Content uploaded by Muhamed Tabaković
Author content
All content in this area was uploaded by Muhamed Tabaković on Feb 17, 2017
Content may be subject to copyright.
AJLA MUSIĆ
MUHAMED TABAKOVIĆ
ADMIR HADŽIKADUNIĆ
FAKULTET ZA SPORT I TJELESNI ODGOJ
Tel. 061 / 789-709
E-mail: m.tabakovic@fasto.unsa.ba.
EFEKTI PROGRAMIRANE NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG
ODGOJA NA NEKE ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE
UČENICA VIII-ih RAZREDA
- Rad za Zbornik radova -
Sarajevo, 2004. godine
Sažetak
Istraživanje je provedeno na uzorku od 61 ispitanice ženskog spola, učenica VIII-ih razreda
O.Š. "Fatima Gunić" u Sarajevu. U istraživanju korišten je skup od 7 antropometrijskh varijabli, na
kojima je trebalo da se utvrde efekti Nastavnog plana i programa iz tjelesnog i zdrastvenog odgoja
koji je trajao 69 sati, odnosno da se pruži mogućnost za ocjenu stanja antropometrijskih
karakteristika učenica koja će se desiti između inicijalnog i finalnog stanja u toku jedne školske
godine.
Varijable antropometrijskih karakteristika testirane (T-testom) koje su postigle pripadajući im
koeficijent statističke značajnosti (Sig = ili < .05), i time ukazuju da je u tim varijablama došlo do
statistički značajnih promjena su slijedeće: visina tijela (AVISTJ) i kožni nabor lista (AKNL).
Na osnovu dobijenih parametara može se konstatovati da su dobijene značajne pozitivne
promjene (parcijalni transformacijski kvantitativni efekti), kod manjeg broja varijabli
antropometrijskih karakteristika, kao rezultat primjenjenog programa od dva sata sedmično tj.
ukupno 69 sati nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u jednoj školskoj godini.
Na osnovu rezultata u diskriminativnoj analizi globalnih kvantitativnih promjena primjenjenih
antropometrijskih karakteristika, konstatovano je da je varijabla za procjenu longitudinalne
dimenzionalnosti skeleta visina tijela (AVISTJ) najodgovornija za postignute promjene, zatim kako
slijedi, varijable za procjenu potkožnog masnog tkiva: kožni nabor lista (AKNL) i kožni nabor
subscapular (AKNSS).
Na osnovu analize parcijalnih kvantitativnih promjena antropometrijskih karakteristika
(T-test), i analize globalnih kvantitativnih promjena (diskriminativne analize), na osnovu dobijenih
parametara može se konstatovati da su dobijene značajne pozitivne promjene (parcijalni i globalni
transformacijski kvantitativni efekti) kod manjeg broja varijabli antropometrijskih karakteristika,
kao rezultat primjenjenog programa od dva sata sedmično tj. ukupno 69 sati nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja u jednoj školskoj godini.
Ključne riječi: nastavni plan i program, efekti nastave, antropometrijske karakteristike,
diskriminativna analiza.
1. UVOD
Praćenje antropometrijskih karakteristika učenika od 7 – 18 godina trebao bi da bude
kontinuirani zadatak kako bi se u praksi mogli pratiti efekti utjecaja sredine na razvoj učenika.
Tjelesni i zdravstveni odgoj je jedan od značajnih faktora sredine koji utiče na stanje razvoja
antropometrijskih karakteristika. Sistem praćenja rasta i razvoja učenika nije dovoljno ili nije
nikako prisutan u nekim kantonima BIH, ne pruža nam mogućnost uporedbe rezultata i vrijednosti
radi postizanja adekvatnih normativa na nivou države.
Prije svega potrebno je ne izostaviti činjenicu da se nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja u
današnjim uslovima odvija u dva časa sedmično, što znači samo dva časa redovnog vježbanja i
znatno mali broj slobodnih aktivnosti, direktno nam govori da se psiho-somatski status učenika ne
može održati u nekoj većoj mjeri.
