciju
plina – od Hrvatske energetske regulatorne agencije – u
regiji ima 10 poduzeća čije tržišne udjele na hrvatskom
tržištu prikazuje Tablica 5., a udjele u Slavoniji za 2014.
godinu prikazuje Grafikon 5.
Tablica5:Operatoridistribucijeprirodnogplinanapodručju
Slavonije i Baranje
Distributer Sjedište
tvrtke
2014.
Rang 106 m3
plina % RH
HEP Plin Osijek 2. 114,9 12,07
Plinara Istočne
Slavonije Vinkovci 6. 32,9 3,45
Brod-plin Sl. Brod 8. 26,9 2,82
Plin-Projekt N. Gradiška 13. 12,8 1,34
Plin Virovitica Virovitica 14. 12,4 1,30
Prvo plinarsko
društvo Vukovar 15. 11,8 1,23
Papuk-plin Orahovica 22. 6,8 0,71
Pakrac-plin Pakrac 30. 4,0 0,42
Plinkom Pitomača 31. 3,6 0,38
Montcogim-
plinara * Sv. Nedjelja 5. 34,0 3,57
Ukupno Slavonija i Baranja 226,1 27,29
Izvor: (10)
Grafikon5.Udjelidistributeranatržištuprirodnogplinau
Slavoniji i Baranji 2014. g. (%) (10)
3.1. Izgradnja plinskog sustava i distribucijsko
područje
U razdoblju 1996. – 2014. HEP Plin je izgradio
nove kilometre distribucijskih plinovoda, proširio svoje
distribucijsko područje, povećao broj kupaca te potroš-
nju prirodnog plina. Ove procese ilustriraju Grafikoni
6., 7. i 8., Slika 7. i Tablica 6;
Grafikon6.DistribucijskiplinovodiHEPPlina1996.-2014.
(000km)iudiouplinovodimaRH(%) (9)
Grafikon7.Ukupanbrojpotrošačaprirodnogplinanadistribu-
cijskompodručjuHEPPlinaOsijek1996.–2014.(0003)(9)
46 ________________________________________________________________________

Grafikon8.Ukupnapotrošnjaprirodnogplinanadistribucijskom
područjuHEPPlinaOsijek;2001.–2014.(000m3)iudiouRH
(%) (9)
3.2. Poslovanje tvrtke HEP Plin d.o.o.
Od svojeg utemeljenja „Distribucija plina“ Osijek
do danas – HEP Plin – se u osnovnoj djelatnost bavi
izgradnjom plinovoda i distribucijom prirodnog
plina na području tada većeg dijela (Zajednice općina
Osijek) regije Slavonije i Baranje. Te se privredne
djelatnosti ubrajaju u infrastrukturne i kao takve imaju
ekonomske posebnosti prema kojima se u nizu bitnih
detalja – od horizonta investicija, cijene eksploatacije
i fiksnih troškova do formiranja prodajnih cijena –
uvelike razlikuju od uobičajenih poduzetničkih ili tzv.
klasičnih industrijskih djelatnosti.
Tablica6:DistribucijskoiopskrbnopodručjeHEPPlina–stanje2014.
Rb Županija Građ. područje km2Broj naselja Mreža Broj kućanstava %
Ukupno Plinofic. Ukupno Plinofic (km) Ukupno Kupaca
1. Osječko-baranjska 307 250 221 165 2.065 100.586* 58.794 58
2. Požeško-slavonska 55 31 136 47 337 13.224 7.295 55
3. Virovitičko-podravska 38 32 44 29 209 6.278 3.166 50
4. Ukupno HEP-Plin 400 313 401 241 2.611 120.088 69.255 58
Izvor: (9)
*/ U Osijeku je preko 10.000 kućanstava priključen je na CTS što treba uzeti u obzir kod razmatranja postotka plinoficiranosti broja kućanstava
  Slika7.DistribucijskopodručjeHEPPlinad.o.o.Osijek:(9)
________________________________________________________________________ 47

U proteklih je 40 godina niz važnih događaja
i procesa objektivno određivalo uvjete poslovanja
što je umnogome utjecalo na rezultate rada zaposle-
nika i poslovanje tvrtke. To su ponajprije političke
promjene, ekonomske i energetske krize, inflacija,
ratna agresija na Hrvatsku, procesi postsocijalističke
tranzicije i preoblikovanje energetskog sektora
u zemlji, česte promjene zakonskih regulacija i
liberalizacija tržišta. Prema tim kriterijima tvrtka
(„Distribucija plina“ kasnije) HEP Plind.o.o. je u
svojem poslovanju prošla kroz više različitih okvira
poslovanja koji su svi u nizu elemenata nepovoljno
utjecali na uvjete i rezultate poslovanja.
