SAMOOPUŠTANJE MIŠIĆNE FASCIJE PJENASTIM VALJKOM

Abstract

1 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan 3 Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, KB Merkur, Zagreb 67 Hrvat. Športskomed. Vjesn. 2015; 30: 67-77 SAŽETAK Pjenasti valjak postao je često korišteno sredstvo u pripremi za tjelesnu aktivnost, ali i u oporavku nakon nje. Niska cijena i jednostavna primjena, koja nije vremenski zahtjevna i ne zahtijeva posebne prostorne uvjete, čini pjenasti valjak pogodnim za široku upotrebu, ne samo u sportu i rekreaciji, nego i u rehabilitaciji. U podlozi korištenja pjenastog valjka je samoopuštanje mišićne fascije koje se postiže prijenosom težine vlastitog tijela na miofascijalni kompleks. Cilj ovog rada bio je prikazati utjecaj miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom (rolinga) na fleksibilnost, doživljaj boli, mišićne performanse, kao i oporavak nakon tjelesne aktivnosti. Iako postoje velike varijacije u kvaliteti i rezultatima do sada provedenih istraživanja, pregledom literature može se zaključiti da postoje dobre osnove za preporuku korištenja pjenastog valjka kao pomagala za postizanje miofascijalnog samoopuštanja, sa svrhom kratkoročnog povećanja fleksibilnosti bez negativnog utjecaja na mišićne performanse prije tjelesne aktivnosti, kao i za smanjenje simptoma sindroma odgooene mišićne boli nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Potrebna su naravno daljnja istraživanja kako bi se odredio optimalni program kojim bi se postigli opisani željeni učinci rolinga u pripremi za tjelesnu aktivnost i na oporavak nakon nje. Ključne riječi: miofascijalno samoopuštanje, pjenasti valjak, fascija, DOMS, fleksibilnost. ABSTRACT Foam roller has lately become a frequently used tool in preparation for physical activity, but also in recovering from it. Low cost and easy application, which is not time consuming and does not need special spatial conditions, makes the foam roller suitable for widespread use, not only in sport and recreation, but also in rehabilitation. In the background of using foam roller is selfmyofascial release which is achieved by using weight of own body to apply pressure on the myofascial complex. The aim of this study was to review different investigations dealing with the infulence of selfmyofascial release with foam roller (rolling) on flexibility, pain treshold, muscle performance and recovery after physical activity. Although there are wide variations in the quality and the results of the studies done so far, literature review implies enough evidence for recommending the use of foam roller as tool to achieve selfmyofascial release, for the purpose of short-term increase flexibility without a concomitant deficit in muscle performance before physical activity, and to reduce the symptoms of delayed onset muscle soreness after intense physical activity. Further research is needed to determine the optimal program to achieve the desired rolling effects in preparation for physical activity and the recovery afterwards.

Full text

PREGLEDNI ČLANCI
REVIEWS
SAMOOPUŠTANJE MIŠIĆNE FASCIJE PJENASTIM VALJKOM
SELFMYOFASCIAL RELEASE WITH FOAM ROLLER
1,2 3 1
Jakov Ivković , Andro Matković , Branka R. Matković
1Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan
3Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, KB Merkur, Zagreb
67
Hrvat. Športskomed. Vjesn. 2015; 30: 67-77
SAŽETAK
Pjenasti valjak postao je često korišteno sredstvo u
pripremi za tjelesnu aktivnost, ali i u oporavku nakon nje.
Niska cijena i jednostavna primjena, koja nije vremenski
zahtjevna i ne zahtijeva posebne prostorne uvjete, čini
pjenasti valjak pogodnim za široku upotrebu, ne samo u
sportu i rekreaciji, nego i u rehabilitaciji. U podlozi
korištenja pjenastog valjka je samoopuštanje mišićne
fascije koje se postiže prijenosom težine vlastitog tijela na
miofascijalni kompleks. Cilj ovog rada bio je prikazati
utjecaj miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom
(rolinga) na fleksibilnost, doživljaj boli, mišićne
performanse, kao i oporavak nakon tjelesne aktivnosti.
Iako postoje velike varijacije u kvaliteti i rezultatima do
sada provedenih istraživanja, pregledom literature može
se zaključiti da postoje dobre osnove za preporuku
korištenja pjenastog valjka kao pomagala za postizanje
miofascijalnog samoopuštanja, sa svrhom kratkoročnog
povećanja fleksibilnosti bez negativnog utjecaja na
mišićne performanse prije tjelesne aktivnosti, kao i za
smanjenje simptoma sindroma odgođene mišićne boli
nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Potrebna su naravno
daljnja istraživanja kako bi se odredio optimalni program
kojim bi se postigli opisani željeni učinci rolinga u
pripremi za tjelesnu aktivnost i na oporavak nakon nje.
Ključne riječi: miofascijalno samoopuštanje, pjenasti
valjak, fascija, DOMS, fleksibilnost.
ABSTRACT
Foam roller has lately become a frequently used tool
in preparation for physical activity, but also in recovering
from it. Low cost and easy application, which is not time
consuming and does not need special spatial conditions,
makes the foam roller suitable for widespread use, not
only in sport and recreation, but also in rehabilitation. In
the background of using foam roller is selfmyofascial
release which is achieved by using weight of own body to
apply pressure on the myofascial complex. The aim of this
study was to review different investigations dealing with
the infulence of selfmyofascial release with foam roller
(rolling) on flexibility, pain treshold, muscle performance
and recovery after physical activity. Although there are
wide variations in the quality and the results of the studies
done so far, literature review implies enough evidence for
recommending the use of foam roller as tool to achieve
selfmyofascial release, for the purpose of short-term
increase flexibility without a concomitant deficit in
muscle performance before physical activity, and to
reduce the symptoms of delayed onset muscle soreness
after intense physical activity. Further research is needed
to determine the optimal program to achieve the desired
rolling effects in preparation for physical activity and the
recovery afterwards.
Keywords: selfmyofascial release, foam roller, fascia,
DOMS, flexibility.

UVOD
Značenje pojma fascija kroz vrijeme se mijenjalo
(39), a istraživanje fascije zapravo je još u začetku (8) te ju
stoga i nije lako definirati. Često je poistovjećujemo s
mišićnim ovojima (miofascijama), listovima gustog
veziva koji obavijaju i odjeljuju pojedine mišiće ili
mišićne skupine, a mjestimično oblikuju podvostručenja
u koje su mišići uloženi (38). No, pojmom fascija
obuhvaćena su i druga tkiva, ovisno o nomenklaturi koja
se koristi (59). Prema Schleip-u (61) fascija obuhvaća i
povezuje svaki mišić i organ u tijelu i opisuje se kao
vezivna opna koja obuvaća i povezuje meka tkiva (20,66).
Budući da je fascija uključena u biomehaniku
lokomotornog sustava i sudjeluje u prijenosu sila (22,32)
novija definicija fascije obuhvaća i njezine biomehaničke
osobine, te se opisuje kao fibrozno kolegeno tkivo koje je
dio cjelovitog sustava prijenosa sila (59).
Zbog povezanosti cijelog tijela fascijom i
sudjelovanja u prijenosu sila i biomehanici, lokomotorni
sus tav t reba sagl edat i kao c jeli nu p rili kom
dijagnosticiranja i liječenja ozljeda. Naime, simptomi se
mogu pojaviti udaljeno od izvora tegoba, a provođenjem
terapije na jednom dijelu tijela djelujemo i na druge
dijelove (18, 23). Mobilnost fascije može biti smanjena
zbog brojnih razloga, a najčešće uslijed ozljeđivanja,
inaktiviteta ili upale (4).
Opuštanje mišićne fascije je manualna tehnika
kojom se mehanički djeluje na miofascijalni kompleks s
ciljem postizanja optimalne duljine, smanjenja boli i
poboljšanja funkcije (3). Miofascijalno opuštanje,
posebice kao dodatak konvencionalnoj terapiji, može biti
korisno u liječenju patoloških stanja poput bolova u
vratnoj kralješnici, križobolje, tenzijske glavobolje,
plantarnog fascitisa, epikondilitisa i fibromialgije (2,44).
