Content uploaded by Ana Štih
Author content
All content in this area was uploaded by Ana Štih on Jul 29, 2016
Content may be subject to copyright.
Riječna kornjača
– skroviti stanovnik
južne Hrvatske
The Balkan Terrapin
– secretive resident
of southern Croatia
·
Grad Dubrovnik · The City of Dubrovnik
Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla
Croatian Herpetological Society – Hyla
·
Dragica Šalamon
·
Ana Štih, Toni Koren, Mladen Zadravec
·
Ivona Burić, Jiří Haleš, Dušan Jelić, Toni Koren,
Leo Lanca, Ana Štih, Mladen Zadravec,
(fotografije morskih kornjača | photos of sea turtles)
·
Andrea Sužnjević
·
Kopko d.o.o. Zagreb
·
primjeraka | copies
Umnožavanje i distribucija ove publikacije ili njezinih dijelova
u bilo kojem obliku nisu dopušteni bez prethodnoga pismenoga
odobrenja izdavača.
–
No part of this book may be reproduced, copied or distributed in
any form or by any electronical or physical means without prior
wrien permission from the publisher.
·
Štih, A., Koren, T., Zadravec, M.
(): Riječna kornjača - skroviti stanovnik južne Hrvatske.
Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla. Kopko d.o.o. Zagreb.
–
Štih, A., Koren, T., Zadravec, M.
(): The Balkan Terrapin - secretive resident of southern Croatia.
Croatian Herpetological Society – Hyla. Kopko d.o.o. Zagreb.
Ovu knjižicu posvećujemo Jiříju Halešu.
Hvala Vam što ste svojom požtrvovnošću,
upornošću te ljubavi prema prirodi doprini-
jeli zaštiti riječne kornjače u Hrvatskoj.
–
This booklet is dedicatet to Jiří Haleš. Thank
You for your persistence and unlimited love
of nature with which you contributed to the
protection of the Balkan Terrapin in Croatia.
Uvodna riječ
Introduction
Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla
Croatian Herpetological Society – Hyla
Neobičan svijet kornjača
The magnificent world of turtles
Podrijetlo kornjača
The origin of turtles
Sistematika živućih kornjača
Systematics of living turtles
Kornjače u Hrvatskoj
Turtles in Croatia
→ Kopnena kornjača · Testudo hermanni
Hermann's tortoise · Testudo hermanni
→ Barska kornjača · Emys orbicularis
The European pond turtle · Emys orbicularis
Riječna kornjača
The Balkan Terrapin
Sistematski položaj
Taxonomy
Opis vrste
Species description
Kako razlikovati mužjaka i ženku?
How to tell if a turtle is male or female?
Rasprostranjenost u svijetu
Global distribution
Sadržaj
Contents
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Rasprostranjenost u Hrvatskoj
Distribution in Croatia
Stanište
Habitat
Plijen i predatori
Prey and predators
Sunčanje
Basking
Hibernacija i disanje
Hibernation and respiration
Razmnožavanje
Reproduction
Ugroženost riječne kornjače u Hrvatskoj
Threats to the survival of the
Balkan Terrapin in Croatia
Zakonska zaštita
Legal status
Projekt zaštite riječne kornjače
The Balkan Terrapin protection project
Što možemo učiniti kako bismo
zaštitili riječnu kornjaču u Hrvatskoj?
What can we do to save the Balkan
Terrapin from disappearing from Croatia?
Literatura
References
Suradnici
Associates
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Riječna kornjača
The Balkan Terrapin
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
7
− secretive resident of southern Croatia
Svaki dan svjedoci smo sve bržeg životno-
ga ritma i sve veće izoliranosti čovjeka od
čovjeka, ali i od prirode koja ga okružuje.
U ovome užurbanome svijetu ljudi postaju
sve više orijentirani sami na sebe i svoje
osobne probleme. Sve manje brinemo za
prirodu koja nas okružuje i sve se manje
zamaramo njezinom zaštitom. Mislimo
da postoje "tamo neki ljudi" koji će sve to
srediti, a pritom nismo svjesni da zaštita
našega svijeta nikada nije na određenim
pojedincima, nego na svima nama.
Upravo ovom knjižicom želimo ljude što
više upoznati s prirodom koja ih okružuje,
točnije s jednom od najugroženijih vrsta
gmazova u Hrvatskoj, riječnom kornjačom,
Mauremys rivulata.
Nadamo se da ćete čitajući knjižicu, uživati u
otkrivanju ove naše predivne vrste te shvatiti
kako je svaki dijelić prirode jednako bitan i
jednako vrijedan naše pažnje i zaštite.
Autori
Every day we witness the ever more accelerated
lifestyle and the increasing isolation of man from
man, and also man from nature that surrounds
him. In this fast-paced world people are becoming
more and more oriented towards themselves and
their personal problems. We care less and less for
that which surrounds us, as well as the protection
of nature. Everyone seems to think that there are
"some other people" who will take care of every-
thing, and without being aware that the protection
of our world has never been a responsibility of
certain individuals, but of all of us.
With this booklet we want the people to ger more
familiar with the nature that surrounds them. To
be more precise, with one of the most endangered
species of reptiles in Croatia, the Balkan Terrapin,
Mauremys rivulata.
We hope that by reading the booklet, you will
enjoy discovering this wonderful species and un-
derstand how every part of nature is as important
and equally worthy of our aention and protection.
The Authors
Uvodna riječ Introduction
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
8
− secretive resident of southern Croatia
Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla nevla-
dina je organizacija osnovana . godine od
strane biologa i zaljubljenika u prirodu. Bavi
se istraživanjem i zaštitom herpetofaune,
odnosno vodozemaca i gmazova, prvenstveno
na području Hrvatske.
Cilj naše Udruge je upoznati djecu, mlade i
odrasle s vrstama herpetofaune koje žive u
Hrvatskoj te ih educirati o njihovoj značajnoj
ulozi u ekosustavima, ali i velikoj ugroženosti.
Putem raznih publikacija (letci, knjige, plakati,
majice, multimedijski sadžaji) i organiziranja
akcija, radionica i izložbi nastojimo širiti zna-
nje o prirodi u Hrvatskoj i očuvati ugrožene
vrste herpetofaune od nestajanja i stradavanja.
Godine . naša Udruga postaje punoprav-
na članica -a (Međunarodnog saveza za
očuvanje prirode), najstarije i najveće mreže
za zaštitu prirode koja pod svojim okriljem
okuplja više od članica u više od
zemalja širom svijeta.
The Croatian Herpetological Society – Hyla
-Hyla) is a nongovernmental organiza-
tion founded in by biologists and nature
enthusiasts. It carries out research and pro-
tection of amphibians and reptiles, primarily
in Croatia. The goal of our organization is to
educate people about herpetofauna species
living around them, about their important
role in ecosystems and their threatened sur-
vival. Through various publications (leaflets,
books, posters, t-shirts, multimedial content)
and organization of workshops and exhi-
bitions we try to spread knowledge about
nature and to prevent the endangered species
of herpetofauna from disappearing from
our world. In we became a member of
(International Union for Conservation
of Nature), the oldest and largest network for
the protection of nature, which has more that
members in more than countries all
over the world.
