Content uploaded by Vera M. Popovic
Author content
All content in this area was uploaded by Vera M. Popovic on Apr 04, 2017
Content may be subject to copyright.
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
41
NS PRIORA – VISOKONEKTARNA SORTA FACELIJE
[Phacelia tanacetifolia Benth]
Vera M. Popović1, Vladimir Sikora1, Savo Vučković2, Vojislav Mihailović1,
Vladimir Filipović3, Ljubiša Živanović2, Jela Ikanović2, Larisa Merkulov Popadić1
Rezime
Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth) je medonosna biljka. Gaji se za
proizvodnju semena, za silažu, seno, kao usev za zelenišno đubrenje i kao zaštitni
usev. Facelija ima i veliki agrotehnički značaj. Snažnim vretenastim korenom
popravlja kvalitet zemljišta i kao nematocidna biljka korisna je za očuvanje higijene
zemljišta. Takođe, facelija je i odlična pčelinja paša. Facelija ima veliki značaj za
pčelarstvo jer cveta u bespašnom periodu. Setvom facelije pčelari bi imali sigurnu
pašu. Za uspešno privredno pčelarstvo medonosne biljke su veoma važan uslov za
postizanje visokih prinosa.
U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, stvorena je nova sorta
facelije, NS Priora. NS Priora je visokoprinosna i visokonektarna sorta sa dužinom
vegetacije od 135 dana, zavisno od uslova gajenja. U ispitivanom periodu cvetala je
55 dana i imala je visok prinos suve materije. Sorta NS Priora pogodna je za gajenje
kako u konvencionalnom tako i u u organskom sistemu gajenja. Proizvodnja
semena facelije je veoma profitabilna proizvodnja, i može da posluži kao generator
privrednog razvoja.
Ključne reči: Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth), medonosna biljka, NS
Priora, visokonektarna sorta
_______________________
1Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, Novi Sad, Srbija;
2Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Nemanjina 6, Zemun, Srbija;
3Institut za proučavanje lekovitog bilja “Dr Josif Pančić”, Beograd, Srbija;
Оdgovorni autor, e-mail: vera.popovic@nsseme.com
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
42
Original scientific paper
NS PRIORA – HIGH-NECTAR PLANTS OF PHACELIA
[Phacelia tanacetifolia Benth]
Vera M. Popović1, Vladimir Sikora1, Savo Vucković2, Vojislav Mihailović1,
Vladimir Filipović3, Ljubiša Živanović2, Jela Ikanović2, Larisa Merkulov Popadić1
1Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad, Serbia
2University of Belgrade, Faculty of Agriculture, Zemun, Serbia
3Institute of Medicinal plant Research dr Josif Pančić, Belgrade, Serbia
Corresponding author, e-mail: vera.popovic@nsseme.com
Summary
California bluebell (Phacelia tanacetifolia Benth) is honey plant. Can be
grown for the seed production, production of forage, silage, hay, crop for green
manure and as well as crop protection. California bluebell has a large agro-technical
importance. Strong spindly root improves soil quality and plant useful as
nematocides for the preservation of hygiene area. Also, California bluebell is
excellent bee pasture. California bluebell has great significance for beekeeping,
because in the flowering period without grazing. Sowing California bluebell
beekeepers to have a safe pasture. For successful commercial beekeeping honey
plants are an important prerequisite for achieving high yields.
In the Institute of Field and Vegetable Crops in Novi Sad, created a new
variety California bluebell, NS Priora. NS Priora is high-yield and high nectar
variety is the length of the growing season of 135 days, depending on growing
conditions. In investigated period flourished for 55 days and had a high dry matter
yield. NS Priora is suitable for growing in conventional and in organic cropping
system. Seed production of California bluebell is very profitable and can serve as a
generator of economic development.
