Problem finansiranja malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini

Abstract

Kako mala i srednja preduzeća (MSP) imaju veliku ulogu i značaj u svakoj nacionalnoj ekonomiji, odnosno predstavljaju ključni izvor rasta nacionalnih ekonomija proizilazi da je za napredak jedne nacionalne ekonomije neophodno obezbjediti njihov nesmetani rast i razvoj. Nažalost, u Bosni i Hercegovini (BiH) sektor MSP se suočava sa brojnim problemima, a problem finansiranja svakako predstavlja jedno od najznačajnijih ograničenja za rast i razvoj MSP u BiH.

Full text

Problem finansiranja malih i srednjih preduzeća u
Bosni i Hercegovini
The Problem of Financing Small and Medium
Enterprises in Bosnia and Herzegovina
Nevena Baričanin, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Ekonomski fakultet Pale, Marica Marković, Univerzitet u Istočnom Sarajevu,
Ekonomski fakultet Pale, Snežana Bojović, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Ekonomski fakultet Pale
Sažetak: Kako mala i srednja preduzeća (MSP) imaju veliku
ulogu i značaj u svakoj nacionalnoj ekonomiji, odnosno
predstavljaju ključni izvor rasta nacionalnih ekonomija
proizilazi da je za napredak jedne nacionalne ekonomije
neophodno obezbjediti njihov nesmetani rast i razvoj. Nažalost, u
Bosni i Hercegovini (BiH) sektor MSP se suočava sa brojnim
problemima, a problem finansiranja svakako predstavlja jedno
od najznačajnijih ograničenja za rast i razvoj MSP u BiH.
Produbljivanju ovoga problema doprinijela je i poslovna
politika bosanskohercegovačkih banka koje su izbjegavanjem
finansiranja MSP kreditnu ekspanziju usmjerile na sektor
stanovništva, odnosno podsticale su odobravanje kredita
stanovništvu, a ne kredita privredi za investicije. Na taj način
bankarski sektor u BiH je finansirao potrošnju, a ne
proizvodnju. Dodamo li tome hroničnu domaću i svjetsku
ekonomsku i finansijsku krizu, sve zajedno samo je dodatno
pogoršalo stanje u ovoj oblasti i nametnulo odgovornost i pritisak
za kreiranje stimulativnih mjera i pronalazak nedostajućih
izvora finansiranja.
Ovaj rad treba da doprinese boljem i potpunijem
razumijevanju problema finansiranja MSP u BiH, kao i da ukaže
na mogući set mjera i načina kojim bi se ovaj problem ako ne
prevazišao, a onda bar djelimično umanjio.
Ključne riječi: finansiranje; nedostatak finansijskih sredstava;
mala i srednja preduzeća; banke.
Abstract: As small and medium enterprises (SMEs) play a
major role and have significance in every national economy and
represent the key source of growth of any national economy it is
clear that it is necessary to ensure their unhindered growth and
development. Unfortunately, in Bosnia and Herzegovina (BiH),
the SME sector is facing many problems, and the problem of
financing certainly represents one of the most significant
constraints on the growth and development of SMEs in BiH.
The business policy of BiH banks has contributed to deepen
this problem by avoiding financing SME and focusing the credit
expansion on the sector of the population, that is, they have
encouraged extending loans to individuals, and not loans to
economy for investments. In this way, the banking sector in BiH
has financed consumption, not production. Along with the
chronic domestic and global economic and financial crisis, all
together has only further aggravated the situation in the area and
imposed accountability and pressure to create incentives and find
the missing funding sources.
This paper should contribute to better and more complete
understanding of the problem of financing SMEs in BiH, as well
as point out the possible set of measures and ways to overcome
this problem or at least diminish it partially.
Keywords: financing; lack of financial resources; small and
medium-sized enterprises; banks.
I. UVOD
Kada nastupi kriza, uvijek i najviše trpe investicije, a
smanjenje njihovog nivoa posebno pogađa zemlje profila BiH,
tj. zemlje sa visokim nivoom duga. Za BiH važna su ulaganja
u ljudski kapital. Investicije usmjerene u obrazovanje i
usavršavanje vještina pojedinaca (ljudski kapital) podjednako
su važne kao i investicije u fizički kapital. Osim toga, ulaganja
u inovacije i inovativno preduzetništvo – MSP istovremeno su
važna i neophodna za ekonomiju BiH. Istina, razvoj nauke i
novih tehnologija je potreban, ali ne i dovoljan uslov za
ekonomski rast. Neophodna je njihova primijena u realnom
ekonomskom životu. Inovativni proizvodi i usluge, kao i
procesi, doprinose razvoju svih faktora proizvodnje (rada,
kapitala i tehnologije). Inovacije u proizvodnji obezbjeđuju
povećanje produktivnosti i kvaliteta radne snage, efikasnije
korištenje kapitala i veću akumulaciju, zatim poboljšavaju
nivo postojeće tehnologije.
Sa obzirom na veliku ulogu i značaj koji MSP imaju u
svakoj nacionalnoj ekonomiji neophodno je obezbjediti uslove
za njihov nesmetan rast i razvoj. Nažalost, ambijent u BiH je
takav da su brojne prepreke na putu razvoja MSP. Osnovni
problemi sa kojima se suočavaju MSP u BiH su nedostatak
izvora finansiranja i otežan pristup istim. Stoga bilo kakav
pomak u rješavanju ovih problema, u smislu kreiranja i
pronalaženja novih mjera i načina za posticanje finansiranja
preduzetništva treba da zaokuplja veliku pažnju kako stručnih
i naučnih krugova, tako i šire društveno-političke zajednice.