Samoopuštanje mišićne fascije podrazumijeva
djelovanje na miofascijalni kompleks uz pomoć
pomagala, bez terapeuta. Metoda zbog svoje
jednostavnosti, unatoč ograničenim znanstvenim
dokazima, ima široku primjenu u rehabilitaciji i sportu
(5,15,41).
Cilj ovog rada je prikazati utjecaj miofascijalnog
samoopuštanja pjenastim valjkom (rolinga) na
fleksibilnost, doživljaj boli, mišićne performanse i
oporavak nakon tjelesne aktivnosti.
MEHANIZAM DJELOVANJA
Prema Weerapongu i Koltu (73) klasična (švedska)
ručna masaža ima biomehaničke, fiziološke, neurološke i
psihološke mehanizme djelovanja, a kod samoopuštanja
mišićne fascije pomoću pomagala oponaša se manualna
masaža (27). Drugi autori djelovanje miofascijalnog
opuštanja vezuju uz mehaničke i neurofiziološke
mehanizme (61,62,64).
M e h ani č ki m e h ani z mi m i o fas c ijal n og
(samo)opuštanja uključuju tikstropiju, piezoelektricitet,
fascijalne adhezije, stanični odgovor, protok tekućina,
upalu fascije i miofascijalne žarišne točke (5). Tikstropija,
svojstvo materijala da mijenja svojstva pod utjecajem
topline ili pritiska te ono prelazi iz stanja gela u stanje
guste tekućine, jedan je od modela pomoću kojih se
objašnjava djelovanje miofascijalnog samoopuštanja
mehaničkim mehanizmima (61). Piezoelektrični model
sugerira da fibroblasti i fibroklasti, koji sudjeluju u
metabolizmu kolagena, reagiraju na električni naboj koji
se stvara pritiskom na fasciju (51,61). Prema modelu
fascijalne adhezije onemogućeno je normalno klizanje
fascije (29,41), a terapijom ju je moguće osloboditi (29),
dok se model staničnog odgovora objašnjava putem
mehaničkog podražaja na fasciju koji mijenja
biokemijske procese u stanicama (16,33). Miofascijalno
(samo)opuštanje prema modelu protoka tekućina djeluje
na način da se kompresijom istisne tekućina iz fascije i
time poboljša mobilnost (14). Prema modelu upale
fascije, koja u akutnoj upali postaje manje elastična (21),
miofascijalno samoopuštanje djelovanjem na protok krvi
(52), smanjuje upalni proces (5). Slično je objašnjenje i
modela miofascijalnih žarišnih točaka, lokaliziranih,
palpabilnih, hiperiritabilnih otvrdnuća skeletnog mišića
ili mišićne fascije koje među ostalim smptomima,
uzrokuju lokalnu i prenesenu bol (5,10,49,70).
Neurofiziološki mehanizmi u manualnoj terapiji
postali su aktualni nakon spoznaje da se učinak terapije
mijenja kod tretiranja anesteziranih ljudi, te da bez
urednog neurološkog odgovora tkivo ne reagira
očekivanim fiziološkim odgovorom (60). Neurofiziološki
mehanizmi opuštanja mišićne fascije tumače se
aktivacijom mehanoreceptora, koja nastaje kada se
manipulacijom poveća napetost miofascije. Podražaj se
prenosi u središnji živčani sustav, što u konačnici rezultira
promjenom tonusa (61,62).
Unatoč tome što su neki od predloženih mehanizama
kojima manipulacija miofascije postiže učinke detaljno
razrađeni, trenutno nema konsenzusa o njezinom točnom
mehanizmu djelovanja (5).
PJENASTI VALJAK
Danas se za samoopuštanje mišićne fascije koriste
različ ita poma gal a, p oput ro lle r mas sag er- a
(1,9,26,35,46,67), ili teniske loptice (23), a u ovom
pregledu prikazat će se studije koje su za postizanje
miofascijalnog samoopuštanja koristile pjenasti valjak
(6,11,19,28,34,36,40,41,42,47,48,50,54,55,56,58,68,71,
72)
Prilikom samoopuštanja mišićne fascije pjenastim
valjkom, koristi se težina vlastitog tijela kako bi se
aplicirao pritisak na meka tkiva, a promjenom položaja
moguće je tretirati različite dijelove tijela (15,20). Na
raspolaganju je više različitih vrsta pjenastih valjaka.
Slika 1. Pjenasti valjci za samomasažu
Figure 1. Foam rollers
68
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

69
Standardni pjenasti valjak promjera je 15,24 cm (6 incha),
izrađen od polietilenske pjene, no u istraživanjima su
ponekad korišteni valjci izrađeni od polivinil kloridne
(PVC) cijevi promjera 10,16 cm, okružene neoprenskom
pjenom (28,40,41,56), jer se prema istraživanju Currana i
suradnika upotrebom takvog pomagala prenosi veća sila
na miofascijalni kompleks, djelovanje je dublje, a time se
očekuje i bolji učinak tretmana (20).
UČINAK SAMOOPUŠTANJA MIŠIĆNE FASCIJE
PJENASTIM VALJKOM- DOSADAŠNJA
ISTRAŽIVANJA
Studije pokazuju da miofascijalno samoopuštanje
pjenastim valjkom akutno povećava feksibilnost
(6,11,36,40,41,42,48,54), smanjuje doživljaj umora i
ubrzava oporavak kod sindroma odgođene mišićne boli
(delayed onset muscle soreness - DOMS) (28,40,56),
smanjuje krutost arterija i poboljšava vaskularnu
endotelnu funkciju (52), smanjuje doživljaj boli
(40,56,71), a nema negativnog utjecaja na motoričke
sposobnosti (6,28,40,41,50,54,55,56).
Coutre i suradnici (19) ispitivali su utjecaj trajanja
rolinga hamstringsa na fleksibilnost provođenjem testa
pasivne ekstenzije koljena na 33 ispitanika. Vrijeme
intervencije bilo je 2x10 sekundi za „kratko“ trajanje i
4x30 sekundi za „dugo“ trajanje. Prema dobivenim
rezultatima nije bilo značajne razlike u testu pasivne
eks tenz ije kol jena izme đu ko ntrol ne i obje
eksperimentalne skupine.
Junker i Stöggl (36) ispitivali su učinak
četverotjednog rolinga hamstringsa na fleksibilnost,
uspoređujući ga s kontrolnom skupinom, ali i sa skupinom
koja je provodila proprioceptivnu neuromuskularnu
facilitaciju, metodu dokazanog učinka na povećanje
opsega pokreta (30). Trajanje rolinga zadano je na 3x30-
40 sekundi, a ukupno 40 ispitanika podijeljenih u
navedene 3 grupe, testirano je stand and reach testom. U
obje ispitivane skupine zabilježen je porast opsega
pokreta u odnosu na kontrolnu skupinu, dok između
ispitivanih skupina nije bilo značajne razlike u
fleksibilnosti.
Utjecaj rolinga hamstringsa na fleksibilnost,
provođenjem aktivne ekstenzije koljena istraživali su
Miller i Rocky (47). Trajanje rolinga bilo je 3x60 sekundi,
3x tjedno kroz 8 tjedana. Zabilježeni porast opsega
pokreta bio je značajan u eksperimentalnoj i kontrolnoj
skupini, ali bez razlike između njih, te je zaključeno da
provedeni program rolinga ne povećava fleksibilnost
hamstringsa.
Povezanost rolinga kvadricepsa i ekstenzije kuka
mjerene u iskoraku ispitivali su Bushell i suradnici (11).