Ovo istraživanje je i bazirano da utvrdi efekte programirane nastave od dva sata sedmično
tjelesnog i zdravstavenog odgoja, u ukupnom broju od 69 sati u toku jedne školske godine na
antropometrijske karakteristike učenica VIII- ih razreda.
Kako bi smo putem programskih sadržaja sigurno i efikasno utjecali na cjelokupnu ličnost
učenika, potrebno je i stalno pratiti dinamiku rasta antropometrijskih karakteristika.
Prema tome praćenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem treba da dobijemo povratnu
informaciju kako su učenice ostvarile sve zadatke tjelesnog i zdravstvenog odgoja, odnosno kako se
2
svaki pojedini učenik približio programskim zadacima, i kakvi su efekti samog programa što je i
sam predmet ovog istraživanja.
2. CILJ ISTRAŽIVANJA
Osnovni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje antropometrijskih karakteristika učenica, i uticaja
efekata programirane nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trajanju od 69 sati u toku jedne
školske godine na antropometrijske karakteristike učenica VIII-ih razreda O.Š. "Fatima Gunić" u
Sarajevu.
Takođe cilj ovog istraživanja je da saglasno dobijenim rezultatima ne samo ukažemo na
eventualne slabosti i nedostatke antropometrisjkih karakterstika učenica O. Š. "Fatima Gunić" iz
Sarajeva, već predložimo puteve i mjere za njihovo prevazilaženje, prije svega u domenu tjelesne i
zdravstvene kulture, kao i nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja.
3. METODE RADA
3.1. Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanika izvučen je iz populacije učenica VIII-ih razreda O.Š. "Fatima Gunić" u
Sarajevu. Na ukupnom broju od 61 ispitanice registrovane su vrijednosti varijabli na kojima je
izvršena konačna obrada i analiza rezultata. Sve ispitanice su obuhvaćene redovnom nastavom
tjelesnog i zdravstvenog odgoja od dva časa nedjeljno.
3.2. Uzorak varijabli za procjenu morfoloških karakteristika
Uzorak varijabli za procjenu morfoloških karakteristika u ovom istraživanju sačinjava skupina
od sedam varijabli:
1. Visina tijela (AVISTJ)
2. Težina tijela (AMASTJ)
3. Kožni nabor triceps (AKNTRC)
4. Kožni nabor biceps (AKNB)
5. Kožni nabor subscapular (AKNSS)
6. Kožni nabor suprailiac (AKNSIL)
7. Kožni nabor lista (AKNL)
3.4. Metode obrade podataka
Da bi se uspješno utvrdile parcijalne kvantitativne razlike i promjene, odnosno parcijalni i
kvantitativni efekti programirane nastave na antropometrijske karakteristike primjenjena je analiza
rezultata (T-test).
Za utvrđivanje globalnih kvantitativnih razlika i promjena, odnosno globalnih i kvantitativnih
efekata programirane nastave na antropometrijske karakteristike primjenjena je diskriminativna
analiza.
3
4. REZULTATI I DISKUSIJA
4.1. Analiza kvantitativnih promjena
Analiza kvantitativnih promjena na početku i na kraju primjenjenog programa od 69 časova
nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja upoređivane su u jednom istraživanom prostoru
antropometrijskim karakteristikama.
Utvrditi da li je došlo do značajnih promjena pod uticajem određenog tretmana, a zatim da se
odredi i suština tih promjena, predstavlja osnovni problem koji se javlja kod ovakvog tipa
istraživanja.
4.2. Analiza parcijalnih kvantitativnih promjena
antropometrijskih karakteristika (T-test)
Da bi se utvrdile parcijalne kvantitativne razlike između rezultata antropometrijskih
karakteristika inicijalnog i finalnog stanja (na početku i na kraju primjenjenog programa od 69
časova nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja), primjenjena je analiza rezultata (T-testa).
Na osnovu iznijetih rezultata aritmetičkih sredina (Mean) na početku i na kraju programa , te
na osnovu značajnosti promjena (Sig) testiranih (T-testom), može se uočiti da je primjenjeni
program proizveo, manji broj parcijalnih (efekata) promjena. Vrijednosti (T-testa) bile su značajne
na nivou Sig = ili < .05.