Hrvatsko
herpetološko
društvo – Hyla
Croatian
Herpetological
Society – Hyla
Službeni logo -Hyla
Ocial logo of -Hyla
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
9
− secretive resident of southern Croatia
Neobičan
svijet kornjača
The magnificent
world of turtles
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
10
− secretive resident of southern Croatia
Kornjače su se prvi put pojavile tijekom
kasnog trijasa, gdje su im društvo pravili
dinosauri. Pretpostavlja se da su se razvile iz
eunotosaura, koji su živjeli na kopnu tokom
kasnog perma. Najstarija poznata fosilna
kornjača, Odontochelys, imala je polutvrdi
oklop i zube u ustima. Živjela je u plitkim
vodama istočne Azije. Kredske kornjače
Archelon i Protostega otišle su u veličinske
rekordere – ta dva morska diva bila su duga
preko tri metra i oko dva puta veće mase od
danas živuće najveće kornjače, sedmopruge
usminjače. Od tada do danas, osim potpunog
gubitka zubala i nešto manje veličine tijela,
nije bilo značajnijih promjena u anatomiji
kornjača.
Turtles first appeared during the late Triassic
period, where they kept the dinosaurs company.
Their body plan remains mostly unchanged. It is
presumed they evolved from Eunotosaurs, which
lived on land during the late Permian. The oldest
known turtle fossils are of Odontochelys, which
had a semi-hard shell and teeth in its mouth.
It lived in shallow waters of eastern Asia. The
look of today’s turtles was mostly achieved
by the early Jurassic period. The Cretaceous
turtles Archelon and Prostega grew to enormous
proportions – these two marine giants were over
three meters in length and about twice as heavy
as their recent cousin, the leatherback sea turtle.
To the present day, apart from the complete loss
of teeth and somewhat smaller body size, there
were no significant changes in turtle anatomy.
Podrijetlo
kornjača
The origin
of turtles
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
11
− secretive resident of southern Croatia
Trijas
Triassic
Jura
Jurrasic
Kreda
Cretaceous
Perm
Perm
Paleogen
Paleogene
Neogen
Neogene
Vrijeme pojavljivanja prvih
kornjača, dinosaura i hominida
na geološkoj skali vremena
Appearance of first turtles,
dinosaurs and hominids on the
geological time scale
Fosile kornjača možemo pronaći u
raznim krajevima svijeta (Njemačka,
Tajland, Argentina, Sjeverna Amerika…).
–
Turtle fossils can be found all over the
world (Germany, Thailand, Argentina,
North America…).
Kenozoik • Cenozoic
Mezozoik • Mesozoic
Paleozoik • Paleozoic
Kvartar
Quaternary
mil *
mil *
mil *
* mil
* mil
* . mil
danas/today
milijun godina u prošlost
million of years ago
Najveća slatkovodna kornjača, Stupendemys, spada u
najveće krijovratke. Plivala je u rijekama Južne Amerike
tokom pleistocena i dosezala je masu od dvije tone.
–
The largest freshwater turtle, Stupendemys, belonged to
the Cryptodira. It swam in the rivers of South Amerika during
the Pleistocene period and could weigh up to two tonnes.
mil *
*
*
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
12
− secretive resident of southern Croatia
Sve opisane vrste kornjača pripadaju redu
kornjača (Testudines) koji se nalazi unutar
razreda gmazova (Reptilia). Danas živuće vr-
ste kornjača dijele se na dva podreda, ovisno
o načinu uvlačenja glave u oklop: vijovratke
i krijovratke. Pripadnici skupine vijovratki
savijanjem vrata u obliku slova "S" sklanjaju
glavu postrance pod oklop, dok krijovratke
uvlače i vrat i glavu u oklop zahvaljujući po-
sebno oblikovanim kralješcima. Na području
Europe, pa tako i Hrvatske, žive isključivo
krijovratke, dok vijovratke susrećemo na
drugim kontinentima. Krijovratke se još
dodatno dijele na tri velike skupine, morske
kornjače (Chelonioidea), kopnene i slatko-
vodne kornjače (Testudinoidea) te mekoštite
kornjače i srodnike (Trionychoidea) koje ne
žive u Europi.
All known turtles belong to the order of
turtles (Testudines) located within the class
of reptiles (Reptilia). Extant species of turtles
are divided into two suborders, depending on
the method of retracting the head beneath
the armour: Pleurodira and Cryptodira. Mem-
bers of the group Pleurodira fold their neck
and head sideways under the armour while
Cryptodira retract the head and neck into
the armour thanks to the specially shaped
vertebrae. In Europe, including Croatia, only
Cryptodira are present, while Pleurodira are
encountered on other continents. Crypto-
dira can be further divided into three major
groups, sea turtles (Chelonioidea), terrestrial
and freshwater turtles (Testuidoidea) and
soshell turtles and their relatives (Triony-
choidea) who do not live in Europe.
Sistematika
živućih kornjača
Systematics
of modern turtles
Danas su poznate
vrste kopnenih i
slatkovodnih kornjača
te sedam vrsta
morskih kornjača.
In total species of
terrestrial, freshwater
and soshell turtles, as
well as seven species of
sea turtles still live in
present times.
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
13
− secretive resident of southern Croatia
Način uvlačenja glave
kod krijovratki i vijovratki
Dierent ways of head
retraction in Cryptodira
and Pleurodira
Krijovratke
Cryptodira
Vijovratke
Pleurodira
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
14
− secretive resident of southern Croatia
Na području Hrvatske susrećemo tri vrste
morskih kornjača: glavatu želvu (Carea
carea), zelenu želvu (Chelonia mydas)
i sedmoprugu usminjaču (Dermochelys
coriacea). Morske kornjače veći dio svoga
života provode u moru, a na kopno se
nakratko vraćaju samo ženke u vrijeme
parenja kako bi položile jaja.
U Hrvatskoj obitavaju i dvije vrste slatko-
vodnih kornjača: barska kornjača (Emys
orbicularis) i riječna kornjača (Mauremys
rivulata) te jedna kopnena kornjača
(Testudo hermanni).
Three species of sea turtles are present
in Croatia: the loggerhead sea turtle
(Carea carea), the green sea turtle
(Chelonia mydas) and the leatherback sea
turtle (Dermochelys coriacea). Sea turtles
spend most of their lives at sea, while
only females return briefly on land during
the breeding season.
Two species of freshwater turtles live in
Croatia: the European pond turtle (Emys
orbicularis) and the Balkan Terrapin
(Mauremys rivulata) and one land turtle,
Hermann's tortoise (Testudo hermanni).
Kornjače
u Hrvatskoj
Turtles
in Croatia
Zelena želva
Chelonia mydas
The green sea turtle
Glavata želva
Carea carea
The loggerhead sea turtle
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
15
− secretive resident of southern Croatia
Sedmopruga usminjača
Dermochelys coriacea
The leatherback sea turtle
Glavata želva, zelena želva
i sedmopruga usminjača ne
razmnožavaju se u Jadranu,
već naše more koriste kao
područje za ishranu
i zimovanje.
The loggerhead sea turtle,
the green sea turtle and
the leatherback sea turtle
do not reproduce in
Croatia, but rather use the
Adriatic sea for feeding
and overwintering.
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
16
− secretive resident of southern Croatia
Kopnena kornjača mediteranska je vrsta
rasprostranjena samo na području Europe.