Studija je rađena na 31 ispitaniku, podijeljenima u 2
skupine. U 3 navrata učinjena su po 2 iskoraka. Ispitivana
skupina provodila je roling trajanja 3x60 sekundi između
dva iskoraka unutar svakog od 3 testiranja, kao i u 5
navrata između prvog i drugog testiranja, koja su bila
udaljena tjedan dana. Statistički značajno povećanje
opsega pokreta u ispitivanoj skupini, u odnosu na
kontrolnu, nalazimo jedino kod drugog iskoraka u
drugom testiranju, dok suprotno očekivanju autora, nije
bilo povećane ekstenzije kuka prilikom prvog iskoraka u
drugom testiranju. Očekivano, prilikom trećeg testiranja
provedenom tjedan dana kasnije, nisu pronađeni
dugoročni učinci ranijeg rolinga na opseg pokreta, te su
vrijednosti slične početnom mjerenju.
Istraživanjem Mortona i suradnika (50) uspoređivao
se učinak statičkog istezanja i statičkog istezanja kojem
prethodi roling hamstringsa. Tajanje rolinga od 4x60
sekundi 2x dnevno ispitanici su provodili kroz 4 tjedna. Po
kontrolnom mjerenju, autori su zaključili da se opseg
pokreta prilikom izvođenja pasivne ekstenzije koljena
povećao, ali bez statistički značajne razlike između
tretmana, što znači da nije bilo dodatnog učinka rolinga
prije statičkog istezanja na fleksibilnost. Maksimalna
voljna kontrakcija (MVC) neznačajno je porasla, bez
razlike između intervancija, te je zaključak autora da
nema negativnih utjecaja na jakost.
Još je jedna studija (68) ispitivala utjecaj statičkog
istezanja te statičkog istezanja kojem je prethodio roling
plantarnih fleksora na fleksibilnost. Također je ispitivan i
utjecaj samostalne primjene rolinga. Trajanje rolinga bilo
je 3x30 sekundi, a mjerena je pasivna dorzalna fleksija
stopala. Statistički značajno povećanje opsega pokreta
zabilježeno je u mjerenjima odmah nakon intervencije u
skupinama koje su provodile statičko istezanje i roling u
kombinaciji sa statičkim istezanjem, dok zabilježeno
povećanje opsega pokreta u skupini koja je provodila
roling nije bilo statistički značajno. U naknadnim
mjerenjima, provedenima 10, 15 i 20 minuta nakon
intervencije, nije bilo statistički značajne razlike u odnosu
na početne rezultate. S obzirom da je povećanje opsega
pokreta kod zajedničke primjene rolinga i statičkog
istezanja bilo nešto veće nego kod samostalnog izvođenja
rolinga, autori zaključuju da postoji dodatni učinak
zajedničke primjene na fleksibilnost.
Mohr i suradnici (48) promatrali su fleksiju kuka na
40 ispitanika podijeljenih u 4 skupine (statičko istezanje,
roling, roling koji prethodi statičkom istezanju, te
kontrolna skupina). Roling hamstringsa u trajanju 3x60
sekundi provodio se kroz 6 dana. Povećanje opsega
pokreta u kuku izvođenjem testa pasivne fleksije u
ležećem položaju, utvrđeno je u svim ispitivanim
skupinama, no značajno veće u skupini koja je prije
statičkog istezanja koristila masažni valjak, dok između
ostalih tretmana nije bilo značajne razlike.
Janot i suradnici (34) ispitivali su postojanje utjecaja
statičkog istezanja i rolinga na anaerobne sposobnosti
utvrđene putem Wingate testa. Roling kvadricepsa,
hamstringsa, iliotibijalne sveze, gluteusa, aduktora kuka,
fleksora kuka i gastroknemijusa provodio se 3x30 sekundi
za svaku mišićnu skupinu. Gledajući ukupni uzorak, nije
bilo utjecaja provedenih tretmana na ispitivane anaerobne
sposobnosti. Međutim, kada su se ispitanici podijelili
prema spolu, zamijećen je različiti učinak intervencija.
Maksimalna snaga u muškaraca nakon provođenja rolinga
i statičkog istezanja bila je povećana, dok je kod žena
nakon provođenja rolinga ostala nepromijenjena, a nakon
statičkog istezanja smanjena u odosu na kontrolna
mjerenja. Mjera zamora, u odnosu na kontrolna mjerenja,
bila je smanjena kod žena nakon obje intervencije, dok je
kod muškaraca roling povećao umor. Autori su zaključili
kako korištenje rolinga u aktivnostima duljeg trajanja koja
dovode do umora, osobito u muškaraca, nije
preporučljivo, dok bi mogli postojati korisni učinci kada
se primjenjuje u kraćim aktivnostima koje zahtijevaju
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

veliku snagu. Kod žena nije bilo negativnih učinaka na
snagu, dok se zbog učinka na smanjenje umora roling
može preporučiti u cilju poboljšanja izdrživosti.
Učinak rolinga kvadricepsa na pasivnu fleksiju
koljena u modificiranom klečećem iskoraku ispitivali su
MacDonald i suradnici (41). Mjerenja su učinjena prije, te
2 i 10 minuta po provođenju tretmana. U odnosu na
početne vrijednosti, u oba mjerenja zabilježen je
statistički značajan porast opsega pokreta. Ispitivanjem
utjecaja rolinga na aktivaciju mišića i maksimalnu voljnu
kontrakciju, nije nađena statistički značajna razlika
između kontrolnih i pokusnih mjerenja, te su zaključili
kako nema negativnog utjecaja rolinga na jakost mišića.
U svom istraživanju Marković (42) je uspoređivao
utjecaj miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom
i mobilizaciju mekih tkiva tehnikom fascijalne abrazije
(FAT) na fleksibilnost, provođenjem testova pasivne
fleksije koljena i pasivnog podizanja ispružene noge.
Roling kvadricepsa i hamstringsa provodio se 2x60
sekundi. Prema dobivenim rezultatima, u odnosu na
početna mjerenja, u obje skupine zabilježeno je statistički
značajno povećanje opsega pokreta u kuku i koljenu s time
da je učinak FAT-a bio veći te je, za razliku od učinka na
fleksibilnost postignutog rolingom, bio zabilježen i 24
sata nakon intervencije.
Vigotsky i suradnici (72) proučavali su utjecaj
rolinga kvadricepsa na ekstenziju kuka i fleksiju koljena
mjerenu u modificiranom Thomasovom testu. Studijom
su obuhvaćena 23 ispitanika, uz trajanje rolinga od 2x60
sekundi, a prema rezultatima zaključuje se da roling nema
utjecaja na poboljšanje ekstenzije kuka i fleksije koljena.
Grupa autora podvrgnula je 16 ispitanika rolingu duž
dviju različitih ravnina tijela, te proučavala učinak na
performanse i fleksibilnost (54). Rolingom duž sagitalne
ravnine, što je prema autorima obuhvaćalo distalni dio
leđa, glutealnu regiju, hamstrings, stražnji dio
potkoljenice, pektoralnu muskulaturu i kvadriceps,
postignuta je statistički značajno veća fleksibilnost
ocijenjena testom sit and reach, nego rolingom duž
frontalne ravnine, što je obuhvaćalo tretman latisimusa,
kosih trbušnih mišića, područje oko kuka, područje
iliotibijalne sveze, aduktore natkoljenice i lateralni dio
potkoljenice. U ispitivanim motoričkim sposobnostima
između dvije skupine nije bilo razlike.
Peacock i suradnici (55), istraživali su hoće li
miofascijalno samoopuštanja koje prehodi dinamičkom
zagrijavanju poboljšati sportske preformanse u odnosu na
kontrolnu skupinu koja provodi samo dinamičko
zagrijavanje. Ukupno 11 sportaša apliciralo je po 30
sekundi rolinga na više regija tijela (torakolumbalno,
glutealno, hamstringsi, stražnji dio potkoljenica,
pektoralna muskulatura i kvadricepsi). Nakon mjerenja
motoričkih sposobnosti, u ispitivanoj skupini zabilježeni
su 4-7% bolji rezultati, osim za fleksibilnost (mjerena
testom sit and reach) koja se nije razlikovala između
ispitivanih skupina.
Roylance i suradnici (58) ispitivali su učinak rolinga
na fleksibilnost u kombinaciji sa statičkim istezanjem ili
posturalnim vježbama. Korištenje pjenastog valjka kroz
10 minuta na području leđa, gluteusa, stražnje lože i
potkoljenica, prije ili nakon statičkog istezanja ili
posturalnih vježbi, dovodi do akutnog povećanja
fleksibilnosti, dok niti jedan od tretmana samostalno,
uključujući roling, nije izazvao poboljšanje fleksibilnosti.