Sinergija University International Scientific Conference
11
DOI: 10.7251/ZRSNG1501011B

II. ZNAČAJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA ZA NACIONALNE
EKONOMIJE
Uzimajući u obzir činjenicu da živimo u preduzetničkom
dobu, pitanje malih i srednjih preduzeća je itekako aktuelno.
Mala i srednja preduzeća (MSP) imaju veliki značaj i
predstavljaju ključni izvor rasta nacionalnih ekonomija.
Prema, Đerić (2009)1, smatra se da postoji kakva-takva tržišna
privreda ako makar 40% bruto društvenog proizvoda (BDP)
daje mali biznis. Isti autor navodi da je 99% evropskog biznisa
danas skoncentrisano u MSP (obično do 250 zaposlenih), a
90% od tih preduzeća obavljaju mikrobiznis koji se definiše
zaposlenošću od deset ili manje zaposlenih radnika, dok
Evropska unija (EU) danas ima 40 MSP na 1000 stanovnika (a
od zemalja članica najviše Češka i to 86 MSP na 1000
stanovnika). Prema podacima Evropske komisije MSP
posebno predstavljaju najvažniji izvor novog zapošljavanja:
svake godine u Evropi oni stvaraju više od 4 miliona novih
radnih mjesta (European Commission 2013)2.U krizi stvaraju
najviše novih radnih mjesta (u EU više od 66% ukupno
zaposlenih radi u MSP, a u ZUR taj procenat je daleko veći), a
često su i jedini koji danas stvaraju nova radna mjesta, način
su za sprječavanje migracije stanovništva iz pasivnih
geografskih područja, a preko toga imaju snažan uticaj na
ekonomski razvoj kako na lokalnom i regionalnom tako i na
nacionalnom nivou.
Dakle, mala i srednja preduzeća su ta koja podstiču
konkurentnost, jačaju zaposlenost i doprinose poboljšanju
opšte privredne situacije u zemlji. Značaj MSP u politici
razvoja nacionalne ekonomije je sve veći, međutim ova
preduzeća u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu sposobna da
odgovore izazovima ravnopravne tržišne borbe. Neki od
ograničavajućih faktora za postizanje većih poslovnih uspjeha
su: pretjerano oslanjanje na osnovne faktore prednosti, loše
razumjevanje kupaca od strane preduzeća, kao i slaba saradnja
između bosanskohercegovačkih MSP.
Možemo reći da su najveći udar globalne finansijske krize
iz 2008.godine pretrpjela MSP, a posljedice se osjećaju i
danas. Dok je strategija za ekonomski oporavak bila
usmjerena na fiskalnu politiku i bankarski sistem, težište
finansijskog tereta se svalilo na MSP i tako su oni ostali bez
neophodnih sredstava za njihovo poslovanje, bez bankarskih
kredita i bez pristupa kreditnim linijama iz industrije
finansijskih usluga (De Buysre et al. 2012)3.
1 Navedeno prema: Đerić, Branko. Decembar, 2009. „Savremena recesija,
nezaposlenost i uloga Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske”. Zbornik
radova „Ekonomska kriza, tržište rada i perspektive zapošljavanja”. Zavod za
zapošljavanje Republike Srpske. Pale, Istočno Sarajevo, str. 30.
2 European Commission. 2013. Entrepreneurship 2020 Action Plan.
Reigniting the entrepreneurial spirit in Europe. Brussels, p. 8. Pristupljeno
19.10.2013. Dostupno na: http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0795:FIN:EN:PDF.
3 De Buysere, K., Gajda, O., Kleverlaan, R. & Marom, D. (2012). A
Framework for European Crowdfunding, p. 8. Retrived June 17, 2013, from
http://www.crowdfundingframework.eu/index.html
U BiH je izgubljeno više od 50 hiljada radnih mjesta, a
broj nezaposlenih je premašio pola miliona. Jasno je da je
svako novo radno mjesto dragocijeno. Međutim, u situaciji u
kojoj se država zadužuje da bi omogućila plate svojim
službenicima i budžetskim korisnicima banke postaju sve više
i više oprezne kada je u pitanju kreditiranje tek osnovanih
MSP. Sa druge strane BiH ne poduzima gotovo ništa da
obezbjedi ulaganja u istraživanje.4
Takođe, privrednici smatraju da izvori finansiranja, u
ovom slučaju banke i mikrokreditne organizacije, nerado daju
dugoročne kredite kompanijama. Sve ovo itekako otežava
poslovanje bosanskohercegovačkim MSP koja se
svakodnevno bore za opstanak na tržištu. Takođe, bitno je
napomenuti da što se tiče institucionalne podrške ne postoji
agencija za razvoj malog i srednjeg preduzetništva na
državnom nivou. U Republici Srpskoj (RS) formirana agencija
za podršku MSP, što se može smatrati svojevrsnim napretkom
u ovoj oblasti. Za razliku od RS u Federaciji Bosne i
Hercegovine takva agencija još uvijek nije formirana.