Keywords: California bluebell (Phacelia tanacetifolia Benth), honey plants,
NS Priora, high-nectar variety
Uvod
Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth) je jednogodišnja zeljasta biljka,
pripada porodici Hydrophyllaceae (Boraginaceae – prema filogentskoj klasifikaciji),
poreklom je iz Severne Amerike (Walden & Patterson 2012). U Evropi se gaji od 19
veka. Gaji se za proizvodnju semena, za silažu, seno, kao usev za zelenišno đubrenje
i kao zaštitni usev (Adamović, 1996, Kobešćak i sar., 2016). Facelija je i odlična
pčelinja paša. Pod pčelinjom pašom podrazumeva se celokupna flora jednog kraja
koju pčele posećuju. Cvetovi facelije su ljubičasto-plave boje. Jedna biljka ima
preko 5000 cvetova, mirisi su dobri atraktanti i privlače pčele. Facelija je jedna je od
najmedonosnijih biljaka. Sa jednog hektara useva facelije dobije se 500-1000 kg
meda. Prema opštoj podeli biljnih vrsta na klase u odnosu na produkciju meda sve
medonosne biljne vrste svrstane su u šest klasa, pri čemu se prinos meda kreće 0-25
kilograma po hektaru - prva klasa, do preko 500 kilograma po hektaru - šesta klasa.. Na osnovu ove
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
43
podele facelija spada u šestu klasu, s potencijalom za prinos meda preko 500 kilograma po hektaru
(Adamović, 1996, Popović i sar., 2016).
Facelija ima veliki značaj za pčelarstvo jer je u cvetanju u bespašnom
periodu, koji traje do suncokreta. Sa setvom facelije pčelari bi imali sigurnu pašu. Za
uspešno privredno pčelarstvo medonosne biljke su veoma važan uslov za postizanje
visokih prinosa meda (Popović i sar., 2016). Prema Pravilniku o kvalitetu meda i drugih
proizvoda pčela („Sl. glasnik RS“, br. 101/2015) med je prirodna, slatka supstanca
koju proizvode medonosne pčele (Apis mellifera) preradom nektara biljaka, ili iz
sokova sa živih delova biljaka, ili sakupljanjem ekskreta insekata koji se hrane sišući
sokove sa živih delova biljaka, koje pčele sakupljaju, prerađuju i dodaju sopstvene
specifične supstance, dehidriraju i odlažu u ćelije saća do sazrevanja; Boja, ukus i
miris najvažnija su organoleptička svojstva meda i zavise od biljnog porekla, uslova
prerade i čuvanja. Kristalizacija je prirodno svojstvo meda i zato svaki med
kristalizira pre ili kasnije, nezavisno od uslova čuvanja. Med se sastoji od različitih
šećera, pretežno fruktoze i glukoze i drugih supstanci kao što su organske kiseline,
enzimi i čvrste čestice koje dospevaju u med za vreme njegovog nastajanja. Med
može da bude tečne ili viskozne konzistencije, delimično ili potpuno kristalisan, a
boja meda može da varira od svetložute do tamnobraon. Miris i ukus meda variraju
u zavisnosti od vrste biljaka od kojih potiče. Velika količina šećera u medu ne
dozvoljava razmnožavanje mikroorganizama”. U manjim količinama sadrži
organske kiseline, enzime, minerale, antioksidanse i druge materije. Prema Pravilniku o
kvalitetu meda i drugih proizvoda pčela („Sl. glasnik RS“, br. 101/2015) postoje četiri
vrste meda: Jednocvetni - monoflorni med; Višecvetni - poliflorni med (livadski,
cvetni); Medljikovac i Pekarski med. Jednocvetni/monoflorni med je proizvod koji
medonosne pčele proizvode od nektara cvetova medonosnih biljaka određene vrste.
Višecvetni/poliflorni med (livadski, cvetni) je proizvod koji medonosne pčele
proizvode od nektara cvetova različitih vrsta medonosnih biljaka. Medljikovac je
proizvod koji pčele proizvode sakupljanjem ekskreta insekata (Hemiptera), koji se
hrane sokovima sa živih delova biljaka ili sekreta sa živih delova biljaka. Pekarski
med je med izmenjenog kvaliteta koji se koristi u industriji ili kao sastojak druge
hrane koja se dalje prerađuje i može da ima nesvojstven ukus ili miris, u stanju
vrenja, prevreo ili pregrejan. Isti pravilnik navodi da se drugi proizvodi pčela
klasifikuju se kao: 1) polen; 2) propolis; 3) matični mleč. Koliko je značajan med,
govori podatak da postoji veliki broj izreka o medu kao npr: “Sve što treba zasladiti-
zasladite medom.”; „Med nam daje zdravlje, snagu, lepotu, sve što je potrebno
našem životu.”;“Budimo zahvalni pčeli, jer bez nje med nikad ne bi jeli.”; “Med
hrani i od mnogih bolesti brani.”; “Med smanjuje gorčinu života”.; (Edicija ,,
Ishrana i zdravlje“2006). Facelijin med je svetložute boje, prijatnog je mirisa i ukusa
i odličnog kvaliteta, slika 4.