Behara i suradnici (6) proučavali su motoričke
sposobnosti ispitanika koji su provodili roling pjenastim
valjkom, dinamičko istezanje ili pak nisu provodili
nikakvu intervenciju. Trajanje rolinga bilo je 60 sekundi
po tretiranoj regiji (kvadricepsi, hamstringsi, gluteusi i
gastroknemijusi). Prema rezultatima, pasivna fleksija
kuka statistički je bila značajno veća nakon provođenja
rolinga ili dinamičkog istezanja u odnosu na kontrolna
mjerenja, dok nije bilo statistički značajne promjene u
ostalim motoričkim sposobnostima.
Healey i suradnici (28) proveli su istraživanje kako
bi se ustanovilo dovodi li miofascijalno samoopuštanje
pjenastim valjkom do poboljšanja motoričkih sposobnosti
u odnosu na izdržaj (planking), te njihov utjecaj na osjećaj
umora. Trajanje rolinga bilo je 30 sekundi po regiji
(kvad ricepsi, ham str ingsi, iliot ibi jalne sveze,
gastroknemijusi, latisimusi, romboideusi) i autori nisu
utvrdili razlike u ispitivanim motoričkim sposobnostima,
međutim razina umora statistički je bila značajno niža u
ispitanika kada su provodili roling.
Vaughan i McLaughlin (71) istraživali su učinak
miofascijalnog samoopuštanja iliotibijalne sveze
pjenastim valjkom na bol. Istraživanje je urađeno na 18
ispitanika, te je zaključeno da nakon 3x60 sekundi rolinga
dolazi do akutnog povišenja praga boli, te da se učinak
gubi nakon 5 minuta.
Pearcey i suradnici (56) ispitivali su utjecaj rolinga
na smanjenje DOMS-a i poboljšanje motoričkih
sposobnosti. Istraživanje je učinjeno na 8 ispitanika, koji
su bili podvrgnuti izvođenju čučnjeva uz opterećenje radi
izazivanja DOMS-a. Mjerenja su učinjena prije
opterećenja, te 24, 48 i 72 sata nakon opterećenja, dok je
roling učinjen neposredno nakon opterećenja, kao i nakon
24 i 48 sati od opterećenja. Provedeni roling bio je trajanja
od 2x45 sekundi po segmentu tijela (kvadricepsi,
hamstringsi, gluteusi, aduktori, abduktori). Kada su
ispitanici provodili roling, u pojedinim ispitivanim
vremenskim intervalima, prag potreban za izazivanje boli
bio je povišen te je postignut pozitivan učinak na mišićne
performanse (sprint, skok u vis, čučnjevi). Rezultati
govore u prilog tome da roling može reducirati DOMS i
pripadajući negativni utjecaj na motoričke sposobnosti.
MacDonald i suradnici (40) također su ispitivali
učinak rolinga na oporavak nakon intenzivne tjelesne
aktivnosti. Ukupno 20 ispitanika podijeljeno je u dvije
skupine i podvrgnuto protokolu izvođenja čučnjeva radi
izazivanja DOMS-a, uz provođenje rolinga neposredno
nakon opterećenja, kao i nakon 24 i 48 sati od opterećenja.
Tretirano je 5 mišićnih skupina, kao i kod Pearcey-a i
suradnika (56), uz nešto duže trajanje, 2x60 sekundi.
Mjerenja motoričkih sposobnosti su izvršena prije
opterećenja, neposredno nakon, te nakon 24, 48 i 72 sata
od opterećenja. Neke od ispitivanih performansi su
poboljšane u eksperimentalnoj skupini, te je potvrđen
pozitivan utjecaj rolinga na fleksibilnost kvadricepsa i
hamstringsa te je smanjen subjektivni osjećaj boli
prilikom izvođenja čučnja. Također se bol za vrijeme
provođenja rolinga smanjuje u kasnijim mjerenjima,
premda nema razlike u zabilježenoj sili primijenjenoj na
pjenasti valjak. Prema dobivenim rezultatima autori
zaključuju kako miofascijalno samoopuštanje pjenastim
valjkom doprinosi bržem oporavku od DOMS-a.
70
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

Studija
Behara &
Jacobson
2015
Bushell i
sur. 2015
Couture i
sur. 2015
Junker
&Stöggl
2015
MacDonald
i sur. 2013
Marković
2015
Miller i
Rockey
2006
Mohr i sur.
2014
Peacock i
sur. 2015
Roylance i
sur. 2013
Škarabot i
sur. 2015
Vigotsky i
sur. 2015
Uzorak
N=14
M
Sami sebi
kontrola
N=31 M/Ž
2 skupine
N=33
M/Ž
Sami sebi
kontrola
N=40
M/Ž
3 skupine
N=11
M
Sami sebi
kontrola
N=20
M
2 skupine
N=23
M/Ž
2 skupine
N=40
M+Ž
4 skupine
N=16
M
Sami sebi
kontrola
N=27
M/Ž
Sami sebi
kontrola
N=11
M/Ž
Sami sebi
kontrola
N=23
M/Ž
Zagrijavanje
DA
NE
DA
DA
DA
DA
NE
NE
DA
NE
NE
DA
Pjenasti
valjak
Rumble
Roller (etilen
vinil acetat +
poliolefin)
Polietilen
visoke
gustoće
Polietilen
visoke
gustoće
Nije
definiran
Polivinil
kloridna
cijev +
neoprenska
pjena;
izrađen po
narudžbi
Grid foam
roller
(polivinil
kloridna
cijev +etilen
vinil acetat)
Nije
definiran
Cando etilen
vinil acetat
Perform
Better
(visoke
gustoće)
AXIS (visoke
gustoće)
Grid foam
roller
(polivinil
kloridna
cijev +etilen
vinil acetat)
Perform
Better
(polipropilen)
Tretirana
mišićna
skupina
Kvadricepsi
hamstringsi
gluteusi i
gastrokne-
mijusi,
kvadriceps
Hamstrings
Hamstringsi
Kvadriceps
kvadriceps i
hamstrings
hamstringsi
hamstringsi
Lumbana
muskulatura,
gluteusi,
hamstringsi,
stražnji dio
potkoljenica,
pektoralna
muskulatura i
kvadricepsi
leđa,
gluteusi,
hamstringsi i
potkoljenice
Plantarni
fleksori
kvadriceps
Trajanje po
regiji
60 sekundi
3x 60
sekundi kod
svakog od 3
testiranja, te
5x između 1.