Evropska komisija navodi da za cilj ima da podrži
poslovno okruženje za MSP i unapređivanje uspješnog
preduzetništva. Stav je da se bez adekvatnog finansiranja i bez
likvidnosti, posao ne može obavljati, ulagati i rasti, štaviše,
pristup finansiranju je jedna od poluga rasta za MSP
(European Commission 2013)5. Istovremeno, pristup
finansiranju predstavlja i jedno od najznačajnijih ograničenja
za rast preduzetništva u Evropi.
Sa obzirom na činjenicu da su se MSP u BiH dominantno
oslanjala na bankarske kredite kao izvor finansiranja, u
nastavku rada ćemo razmotriti koji su motivi, ograničenja i
poslovna praksa bosanskohercegovačkog bankarskog sektora
kao glavnog, a često i jedinog, izvora eksternog finansiranja
ovog bitnog privrednog segmenta.
III. PROBLEM FINANSIRANJA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA
U BIH I ODNOS BANAKA PREMA OVOME PROBLEMU
Sistematizovana istraživanja ove problematike nalazimo u
dijelu doktorske disertacije Sinković Dean-a (Sinković 2011)6.
Analizirajući određeni broj relevantnih radova iz ove oblasti
autor napominje da dosadašnja razmatranja ukazuju na
činjenicu da bankarski sektor, prvenstveno velike banke, nisu
4 Eldina Pleho. 21 oktobar 2010. Mala i srednja preduzeća u Bosni
Hercegovini, Sarajevo. Pristupljeno: 21.08.2015. Dostupno na:
http://www.balcanicaucaso.org/bhs/zone/Bosna-i-Hercegovina/Mala-i-
srednja-preduzeca-u Bosni-Hercegovini-81631
5 European Commission. 2013. Entrepreneurship 2020 Action Plan.
Reigniting the entrepreneurial spirit in Europe. Brussels, p. 8. Pristupljeno
19.10.2013. Dostupno na: http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0795:FIN:EN:PDF.
6 Sinković, Dean. 2011. „Makroekonomski model za ispitivanje
međuovisnosti financijskog sustava i ekonomskog rasta”. Neobjavljena
doktorska disertacija, Sveučilište Jurija Dobrile u Puli, str. 170-73.
Sinergija University International Scientific Conference
12
DOI: 10.7251/ZRSNG1501011B

dovoljno motivisane da finansiraju MSP, što može biti
ograničavajući faktor dugoročnog ekonomskog razvoja. Iz
analiziranih radova autor naglašava sljedeće (Sinković 2011)7:
■ U pojedinim ekonomijama banke doživljavaju MSP kao
visoko profitabilne organizacije i kao takve ih uključuju u
bankarske kreditne portfolije. Međutim, za finansiranje ovih
preduzeća u zemljama u razvoju (ZUR) kao glavni
ograničavajući faktor se javlja makroekonomska nestabilnost.
■ Radi boljeg pružanja usluga sektoru MSP banke razvijaju
svoje regionalne podružnice i na taj način decentralizuju
prodaju finansijskih usluga. Ipak, funkcije i odluke koje se
odnose na odobravanje kredita i upravljanje rizicima po
običaju i dalje ostaju strogo centralizovane.
■ Udio kredita MSP u ukupnim bankarskim portfolijima je
mnogo manji u poređenju sa velikim preduzećima. Pored toga,
MSP trpe veće kamate i naknade na kredite te imaju veće
udjele u lošim kreditima.
■ Primjećeno je da se banke u stranom vlasništvu više se
oslanjaju na kolaterale u obliku nekretnina i veću pažnju
posvećuju procesiranju informacija.
■ Postoje karakteristične razlike u finansiranju MSP
između banaka u razvijenim zemljama i banaka u ZUR.
Primjećeno je da banke u ZUR imaju manji udio investicijskih
kredita, te više kamatne stope i naknade.
Iz svega navedenog nameće se zaključak da banke ne
obezbjeđuju dovoljno finansijskih sredstava i po dovoljno
dobrim/prihvatljivim uslovima za finasiranje MSP u ZUR,
odnosno da nisu baš naklonjene finansiranju MSP u ZUR.
Zašto je to tako? Mogući razlozi su sljedeći (Sinković 2011)8:
■ U većini MSP u ZUR primjetna je kako njihova
nadprosječna profitabilnost tako i ispodprosječna
produktivnost.
■ Ključni razlog smanjenog kreditiranja MSP u ZUR je
njihova natprosječna rizičnost, koja je zasnovana na
pomanjkanju kapitala i oslanjanju na kratkoročni dug što ih
čini posebno osjetljivim na fluktuacije poslovnih ciklusa. Tezu
o ranjivosti MSP dodatno je potvrdila ekonomska kriza i to se
očitovalo u njihovom udjelu loših kreditnih plasmana banaka.
■ Jedna od ekonomskih karakteristika MSP u ZUR, u
odnosu na velika preduzeća, su nizak nivo produktivnosti što
je posljedica nestabilne potražnje za njihovim proizvodima i
uslugama, te korištenje zastarjelih tehnologija. Sa druge strane
MSP imaju visok udio u ukupnoj dobiti preduzeća iz razloga
što je interes njihovih vlasnika isplata dobiti. Isplata dobiti i
niska stopa reinvestiranja kapitala MSP u krajnjem rezultira i
niskim omjerom kapitala i pasive (manji od 30%). Iz tog
razloga banke, kao kreditori, kategorišu sektor MSP kao
sektor visokih rizika.