Ovu vrstu u Hrvatskoj nalazimo u termofilnim
dijelovima Istre, u dalmatinskom zaleđu te na
jadranskim otocima. Kopnena kornjača živi
na različitim staništima poput livada, suhih
kamenjarskih pašnjaka, makije te rubova
šuma i šikara. Osim na prirodnim staništima,
susrećemo je i na ruderalnim staništima:
vrtovima, poljima, vinogradima, maslinicima i
voćnjacima. Kopnena kornjača srednje je velika
kornjača dužine oklopa oko cm, noge ove
vrste su kratke i zdepaste sa sraslim prstima
i tupim pandžama. Mužjaci su manji od ženki,
a od njih se razlikuju po udubljenoj trbušnoj
strani oklopa. Životni vijek ove vrste u prirodi
je preko godina, a pretpostavlja se da mogu
doživjeti i godina.
Do -ih godina prošlog stoljeća ova vrsta
bila je predmetom masovnog izlova za tržište
kućnim ljubimcima te se i danas nezakonito
sakuplja u Dalmaciji. Jedinke kopnene kornjače
iz prirode se iznose kao potencijalni kućni
ljubimci, koje vlasnici kasnije puste u prirodu,
ili kornjača sama pobjegne iz dvorišta i vrtova.
To dovodi do pojedinačnih nalaza ove vrste na
područjima koja su vrlo udaljena od područja
obitavanja, poput sjeverne Hrvatske, Slovenije,
Italije, Francuske, Rumunjske i drugih europ-
skih država. Takve jedinke žive na staništima
koja im ne odgovaraju, uglavnom provedu
cijeli život bez da sretnu drugu jedinku svoje
vrste. Ovaj oblik ponašanja vrlo je nemoralan, i
The Hermann's tortoise is a Mediterranean
species distributed only in Europe. It inhab-
its thermophilic parts of Istria, Dalmatia and
the Adriatic islands. The Hermann's tortoise
lives in dierent habitats such as mead-
ows, rocky dry pastures, underbrush and
forest edges. In addition, this species can be
encountered in ruderal habitats like gardens,
fields, vineyards, olive groves and orchards.
It is a medium sized turtle with a carapax
length of about cm, short and stocky legs
with fused fingers and blunt claws. Males are
smaller than females, and they are distin-
guished by the concave ventral armour. The
lifespan of this species is over years in
the wild, and it is assumed that they can live
for over years.
Until the s this species has been
collected illegally with great intensity in
Dalmatia for the pet market. Individual
turtles were sold as pets, which the owners
later released into nature, or the turtle itself
ran away from yards and gardens. This leads
to individual findings of this species in areas
which are far away from the areas natural-
ly inhabited by this species, like northern
Croatia, Slovenia, Italy, France, Romania and
other European countries. Such individuals
were found in habitats which do not meet
the requirements of this species, and they
generally spend their entire lives without
meeting other individuals of their kind. This
form of behavior is very immoral, and has an
Kopnena kornjača
– Testudo hermanni
Hermann's tortoise
– Testudo hermanni
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
17
− secretive resident of southern Croatia
protuzakonit, i šteti kako jedinci, tako i cijeloj
populaciji ove vrste u Hrvatskoj. Kopnena
kornjača zaštićena je vrsta, čija je brojnost na
području svoga cjelokupnoga areala u opada-
nju. Razlozi za smanjenje brojnosti jedinki su
uništavanje staništa i pretjeran izlov.
influence on the entire population of this
species in Croatia. The Hermann's tortoise
is a protected species, and its numbers are
declining in the entire range, as well as in
Croatia. The reasons for this are habitat
destruction and intense illegal collecting.
Kopnena kornjača
Testudo hermanni
Hermann's tortoise
− secretive resident of southern Croatia
Barska kornjača rasprostranjena je u većem
dijelu Europe te dijelovima Azije i Afrike.
U Hrvatskoj ovu vrstu nalazimo na po-
dručjima krških rijeka duž cijele jadranske
obale, nekim jadranskim otocima poput
Krka i Cresa te u kontinentalnom dijelu
zemlje. Barska kornjača ima dužinu oklopa
od preko cm. Mužjaci su nešto manji
od ženki. Oklop je zaobljen, tamne boje sa
žutim šarama, a koža crna sa žutim točka-
stim mrljama. Barska kornjača poluvodena
je vrsta, što znači da živi i na kopnu i u vodi.
Nastanjuje gotovo sve vrste kopnenih voda
i poplavnih područja. Hibernira od studenog
do ožujka, uglavnom pod vodom. Nakon
parenja, koje se odvija tijekom travnja,
svibnja i lipnja, jaja polaže u rupe koje iskopa,
The European pond turtle is widespread
in most of Europe and parts of Asia and
Africa. In Croatia, this species is found in
areas of karst rivers along the Adriatic coast,
some Adriatic islands like Krk and Cres and
the continental part of the country. The
European pond turtle has a carapax length
of over cm. Males are slightly smaller
than females. The shell is rounded, of dark
colour with yellow stripes and the skin is
black with yellow doed spots. The Euro-
pean pond turtle is a semiaquatic species,
which means that it lives both on land and
in water. It occurs on almost all types of
inland waters and floodplains. It hibernates
from November through
March, mostly
Barska kornjača
– Emys orbicularis
The European pond turtle
– Emys orbicularis
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
19
− secretive resident of southern Croatia
u udaljenosti do nekoliko stotina metara od
vode. Životni vijek joj je i do stotinu godina.
Hrani se životinjama i biljnom hranom. Ovu
vrstu kornjača izuzetno ugrožava ubrza-
ni nestanak, degradacija i fragmentacija
staništa, regulacija vodotoka i neodržavanje
vodenih staništa. Ugrožava je i sakupljanje
iz prirode te unos invazivnih vrsta kornjača
roda Trachemys (npr. crvenouhe kornjače) u
otvorene vode.
under water. Aer mating that takes place
during April, May and June, the eggs are
laid in holes, at distances of up to several
hundred meters from water. The life span
of this species can be up to a hundred years.
It feeds on animal and plant foods. This
species is extremely endangered due to
the rapid disappearance, degradation and
fragmentation of habitats and artificial
regulation of rivers. It is also endangered
because of illegal collecting from the wild
and by introductions of the invasive turtles
of the genus Trachemys.
Barska kornjača
Emys orbicularis
The European pond turtle
Niže temperature
inkubacije jaja barske
kornjače pogoduju
razvoju muških jedinki,
a više temperature
razvoju ženki.
Lower incubation
temperatures yield
more males and higher
temperatures yield
more females.