i 2. testiranja
2x10 sekundi
ili
4x30 sekundi
3x30-40
sekundi
3xtjedno
kroz 4 tjedna
2x
60 sekundi
2x
60 sekundi
3x60 sekundi
3x tjedno
kroz 8
tjedana
3x60 sekundi
kroz 6 dana
30 sekundi
Nije definira-
no po regiji,
ukupno
trajanje 10
minuta
3x30
sekundi
2x60
sekundi
Način
rolinga
Kontinuira-
no
Kontinuirano
Kontinuirano
Kontinuirano
Kratke undu-
lirajuće kret-
nje niz mišić,
kontinuirana
kretnja
natrag
Kratke
undulirajuće
kretnje niz
mišić,
kontinuirana
kretnja
natrag
Kontinuirano
Kontinuirano
Kontinuirano
Nepoznato
Kontinuirano
Kratke undu-
lirajuće kret-
nje niz mišić,
kontinuirana
kretnja
natrag
Kadenca
NE
NE
40x/min
10x
3-4x
4-5x
NE
60x/min
5x
NE
NE
NE
Mjerenje
Pasivna
fleksija kuka u
ležećem
položaju
Estenzija kuka
u iskoraku
Pasivna
ekstenzija
koljena u
ležećem
položaju
Stand and
reach
Pasivna
fleksija koljena
u klečećem
iskoraku
Pasivna flek-
sija koljena u
ležećem polo-
žaju pri flekti-
ranom kuku,
pasivna flek-
sija kuka u
ležećem
položaju
Aktivna eks-
tenzija koljena
u ležećem
položaju pri
flektiranom
kuku
Pasivna flek-
sija kuka u le-
žećem položaju
Sit and reach
Sit and reach
Pasivna
dorzalna
fleksija
(weight-
bearing lunge)
Ektenzija kuka
i fleksija
koljena u
modificiranom
Thomasovom
testu
Statistički
značajno
povećanje
fleksibilnosti
DA
DA
NE
DA
DA
DA
NE
DA
DA
NE
NE
NE
Tablica 1. Učinak miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom na fleksibilnost
Table 1. Effect of selfmyofascial release on flexibility
71
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

72
Tablica 2. Učinak miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom na mišićne performanse
Table 2. Effect of selfmyofascial release on muscle performance
Studija Uzorak Zagrijavanje Pjenasti Tretirana
valjak mišićna po regiji rolinga mišićne
skupina performanse
Behara i N=14 M DA Rumble Roller Kvadricepsi, 1x 60 Kontinuirano NE Izometrička NE
¸Jacobson Sami sebi (etilen vinil hamstringsi, sekundi fleksija i
2015 kontrola acetat + gluteusi i ekstenzija
poliolefin) gastroknemijusi koljena
Janot i sur. N=23 DA Aertomat kvadricepsi, 3x30 Kontinuirano NE Wingate DA
2013 M/Ž (visoke hamstringsi, sekundi test
Sami sebi gustoće) iliotibijalne sveze,
kontrola gluteusi,
aduktori kuka,
fleksori kuka i
gastroknemijusi
MacDonald N=11 DA Polivinil Kvadriceps 2x60 Kratke 3-4x Izometrička NE
i sur. M kloridna sekundi undulirajuće ekstenzija
2013 Sami sebi cijev i kretnje niz koljena,
kontrola neoprenska mišić, brzina
pjene; kontinuirana porasta sile,
izrađen kretnja aktivacija
po narudžbi natrag mišića
Peacock N=16 M DA Perform Lumbana 30 Kontinuirano 5x Vertikalni NE
i sur. Sami sebi Better muskulatura, sekundi skok, skok
2015 kontrola (visoke gluteusi, u dalj,
gustoće) hamstringsi, 5-10-5
stražnji dio shuttle run,
potkoljenica, bench press
pektoralna
muskulatura
i kvadricepsi
Trajanje Način Kadenca Mjerenje Učinak na
Studija Uzorak Zagrijavanje Vrsta Tretirana
pjenastog mišićna rolinga redukciju
valjaka skupina simptoma
DOMS-a
MacDonald N=20 M DA Polivinil kvadricepsi, 2x60 Kratke NE Brojčana skala boli DA
i sur. 2 skupine kloridna hamstringsi, sekundi undulirajuće kod izvođenja
2014 cijev i gluteusi, kretnje niz čučnja i prilikom
neoprenska aduktori, mišić, rolinga; Pasivna
pjene; abduktori kontinuirana fleksija koljena u
izrađen kretnja natrag klečećem iskoraku,
po narudžbi pasivna i dinamička
fleksija kuka u
stojećem položaju;
Vertikalni skok,
izometrička
ekstenzija
koljena, tetaničke
mišićne kontrakcije,
aktivacija mišića
Pearcey N=8 M DA Polivinil kvadricepsi, 2x45 Kontinuirano 50x/min Pritisak na mišić DA
i sur. Sami sebi kloridna hamstringsi, sekundi koji izaziva bol;
2015 kontrola cijev i gluteusi, Brzina sprinta,
neoprenska aduktori, skok u vis,
pjene; abduktori čučnjevi sa
izrađen po opterećenjem,
narudžbi skok u dalj, T test
Trajanje Način Kadenca Mjerenje Učinak na
Tablica 3. Učinak miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom na redukciju simptoma DOMS-a
Table 3. Effect of selfmyofascial release on DOMS
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

RASPRAVA
Pjenasti valjak je postao često korišteno sredstvo u
pripremi za tjelesnu aktivnost, ali i u oporavku nakon
intenzivne tjelesne aktivnosti (63). Razlog vjerojatno leži
u jednostavnosti primjene, naravno i niskoj cijeni opreme
te u činjenici da njegova primjena ne zahtjeva posebne
prostorne uvjete niti puno vremena. U podlozi korištenja
valjka nalazi se samoopuštanje mišićne fascije.
Fleksibilnost je definirana kao slobodna i bezbolna
maksimalna amplituda pokreta u jednom ili više zglobova
(23). Kada je smanjena, može dovesti do nepravilnog
opterećenja muskuloskeletnog sustava i time do ozljede
(45,74,75), dok trening fleksibilnosti i povećanje opsega
pokreta mogu pozitivno djelovati na muskuloskeletno
zdravlje (7,45). U konačnici može se reći da
samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom
povećava fleksibilnost (6,11,36,40,41,42,48,54), iako to
neke studije ne podupiru (19,47,50,55,58,68,72). Naime i
u dijelu tih studija zamijećeno je određeno poboljšanje
fleksibilnosti, no ono nije bilo statistički značajno,
moguće zbog malog broja ispitanika u studijama (68).
Nadalje, međusobnu usporedbu i interpretaciju rezultata
provedenih istraživanja na fleksibilnost ograničava velika
varijacija prilikom odabira uzorka, gdje je dio autora
ispitivanje provodio na sportskoj populaciji (6,54,55,68),
neki su kao kriterij odabira postavili ograničenje opsega
pokreta određenog stupnja (47,48,50,58), a neki koristili
uzorak miješan po spolu (11,19,28,34,47,48,58,
68,71,72). Kako uzorak miješan po spolu može utjecati na
rezultate istraživanja najbolje govori studija Janot-a i
suradnika (34), gdje prilikom analize rezultata svih
ispitanika nije bilo statistički značajne razilike između
ispitivanih i kontreksperimentalne i kontrolne grupe, dok
se po podjeli ispitanika prema spolu utvrdila statistički
značajna razlika. Ranije iskustvo ispitanika u rolingu
može svakako biti modificirajući čimbenik, pozitivan
kroz bolju tehniku i jači pritisak na pomagalo, ili
negativan zbog moguće aklimatizacije i time slabijeg
učinka (68).
Sljedeći razlog izostanka učinka može biti u izboru
neadekvatnog pomagala. Curran i suradnici (20) dokazali
su, uspoređujući dvije vrste pjenastih valjaka na lateralnoj
strani natkoljenice, da se korištenjem pjenastog valjaka
veće gustoće i manje kontaktne površine (promjera)
prenosi veća sila uz postizanje boljeg kontakta s tkivom,
što dovodi do snažnijeg učinka. Premda je u većini studija
korišten pjenasti valjak visoke gustoće, za koji se očekuje
da prenosi dovoljno veliku silu na meka tkiva, moguće je
da bi učinak rolinga na fleksibilnost u nekim studijama
dobio na statističkoj značajnosti da je korišten još tvrđi
valjak (58), primjerice građen od PVC cijevi i obložen
pjenom. Za neke od studija pak nije definirano koji je
valjak korišten, te je moguće da je riječ i o pjenastom
valjku niske gustoće, čime bi se mogao objasniti izostanak
učinka rolinga na fleksibilnost (47).
Preporuka za trajanje miofascijalnog opuštanja,
metode na čijem principu se temelji miofascijalno
samoopuštanje, je da pritisak traje 90-120 sekundi (4),
dok drugi autori preporučaju trajanje procedura manualne
terapije između 60 i 90 sekundi, pa sve do 5 minuta (53).
Također, s obzirom da su studije koja ispituje
miofascijalno samoopuštanje roller massager-om
pokazale trend pozitivne korelacije između trajanja
tretmana i učinka (9,67), moguće je da izostanak učinka
rolinga u nekim studijama proizlazi iz nedovoljnog
trajanja miofascijalnog samoopuštanja (58).