Unatoč tome HEP Plin je usvajao i razvijao nove
tehnologije u distribuciji plina i održavanju plinskog
sustava, izgrađivao plinsku mrežu i stvarao uvjete za
širenje potrošnje plina na području Slavonije i Baranje.
Rezultati poslovanja i vrijednost imovine tvrtke prika-
zani su Grafikonom 9.
Ovdje treba naglasiti da je HEP Plin – kada se
rangiraju tvrtke iz energetskog sektora u Hrvatskoj
– svih promatranih godina među prvih 15 podu-
zeća; 2007.=14 mjesto. Na listi najvećih poduzeća na
području Osječko-baranjske županije HEP plin je od
2010. među deset najvećih tvrtki (2014. = 8 mjesto),
na rang listi najvećih poduzeća u Hrvatskoj HEP Plin
je 2005. godine – prema ukupnom prihodu – bio na
245; u naredne je tri godine plasman bio nešto lošiji,
ali od 2010. godine HEP Plin stalno je među prvih 200
najvećih poduzeća u RH (2014. = 188. mjesto) (18).
4. Zaključak
Od prvih regionalnih akcija na uvođenju prirodnog
plina tijekom proteklih 40 godina „Elektroslavonija“
Osijek je – kao nositelj regionalnog programa plino-
fikacije – do 1991. godine izradila Program plinofi-
kacije regije, projektirala, izvodila radove na glavnim
distribucijskim i lokalnim plinovodima te obavljala
distribuciju prirodnog plina. I u godi-nama nakon
Domovinskog rata HEP Plind.o.o. (pravni slijednik
OOUR.-a „Distribucija plina“ „Elektroslavonije“) do
danas je nastavio razvojne aktivnosti i poslovanje u
opskrbi i distribuciji prirodnog plina te time pridono-
sio energetskoj opskrbi regije i stabilnosti energetskog
sustava na području Slavonije i Baranje.
U proteklih 40 godina na području slavonske regije
izgrađen je respektabilan plinovodni sustav magistralne
i distribucijske mreže, a u potrošnju plina uključeni su
svi sektori potrošnje: industrija, poljoprivreda i usluge,
javne ustanove, kućanstva, mjesne kotlovnice i toplane.
Proces plinofikacije regije zaustavljen je tijekom
Domovinskog rata (1991.-1995.) u koje vrijeme su
načinjene i znatne ratne štete na plinskom sustavu u
regiji. U poratnom razdoblju ove su štete sanirane te
HEP Plin Osijek u razdoblju od 1996. do 2014. novom
dinamikom nastavlja razvoj plinofikacije Slavonije i
Baranje.
Potrošnja prirodnog plina u slavonskoj regiji
je od 1975. u stalnom porastu tako da je uvođenje
prirodnog plina pridonijelo tehnološki, ekonomski
Grafikon 9. Poslovni rezultati tvrtke HEP Plin od 2005. – 2014. godine (mil. kn) (9)
48 ________________________________________________________________________

i ekološki kvalitetnijem životu; umjesto više stotina
tisuća tona ugljena i tekućih goriva godišnje danas se
koristi prirodni plin što je smanjilo transportne troš-
kove dobave energije, omogućilo efikasnije upravljanje
tehnološkim procesima, podiglo komunalni i životni
standard stanovništva te pridonijelo smanjenju emisija
štetnih plinova u okruženje.
Za taj uspjeh zaslužno je više stotina zaposlenika
– više generacija inženjera, ekonomista, pravnika,
tehničara i montera. U izrazito nepovoljnim uvjetima
poslovanja – posebno u proteklih desetak godina –
HEP Plin izrastao je u respektabilno poduzeće u ener-
getskom sektoru Hrvatske.
Literatura:
1. BALIČEVIĆ, I. Dinamika plinifikacije Slavonije i Baranje, Privreda, Osijek, br. 12, 1975.
2. BALIČEVIĆ, I.; BUDIMIR, J.; IVANOVIĆ, M. Stanje i problemi energetike u Slavoniji i Baranji, Privreda, Osijek, br 8; 1981.
3.