Riječna
kornjača
The Balkan
Terrapin
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
21
− secretive resident of southern Croatia
· :
Chordata – svitkovci · chordates
· :
Vertebrata – kralježnjaci · vertebrates
· :
Reptilia – gmazovi · reptiles
· :
Testudines – kornjače · turtles,
tortoises and terrapins
· :
Cryptodira – krijovratke · Cryptodires
· :
Geoemydidae – riječne i barske kornjače
Old World Terrapins
· :
Mauremys rivulata (Valenciennes ) – riječna kornjača
The Balkan Terrapin or the Balkan pond turtle
Sistematski položaj
Taxonomy
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
22
− secretive resident of southern Croatia
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
23
− secretive resident of southern Croatia
Riječna kornjača ima karakterističan izgled
i vrlo teško ju je zamijeniti s nekom drugom
vrstom kornjače koja obitava na području Hr-
vatske. Odlikuje ju spljošten i ovalno izdužen
oklop, zbog čega je i u narodu poznata kao
plosnata kornjača. Osnovna boja leđne strane
oklopa maslinasto je zelena s nijansama
crne i smeđe, dok je trbušna strana oklopa
(plastron) crna sa svijetlim vanjskim rubo-
vima ploča. Boja trbušne strane kod starijih
primjeraka često izblijedi, dok mladi primjerci
imaju šarenije boje oklopa. Riječna kornjača
srednje je veličine, s dužinom oklopa između
i cm. Ženke su veće i teže od mužjaka.
Osim spljoštenoga oklopa, riječnu kornjaču
također karakteriziraju uzdužne blijedožute
linije koje se pružaju po maslinastozelenom
vratu i udovima.
The Balkan Terrapin has a unique ap-
pearance and it is hard to mistake it with
any other Croatian turtle species. It is
characterized by its flat and oval carapax
and that is why it is also known as the
"flat turtle". The Carapax is olive green
with a tone of black and brown while the
plastron is black with lighter parts on the
edges. The plastron colour oen fades in
older individuals while young animals are
vividly coloured. M. rivulata is a medium
sized terrapin, with carapax length reach-
ing between and cm. Females are
larger than males. Besides the flaened
shell, M. rivulata is also characterized by
longitudinal yellowish lines on its olive
green neck and limbs.
Opis vrste Species description
Riječna kornjača
The Balkan Terrapin
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
24
− secretive resident of southern Croatia
Kako razlikovati
mužjaka i ženku?
Nečisnica ženke nalazi se
na bazi repa, bliže oklopu
kornjače.
The female's cloaca is found
much closer to her body, at
the base of her tail where it
joins her body, almost disa-
ppearing into the shell.
Nečisnica mužjaka smještena
je na zadnjoj trećini repa,
bliže vrhu repa.
The male's cloaca is located
in the last third of the tail,
towards the tip.
Genitalije kod mužjaka smještene
su u repu te je zbog toga rep deblji i
duži. Ženke imaju kraći i tanji rep.
The male's genitalia are located
within the tail, and to accommodate
them, the tail is longer and thicker
than a female’s. The female's tail is
shorter and thinner.
Za što pravilnije
određivanje spola,
potrebno je
kombinirati sve
metode.
For sexing to be
accurate, it is best to
use a combination of
the specified
methods
How to tell if a turtle
is male or female?
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
25
− secretive resident of southern Croatia
Mužjaci koriste pandže
prilikom obrane teritorija
te u borbi s ostalim
mužjacima.
Upravo zbog toga na
prednjim nogama imaju
duže pandže nego ženke.
Trbušna strana oklopa
udubljena je kako bi
prilikom parenja mužjak
bio što bolje priljubljen
uz ženku.
Trbušna strana oklopa
ženke nije udubljena,
već ravna te zbog toga
ženka u tijelu ima više
mjesta za jaja.
The female’s flaer
plastron gives her
more room internally
in which to grow eggs
A concave plastron allows
for a male turtle to fit over
a female’s shell during ma-
ting without rolling o.
Male turtles use their
claws to fight and to claim
and defend their territory.
Therefore, the claws on the
males' front legs tend to
be longer than the claws
of female turtles.
Odrasle ženke veće su i
teže od odraslih mužjaka,
zbog više energije koja im
je neophodna zbog noše-
nja oplođenih jaja.
Females are larger than
males, because of higher
energy requirements
during gravidity and be-
cause of carrying eggs.
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
26
− secretive resident of southern Croatia
Areal riječne kornjače proteže se od zapadne
Azije pa sve do zemalja Balkanskoga poluo-
toka. Rasprostranjena je u južnoj Bugarskoj,
jugoistočnoj Makedoniji, Grčkoj te na mnogim
egejskim i jonskim otocima (Jonski poluotok,
Limnos, Lesbos, Paros, Sifnos, Rodos, Krf, Milos,
Tinos, Kreta). Također dolazi na Cipru, u Alba-
niji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Osim na Balkanu,
nalazimo je i na mediteranskom području eu-
ropske i azijske Turske, u obalnoj Siriji, Libano-
nu, čitavom Jordanu te sjevernom i središnjem
Izraelu i Palestini, uključujući pojas Gaze.
The range of the Balkan Terrapin extends
from western Asia all the way to the Balkan
peninsula. It is distributed in southern Bul-
garia, south-eastern Macedonia, Greece, in
many Aegean and Ionian islands (Ionian pen-
insula, Limnos, Lesbos, Paros, Sifnos, Rhodes,
Korf, Milos, Tinos, Crete). It is also present
on Cyprus, in Albania, Montenegro and
Croatia. It can also be found in the Mediter-
ranean part of Turkey, Syria, Lebanon, Jordan,
northern and central Israel and Palestine,
including the Gaza strip.
Rasprostranjenost
u svijetu
Global
distribution
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
27
− secretive resident of southern Croatia
U Hrvatskoj riječna kornjača rasprostranjena
je na krajnjem jugu, u Dubrovačko-nere-
tvanskoj županiji. Za sada su poznate samo
tri geografski izolirane populacije unutar
relativno različitih tipova staništa.
Prva populacija naseljava dvije lokve u selu
Donji Majkovi te jednu lokvu u selu Prljevići.
Navedena populacija ima na raspolaganju
široki sustav potrebnih i odgovarajućih
mikrostaništa, stabilnu populaciju i vrlo oču-
vano stanište na području s malim ljudskim
utjecajem.
Druga populacija dolazi u Stonskom polju
u kanalima za navodnjavanje, ali se može
pronaći i u bočatoj vodi. Danas tu popula-
ciju smatramo potencijalno izumrlom ili na
rubu izumiranja, budući da na tom području
nije zabilježena niti jedna jedinka od .
godine, unatoč čestim posjetima.
Treća populacija naseljava kanale i lokve u
Konavoskom polju te rijeku Konavočicu. Ko-
navoska populacija naseljava najveći prostor
te broji i najveći broj jedinki.
Godine . pronađeno je nekoliko jedinki
riječne kornjače i na području ušća Neretve.
Budući da se nakon pronalaska nisu vršila
nikakva dodatna istraživanja, ne možemo još
ustvrditi nalazi li se na tom području zaista
neka malena populacija ili su jedinke doneše-
ne iz susjednih lokacija.
Postoje stari literaturni podatci koji navode
postojanje riječne kornjače u Rijeci Dubro-
vačkoj, odnosno Ombli, ali na tim prostorima
kornjača još uvijek nije potvrđena.
In Croatia, the Balkan Terrapin can only
be found in its southernmost part, in the
Dubrovnik-Neretva county. Until now only
three geographically isolated populations
are known, all on dierent habitat types.
The first population inhabits two ponds in
the Donji Majkovi village and one pond in
the Prljevići village. This stable population
has all the required microhabitats available
and they are very well preserved, with a
low anthropogenic influence.
The second population inhabits Stonsko
field and lives in irrigation ditches but can
also be found in brackish waters. Today this
population is considered potentially extinct
or on the verge of extinction because not
a single individual was found since ,
despite frequent field studies in the area.