Nadalje, pretpostavlja se da učinak ovisi i o jačini
pritiska na meka tkiva, te da će kod slabije sile biti
potrebno duže vrijeme za isti rezultat (53). Prema nekim
autorima za postizanje promjena na vezivnom tkivu
potreban je pritisak između 24 i 115 kilograma (69).
Budući da u gotovo svim studijama nije evaluiran prijenos
tjelesne težine na pjenasti valjak moguće je i da postignuta
si la nije bila d ovoljna z a p ostizanje u činka
(47,50,55,58,68,72).
Dok neki autori prilikom rolinga koriste kratke
undulirajuće kretnje niz mišić, a na početno se mjesto
vraćaju brzom kretnjom (40,41,42,50,72), drugi koriste
kontinuirane kretnje duž mišića (6,11,19,28,36,47,
48 ,54,55,5 6,68,71), p onekad uz (verbaln o ili
metronomom) određenu frekvenciju rolinga (kadencu)
(19,36,41,42,48,50,54,55). Utjecaj načina provođenja
rolinga i kadence na učinak tretmana nije razjašnjen u
dosadašnjim istraživanjima.
Trenutno nema konsenzusa o optimalnom programu
miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom kojim
bi se postigli željeni učinci (15).
Koliko traje poboljšanje fleksibilnosti nakon
miofascijalnog samoopuštanja još je jedno od pitanja koje
nema u potpunosti definiran odgovor. U nekim
istraživanjima u kojima su mjerenja učinjena s odgodom u
odnosu na roling, nije bilo poboljšanja fleksibilnosti
(11,47), dok su Junker i Stöggl (36) zabilježili povećanje
fleksibilnosti unatoč odgođenom mjerenju. Temeljem tog
istraživanja može se spekulirati o eventualnim
dugoročnim učincima rolinga na miofasciju. Nasuprot
tome, studije koje su promatrale trajanje učinka akutnog
rolinga na fleksibilnost, bilježe povećan opseg pokreta
minimalno 10 minuta poslije intervencije (26,35,41), dok
se nakon 30 min od provedene intervencije učinak gubi
(35). Stoga se može pretpostaviti da je akutno poboljšanje
fleksibilnosti prisutno između 10-30 minuta, uz
napomenu kako ne podržavaju rezultati svih autora
trajanje učinka dulje od 10 minuta (68).
Ograničenje dijelu navedenih studija je i varijacija u
mjerenju učinka miofascijalnog samoopuštanja. Izuzev
studije Coutrea i suradnika (19) koji su, kako bi postigli
objektivnost u mjerenju, koristili točno određenu vanjsku
silu za postizanje pasivnog opsega pokreta, češće je u
mjerenju korišten subjektivni dojam nelagode ispitanika
(6,41,48,50), ili osjećaj istraživača (42). Budući da
istraživanja govore u prilog tome da roling povisuje prag
boli (35,40,56,71), studije koje za određivanje opsega
pokreta koriste subjektivne mjere, mogu povećanje
fleksibilnosti zabilježiti na račun smanjenja osjećaja
nelagode ili boli, a ne zbog željenog terapijskog učinka na
mišić ili fasciju (19).
Neki autori nisu mjerenja radili u isto doba dana (47)
što je zasigurno utjecalo na rezultat (24), dok su neki
koristili nespecifične testove, primjerice sit and reach za
ispitivanje fleksibilnosti hamstringsa (54,55,58), na koji
utječe i fleksibilnost lumbalne kralješnice te je on zapravo
procjena, a ne direktna mjera fleksibilnosti stražnje lože
(43). Naravno bitno je i da primijenjeni test odgovara
tretiranoj mišićnoj skupini (54). Također, za mjeru iste
73
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

kretnje u pojedinom zglobu u različitim studijama koristili
su se drugačiji testovi (41,42), što je moglo utjecati na
dobivene rezultate i otežava međusobnu usporedbu
studija.
Statičko istezanje povećava opseg pokreta (26), no
smanjuje mišićne sposobnosti, osobito kada traje dulje od
60 sekundi (7,25,37), što može dovesti do ozljede, te se
stoga ne preporučuje kao dio protokola kod pripreme za
tjelesnu aktivnost (31). Budući da može povećati opseg
pokreta (6,11,36,40,41,42,48,54) bez negativnog
djelovanja na mišićne performanse (6,28,40,41,50,54,
55,56), štoviše, u dvije studije one su u nekim segmentima
i poboljšane (40,55), roling je prihvatljivija opcija za
zagrijavanje prije tjelesne aktivnosti.
Neki autori su ispitivali zajedničku primjenu rolinga
i statičkog istezanja (48,50,68) kako bi se evaluirao njihov
međusobni učinak. Dok neki govore o aditivnom učinku
rolinga i statičkog istezanja (48,68), nisu svi autori
zamijetili takav odnos, moguće radi odgođenog mjerenja
u odnosu na intervenciju (50). Pretpostavlja se da roling
može povećati toleranciju za istezanje (71), te se time
može objasniti aditivni učinak (68). Zajedničkom
primjenom rolinga i statičkog istezanja prije tjelesne
aktivnosti moguće bi bilo skratiti trajanje statičkog
istezanja, time spriječiti njegove negativne učinke na
performanse, a postići željeno povećanje opsega pokreta,
no za potvrdu toga potrebna su daljnja istraživanja radi
određivanja odnosa pojedine komponente za postizanje
optimalnog učinka.
Miofascijalno samoopuštanje pjenastim valjkom
uspoređivano je i s dinamičkim zagrijavanjem (55), koje
se preporuča provoditi prije tjelesne aktivnosti u svrhu
poboljšanja performansi (13,31). Roling koji prethodi
dinamičkom zagrijavanju dovodi do poboljšanja
performansi (55), moguće zbog utjecaja rolinga na
pobol jša nje vas kul arn e fu nkc ije (52 ). S tog a,
uključivanjem rolinga u proces pripreme za tjelesnu
aktivnost mogle bi se poboljšati tjelesne performanse
(55), ali i za potvrdu toga su potrebna daljnja istraživanja.
Provođenje tjelesne aktivnosti može prouzročiti
pojavu DOMS-a. Sindrom obuhvaća slabost mišića, bol,
duboku osjetljivost u mišićima koja se javlja obično 24-48
sati nakon neuobičajene ili jako intenzivne tjelesne
aktivnosti, osobito ako su prisutne kontrakcije mišića
ekscentričnog tipa (12,57). DOMS može imati negativne
posljedice na motoričke sposobnosti s portaša
(12,17,40,56), te dovodi do povećanja rizika od nastanka
ozljede (17,65). Dvije studije istraživale su učinak rolinga
na DOMS (40,56). Budući da su u navedenim studijama
mjerenja prethodila miofascijalnom samoopuštanju
pjenastim valjkom, može se isključiti akutni učinak
rolinga na dobivene rezultate. Prema rezultatima
Macdonalda i suradnika (40), u skupini koja je provodila
roling najjača bolnost javlja se 24 sata po provođenju
protokola za izazivanje DOMS-a, dok se u kontrolnoj
skupini javlja 48 sati po protokolu.
Smanjeni osjećaj umora može omogućiti akutno
dužu tjelesnu aktivnost, što može dovesti i do trajnog
poboljšanja funkcionalnih mogućnosti (28). Dinamičke
sposobnosti poput skakanja, sprinta i izvođenja čučnjeva
poboljšane su nakon rolinga, dok kod izometričkih
mjerenja nije bilo utjecaja rolinga na performanse u
odnosu na kontrolnu skupinu (40,56). Indirektno, kroz
analizu tetaničkih mišićnih kontrakcija, koje su više
snižene nakon rolinga nego u kontrolnoj skupini, što može
biti razultat većeg mišićnog oštećenja nastalog rolingom,
zaključuje se da oporavak DOMS-a rolingom, primarno
nastaje djelovanjem na vezivno tkivo (40). Na osnovi ovih
informacija, čini se da roling može reducirati simptome
DOMS i pripadajuće smanjenje mišićne aktivnosti te u
ovom trenutku djeluje opravdano preporučiti korištenje
miofascijalnog samoopuštanja pjenastim valjkom nakon
intenzivne tjelesne aktivnosti radi bržeg oporavka i
smanjenja rizika od ozljede.