Nedostatak finansijskih sredstava i otežan pristup istim
identifikovani su kao neki od ključnih problema u poslovanju
7 Sinković, D. (2011): op.cit., str. 170-71.
8 Sinković, D. (2011): op.cit., str. 172-73.
MSP (Rakićević, Omerbegović-Bijelović, Lazić-Rašović
2013, 33).9 U tom pogledu opravdano je zapitati se da li se
politike podsticanja MSP trebaju osloniti direktno na
intervencije na finansijskim tržištima (uz zadate rizike) ili na
pronalaženje alternativnih izvora finansiranja MSP. Svakako
ovo drugo, jer je neosporno da bez dostupnih i povoljnih
finansijskih aranžmana brojna preduzeća neće moći razvijati
svoje projekte (inovacije) i poduhvate i otvarati nova radna
mjesta.
Zadnjih godina u BiH, kvalitet, sigurnost i konkurentnost
bankarskih usluga uveliko se poboljšao, povratilo se
povjerenje štediša, što je dovelo do povećanja bankarskih
depozita, a zatim i do velike kreditne ekspanzije. Iako je došlo
do velikog povećanja kreditnih plasmana, banke, dominantno
u stranom vlasništvu, izbjegavale su finansiranje riskantnog
sektora MSP, koja su uglavnom poslovala u nesigurnom
tržišnom okruženju i sa lošim bonitetom. Sa druge strane,
kreditna ekspanzija u BiH je rezultirala nepovoljnom
kreditnom strukturom u kojoj su se potsticali krediti
stanovništvu, a ne krediti privredi za investicije (Tabela 1).
Zapravo, finansirala se potrošnja, a ne proizvodnja.
TABELA 1 SEKTORSKA STRUKTURA DUGOROČNIH KREDITA
KOMERCIJALNIH BANAKA U BIH ZA PERIOD 1997-2014. GODINA
NA KRAJU PERIODA U MILIONIMA KM
Godina
Ukupni
dugoročni
krediti
domaćem
sektoru
Krediti
stanovništvu
Udio u
ukupnim
kreditima
(u %)
Krediti
nefinansijskim
privatnim
preduzećima
Udio u
ukupnim
kreditima
(u %)
1997.
1.482,9
54,0
3,64
518,1
34,93
1998.
1.892,6
204,8
10,82
778,4
41,12
1999.
1.928,9
206,4
10,70
900,8
46,70
2000.
2.138,6
295,9
13,83
405,5
18,95
2001.
2.425,7
597,8
24,64
598,3
24,66
2002.
3.183,3
1.321,2
41,50
786,3
24,70
2003.
3.888,0
1.812,4
46,61
1.044,3
26,86
2004.
4.350,9
2.357,5
54,18
1.422,2
32,68
2005.
5.707,1
3.057,0
53,56
2.030,2
35,57
2006.
7.130,4
3.893,0
54,59
2.592,7
36,36
2007.
9.298,7
5.104,4
54,89
3.439,2
36,99
2008.
11.070,5
6.051,1
54,65
4.142,2
37,42
2009.
10.650,4
5.590,8
52,49
4.186,9
39,31
2010.
10.916,9
5.522,3
50,58
4.309,5
39,46
2011.
11.327,1
5.846,4
51,61
4.186,7
36,96
2012.
11.658,7
5.875,2
50,39
4.248,8
36,44
2013.
12.074,7
6.123,0
50,70
4.369,0
36,18
2014.
12.705,3
6.491,7
51,09
4.429,6
34,86
Ukupno
301.813,6
60.368,9
20,00
44.388,6
14,71
Izvor: Kalkulacija autora prema podacima CBBiH (2015), Godišnji izvještaj
2014, Sarajevo, str. 125. Dostupno na:
[http://www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2014/GI_2014_bs.pdf], pristup:
08.10.2015.
Prema podacima prezentovanim u Tabeli 1 vidljivo je da je
udio dugoročnih kredita stanovništvu u ukupnim dugoročnim
kreditima domaćem sektoru u BiH u stalnom porastu za
9 Rakićević, Zoran; Omerbegović-Bijelović, Jasmina; Lazić-Rašović,
Gordana. 2013. „SMEs Support Planning Improvement Based on its Suitable
Structure”. Menagement, 2013/68, p. 33. Pristupljeno 20.10.2013. DOI:
10.7595/management.fon.2013.0016.
Sinergija University International Scientific Conference
13
DOI: 10.7251/ZRSNG1501011B

posljenjih osamnaest godina. Ovaj udio je 1997. godine
iznosio svega 3,64% da bi u 2014. godini dostigao vrtoglavih
51,09%.
Izraženi rast kreditiranja stanovništva počinje od 2000.
godine, a na štetu kreditiranja sektora preduzeća. Tako da
zadnjih godina imamo situaciju da se procenat udjela kredita
stanovništvu u ukupnim dugoročnim kreditima domaćem
sektoru kreće preko 50%, dok se istovremeno procenat udjela
kredita nefinansijskim privatnim preduzećima sveo na oko
36%.