The third population inhabits canals and
ponds in Konavle field and the Konavočica
river. The Konavle population's range is the
largest of all of Croatian populations and
it's also the most numerous.
In , several M. rivulata individuals were
found in the Neretva river delta area. There
was no additional field research of the
area so it is not certain if there is a small
local population or if the forementioned
individuals were brought there from other
locations.
Old literature data suggests the existence
of a population in the Rijeka Dubrovačka
spring (Ombla) but these alleged findings
were never confirmed.
Rasprostranjenost
u Hrvatskoj
Distribution
in Croatia
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
28
− secretive resident of southern Croatia
Potencijalna rasprostranjenost
i nalazišta riječne kornjače
Potential distribution and
records of the Balkan Terrapin
Kanal u
Stonskom polju
Canal in
the Ston field
Rijeka Neretva
Neretva river
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
29
− secretive resident of southern Croatia
Lokva u selu
Donji Majkovi
Pond in the Donji
Majkovi village
Lokva u selu
Prljevići
Pond in the
Prljevići village
Rijeka
Konavočica
u Konavlima
River Konavočica
in Konavle
Lokva u
Konavoskom polju
Pond in the
Konavle field
Kanal za
navodnjavanje u
Konavoskom polju
Irrigation canal in
the Konavle field
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
30
− secretive resident of southern Croatia
Riječna kornjača mediteranska je i uglav-
nom nizinska vrsta, iako dolazi i do m
nadmorske visine. Naseljava široki raspon
vodenih tijela od rijeka, potoka, kanala za
navodnjavanje do izvora, lokvi, jezera i mo-
čvara. Ima veću sklonost ka mirnijim vodama
s muljevitim dnom i gustom vegetacijom te
ne dolazi u brzim dijelovima tokova rijeka.
Vrlo je prilagodljiva vrsta te može podnijeti
široki raspon temperature, saliniteta, p,
organskog sastava, onečišćenja i brzine vode.
Za opstanak riječne kornjače vrlo su bitna
i kopnena staništa, poput travanjaka, koja
gravidne ženke koriste za polaganje jaja. Za
uspješnu inkubaciju jaja potrebna su područ-
ja s više fiziološki vlažnih dana što klimato-
loški odgovara najjužnijem dijelu Hrvatske
s većim prosjekom padalina od središnje
Dalmacije te jačim intenzitetom padalina
krajem kolovoza i tijekom rujna.
The Balkan Terrapin is a Medieranean,
mostly lowland species, altough it can be
found as high as m above sea level. It
inhabits a wide range of water bodies, from
rivers, creeks and canals to springs, ponds,
lakes and swamps. M. rivulata prefers calm
water with silty boom, dense vegetation
and usually cannot be found in fast currents.
It is very adaptable and it can tolerate a
wide range of temperature, salinity, p,
trophic levels, pollution and water current
types. Land habitats (grasslands) are also
very important for its survival, because
gravid females lay their eggs there. Higher
humidity is a conditition for successfull
incubation of M. rivulata eggs, and south-
ernmost Croatia is just right because it has
more rain in average than central Dalmatia
and more rainy days during late August and
September, when eggs are layed.
Stanište Habitat
Pogled na
Konavosko polje
View of the
Konavle field
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
31
− secretive resident of southern Croatia
Riječne kornjače oportunistički su sveje-
di, ali imaju veću sklonost ka životinjskoj
hrani. Mlade jedinke hrane se mekušcima,
kolutićavcima, kukcima i njihovim ličin-
kama, malim rakovima i ribama, ličinkama
vodozemaca te strvinama. Za razliku od
njih odrasle jedinke, osim životinjske hrane,
jedu mnogo biljne hrane, npr. nitaste alge
i razno vodeno bilje. Kornjače su dosta
proždrljive i pojest će gotovo sve što im
se ponudi pa su tako zamijećene kako se
hrane i kruhom koji im bacaju ljudi. Kruh
nikako nije dobra hrana za njih, budući
da im u tijelu nedostaju enzimi koji mogu
razgraditi takav tip hrane.
Prirodni neprijatelji riječne kornjače razne
su veće ptice, poput grabljivica, gavrana,
čaplji i roda, zatim divlje svinje, mungosi,
male zvijeri, koje su najvećim dijelom opa-
sne za mlade jedinke kojima oklop još nije
potpuno očvrsnuo. Mungosi i divlje svinje
također otkopavaju i jedu jaja kornjača.
The Balkan Terrapin is an opportunistic omni-
vore but with a preference for meat. Juveniles
feed on mollucsc, annelids, insects and their
larvae, small crustaceans and fish as well as
on amphibian larvae and carcasses. Unlike the
young individuals, adults are carnivorous but
also consume dierent vegetable material,
such as vascular aquatic plants and algae.
Turtles are voracious eaters and will probably
eat almost anything you throw their way. They
have even been recored feeding on bread
given by people. Bread is certanly not good
food for turtles, since their bodies lack certain
enzymes needed to breakdown that kind of
food.Many larger birds predate on M. rivulata,
such as storks, herons, ravens and dierent
birds of prey. Other predators include wild
boars, mongoose and small carnivores endan-
gering mostly young individuals whose shell
is still so and therefore easier to consume.
Wild boars and mongoose sometimes dig and
consume found eggs.
Plijen i predatori Prey and predators
Iskopana i pojedena
jaja riječne kornjače
Excavated and eaten
eggs of the Balkan Terrapin
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
32
− secretive resident of southern Croatia
Riječna kornjača ektotermna je životinja
te joj je za održavanje temperature tijela
potrebno svakodnevno sunčanje. Sunča se
ili na kopnu ili plutajući na površini vode.
Kornjače koje se sunčaju u površinskom
sloju vode i vire samo glavom van, na ideal-
nom su položaju za razvoj algi (topla voda s
dovoljno svjetlosti). Velika količina algalnog
obraštaja može dovesti do upale i truljenja
dijelova oklopa. Upravo je zbog toga sun-
čanje izvan vode vrlo bitno, jer se sušenjem
oklopa i mekanih dijelova kože ubijaju alge
i mikroorganizmi koji bi mogli dovesti do
nekroze oklopa.
The Balkan Terrapin is an ectothermic ani-
mal, which means it needs to bask every day
in order to regulate its body temperature. It
basks either on lnad or on the surface of the
water. Terrapins which bask in the surface
layer in the water, with only their heads
above the water, are in an ideal position
(warm water with enough light) for algae
to develop on their bodies and cause the
carapax to rot. That is why basking outside
of water is very iportant – by drying out the
carapax and skin, all the algae and microbes
which can cause necrotic lesions on the
carapax get killed.
Sunčanje Basking
Riječna kornjača
pluta na površini vode
The Balkan Terrapin
floating on the
surface of the water
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
33
− secretive resident of southern Croatia
Kako bi preživjele zimu, kornjače ulaze u sta-
nje hibernacije prilikom čega smanjuju brzinu
metabolizma i temperaturu tijela. U područ-
jima gdje je temperatura vode kroz godinu
iznad granične temperature od ºC, riječne
kornjače ne hiberniraju i hrane se tokom cije-
le godine. U hladnijim dijelovima areala, zimi
hiberniraju u mulju ispod vode. Ljeti u slučaju
vrlo visokih temperatura i presušivanja toko-
va, riječne kornjače mogu ući u stanje ljetnog
mirovanja ili estivacije.