Pregledom vrijednosti aritmetičkih sredina (Mean) na početku i na kraju programa (tabela
br.1), može se uočiti da je došlo do promjena rezultata kod svih primjenjenih varijabli izuzev kod
varijable za procjenu potkožnog masnog tkiva kožni nabor tricepsa (AKNTRC).
Analizom rezultata između inicijalnog i finalnog mjerenja može se konstatovati je kod jednog
broja varijabli došlo do povećanja mjera kao što su: visina tijela (AVISTJ), težina tijela (AMASTJ),
kožni nabor suprailiac (AKNSIL) i kožni nabor lista (AKNL), dok je kod varijabli: kožni nabor
subscapular (AKNSS) i kožni nabor biceps (AKNB) došlo do smanjenja mjera kožnih nabora
između inicijalnog i finalnog mjerenja.
Već na ovom nivou analize može se konstatovati da primjenjeni program nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja od dva sata sedmično, ukupno 69 sati u toku jedne školske godine, nije u
velikoj mjeri doprinio značajnijim pozitivnim promjenama antropometrijskih karakteristika obzirom
da je manji broj varijabli na kojima su te promjene pozitivne: visina tijela (AVISTJ), kožni nabor
subscapular (AKNSS) i kožni nabor biceps (AKNB).
Daljnom analizom značajnosti promjena (Sig) testiranih (T-testom tabela br.2), može se
uočiti da sve varijable antropometrijskih karakteristika koje su prethodno postigle određene
promjene u drugom mjerenju (na kraju programa) kod vrijednosti aritmetičkih sredina (Mean), nisu
postigle i pripadajući im koeficijent statističke značajnosti Sig = ili < .05.
Varijable antropometrijskih karakteristika testirane (T-testom) koje su postigle pripadajući im
koeficijent statističke značajnosti (Sig), i time ukazuju da je u tim varijablama došlo do statistički
značajnih promjena su slijedeće: visina tijela (AVISTJ) i kožni nabor lista (AKNL).
Na osnovu dobijenih parametara može se konstatovati da su dobijene značajne pozitivne
promjene (parcijalni transformacijski kvantitativni efekti) kod manjeg broja varijabli
antropometrijskih karakteristika, kao rezultat primjenjenog programa od dva sata sedmično tj.
ukupno 69 sati nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u jednoj školskoj godini.
Za varijablu kožni nabor lista (AKNL), sa većom sigurnosti se može reći da je došlo do
parcijalnih kvantitativnih promjena pod utjecajem programa programa od 69 sati nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, nego što se to može reći za varijablu visina tijela (AVISTJ).
Razloge prethodnoj konstataciji te ovako dobijenim razultatima između inicijalnog i finalnog
mjerenja antropometrijskih karakteristika kod učenica osmih razreda O.Š. «Fatima gunić« možemo
pripisati morfološkim osobenostima razvoja djevojčica tog uzrasta, kod kojih je intenzivniji prirast
4
u visinu raniji već sa 9 godina i iznosi 6,3 cm, intenzivnost prirasta u tjelesnoj masi kod djevojčica
najveća je sa 11 godina i iznosi 5,1 kg (Selaković i saradnici 1972).
Razloge za ovako dobijene vrijednosti potkožnog masnog tkiva između inicijalno i finalnog
mjerenja kod djevojčica, možemo potražiti u unikvitetu tj. nepoznatom faktoru greške, te mogućoj
grešci koja se pravi prilikom mjerenja potkožnog masnog tkiva. Osim toga na ovako dobijene
vrijednosti potkožnog masnog tkiva mogla je utjecati i jednolična ishrana koja je praćena
nedostatcima minerala, vitamina i drugih sastojaka hrane. Zatim današnji način i tempo života koji
karakteriše veliko prisustvo tjelesne neaktivnosti koja se manifestuje skupljanjem masnih naslaga
na regijama koje su uobičajene kod ženske populacije, tako da dva sata sedmično nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja te intenzitet na časovima nisu bili dovoljni za pozitivnu transformaciju
primjenjenih antropometrijskih karakteristika.