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
44
a. b.
Slika 1. Polje facelije, foto Popović, a, košnice sa pčelama u polju facelije, b.
2. 3. 4.
Slika 2-4. Facelija, 2, Pčele, 3. Med od facelije, 4.
Facelija je ineresantna zbog dugog cvetanja što je čini ornamentalnom
(ukrasnom) i medonosnom biljkom (Svečnjak, 2007). Cvetovi sadrže puno nektara
sa prosečnim sadržajem po svetu od 0,42 do 0,75 mg, i udelom šećera od oko 20%
(Wroblewska, 2010). Introdukcija medonosne pčele u agrosastavu zahvalna je
metoda za povećavanje prinosa oprašivanjem, a ujedno i za proizvodnju pčelinjih
proizvoda (Kobešćak i sar., 2016). Autori navode da je u njihovim istraživanjima
promatranjem oprašivača utvrđeno je 8,37 pčela/m2. Najzastupljenije su bile
medonosne pčele (Apis mellifera carnica P.), čiji je maksimalni broj iznosio 23,50
pčela/m2 a najniža vrednost je bila 0,25 pčela/m2. Prosek solitarnih pčela –
Megachilidae (Osmia caerulescens L.) iznosio je 2,02/m2, dok su bumbari –
Bombinae (Bombus terestris) bili najmanje zastupljeni sa prosekom od 0,94/m2.
Najveći broj pčela zapažen je između 15 i 17 h, kada je temperatura vazduha
dostizala najveću vrednost. Osim za medonosne pčele, facelija osigurava izvor hrane
i ostalim oprašivačima, kao što su bumbari, solitarne pčele i drugi prirodni
oprašivači (Kobešćak i sar., 2016). Pored ispaše za pčele facelija se koristi za
pripremu sena i za proizvodnju semena.
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
45
Cilj ovog rada je bio da se utvrdi produktivnost nove sorte facelije, NS
Priora. Proizvodnja semena facelije je veoma profitabilna i može da posluži kao
generator privrednog razvoja.
Materijal i metod rada
U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, stvorena je nova sorta
facelije, NS Priora, koja je priznata od strane Ministarstva poljoprivrede i zaštite
životne sredine, Odseka za priznavanje sorti, 2015. godine. Facelija se gaji u
relativno gustom sklopu, i veoma se uspešno bori sa korovima, na taj način što po
brzini porasta nadmašuje sve korove, osim gorušice. Za setvu facelije se koristi 5 kg
semena po ha. Ako je proizvodnje facelije namenjena za pašu pčela pesticide je
poželjno izostaviti, a setvu obaviti na 12,5 cm razmaka redova uz utrošak semena od
10-12 kg/ha. Adamović (1996) itiče da je facelija otporna na sušu jer je cela biljka
prekrivena gustim, kratkim dlačicama. Autor navodi da facelija najbolje uspeva na
kvalitetnim zemljištima kao što su karbonatni černozem, livadske crnice i aluviumi,
ali može se sejati i na drugim tipovima zemljišta. Predsetvena priprema treba da je
što kvalitetnija, da obezbedi uslove za dobru setvu, zatim ujednačeno i dobro
nicanje. Važno je da se pre nicanja ne stvori pokorica na površini, jer su klijanci
facelije vrlo nežni.
Sorta “NS Priora” ima dužinu vegetacije oko 135 dana u zavisnosti od uslova
gajenja. Cvetovi su joj ljubičasto-plave boje. Cvetni mirisi, su dobri atraktanti koji
privlače pčele. Eksperimentalni ogled sa sortom NS Priora, postavljen je 2016.
godine u Bačkom Petrovcu, na oglednim parcelama Instituta za ratarstvo i
povrtarstvo iz Novog Sada.
Predusev usevu facelije bila je heljda. Sve agrotehničke mere obavljene su
pravovremeno. Osnovna obrada zemljišta se obavila na dubinu 25 cm oranjem u
jesen. Sa osnovnom obradom unešeno je 200 kg/ha NPK hraniva. Predsetveno je
bilo dobro pripremljeno zemljište za setvu. Ogled je posejan 30.03.2016. na dubini
setve od 2 cm. Žetva je obavljena u tehnološkoj zrelosti. Prilikom setve facelije
treba voditi računa da seme ne ostane na površini zemljišta, jer može biti inhibirano
sunčevom svetlošću. U radu su praćeni parametri produktivnosti facelije. Rezultati
su obrađeni pomoću deskriptvne statistike i predstavljeni tabelarno i grafički.