Kornjače imaju pluća te moraju izaći na povr-
šinu vode kako bi udahnule zrak. Zanimljivo
je da neke slatkovodne vrste, za vrijeme
duljeg boravka pod vodom, dišu i uz pomoć
posebnih struktura u nečisnici (kloaci) –
nečisničke vrećice. Njihovo tkivo prožeto
je mnoštvom kapilara kroz koje se događa
izmjena plinova.
In order to survive the winter period, when
there is no food available, turtles enter a
state of hibernation. Their metabolism is
slowed down and their body temperature is
lowered. In areas where the water tempera-
ture is above the °C threshold, the Balkan
Terrapin does not hibernate and feeds all year
round. In colder parts of their range, they
hibernate in the mud beneath the surface.
During the extremely hot summer tempera-
tures, and when their watery habitats dry
up, Balkan Terrapins can enter a period of
summer rest, or estivation.
Turtles breathe with lungs and have to go to
the water surface to inhale. Some freshwater
species, during longer periods underwater,
breathe with special structures, called cloacal
sacs (bursae) which are located in the cloaca.
Cloacal sacs are essentially highly vascu-
larized tissue which allows the exchange of
oxygen and carbon monoxide.
Hibernacija
i disanje
Hibernation
and breathing
Presušeni kanal ljeti
u Konavoskom polju
Dried canal in summer
times in Konavle field
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
34
− secretive resident of southern Croatia
Riječne kornjače pare se u proljeće, od travnja
do sredine lipnja, ovisno o području koje
naseljavaju. Parenje se odvija pod vodom, ali
povremeno je moguće i na kopnu. Pri parenju
mužjaci pokazuju agresivno ponašanje te
ženka može zadobiti ugrize na području glave
i vrata. Tijekom lipnja i srpnja gravidne ženke
polažu četiri do šest jaja. U pojedinim regi-
jama polaganje jaja može trajati i do sredine
kolovoza. Inkubacija traje tri do četiri mjeseca.
Tek izlegli mladi imaju dugačke repove te
okruglast oblik oklopa koji se s odrastanjem
izdužuje. Mlade životinje vrlo su plahe i nježne
te imaju veću sklonost ka malim rubnim baze-
nima ili plićim područjima s gušćom vegeta-
cijom i vrlo muljevitim dnom u koja se mogu
brzo zavući u slučaju opasnosti.
Mating of the Balkan Terrapin occurres in
spring, from April to mid June, depending
on their area of distribution. They mainly
mate under water but are occasionally
found mating on land. During copulation
males exhibit agressive behaviours so
females are oen le with bite marks on
their heads and necks. During June and
July females lay four to six eggs and in
some areas, ovoposition can occur even
in mid August. The incubation period is
three to four months. Hatchlings have
long tails and a rounded carapax which
elongates over time. Young individuals
are timid and dwell in shallow waters with
thick vegetation and muddy boom to
more easily escape from predators.
Razmnožavanje Reproduction
Jaja riječne kornjače
Eggs of the Balkan
Terrapin
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
35
− secretive resident of southern Croatia
Odrasla i juvenilna
jedinka riječne kornjače
Adult and juvenile individual
of the Balkan Terrapin
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
36
− secretive resident of southern Croatia
Svi smo svjesni da svijet nije uvijek izgledao
kao danas te da su tijekom godina mnogi
predjeli Zemlje izmijenjeni do neprepoznat-
ljivosti. Nekada široka prostranstva, šume,
livade zamijenile su prometnice, zgrade,
parkirališta, nasadi hrane kako bi se zadovo-
ljilo potrebama velikog broja ljudi na Zemlji.
Polako se širimo na sva područja naše planete
i mjesta koja su nekada bila nenaseljena, sada
vrve prometom i ljudima.
U današnjem svijetu u kojemu je sve podre-
đeno čovjeku i njegovom napretku, lako je
zaboraviti da našu planetu, osim nas samih,
naseljava i oko milijuna drugih vrsta. Težak
je to suživot i velika odgovornost čovjeka
da u tom zajedničkom životu ne narušava
krhku prirodnu ravnotežu. Nažalost, čovjek
je mnogo puta u tome zakazao. Mnoge stvari
radi zbog vlastite koristi, a na štetu drugim
vrstama, što na kraju šteti i njemu samome.
Napredak i širenje čovječanstva nemoguće je
zaustaviti, ali je moguće postati osoba koja
svjesno i savjesno djeluje te aktivno razmišlja
o svojim postupcima i njihovom dugoročnom
utjecaju na okolinu. Ako imamo mogućnost
pozitivno djelovati, zašto izabiremo nešto
drugo?
We are all aware that the world did not
always look like it does today and that over
the years many regions of the Earth changed
beyond recognition. What was once a wide
wilderness, forests, meadows, is nowadays
replaced by roads, buildings, parking lots and
farmland in order to meet the needs of a large
number of people on the planet. Slowly we
are spreading to all the areas of our planet
and the places that used to be uninhabited are
now teeming with trac and people.
In today's world where everything is sub-
jected to man and his progress, it is easy to
forget that our planet is, aside from ourselves,
inhabited by more than two million of other
species. This is quite a community and an even
greater responsibility of humankind to not
disrupt that fragile balance. Unfortunately,
humans failed in this role many times, in order
to achieve their own goals and work for their
own benefit, and to the detriment of other
species. Which, in the end, acts as a detriment
to themselves.
The progress and expansion of humanity is
impossible to stop, but it is possible to be-
come a person who consciously and conscien-
tiously works and actively thinks about his or
her own actions and his or her own long-term
impact on the environment. If we have the
ability to act positively, why do we choose
something else?
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
37
− secretive resident of southern Croatia
Ugroženost
riječne kornjače
u Hrvatskoj
Nestanak i degradacija staništa, izoliranost
populacija, pretjerana upotreba pesticida i
vrša samo su neki od primjera koji negativno
utječu na riječne kornjače u Hrvatskoj. Od
navedenih, najveći uzrok ugroženosti, ne
samo za riječnu kornjaču već i za sve ostale
vrste na Zemlji, je gubitak staništa. Nestan-
kom staništa, vrste nepovratno gube svoj
životni prostor i prisiljene su preseliti se na
novu lokaciju. Ako takve lokacije nema u
blizini ili vrsta nije u mogućnosti do nje mi-
grirati, ona je prepuštena izumiranju.
Jedan od vrlo čestih primjera nestanka stani-
šta u Hrvatskoj je nestanak lokvi. U ne tako
davnoj prošlosti, prizor krava, ovaca i druge
stoke na ispaši bio je česta pojava, dok je
danas gotovo nemoguće to doživjeti u većem
dijelu Hrvatske. Zajedno sa stokom, s velikog
dijela krških područja nestaju i njihovi glavni
izvori vode, lokve. Kada se izgubila potreba
za napajanjem stoke, ljudi su prestali isko-
pavati nove lokve, ali i održavati postojeće.