BALIČEVIĆ, I. BEG, S.; IVANOVIĆ, M. Provedba programa plinifikacije na području ZO Osijek; Komitet za privredu Zajednice
općina Osijek, 1982.
4. BALIČEVIĆ, I.: Opskrba prirodnim plinom istočne Hrvatske za vrijeme i nakon rata; II. forum „Dan energije u Hrvatskoj“,
Zagreb, 12. 12. 1992.
5. GJETVAJ, I.: Plinska polja SR Hrvatske, Nafta, Vol 37 (1986) broj 10, str. 477-493
6. GLAVAŠ, H.; PETROVIĆ, I.: IVANOVIĆ, M. Plinsko-turbinska elektrana Osijek u sustavu HEPd.d. in 14. skup o prirodnom
plinu, toplini i vodi, Osijek, 28. do 30. rujna 2016.
7. GRUPA AUTORA: Elektroslavonija 1926. – 1986.; monografija,„Elektroslavonija“, Osijek, 1986.
8.
GRUPA AUTORA: „Elektroslavonija“ (red. Šovagović Đ.): Monografija „25 ljeta distribucije prirodnog plina 1975.-2000.“;
„Elektroslavonija“ Osijek, 2000.
9. GRUPA AUTORA: Monografije „Slavonija ‘75.“ „Slavonija ‘80.“ „Slavonija ‘85.“; Privredna komora Slavonije i Baranje, Osijek
10. HEP Plind.o.o. Osijek (http://plin.hep.hr/plin)
11. HSUP: Plinsko gospodarstvo Hrvatske 1998. (...) 2014.; Hrvatska stručna udruga za plin, Zagreb, (www.hsup.hr/)
12. IBRAHIMPAŠIĆ, I. et all, Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, Nafta, 31 (1980), str. 279-287.
13. INA – „Naftaplin“: INA – „Naftaplin“ 1952.-1982.; Zagreb, 1982.
14. IVANOVIĆ, M.: Strukturne promjene u energetskoj potrošnji u industriji slavonsko-baranjske regije u razdoblju 1978.-1984.;
Privreda, Osijek; br. 11, 1986.
15.
IVANOVIĆ, M.: Energetika na području Slavonije i Baranje do 2010. godine, Privreda, Osijek; Vol. 34 (1990.), br. 5, str. 415–432
16. IVANOVIĆ, M.: Efikasnost korištenja energije, ISBN 953-6032-02-3, Elektrotehnički fakultet Osijek, Osijek, 1991.
17.
IVANOVIĆ M.: Znanost i regionalna energetika – istraživanja o razvoju energetike i korištenju energije u Slavoniji. ISBN
953-6032-502-3; Elektrotehnički fakultet Osijek, 2006.
18.
IVANOVIĆ, M.; TONKOVIČ, Z.; Korištenje prirodnog plina u Slavoniji i Baranji od 1972. do 2014. godine; PLIN ‘ 2015; Osijek,
26. – 28. 10. 2015. Zbornik, 66–75 str.
19. IVANOVIĆ, M. i suradnici: 40 godina HEP Plinad.o.o.; 1975. – 2015. Monografija, HEP Plinad.o.o. Osijek, Osijek, 2016.
20. KALEA, M.: Temelj objedinjavanju distribucije prirodnog plina i distribucije električne energije; rukopis, kolovoz 2015.
21.
TONKOVIĆ, Z.; ZEKIĆ-SUŠAC, M.; SOMOLANJI, M.. Predicting natural gas consumption by neural networks; Tehnički
vjesnik. 16 (2009), 3; 51-61
22. TONKOVIĆ, Z.; IVANOVIĆ, M.: Razvoj plinifikacije i doprinosi energetskoj stabilnosti u slavonskoj regiji – 40 godina HEP
Plinad.o.o. Osijek; Zbornik 6. međunarodnog skupa o prirodnom plinu, toplini i vodi, PLIN 2015; Osijek, Strojarski fakultet
u Slavonskom Brodu, 2015. 165-182
23. * * * Zajednica općina Osijek: Prijedlog programa plinifikacije ZOO, Osijek,1979.
_______________________
Doc. dr. sc. Zlatko Tonković
HEP Plind.o.o. Osijek
Ul. Cara Hadrijana 7
Dr. sc. Milan Ivanović
Predsjednik Upravnog odbora
PANON – Institut za strateške studije, Osijek, Vijenac Ivana Meštrovića 19
________________________________________________________________________ 49