Rezultati istraživanja
Meteorološki uslovi. Meteorološki podaci koji su korišteni u ispitivanoj
godini uzeti su sa Meteorološke stanice Bački Petrovac, Srbija. Prosečna
temperatura u ispitivanom periodu iznosila je 19,64 °C, graf 1.
Ispitivana godina bila je humidna, sa obilnim padavinama koje su bile duplo
više od višegodišnjeg proseka za ispitivani lokalitet. Ukupne padavine u
vegetacionom periodu iznosile 365 mm. Najviše padavina zabeleženo je u junu
mesecu (110,9 mm) dok je mesec sa najmanje padavina bio avgust (44,8 mm), graf
1.
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
46
mm
C
0
20
40
60
80
100
120
4. 5. 6. 7. 8.
0
5
10
15
20
25
Padavine Temperatura
Grafikon 1. Padavine, mm, i temperature, °C, u vegetacionom periodu facelije
Graph. 1. Precipitation, mm, and temperature, °C, in the vegetation period of the
California bluebell
Parametri produktivnosti facelije. Sorta kao autonomni genetski, biološki i
agronomski entitet, jedan je od presudnih faktora proizvodnje, kako na
kvantitativnom tako i na kvalitativnom novou (Pavićević, 1979; Denčić i sar., 2010;
Popović i sar., 2016). Za uspešnu biljnu proizvodnju neophodan je sinergizam
visokorodne sorte, optimalnih agroekoloških uslova i primene tehnologije gajenja u
proizvodnji (Popović, 2010, 2015). Prinos je složeno svojstvo, zavisi od genotipa i
uslova spoljašnje sredine u kojima se biljke uzgajaju (Drezner i sar., 2016).
Klimatske promene i režim voda u zemljištu te njihov međusobni odnos, koji je vrlo
promenjiv i složen, definišu uspešnost biljne proizvodnje, budući da je veliki deo
naše poljoprivredne proizvodnje smešten u područjima sa povremenom pojavom
suša (Šimunić et al., 2014).
NS Priora je visokonektarna sorta. Period cvetanja, u ispitivanom periodu,
iznosio je 55 dana. Standardna devijacija za period cvetanja iznosila je 4,35, dok je
koeficijent varijacije iznosio 3%. Prinos suve biomase NS Priore u proseku iznosio
je 7.200 kg/ha. Standardna greška za prinos suve biomase iznosila je 108,1, dok je
koeficijent varijacije iznosio 8,01%, tabela 1, graf, 2a, 2b.
Tabela 1. Parametri produktivnosti facelije
Table 1. Parameters productivity of the California bluebell
Parametar
Parameter
Broj
pon.
No
replic.
Minimum
Minimum
Maksimum
Maximum
Srednja
vrednost
Average
value
St.
Dev.
Std.
Error
Cv,
%
Dužina
cvetanja
Length of
flowering
4 50 60 55 4,35 2,17 3,00
Prinos suve
biomase, kg/ha
Dry biomass of
yield
4 7000 7500 7200 2016.
03 108.01 8,01
* Deskriptivna obrada podataka autora
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
47
Varijabilitet dužine cvetanja i prinosa suve biomase, meren koeficijentom
varijacije kretao se u intervalu 3,00% < Cv < 8,01%, bio je na niskom nivou i beleži
homogenost rezultata, tabela 1, graf. 2.
Normal Probability Plot of length of f lowering
48 50 52 54 56 58 60
Observ ed Value
-1,2
-1,0
-0,8
-0,6
-0,4
-0,2
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
Expec ted Norm al Value
Normal Probability Plot of Yield of dr y m atter
6900 7000 7100 7200 7300 7400 7500
Observ ed Value
-1,2
-1,0
-0,8
-0,6
-0,4
-0,2
0,0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
1,2
Expect ed Normal Value
a. b.
Graf. 2. Dužina cvetanja, a, i prinos suve biomase facelije, b, sorte NS Priora
Graph. Dry biomass yield, a, and length of flowering of California bluebell, b, NS
Priora variety
NS Priora je visokonektarna sorta. Sa jednog hektara može da se dobije i
preko 700 kilograma meda. Pogodna je za gajenje u organskoj proizvodnji.