Lokve, osim funkcionalne vrijednosti u proš-
losti, kao izvori pitke vode ili vode za pranje
odjeće, napajanje stoke i drugih aktivnosti,
same po sebi predstavljaju neizmjerno bogat-
stvo prirode. Svaka lokva otočić je vode usred
mora kopna i svojim postojanjem pruža dom
mnogobrojnim biljnim i životinjskim vrstama,
uključujući i riječnoj kornjači.
Osim potpunog nestanka staništa, ono može
biti i djelomično izmijenjeno do te mjere da
prijeti opstanku vrste. Takvi su primjeri kanali
i tuneli za odvod poplavnih voda u Kona-
voskom polju, čime se brzo odvodi velika
Destruction, fragmentation and degradation
of habitats, isolation of populations, exces-
sive use of pesticides and water traps are just
one of the reasons threatening the Balkan
Terrapin in Croatia. Among them, habitat
destruction is the greatest threat, not just to
the terrapin, but to all species inhabiting our
planet. As a result of habitat loss, species are
forced to move to new places. If such areas
are not nearby or the species is not able to
migrate, it will eventually become extinct.
One of the most common examples of habitat
loss in Croatia is the disappearance of ponds.
Not so long ago, passing throught Croatia,
one could oen see pastures filled with cows
and sheep, while nowadays it is almost im-
possible to experience that. Agricultural aban-
donment led to smaller numbers of livestock
and a smaller number of ponds, which served
as the main sources of water. With a lesser
and lesser need for water holes, local people
no longer have incentive to create new ponds
or maintain existing ones. Besides the func-
tional value of ponds as source of drinking
water for cale, water for washing clothes
or some other activities, ponds represents
important biodiversity hotspots. Every pond
provides a refuge for many plant and animal
species, including the Balkan Terrapin.
Besides the complete loss of the original
habitats for the species, they can be also so
modified in a way that threatens the species'
survival. Such examples are drainage canals
and tunnels in the Konavle field, which quickly
drain a large amount of water so during
Threats to the
survival of the Balkan
Terrapin in Croatia
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
38
− secretive resident of southern Croatia
količina vode, a tijekom ljeta dolazi do
presušivanja toka. Obzidavanje kanala kod
Stona i lokvi u stonskom zaleđu te kana-
liziranje prirodnog toka rijeke Konavočice
također nepovoljno utječu na vrste. Betoni-
rana obala ne dozvoljava razvoj vegetacije
te otežava, ili čak onemogućuje, izlazak
životinja iz vode.
U Stonskom i Konavoskom polju je zbog in-
tenzivne poljoprivrede u tlu i vodi zabilježe-
na količina bakra (sastavni dio nekih pesti-
cida) koja mnogostruko prelazi referentne
vrijednosti. Kemijski spojevi utječu na razvoj
jaja te na biljne i životinjske vrste kojima se
kornjača hrani. Intenzivno navodnjavanje
poljoprivrednih površina u Konavoskom
polju također dovodi do presušivanja vode-
nih tokova u ljetnim mjesecima. Zbog toga
kornjače su primorane povlačiti se u male
bazenčiće pored toka u kojima se zadržava
voda. Također veliki uzrok ugroženosti na
području Stonskog polja, predstavlja i pre-
tjerano korištenje ribolovnih vrša u kojima
riječne kornjače ostaju zarobljene, ne mogu
the summer months river bed dries up.
Concreting of canals and ponds in Ston and
nearby surroundings and channelization of
the Konavočica river have a negative eect
on many species. Concrete river banks limit
the growth of vegetation and make it more
dicult or even impossible for turtles to
exit the water.
Intensive agriculture and an excessive use
of pesticides and herbicides in the Konavle
and Ston fields have an egative impact on
turtle egg development and on animal and
plant species the turtles feed on. Because
of intensive irrigation in the Konavle field,
water courses dry up during the summer
months and turtles are forced to move
to remaining small water pools in dry
riverbed.
In the area of the Ston field, another major
threat to the Balkan Terrapin is the exces-
sive use of fish traps in which the turtles
remain trapped and drown. This is thought
to be one of the main reasons for the dis-
appearance of the Ston population.
Zatrpana lokva
Pond filled with
construction material
Djelomično kanalizirana
rijeka Konavočica
The partially channelised river Konavočica
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
39
− secretive resident of southern Croatia
Suho korito rijeke Konavočica
Dry riverbend of Konavočica river
udahnuti zrak te se utapaju. Smatra se da
je to jedan od glavnih razloga nestanka
stonske populacije.
Još jedna prijetnja riječnoj, ali i barskoj kor-
njači, invazivna je vrsta Trachemys scripta
(crvenouha i žutouha kornjača). Ona
potječe iz sjeverne Amerike, a u Hrvatsku
je dospjela preko trgovine kućnim ljubim-
cima. Sve češće je možemo vidjeti u našim
vodotocima, jezerima, lokvama. Mnogi ljudi
je nakon što naraste puštaju iz svojih akva-
rija u prirodu, misleći da čine dobro djelo
za kornjaču, ali pritom nisu svjesni da rade
upravo suprotno – to uzrokuje veliku štetu
našim domaćim vrstama. Vrsta Trachemys
scripta nalazi se na popisu najgorih
invazivnih vrsta u svijetu. Jako je agresiv-
na te dolazi u sukob za hranu i stanište s
našim slatkovodnim kornjačama, što sve
dovodi do negativnog utjecaja na populaci-
ju autohtonih vrsta kornjača.
—
Pozitivnim i savjesnim djelovanjem te
očuvanjem staništa riječne kornjače u
Hrvatskoj možemo spriječiti njezin nestanak
s naših prostora.
Another threat to the Balkan Terrapin and
the European pond turtle is the invasive
species Trachemys scripta (Red-eared and
Yellow-bellied Sliders). It originates from
North America and came to Croatia through
the pet trade. More and more oen we can
see it in our rivers, streams, lakes and ponds.
Aer the turtles grows too large, many
people release them into the wild, thinking
that is a good thing for them. However they
are not aware how wrong their assumption
is – in doing so, they cause a great deal of
damage to our native species of turtles.
Trachemys scripta is on the " worst inva-
sive alien species in the world" list. It is very
aggressive in competing with our freshwater
turtles for food and habitat, all of which has
a negative impact on the populations of our
native turtles.
—
With positive and conscientious actions and
preserving the habitat of the Balkan Terrapin
we can prevent its disappearance from our
country.
Stonsko polje, 1980. g − doba kada je još
uvijek sve vrvilo riječnim kornjačama
Ston field, − time when there were
still a large amount of the Balkan Terrapins
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
40
− secretive resident of southern Croatia
Riječna kornjača u Hrvatskoj je, sukladno sa
Zakonom o zaštiti prirode ( /), pro-
glašena strogo zaštićenom svojtom, što znači
da ju je zabranjeno namjerno uznemiravati,
hvatati, ubijati ili uništavati njezina staništa.
Za navedene nedopuštene radnje predviđena
je zakonska kazna. Riječna kornjača također
je navedena u Nacionalnoj ekološkoj mreži
kao ciljna vrsta za nekoliko ekološki značajnih
područja (Gornji Majkovi – lokve, Sniježnica
i Konavosko polje, rijeka Ljuta, lokva u selu
Prljevići, lokva u selu Podimoč, kanali u Ston-
skom polju, akumulacija Orašac), što znači
da se posebna pažnja treba posvetiti zaštiti
njezinih staništa.