Tabela 1.
GRUPA N Mean Std. Deviation Std. Error
Mean
AVISTJ
1.000
2.000
63
63
1585.71429
1630.00000
84.11713
71.81967
10.59776
9.04843
AMSTJ
1.000
2.000
63
63
50.69841
51.50794
9.94928
9.17196
1.25349
1.15556
AKNTRC
1.000
2.000
63
63
136.55556
136.79365
51.95525
47.28949
6.54575
5.95792
AKNB
1.000
2.000
63
63
109.92063
108.93651
44.70127
40.66578
5.63183
5.12341
AKNSS
1.000
2.000
63
63
81.87302
73.60317
34.19889
25.14894
4.30866
3.16847
AKNSIL 1.000
2.000
63
63
124.33333
131.36508
58.54306
55.29023
7.37573
6.96591
AKNL
1.000
2.000
63
63
114.01587
135.46032
47.39862
58.19900
5.97166
7.33238
Tabela 2.
Levene's Test for
Equality of
Variances
t-test for Equality of Means
F Sig. t df Sig.
(2-tailed)
Mean
Difference
Std. Error
Difference
95% Confidence
Interval of the
Difference
Lower Upper
AVISTJ
1.271 .262 -3.178
-3.178
124
121.026
.002
.002
-44.28571
-44.28571
13.93509
13.93509
-71.86715
-71.87383
-16.70428
-16.69760
AMSTJ
6.149 .014 1.193
1.193
124
98.616
.235
.236
26.33333
26.33333
22.07574
22.07574
-17.36073
-17.47182
70.02740
70.13849
AKNTRC
.012 .912 -.027
-.027
124
122.918
.979
.979
-.23810
-.23810
8.85119
8.85119
-17.75708
-17.75860
17.28089
17.28241
AKNB
.042 .837 .129
.129
124
122.906
.897
.897
.98413
.98413
7.61359
7.61359
-14.08531
-14.08663
16.05356
16.05488
AKNSS
3.720 .056 1.546
1.546
124
113.883
.125
.125
8.26984
8.26984
5.34824
5.34824
-2.31583
-2.32510
18.85551
18.86479
AKNSIL
.889 .348 -.693
-.693
124
123.597
.490
.490
-7.03175
-7.03175
10.14522
10.14522
-27.11197
-27.11261
13.04848
13.04912
AKNL
.701 .404 -2.268
-2.268
124
119.118
.025
.025
-21.44444
-21.44444
9.45646
9.45646
-40.16143
-40.16899
-2.72746
-2.71990
5
4.3. Analiza globalnih kvantitativnih promjena
antropometrijskih karakteristika diskriminativna analiza
Da bi se utvrdile globalne kvantitativne razlike između rezultata antropometrijskih
karakteristika inicijalnog i finalnog stanja (na početku i na kraju primjenjenog programa od 69 sati
nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja), primjenjena je diskriminativna analiza.
Diskriminativna analiza je metoda koja vodi računa o kvantitativnim
veličinama pojedinih varijabli i o njihovim međusobnim odnosima.
Diskriminativni model predstavlja poseban tip faktorske analize u kojoj se
izoluju ortogonalni faktori u prostoru primjenjenih varijabli sa zadatkom da
pokažu u kojoj je korelaciji skup podataka na osnovu kojih smo vršili
diskriminativnu analizu i rezultati u diskriminativnim funkcijama.
Kriterij za diskriminativnu jačinu primjenjenih varijabli bio je tzv. (Wilksova
Lambda). Određivanje statističke značajnosti svake diskriminativne varijable vršeno je na osnovu
(Bartletovog Hi-kvadrat testa). Za interpretaciju korištene su značajne diskriminativne varijable i
one objašnjavaju određeni procenat varijabiliteta.
Analizom rezultata u (tabeli br.3) može se vidjeti da je dobijena jedna statistički značajna
diskriminativna funkcija, koja ima srednje stsatistički značajnu vrijednost .43, što nam ukazuje u
kojoj je korelaciji skup primjenjenih podataka na osnovu kojih smo vršili diskriminativnu analizu i
rezultati u diskriminativnoj funkciji.