ZAKLJUČAK
Iako postoje velike varijacije u kvaliteti i rezultatima
do sada provedenih istraživanja, pregledom literature
može se zaključiti da postoje dobre osnove za preporuku
korištenja pjenastog valjka sa svrhom samoopuštanja
mišićne fascije, kako u rekreativaca tako i sportaša.
Premda nema konsenzusa u mehanizmu djelovanja
miofascijalnog samoopuštanja, roling se doima
efikasnom procedurom za kratkoročno povećanje
fleksibilnosti, a bez negativnog utjecaja na ostale
motoričke sposobnosti i stoga može postati korisna
metoda za povećanje opsega pokreta prije tjelesne
aktivnosti. Budući da roling nakon intenzivne tjelesne
aktivnosti smanjuje simptome DOMS-a, miofascijalno
samoopuštanje pjenastim valjkom preporučuje se koristiti
kako bi se ubrzao oporavak.
S obzirom na pozitivne učinke, jednostavnu
primjenu i rastuću popularnost, potrebno je dalje
istraživati miofascijalno samoopuštanje pjenastim
valjkom, kako bi se proučile mogućnosti uporabe
različitih vrsta pjenastog valjka, postignute sile na meka
tkiva, različite frekvencije i trajanja rolinga na
fleksibilnost i druge motoričke sposobnosti. Bitno je u
budućim istraživanjima obratiti pozornost na odabir
ispitanika koji sudjeluju u istraživanju, kao i na testove za
mjerenje učinaka miofascijalnog samoopuštanja
spužvastim valjkom, sve kako bi se u konačnici odredio
najbolji/optimalni program kojim bi se postigli opisani
željeni učinci rolinga u pripremi za tjelesnu aktivnost i na
oporavak nakon nje.
74
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

Literatura
1. 1.Aboodarda SJ, Spence AJ, Button DC. Pain
pressure threshold of a muscle tender spot increases
following local and non-local rolling massage. BMC
musculoskelet disord. 2015;16:265.
2. Ajimsha MS, Al-Mudahka NR, Al-Madzhar JA.
Effectiveness of myofascial release: Systematic
review of randomized controlled trials. J Bodyw
Mov Ther. 2015;19(1):102-12.
3. Barnes JF. Myofascial Release: The Search for
Excellence, a Comprehensive Evaluatory and
Treatment Approach. Rehabilitation Services Inc.,
1990.
4. Barnes MF. The basic science of myofascial release:
morphologic change in connective tissue. J Bodyw
Mov Ther. 1997;1(4):231-8.
5. Beardsley C, Škarabot J. Effects of self-myofascial
release: A systematic review. J Bodyw Mov Ther.
2015;19(4):747-58.
6. Behara B, Jacobson BH. The acute effects of deep
tissue foam rolling and dynamic stretching on
muscular strength, power, and flexibility in division I
linemen. J Strength Cond Res. 2015.
7. Behm DG, Chaouachi A. A review of the acute
effects of static and dynamic stretching on
performance. Eur J Appl Physiol. 2011;111(11):
2633-51.
8. Benjamin M. The fascia of the limbs and back–a
review. J Anat. 2009;214(1):1-8.
9. Bradbury-Squires DJ, Noftall JC, Sullivan KM et al.
Roller-massager application to the quadriceps and
knee-joint range of motion and neuromuscular
efficiency during a lunge. J Athl Train. 2015;50(2):
133-40.
1. Bron C, Dommerholt JD. Etiology of myofascial
trigger points. Curr Pain Headache Rep.
2012;16(5):439-44.
2. Bushell JE, Dawson SM, Webster MM. Clinical
relevance of foam rolling on hip extension angle in a
functional lunge position. J Strength Cond Res.
2015;29(9):2397-403.
3. Byrne C, Twist C, Eston R. Neuromuscular function
after exercise-induced muscle damage. Sports Med.
2004;34(1):49-69.
4. Carvalho FL, Carvalho MC, Simão R et al. Acute
effects of a warm-up including active, passive, and
dynamic stretching on vertical jump performance. J
Strength Cond Res. 2012;26(9):2447-52.
5. Chaitow L. Research in Water and Fascia: Micro-
tornadoes, hydrogenated diamonds & nanocrystals.
2009 Massage Today 9(6):1-3.
6. Cheatham SW, Kolber MJ, Cain M et al. The effects
of self-myofascial release using a foam roll or roller
massager on joint range of motion, muscle recovery,
and performance: a systematic review. Int J Sports
Phys Ther. 2015;10(6):827-38.
7. Che n C S , I ng be r DE. Te ns eg ri ty a n d
mechanoregulation: from skeleton to cytoskeleton.
Osteoarthritis Cartilage. 1999;7(1):81-94.
8. Cheung K, Hume PA, Maxwell L. Delayed onset
muscle soreness. Sports Med. 2003;33(2):145-64.
9. Cho SH, Kim SH, Park DJ. The comparison of the
immediate effects of application of the suboccipital
muscle inhibition and self-myofascial release
techniques in the suboccipital region on short
hamstring. J Phys Ther Sci. 2015;27(1):195-7
10. Couture G, Karlik D, Glass SC et al. The Effect of
Foam Rolling Duration on Hamstring Range of
Motion. Open Orthop J. 2015;9:450-5.
11. Curran PF, Fiore RD, Crisco JJ. A comparison of the
pressure exerted on soft tissue by 2 myofascial
rollers. J Sport Rehabil. 2008;17(4):432-42.
12. Findley T, Chaudhry H, Stecco A et al. Fascia
research–A narrative review. J Bodyw Mov Ther.
2012;16(1):67-75.
13. Gerlach UJ, Lierse W. Functional construction of the
superficial and deep fascia system of the lower limb
in man. Acta Anat. 1990;139(1):11-25.
14. Grieve R, Goodwin F, Alfaki M et al. The immediate
effect of bilateral self myofascial release on the
plantar surface of the feet on hamstring and lumbar
spine flexibility: A pilot randomised controlled trial.
J Bodyw Mov Ther. 2015;19(3):544-52.
15. Guariglia DA, Pereira LM, Dias JM et al. Time-of-
day effect on hip flexibility associated with the
modified sit-and-reach test in males. Int J Sports
Med. 2011;32(12):947-52.
16. Haddad M, Dridi A, Chtara M et al. Static stretching
can impair explosive performance for at least 24
hours. J Strength Cond Res. 2014 Jan 1;28(1):140-6.
17. Halperin I, Aboodarda SJ, Button DC et al. Roller
massager improves range of motion of plantar flexor
muscles without subsequent decreases in force
parameters. Int J Sports Phys Ther. 2014;9(1):92-
102.
18. Hausswirth C, Mujika I. Recovery for performance
in sport. Human Kinetics; 2013.
19. Healey KC, Hatfield DL, Blanpied P et al. The effects
of myofascial release with foam rolling on
performance. J Strength Cond Res. 2014;28(1):61-8.
20. Hedley G. Notes on visceral adhesions as fascial
pathology. J Bodyw Mov Ther. 2010;14(3):255-61.
21. Hindle K, Whitcomb T, Briggs W et al.
Proprioceptive neuromuscular facilitation (PNF): Its
mechanisms and effects on range of motion and
muscular function. J Hum Kinet. 2012 Mar
1;31:105-13.
22. Holt BW, Lambourne K. The impact of different
warm-up protocols on vertical jump performance in
male collegiate athletes. J Strength Cond Res. 2008
Jan 1;22(1):226-9.
23. Huijing PA, Maas H, Baan GC. Compartmental
fasciotomy and isolating a muscle from neighboring
muscles interfere with myofascial force transmission
within the rat anterior crural compartment. J
Morphol. 2003;256(3):306-21.
24. Ingber DE. Tensegrity and mechanotransduction. J
Bodyw Mov Ther. 2008;12(3):198-200.