U BiH je situacija takva da su dominantni izvor kreditiranja
MSP komercijalne banke, a iz prezentovanih podataka nameće
se zaključak da banke u BiH rađe finansiraju stanovništvo tj.
potrošnju, nego sektor preduzeća. Sa druge strane, u državama
u kojima postoji intenzivniji finansijski razvoj, razvoj
berzanskih tržišta, bolji pravni sistem, i institucionalni razvoj,
bilježe se i manje prepreke u finansiranju preduzeća.10 Na taj
način im je olakšana mogućnost prikupljanja nedostajućeg
kapitala, a posebno putem investicija koje sprovode
sofisticirani internacionalni portfolio investitori. Pojedina
istraživanja pokazuju da preduzeća kojima je omogućen
pristup tržištima akcija rastu brže, i po višim stopama, od onih
kojima taj pristup nije dostupan.11
IV. PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE STANJA
Glavna prepreka za poslovanje bh preduzeća dominantno je
nedostatak finansijskih sredstava i otežan pristup istim, zatim
sljede visoke poreske stope i rasprostranjenost korupcije.12
Da bi umanjila problem finansiranja MSP BiH se ozbiljno
mora pozabaviti sljedećim pitanjima:
▪ Raditi na popravljanju imidža BiH. Imidž države13 u
savremenim međunarodnim odnosima igra sve značajniju
ulogu, ali bez promjena u ponašanju države nema ni istinske
promjene imidža. Iskustva su pokazala da se ugled jedne
države direktno odražava na njen status na političkoj i
10 Navedeno prema i više vidjeti u radu: Beck, T., Demirgüç-Kunt, A.,
Laeven, L., Maksimović, V. (2004), The Determinants of Financing
Obstacles, World Bank Policy Research Working Paper 3204, February 2004,
str. 1-36. Dostupno na: [http://www-
wds.worldbank.org/servlet/WDSContentServer/WDSP/IB/2004/02/18/000160
016_20040218131618/Rendered/PDF/wps3204.pdf], (20.01.2011.).
11 Navedeno prema i više vidjeti u radu: Demirgüç-Kunt, A., Maksimovic, V.
(1995), Stock Market Development and Financial Choices, Policy Research
Working Paper No. 1461, The World Bank, May 1995, str. 1-46. Dostupno
na: [http://www-
wds.worldbank.org/servlet/WDSContentServer/WDSP/IB/1995/05/01/000009
265_3961019105821/Rendered/PDF/multi_page.pdf], (17.07.2011.).
12 Više vidjeti u istraživanju: Golic, Z. (2014). Sinergija realnih i portfolio
investicija i ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine . Neobjavljena
doktorska disertacija. Univerzitet u Istocnom Sarajevu, Ekonomski fakultet
Pale, Pale, Bosna i Hercegovina.
13 O imidžu zemlje više vidjeti u: Brkić, N. (2006), Imidž zemlje (Cuntry
Image), Izlaganja učesnika panela u okviru Diplomatskog foruma MVPBiH:
Imidž BiH – Kako ga unaprijediti?, Diplomatski forum, Sarajevo, str. 21-32.
Dostupno na: [http://www.fes.ba/publikacije/200612Imidzbosne.pdf],
(18.04.2013.).
ekonomskoj sceni, a prije svega kroz nivo domaćih i stranih
investicija, plasman domaćih proizvoda na strana tržišta, broj
stranih turista, i sl.14 Ratna i poslijeratna događanja u BiH,
nezavršen proces privatizacije i mnogi drugi razlozi doprinijeli
su lošem imidžu zemlje, što za posljedicu ima nedovoljan
interes za investiranje u BiH.
▪ Bolje funkcionisanje vlade i smanjivanje političke
nestabilnosti. Zemlja u kojoj vlada15 loše funkcioniše ne
može biti atraktivna investiciona destinacija, a prema
najnovijem izvještaju The Economist16 ocjena za
funkcionisanje bh vlade je 2,93/10 (radi poređenja dovoljno je
navesti da je ta ocjena u rangu sa ocjenama za Palestinu,
Sierra Leone, Burundi, ...). Loše funkcionisanje vlade dovodi i
do političke nestabilnosti i sve ukupno to je ozbiljna prepreka
za veći priliv i domaćih i stranih investicija. Pored toga, sve
češće bojazni za narušavanje socijalnog mira usljed ubrzanja
najavljenih reformi, posebno privatizacije, djeluju
destimulativno za sve vrste investicija.
▪ Smanjiti administrativne procedure i pojednostaviti
administrativni sistem. Smanjivanjem broja procedura i
skraćivanjem vremena potrebnog za registrovanje preduzeća
podstiče se razvoj preduzetništva i stvara stimulativno
preduzetničko okruženje. Uprošćavanje administrativnog
sistema, uvođenjem koncepta jedinstvenih šaltera (tzv. „One-
Stop-Shop”) implementacijom principa „sve na jednom
mjestu” i pružanje usluga za ispunjavanje svih neophodnih
uslova i pribavljanje saglasnosti potrebnih za izdavanje
lokacijskih i građevinskih dozvola, bi u velikoj mjeri uticalo
na slobodu ulaganja i na otvaranje puta stranim investicijama.