Pregledom rezultata (tabela br.4 standardizovani diskriminativni koeficijenti), vidi se da
najveći doprinos diskriminativnoj funkciji imaju slijedeće antropometrijske varijable: kožni nabor
lista (AKNL), kožni nabor subscapular (AKNSS), težina tijela (AMSTJ) i visina tijela (AVISTJ).
Na osnovu rezultata u (tabeli br.5 struktura diskriminativne funkcije), korelacija sa
diskriminativnom funkcijom, dakle sa varijablom koja maksimalno razlikuje prvo od drugog
mjerenja, može se uočiti da je varijabla za procjenu longitudinalne dimenzionalnosti skeleta visina
tijela (AVISTJ) najodgovornija za postignute promjene, zatim kako slijedi, varijable za procjenu
potkožnog masnog tkiva: kožni nabor lista (AKNL) i kožni nabor subscapular (AKNSS).
Uzimajući u obzir prethodne konstatacije prilikom analize parcijalnih kvantitativnih
promjena antropometrijskih karakteristika (T-test), i u analizi globalnih kvantitativnih promjena
(diskriminativna analiza), na osnovu dobijenih parametara može se konstatovati da su dobijene
značajne pozitivne promjene (globalni transformacijski kvantitativni efekti) kod manjeg broja
varijabli antropometrijskih karakteristika, kao rezultat primjenjenog programa od dva sata sedmično
tj. ukupno 69 sati nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u jednoj školskoj godini.
Razlozi zbog kojih nije došlo do statistički značajnih globalnih kvantitativnih promjena
(efekata) pod uticajem primijenjenog programa, kod još većeg broja primijenjenih varijabli
antropometrijskih karakteristika, najvjerovatnije su slijedeći:
radi se o jednom broju antropometrijskih karakteristika koje znatno više zavise od genetskih
faktora, pa se teško mijenjaju pod utjecajem primjenjenog programa;
dva sata sedmično nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja nisu dovoljna da proizvedu
značajnije pozitivne promjene primjenjenih antropometrijskih karakteristika;
sadržaj primjenjenog programskog postupka nije u dovoljnoj mjeri bio programiran tako da
izazove značajnije promjene u još većem broju varijabli antropometrijskih karakteristika;
vremenski perid programa od 69-sati u toku jedne školske godine nije dovoljan da bi došlo do
statistički značajnih globalnih kvantitativnih promjena (efekata) kod antropometrijskih
karakteristika;
6
intenzitet opterećenja tokom provođenja primjenjenog programa od 69-sati je bio slab, tako da
kod ispitanica taj intezitet opterećenja nije zahtijevao značajnije tjelesno angažovanje.
Što znači da bi došlo do još nekih značajnijih globalnih kvantitativnih promjena (efektata)
primjenjenih antropometrijskih karakteristika, sadržaj primjenjenog programskog postupka trebao
bi u dovoljnoj mjeri biti programiran tako da izazove značajnije promjene u još većem broju
varijabli antropometrijskih karakteristika:
povećati broj sati sedmično nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja;
primjeniti sadržaje programskog postupka koji će u dovoljnoj mjeri biti programiran tako da
izazove značajnije promjene u još većem broju varijabli antropometrijskih karakteristika;
vremenski period primjenjenog programa bi trebao biti duži od 69-sati u toku jedne školske
godine;
prilikom provođenja programa primijeniti intenzitet opterećenja koji će od ispitanica
zahtijevati značajnije tjelesno angažovanje.
Tabela 3.
Function
1
Eigenvalue % of
Variance
Cumulative % Canonical
Correlation
.224 100.0 100.0 .428
Test of Function(s)
1
Wilks'
Lambda
Chi-square df Sig.