Profitabilna proizvodnja, sa visokim prinosom i odgovarajućim kvalitetom
moguća je samo sa izborom kvalitetnog sortimenta i primenom odgovarajuće
tehnologije proizvodnje (Popović, 2010). Izostanak bilo koje od pomenutih mera,
teško se može nadoknaditi a da se pri tome ne naruši pozitivna ekonomska računica
u proizvodnji (Popović, 2010, Đekić i sar., 2013a, 2015). Prinosi zavise, od
pravilnog izbora sorte (oko 50%), agroekoloških uslova, lokaliteta gajenja i
primenjene tehnologije gajenja (oko 50%). Pravilna tehnologija gajenja
podrazumeva poštovanje tehnološke discipline u izvršavanju svih agrotehničkih
mera. Ukoliko se planiraju visoki prinosi, neophodno je da se prati stanje hraniva u
zemljištu i unošenju hraniva treba da se pristupi sa više pažnje (Popović, 2010,
Glamočlija i sar. 2015).
Prema Dornbos (1995) postoje četiri važna činioca koji utiču na prinos i
kvalitet semena: 1. pravilna primena agrotehničkih mera u proizvodnji useva koje
umanjuju posledice stresa, 2. proizvodnja u regionima sa povoljnim uslovima za
razvoj ove biljne vrste, 3. odabir parcele za proizvodnju, 4. odabir sorte; sorta treba
da bude uniformna, stabilna i adaptabilna.
Uvođenje u proizvodnju sorti sa povećanim genetskim potencijalom za
prinos i poboljšanim agronomskim i tehnološkim osobinama, predstavlja doprinos
oplemenjivanja u postizanju veće proizvodnje po jedinici površine (Popović, 2010;
2015, Đekić i sar., 2013b.
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
48
Zaključak
Na osnovu rezultata istraživanja produktivnosti facelije mogu se doneti sledeći
zaključci:
U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, stvorena je i priznata od strane
Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Odseka za priznavanje sorti,
2015. godine nova visokoprinosna i visokonektarna sorta facelije, NS Priora.
NS Priora je u godini koja je bila povoljna za proizvodnju, cvetala 55 dana i
ostvarila je visok prinos suve biomase.
Uslovi uspevanja, količina i raspored padavina i tip zemljišta imali su veliki uticaj
na poduktivnost facelije.
Facelija ima veliki značaj za pčelarstvo jer cveta tokom bespašnog perioda. Setvom
facelije pčelari će imati sigurnu pašu za svoje pčele.
Za realizaciju uspešnog privrednog pčelarstva, medonosne biljke su veoma važan
uslov za postizanje visokih prinosa.
Facelija je pogodna za gajenje kako u konvencionalnom tako i u organskom sistemu
gajenja.
Gajenje semenske facelije je veoma profitabilna proizvodnja i može da posluži kao
generator privrednog razvoja.
Facelija ima višestruku primenu: za proizvodnju semena, silažu, seno, zaštitni usev i
zelenišno đubrenje. Facelija je i odlična pčelinja paša i jedna je od najmedonosnijih
biljaka.
Zahvalnica
Rad je nastao kao rezultat Projekata: TR 31022 i TR 31024, koje finansira
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. / Research
presented in the paper was financed by the Ministry of Education, Science and
Technological Development of Republic of Serbia; TR 31022 and TR 31024.
Literatura
1. Adamović D., 1996. Facelija. Tehnologija, proizvodnje aromatičnog, začinskog i
lekovitog bilja. Subotica. 13-14.
2. Glamočlija, Đ., Janković, S., Popović, Vera, Filipović, V., Kuzevski, J.,
Ugrenović, V. (2015): Alternativne ratarske biljke u konvencionalnom i u
organskom sistemu gajenja. Monografija. Institut za primenu nauke u
poljoprivredi, Beograd, 1-355;
3. Denčić, S., Kobiljski, B., Mladenović, G., Jestrović, Z., Štatkić, S., Pavlović, M.,
Orbović, B. (2010): Sorta kao faktor proizvodnje pšenice. Ratarstvo i
Povrtarstvo, 47(1):317-324.