▪ Smanjiti poreze. Poreski sistem – ovakav kakav imamo u
BiH je, slobodno možemo reći, destimulativan, kako za
domaće, tako i za strane investicije.17 Visina poreskih
opterećenja i dalje će predstavljati prepreku za investicije ako
se ne sprovede poreska reforma.18 U narednom periodu BiH
mora smanjiti javnu potrošnju i budžetski deficit, a
istovremeno i poreze i doprinose, u cilju stimulisanja daljeg
rasta privatnog sektora i stranih investicija.
14 Navedeno prema i više vidjeti u: Skoko, B. (2012), Imidž Bosne i
Hercegovine i njezinih građana u Hrvatskoj i Srbiji, Friedrich-Ebert-Stiftung
(FES), Sarajevo, str. 7-8. Dostupno na:
[http://www.fes.ba/publikacije/2012/Image/image_studija.pdf], (05.02.2013.).
15 O ograničenjima za investiranje koja su u nadležnosti vlade i njihovom
značaju prema percepciji investitora više vidjeti u radu: Hasić, D. (2001):
op.cit., Aneks 4., str. 686.
16 Navedeno prema i više vidjeti u: The Economist Intelligence Unit (2013),
Democracy index 2012: Democracy at a standstill, str. 3-8. Dostupno na:
[http://pages.eiu.com/rs/eiu2/images/Democracy-Index-2012.pdf],
(17.04.2013.).
17 O fiskalnim ograničenjima i njihovom intenzitetu prema percepciji
investitora više vidjeti u: Hasić, D. (2001): op.cit., Aneks 4., str. 689.
18 O prijedlogu poreske reforme pogledati u: Federalni zavod za programiranje
razvoja (2011), Poreska reforma u funkciji investicija i zapošljavanja,
Sarajevo. Dostupno na:
[http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/poreski_dokumenti/Poreska
%20reforma%20u%20funkciji%20investicija%20i%20zaposljavanja%20final
.pdf], (20.04.2013.).
Sinergija University International Scientific Conference
14
DOI: 10.7251/ZRSNG1501011B

▪ Smanjiti cijene usluga javnih preduzeća. Činjenica je
da su cijene usluga javnih preduzeća u BiH više nego u
regionu, a vrlo često i u odnosu na evropski prosjek, što
predstavlja problem za privlačenje većeg obima stranih
investicija. Cijena međunarodnih telefonskih poziva je i do
deset puta viša nego u drugima tranzicionim ekonomijama, ali
je i viša u odnosu na zemlje EU, dok je cijena električne
energije za privredne subjekte daleko iznad evropskog
prosjeka.
▪ Usvojiti program mjera o ozbiljnom sankcionisanju
korupcije na svim nivoima i u svim sferama društveno-
ekonomskog života. Korupcija je u današnjem
bosanskohercegovačkom društvu široko rasprostranjena
pojava, a suprotstаvljаnje korupciji predstavlja jedаn od
nаjvećih izаzovа sаvremenog društvа. Ključni pravci
sprečavanja korupcije su primjena preventivnih mjera i
primjena represivnih mjerа. Prvima se sprečаvа nаstаnаk
koruptivnih pojаvа, а druge mjere se primenjuju ondа kаdа je
korupcijа nаstupilа i kаdа su se njene posljedice ispoljile. U
BiH je do sada usvajano nekoliko strateških dokumenata za
borbu protiv korupcije na državnom, entitetskim i nivou Brčko
distrikta BiH, kao i nižim nivoima vlasti. Dosadašnji strateški
dokumenti nisu adekvatno implementirani, što je naglašeno i u
izvještajima o napretku BiH za posljednjih nekoliko godina,
te je cjelokupni angažman BiH ocjijenjen samo kao „rana faza
borbe protiv korupcije”.19
▪ Prilagoditi regulativu standardima i preporukama
Evropske Unije (EU). Proces evropskih integracija zahtijeva
sveobuhvatno prilagođavanje politika, institucionalnog okvira
i pravnog sistema s ciljem dostizanja evropskih standarda u
svim oblastima. Nadalje, proces pravne harmonizacije i
prihvatanja evropskih standarda podrazumijeva obimne
unutrašnje reforme, opštu konsolidaciju sistema, snažniji
privredni razvoj i intenzivnije spoljnopolitičko djelovanje u
oblastima koje utiču na dinamiku odnosa BiH i EU.
Perspektiva članstva u EU izuzetno je snažan podsticaj za
nastavak već započetih reformi u BiH i pokretač procesa koji
treba da omogući stvaranje ekonomske, pravne, organizacione
i socijalne strukture sposobne za djelovanje u skladu s
pravilima EU. Sve sa ciljem ubrzanog procesa uključivanja
BiH u evropske integracione tokove. Međutim, neophodna je
aktivna uloga svih segmenata bosanskohercegovačkog
društva.
▪ Dovršiti proces privatizacije do optimalnog nivoa
društvenog kapitala u privredi. Prema izvještaju EBRD-a,
BiH u poređenju sa ostalim zemljama u tranziciji bilježi
prilično niske ocjene,20 što je, između ostalog, rezultirao i
nižim prilivom investicija, sa izuzetkom bankarskog sektora.
Međutim, odlučujući faktor za veći priliv dominantno stranih
19 European Commission. 2013. Radni dokument osoblja Komisije. Izvještaj o
napretku Bosne i Hercegovine u 2013. Dostupno na: http://komorabih.ba/wp-
content/uploads/2013/11/izvjestaj_napredak.pdf. Pristup: 21.08.2015.