.817 24.396 7 .001
Tabela 4. standardizovani diskriminativni koeficijenti
Function
1
AVISTJ .750
AMSTJ -.627
AKNTRC .150
AKNB -.249
AKNSS -.654
AKNSIL .394
AKNL .823
Tabela 5.struktura diskriminativne funkcije
Function
1
AVISTJ .602
AKNL .430
AKNSS -.293
AMSTJ .131
AKNSIL .090
AKNB -.025
AKNTRC .005
Tabela 6. centroidi grupa
GRUPA
Function
1
1.000 -.470
2.000 .470
7
5. ZAKLJUČAK
S ciljem utvrđivanja antropometrijskih karakteristika učenica, i uticaja efekata programirane
nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trajanju od 69 sati na antropometrijske karakteristike
učenica VIII-ih razreda O.Š. "Fatima Gunić" u Sarajevu., analizirani su rezultati parcijalnih
promjena primjenom analize rezultata (T- testa), i globalnih promjena primjenom diskriminativne
analize.
U istraživanju korišten je skup od 7 antropometrijskh varijabli, na kojima su utvrđeni slijedeći
efekti primjenjenog programa od dva sata sedmično tj. ukupno 69 sati nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja u jednoj školskoj godini.
Na osnovu analize parcijalnih kvantitativnih promjena antropometrijskih karakteristika
(T-test), i analize globalnih kvantitativnih promjena (diskriminativne analize), na osnovu dobijenih
parametara može se zaključiti da su dobijene značajne pozitivne promjene (parcijalni i globalni
transformacijski kvantitativni efekti) kod manjeg broja varijabli antropometrijskih karakteristika
kao rezultat primjenjenog programa od dva sata sedmično tj. ukupno 69 sati nastave tjelesnog i
zdravstvenog odgoja u jednoj školskoj godini. To su varijabla za procjenu longitudinalne
dimenzionalnosti skeleta visina tijela (AVISTJ) i varijabla za procjenu potkožnog masnog tkiva
kožni nabor subscapular (AKNSS).
Da bi došlo do još nekih značajnijih globalnih kvantitativnih promjena (efektata) primjenjenih
antropometrijskih karakteristika, sadržaj primjenjenog programskog postupka trebao bi u dovoljnoj
mjeri biti programiran tako da izazove značajnije promjene u još većem broju varijabli
antropometrijskih karakteristika:
povećati broj sati sedmično nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja;
primjeniti sadržaje programskog postupka koji će u dovoljnoj mjeri biti programiran tako da
izazove značajnije promjene u još većem broju varijabli antropometrijskih karakteristika;
vremenski period primjenjenog programa bi trebao biti duži od 69-sati u toku jedne školske
godine;
prilikom provođenja programa primijeniti intenzitet opterećenja koji će od ispitanica
zahtijevati značajnije tjelesno angažovanje.
Ovo istraživanje pruža izvjestan broj informacija značajnih za ocjenu stanja antropometrijskih
karakteristika učenica VIII-ih razreda.
Ovim istraživanje moguće je formiranje uže baterije antropometrijskih mjera, koje bi bile
korištene u školskim ustanovama i predstavljale bi neophodni minimum u sistemu za praćenje
tjelesnog razvoja školske omladine ispitivanog uzrasta.
6. LITERATURA
1. Agrež, F.: Kanoničke relacije mjera fleksibilnosti i prostora ostalih motoričkih sposobnosti.
Kineziologija, br. 1-2, str. 113-123, Zagreb, 1975.
2. Berković L.: Metodika fizičkog vaspitanja, Nipro ”Partizan”, Beograd, 1978.
3. Findak V.: Realizacija novog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture
zahtijeva i primjenu novih organizacijskih oblika rada, Pedagoški rad, Zagreb, 1983.
8
4. Findak V.: Pripramanje nastavnika i dnevna priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture,
Obrazovanje i rad, Zagreb, 1987., br. 5-6
5. Gabrijelić, M.:Metode za selekciju i orjentaciju kandidata za dječje i omladinske sportske
škole. Institut za kineziologiju FFK, Zagreb, 1969
6. Mraković, M., Findak, V., Metikoš, D., Neljak, B.: Razvojne karakteristike motoričkih i
funkcionalnih sposobnosti učenika i učenica osnovnih i srednjih škola, Međunarodni
znanstveni časopis iz područja kineziologije i sporta, Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb,
1996. br. 2/96
9