4. Drezner G., Dvojković K., Novoselović D., Horva D., Guberac V., Marić S.,
Primorac J. (2006): Uticaj sredine na najznačajnija kvantitativna svojstva
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
49
pšenice. Zbornik Radova. 41. Hrvatski & 1. Međunarodni Znansveni Simpozij
Agronoma. Proceedings, Osijek, Croatia, 181-182.
5. Dornbos D.L. (1995): Production environment and seed quality. In seed quality.
Food Product press, New York-London-Norwood.
6. Đekić, V., Milovanović, M., Staletić, M., Milivojević, J., Popović, Vera,
Branković, S., Mitrović, M. (2013a): Parametri rodnosti tritikalea na zemljištu
tipa vertisol. Bilten za alternativne biljne vrste, Vol. 45, No. 86, 48–54.
7. Đekić Vera, Mirjana Staletić, Jelić M., Vera Popović, Snežana Branković
(2013b): The stability properties of wheat production on acid soil. Proceedings,
4th International Symposium "Agrosym 2013", 03-06. Oktober, Jahorina, 84-89.
8. Đekić, V., Milovanović, M., Milivojević, J., Staletić, M., Popović, Vera, Simić
D., Mitrović, M. (2014): Uticaj godine na prinos i kvalitet zrna ozime pšenice.
Zbornik radova, XXIX Savetovanje agronoma, veterinara i tehnologa, Institut
PKB Agroekonomik, Beograd,25-26.02.2015., 79-86.
9. http://www.desertusa.com/flowers/Lacy-Phacelia.html
10. Kobeščak K., Bubalo Dragan, Svečnjak Zlatko, Uher Darko, Svečnjak Lidija,
Prdun Saša 2015. Posjećenost pčela (Apis mellifera carnica P. 1979) na paši
facelije Phacelia tanacetifolia Benth. / Honey bee (Apis mellifera carnica P.
1979) visiting on phacelia pasture (Phacelia tanacetifolia Benth). 50th
Croatian and 10th International Symposium on Agriclture. Opatija. Croatia,
389-393.
11. Pavićević, Ljubo (1979): O nekim pitanjima unapređenja poljoprivrede.
Agriculture and Forestry - Poljoprivreda i šumarstvo, Podgorica, MNO; XXI,
4, 99-109.
12. Popović, V. (2010): Agrotehnički i agroekološki uticaji na proizvodnju semena
pšenice, kukuruza i soje. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu,
Poljoprivredni fakultet, Beograd, str. 1-145.
13. Popović Vera (2015): Pojam, podela i značaj bioloških resursa u poljoprivredi.
U: Dražić G. Eds. Оčuvanje i unapređenje bioloških resursa u službi
ekoremedijacije. Beograd. 1-407. ISBN 978-86-86859-41-9; COBISS.SR-ID
215624972; 29-51; 1-407. 29-51.
14. Popović Vera, Sikora Vladimir, Vucković Savo, Mihailović Vojislav, Živanović
Ljubiša, Ikanović Jela, Merkulov Popadić L. (2016a). Visokonektarna biljka -
Phacelia tanacetifolia Benth. Bilten radova. 5. Naučno-stručni skup.
Tehnološke inovacije – Generator privrednog razvoja. Banja Luka, BiH.
Izdavač. Savez Inovatora Republike Srpske i Privredna Komora R. Srpske, 12-
14.
15. Walden Genevieve K. & Patterson Robert 2012. Nomenclature of subdivisions
within phacelia (Boraginaceae: Hydrophylloideae). Madron˜ O, Vol. 59, No. 4,
p. 211–222.
16. Pravilniku o kvalitetu meda i drugih proizvoda pčela („Sl. glasnik RS“, br. 101/2015)
17. Šimunić I., Spalević V., Vukelić-Shutoska M., Šoštarić J., Marković M. (2014):
Utjecaj nedostatka vode u tlu na prinose poljoprivrednih kultura. Hrvatske vode.
22, 203-2012.
Tehnološke inovacije, Generator privrednog razvoja, 5. Naučno stručni skup sa
međunerodnim učešćem, Banja Luka, 2016., ISBN 978-99955-629-8-4; p. 41-50.
50
18. Wroblewska A. (2010): Flowering dynamics, nectar secretion and insect
visistation of Phacelia tanacetifolia. A. Gray. Acta Agrobotanica 63 (1): 29-35.
19. Svećnjak Z. (2007): Višenamjenski značaj facelije. Gospodarski list, 11: 53.