20 Više vidjeti: EBRD (2012), Transition report 2012: Integration Across
Borders, London, UK, Published: 07. November 2012., str. 9. Dostupno na:
[http://www.ebrd.com/downloads/research/transition/tr12.pdf], (04.03.2013.).
investicija u bankarski sektor je taj što je proces privatizacije u
bankarskom sektoru bio daleko efikasniji u poređenju sa
drugim sektorima.
▪ Donijeti program mjera za smanjivanje/sprečavanje
sive ekonomije. U cilju smanjivanja sive ekonomije nužno je
izvršiti detaljnije istraživanje uzroka, mjesta nastajanja, oblika
i razmjera i na kraju predložiti mjere i aktivosti za njeno
smanjivanje.21 Prema pojedinim procjenama veličina udjela
sive ekonomije iznosi oko 30% BDP-a BiH, a registrovani su
različiti pojavni oblici.
▪ Sačiniti strategiju za privlačenje SDI. Ovom strategijom
treba definisati od kojih i kakvih stranih investicija će bh
ekonomija imati najviše koristi, kao i definisati sektore -
djelatnosti u kojima BiH ima najveće konkurentske prednosti.
Privlačenje i zadržavanje stranih investicija je jedan od
osnovnih ciljeva BiH, jer doprinosi otvaranju novih radnih
mjesta, povećanju konkurentnosti i izvoza, kao i povećanju
privrednog rasta i razvoja.
Na kraju, ostaje nam da zaključimo da tržišna ekonomija,
bez obzira na mnoge pozitivne osobine, nije u stanju da
automatski reguliše preduzetničku i investicionu aktivnost, a
takođe ni ekonomske i socijalne procese u interesima cijelog
društva i svakog građanina. Ona nije i ne može biti zadužena
da rješava mnoge druge aktuelne probleme, nego o tome treba
i mora da brine država.
V. ZAKLJUČAK
Ono što je za BiH trebalo da bude prioritet, je podrška
postojećim i razvoj novih malih i srednjih preduzeća (MSP),
jer ona imaju veliki značaj i čine ključni izvor rasta
nacionalnih ekonomija, predstavljaju najvažniji izvor novog
zapošljavanja. Finansijski sistem, koji je odgovoran za
finansiranje preduzetničkih projekata, je nakon 2000. godine
podstakao kreditnu ekspanziju, ali sa primarnim fokusom
prema stanovništvu („pumpanje” potrošnje stanovništva), a ne
prema glavnim nosiocima ekonomskog razvoja – malim i
srednjim preduzećima. Dominantna pozicija banaka i slabo
razvijeno tržište kaptala (akcije i obveznice) onemogućili su
preduzećima korištenje „alternativnih” finansijskih
instrumenata. To je uticalo na smanjenje privatnih investicija.
Osim toga, makroekonomski učinci razvoja navedenih
kreditnih struktura su katastrofalni po cijelu
bosanskohercegovačku ekonomiju.
Jasno je da nema ekonomskog razvoja na nacionalnom
nivou bez rasta i razvoja MSP. Do sada su loše
21 Više vidjeti: Tomaš, R. (2009), Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini,
Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Banja Luka. Dostupno na:
[http://www.fes.ba/publikacije/200910-SIVA-EKONOMIJA-U-BOSNI-I-
HERCEGOVINI_TOMAS.pdf], (20.04.2013.) i Federalni zavod za
programiranje razvoja (2008), Neregistrirana (siva) ekonomija (NOE) u FBiH
(inicijalni materijal), Sarajevo. Dostupno na:
[http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/ostali_dokumenti/neregistrira
na_ekonomija_u_FBiH_analiza.pdf], (20.04.2013.).
Sinergija University International Scientific Conference
15
DOI: 10.7251/ZRSNG1501011B

makroekonomske performanse uticale na smanjenje zarade
MSP, kao i na gubljenje rasta zbog uzdržavanja od investicija.
Od sada princip investiranja u BiH treba da bude ulaganje u
prioritetne grane, odnosno sektore, a prioritetni su oni koji
obezbjeđuju komparativne i konkurentske prednosti. Dakle,
ključ je u investicijama koje stvaraju vrijednost. Kreatori i
nosioci ekonomskih i poslovnih politika u BiH umjesto
inertnog ponašanja moraju inteligentno usmjeravati razvoj ka
prioritetnim sektorima i obezbjediti investicije koje uvećavaju
vrijednost u privatnom i javnom sektoru. Ovo je uslov za
opstanak i napredak BiH, a svako odlaganje bespotrebno
uvećava troškove i odlaže efekte. Održivi ekonomski razvoj i
politička stabilnost BiH treba da budu zasnovani na realnoj
ekonomiji, odnosno izvoznim industrijskim proizvodima i
uslugama MSP.
LITERATURA
[1] Beck, T., Demirgüç-Kunt, A., Laeven, L., Maksimović, V. (2004), The
Determinants of Financing Obstacles, World Bank Policy Research
Working Paper 3204, February 2004, str. 1-36. Dostupno na:
[http://www-
wds.worldbank.org/servlet/WDSContentServer/WDSP/IB/2004/02/18/0
00160016_20040218131618/Rendered/PDF/wps3204.pdf],
(20.01.2011.).