75
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

25. Janot J, Malin B, Cook R, et al. Effects of Self
Myofascial Release and Static Stretching on
Anaerobic Power Output. Journal of Fitness
Research. 2013;2(1):41-54.
26. Jay K, Sundstrup E, Søndergaard SD et al. Specific
and cross over effects of massage for muscle
soreness: randomized controlled trial. Int J Sports
Phys Ther. 2014;9(1):82-91.
27. Junker DH, Stöggl TL. The foam roll as a tool to
improve hamstring flexibility. J Strength Cond Res.
2015;29(12):3480-5.
28. Kay AD, Blazevich AJ. Effect of acute static stretch
on maximal muscle performance: a systematic
review. Med Sci Sports Exerc. 2012 Jan 1;44(1):154-
64.
29. Keros P, Pećina M. Funkcijska anatomija
lokomotornog sustava. Naklada Ljevak, 2007.
30. Langevin MD, Helene M, Peter A. Communicating
about fascia: history, pitfalls, and recommendations.
Int J Ther Massage Bodywork. 2009;2(4):3-8.
31. MacDonald GZ, Button DC, Drinkwater EJ et al.
Foam rolling as a recovery tool after an intense bout
of physical activity. Med Sci Sports Exerc. 2014 Jan
1;46(1):131-42.
32. MacDonald GZ, Penney MD, Mullaley ME et al. An
acute bout of self-myofascial release increases range
of motion without a subsequent decrease in muscle
activation or force. J Strength Cond Res.
2013;27(3):812-21.
33. Markovic G. Acute effects of instrument assisted soft
tissue mobilization vs. foam rolling on knee and hip
range of motion in soccer players. J Bodyw Mov
Ther. 2015;19(4):690-6.
34. Mayorga-Vega D, Merino-Marban R, Viciana J.
Criterion-related validity of sit-and-reach tests for
estimating hamstring and lumbar extensibility: A
meta-analysis. J Sports Sci Med. 2014;13(1):1-14.
35. McKenney K, Elder AS, Elder C et al. Myofascial
release as a treatment for orthopaedic conditions: a
systematic review. J Athl Train. 2013;48(4):522-7.
36. Mendiguchia J, Alentorn-Geli E, Idoate F et al.
Rectus femoris muscle injuries in football: a
clinically relevant review of mechanisms of injury,
risk factors and preventive strategies. Br J Sports
Med. 2013;47(6):359-66.
37. Mikesky AE, Bahamonde RE, Stanton K et al. Acute
effects of The Stick on strength, power, and
flexibility. J Strength Cond Res. 2002;16(3):446-50.
38. Miller JK, Rockey AM. Foam rollers show no
increase in the flexibility of the hamstring muscle
group. UW-L Journal of Undergraduate Research.
2006;9:1-4.
39. Mohr AR, Long BC, Goad CL. Effect of foam rolling
and static stretching on passive hip-flexion range of
motion. J Sport Rehabil. 2014;23(4):296-9.
40. Moraska AF, Hickner RC, Kohrt WM, Brewer A.
Changes in blood flow and cellular metabolism at a
myofascial trigger point with trigger point release
(ischemic compression): a proof-of-principle pilot
study. Arch Phys Med Rehabil. 2013;94(1):196-200.
41. Morton RW, Oikawa SY, Phillips SM et al. Self-
Myofascial Release Does Not Improve Functional
Outcomes in'Tight'Hamstrings. Int J Sports Physiol
Perform. 2015.
42. O'Connell JA. Bioelectric responsiveness of fascia: a
model for understanding the effects of manipulation.
Techniques in Orthopaedics. 2003;18(1):67-73.
43. Okamoto T, Masuhara M, Ikuta K. Acute effects of
self-myofascial release using a foam roller on arterial
function. J Strength Cond Res. 2014;28(1):69-73.
44. Paolini J. Review of myofascial release as an
effective massage therapy technique. Athletic
Therapy Today 2009;14(5):30-4.
45. Peacock CA, Krein DD, Antonio J et al. Comparing
acute bouts of sagittal plane progression foam rolling
vs. frontal plane progression foam rolling. J Strength
Cond Res. 2015;29(8):2310-5.
46. Peacock CA, Krein DD, Silver TA et al. An acute
bout of self-myofascial release in the form of foam
rolling improves performance testing. Int J Exerc
Sci. 2014;7(3):202-11.
47. Pearcey GE, Bradbury-Squires DJ, Kawamoto JE et
al. Foam rolling for delayed-onset muscle soreness
and recovery of dynamic performance measures.
Journal of athletic training. 2015;50(1):5-13.
48. Ravlić-Gulan J, Schnurrer-Luke Vrbanić T, Boschi V
i sur. Patogenetski mehanizam sindroma zakašnjele
mišićne boli. Medicina. 2007;43:179-87.
49. Roylance DS, George JD, Hammer AM et al.
Evaluating acute changes in joint range-of-motion
using self-myofascial release, postural alignment
exercises, and static stretches. Int J Exerc Sci.
2013;6(4):310-9.
50. Schleip R, Jäger H, Klingler W. What is 'fascia'? A
review of different nomenclatures. J Bodyw Mov
Ther. 2012;16(4):496-502.
51. Schleip R. A new explanation of the effect of Rolfing.
Rolf Lines. 1989; 15(1):18-20.
52. Schleip R. Fascial plasticity–a new neurobiological
explanation: Part 1. J Bodyw Mov Ther.
2003;7(1):11-9.
53. Schleip R. Fascial plasticity–a new neurobiological
explanation: Part 2. J Bodyw Mov Ther.
2003;7(2):104-16.
54. Schroeder AN, Best TM. Is self myofascial release an
effective preexercise and recovery strategy? A
literature review. Curr Sports Med Rep. 2015;14
(3):200-8.
55. Simmonds N, Miller P, Gemmell H. A theoretical
framework for the role of fascia in manual therapy. J
Bodyw Mov Ther. 2012;16(1):83-93.
56. Smith LL. Causes of Delayed Onset Muscle
Soreness and the Impact on Athletic Performance: A
Review. J Strength Cond Res. 1992;6(3):135-41.
57. Standring S. Gray's Anatomy: The Anatomical Basis
of Clinical Practice. Churchill Livingstone Elsevier,
2008.
58. Sullivan KM, Silvey DB, Button, DC et al. Roller-
massager application to the hamstrings increases sit-
and-reach range of motion within five to ten seconds
without performance impairments. Int J Sports Phys
Ther. 2013;8(3):228-36.
76
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom

59. Škarabot J, Beardsley C, Štirn I. Comparing the
effects of self-myofascial release with static
stretching on ankle range-of-motion in adolescent
athletes. Int J Sports Phys Ther. 2015;10(2):203-12.
60. Threlkeld AJ. The effects of manual therapy on
connective tissue. Phys Ther. 1992;72(12):893-902.
61. Travell JG, Simons DG, Simons LS. Myofascial pain
and dysfunction: the trigger point manual: Vol. 2:
The lower extremities. Williams & Wilkins; 1999.
62. Vaughan B, McLaughlin P. Immediate changes in
pressure pain threshold in the iliotibial band using a
myofascial (foam) roller. Int J Ther Rehabil.
2014;21(12):569-74.
63. Vigotsky AD, Lehman GJ, Contreras B, Beardsley C,
Chung B, Feser EH. Acute effects of anterior thigh
foam rolling on hip angle, knee angle, and rectus
femoris length in the modified Thomas test. PeerJ.
2015;3:e1281.
64. Weerapong P, Kolt GS. The mechanisms of massage
and effects on performance, muscle recovery and
injury prevention. Sports med. 2005;35(3):235-56.
65. Wilson A. Effective management of musculoskeletal
injury: a clinical ergonomics approach to prevention,
treatment, and rehabilitation. Churchill Livingstone
Elsevier, 2002.
66. Ylinen, J. Stretching Therapy: for Sport and Manual
Therapies. Churchill Livingstone Elsevier, 2008.
77
Ivković J, Matković A, Matković R B. Samoopuštanje mišićne fascije pjenastim valjkom