[2] Brkić, N. (2006), Imidž zemlje (Cuntry Image), Izlaganja učesnika
panela u okviru Diplomatskog foruma MVPBiH: Imidž BiH – Kako ga
unaprijediti?, Diplomatski forum, Sarajevo, str. 21-32. Dostupno na:
[http://www.fes.ba/publikacije/200612Imidzbosne.pdf], (18.04.2013.).
[3] CBBiH (2015), Godišnji izvještaj 2014, Sarajevo, [online]. Dostupno na:
[http://www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2014/GI_2014_bs.pdf],
(08.10.2015.).
[4] De Buysere, K., Gajda, O., Kleverlaan, R. & Marom, D. (2012). A
Framework for European Crowdfunding. Retrived June 17, 2013, from
http://www.crowdfundingframework.eu/index.html
[5] Demirgüç-Kunt, A., Maksimovic, V. (1995), Stock Market Development
and Financial Choices, Policy Research Working Paper No. 1461, The
World Bank, May 1995, str. 1-46. Dostupno na: [http://www-
wds.worldbank.org/servlet/WDSContentServer/WDSP/IB/1995/05/01/0
00009265_3961019105821/Rendered/PDF/multi_page.pdf],
(17.07.2011.).
[6] Đerić, Branko. Decembar, 2009. „Savremena recesija, nezaposlenost i
uloga Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske”. Zbornik radova
„Ekonomska kriza, tržište rada i perspektive zapošljavanja”: 8-59.
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske. Pale, Istočno Sarajevo.
[7] EBRD (2012), Transition report 2012: Integration Across Borders,
London, UK, Published: 07. November 2012., str. 9. Dostupno na:
[http://www.ebrd.com/downloads/research/transition/tr12.pdf],
(04.03.2013.).
[8] Eldina Pleho. 21 oktobar 2010. Mala i srednja preduzeća u Bosni
Hercegovini, Sarajevo. Pristupljeno: 21.08.2015. Dostupno na:
http://www.balcanicaucaso.org/bhs/zone/Bosna-i-Hercegovina/Mala-i-
srednja-preduzeca-u Bosni-Hercegovini-81631
[9] European Commission. 2013. Entrepreneurship 2020 Action Plan.
Reigniting the entrepreneurial spirit in Europe. Brussels. Pristupljeno
19.10.2013. http://eur-
lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0795:FIN:EN
:PDF.
[10] European Commission. 2013. Radni dokument osoblja Komisije.
Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2013. Dostupno na:
http://komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/11/izvjestaj_napredak.pdf.
Pristup: 21.08.2015.
[11] Federalni zavod za programiranje razvoja (2011), Poreska reforma u
funkciji investicija i zapošljavanja, Sarajevo. Dostupno na:
[http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/poreski_dokumenti/Por
eska%20reforma%20u%20funkciji%20investicija%20i%20zaposljavanj
a%20final.pdf], (20.04.2013.).
[12] Golić, Z. (2014). Sinergija realnih i portfolio investicija i ekonomski
oporavak Bosne i Hercegovine. Neobjavljena doktorska disertacija.
Univerzitet u Istocnom Sarajevu, Ekonomski fakultet Pale, Pale, Bosna i
Hercegovina.
[13] Hasić, D. (2001), Analiza ograničenja poslovanja u Bosni i Hercegovini,
Ekonomski pregled, Vol. 52, br. 5-6, str. 667-691, [online]. Dostupno
na: [http://hrcak.srce.hr/file/45100], (11.03.2013.).
[14] Rakićević, Zoran; Omerbegović-Bijelović, Jasmina; Lazić-Rašović,
Gordana. 2013. „SMEs Support Planning Improvement Based on its
Suitable Structure”. Menagement, 2013/68: 31-40. Pristupljeno
20.10.2013. DOI: 10.7595/management.fon.2013.0016.
[15] Sinković, Dean. 2011. „Makroekonomski model za ispitivanje
međuovisnosti financijskog sustava i ekonomskog rasta”. Neobjavljena
doktorska disertacija, Sveučilište Jurija Dobrile u Puli.
[16] Skoko, B. (2012), Imidž Bosne i Hercegovine i njezinih građana u
Hrvatskoj i Srbiji, Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Sarajevo, str. 7-8.
Dostupno na:
[http://www.fes.ba/publikacije/2012/Image/image_studija.pdf],
(05.02.2013.).
[17] The Economist Intelligence Unit (2013), Democracy index 2012:
Democracy at a standstill, str. 3-8. Dostupno na:
[http://pages.eiu.com/rs/eiu2/images/Democracy-Index-2012.pdf],
(17.04.2013.).
[18] Tomaš, R. (2009), Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini, Friedrich-
Ebert-Stiftung (FES), Banja Luka. Dostupno na:
[http://www.fes.ba/publikacije/200910-SIVA-EKONOMIJA-U-BOSNI-
I-HERCEGOVINI_TOMAS.pdf], (20.04.2013.) i Federalni zavod za
programiranje razvoja (2008), Neregistrirana (siva) ekonomija (NOE) u
FBiH (inicijalni materijal), Sarajevo. Dostupno na:
[http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/ostali_dokumenti/nereg
istrirana_ekonomija_u_FBiH_analiza.pdf], (20.04.2013.).
Sinergija University International Scientific Conference
16
DOI: 10.7251/ZRSNG1501011B