Kako bi se što više ljudi upoznalo s riječnom
kornjačom i uvidjelo potrebu za njezinom za-
štitom, . godine je u selu Donji Majkovi,
pored lokve koju nastanjuje riječna kornja-
ča, postavljena edukacijska tabla. Tablu je
postavila općina Dubrovačko Primorje, Slano
na poticaj mještana i društva Deša koje već
dulji niz godina radi na upoznavanju mještana
s ovom vrstom i njenim potrebama u zaštiti.
Također je ranijih godina pokrenut postupak
za proglašenje navedenoga područja poseb-
nim herpetološkim rezervatom kako bi se na
tom mjestu zabranile bilo kakve radnje koje bi
mogle ugroziti opstanak riječne kornjače.
Osim hrvatskim zakonima, riječna kornjača
također je zaštićena i europskim direktivama.
Nalazi se na Dodatku II i Dodatku IV Direktive
o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore
Europske unije (Direktiva o staništima) te
na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih
divljih vrsta i prirodnih staništa.
The Balkan Terrapin is a strictly protected
species according to the Croatian Nature
Protection Law ( /), which means it
is forbidden to intentionally disturb, catch
and kill them, or to destroy their habi-
tats. There is a fine for the specified illegal
actions. The terrapin is also listed in the
National Ecological Network as a target
species for several ecologically important
areas (Gornji Majkovi – ponds, Sniježnica
and Konavle field, river Ljuta, pond in the
Priljevići village, pond in the Podimoč village,
canals in Ston field, accumulation Orašac),
which means special care should be given to
the protection of its habitats.
In , in the village of Donji Majkovi,
Municipality Dubrovacko Primorje placed
an educational board on the initiative of
local people and Civil Society Deša. The
educational board was placed near a pond
inhabited by the terrapins, to inform people
of the need for their conservation. A few
years earlier the request for proclaiming that
area as a special herpetological reserve was
made, in order to prohibit any and all actions
that could be detrimental to the terrapin's
survival.
Aside from Croatian law, the Balkan Terrapin
is also protected by European Directives.
It is on Annexes II and IV of the Habitats
Directive and on Annex II of the Convention
for Protection of European Wild Species and
Natural Habitats.
Zakonska
zaštita
Legal
status
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
41
− secretive resident of southern Croatia
Projekt zaštite
riječne kornjače
Priča o zaštiti riječne kornjače u Hrvatskoj
započela je od strane češkog kemičara Jiříja
Haleša, zaljubljenika u prirodu i gmazove. U
sklopu organizacije "Češki savez zaštitara
prirode" već se dugi niz godina aktivno bavi
zaštitom ugroženih vrsta i njihovih staništa.
Svoje slobodno vrijeme provodi putujući po
svijetu i proučavajući prirodu, a mnogo puta
je posjetio i Hrvatsku. Tijekom jednog takvog
terena . godine susreo je ornitologa
Ivana Tutmana koji mu je ukazao na posto-
janje riječne kornjače u selu Donji Majkovi.
Kako je Haleš bio svjestan da se radi o vrlo
rijetkoj vrsti, njezin opstanak nikako nije želio
prepustiti slučajnosti. Svih narednih godina,
svaki put kada bi prolazio kroz Dalmaciju, po-
sjećivao je poznata nalazišta riječne kornjače
kako bi se uvjerio da su populacije stabilne, a
staništa u povoljnom stanju. Bitno je napo-
menuti da se u to vrijeme vrlo malo znalo o
rasprostranjenosti riječne kornjače u Hrvat-
The Balkan Terrapin
protection project
The story about the protection of the Balkan
Terrapin in Croatia was started by the Czech
chemist and nature and reptile enthusiast, Jiří
Haleš. He was actively involved in the protec-
tion of endangered species and their habitats
for many years within organization "Czech
Union for Nature Conservation". His free time
was spent traveling around the world and
studying nature, and in his trips he visited
Croatia many times. During one such field trip
in he met the ornithologist Ivan Tutman,
who revealed to him the existence of a pop-
ulation of the Balkan terrapin in the village of
Donji Majkovi. As Haleš was aware that it was
a very rare species, he did not want to leave
its survival to chance. During the following
years, every time he went through Dalma-
tia, he visited the known localities where
the Balkan terrapin lived, to make sure the
populations are still present and their habitats
remain in favourable condition. It is import-
Jiří Haleš
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
42
− secretive resident of southern Croatia
skoj, jedina dva poznata nalazišta iz literature
bila su područje Stona i rijeke Omble. Sve ovo
samo naglašava važnost Jiříjevog interesa za
zaštitu majkovske populacije.
Najveća opasnost za opstanak riječne kor-
njače u selu Donji Majkovi bila je u vrijeme
Domovinskog rata kada su lokve u selu za-
nemarene te se u njih bacalo ratno streljivo.
Zbog toga je . godine Haleš zaključio
kako bi premještanje nekoliko kornjača na
nova, povoljna staništa sačuvalo zalihu gena
majkovske populacije i spasilo je od poten-
cijalnog nestanka. U suglasnosti s tadašnjim
hrvatskim ministarstvom kulture Haleš je in-
troducirao riječne kornjače na nekoliko novih
lokacija, od čega je samo jedna introdukcija
bila uspješna i kornjače na tom području žive
i danas (selo Prljevići).
Godine . Haleš je stupio u kontakt s
Hrvatskim prirodoslovnim muzejem u Za-
grebu te su na njegov poticaj te iste godine
djelatnici muzeja započeli istraživanja ra-
sprostranjenosti riječne kornjače. Istraživanja
su trajala godinu dana, prilikom čega su popi-
sane potencijalne lokacije riječne kornjače u
Hrvatskoj te su se obišle i povijesne literatur-
ne lokacije. Također su u sklopu projekta na
nekim lokacijama postavljene kamene rampe
za lakši izlaz kornjača iz lokvi.
Od . pa sve do . godine s hrvatske
strane ponovno je zavladalo zatišje u istraži-
vanju riječne kornjače. Početkom . godi-
ne članica Hrvatskog herpetološkog društva
– Hyla, Dragica Šalamon, stupa u kontakt
s Halešom kako bi se upoznala s cijelom
problematikom te svim do tada napravljenim
akcijama. Od tada pa sve do danas društvo se
aktivno bavi istraživanjem riječne kornjače na
području Hrvatske.
Na početku svojih istraživanja društvo je
nastavilo kartiranja koja je započeo Hrvatski
prirodoslovni muzej. Prva karta raspro-
ant to note that at that time very lile was
known about the distribution of the Balkan
terrapin in Croatia, and the only two known
literature records were the area of Ston and
the river Ombla. This only strengthened Jiří's
interest in the protection of the population in
the Donji Majkovi village.
The greatest threat to the survival of the
Balkan terrapin in the village of Donji Majkovi
was during the Croatian war for indepen-
dence, when the ponds in the village were
neglected, and ammunition was thrown in the
ponds. Therefore, in , Haleš, thinking that
the translocation of several turtles into new
favourable habitats may preserve the gene
pool of the population in Majkovi, and save it
from potential extinction. In accordance with
the then Croatian Ministry of Culture Haleš
introduced the Balkan terrapins on several
new habitats. Only one introduction was suc-
cessful and the terrapins still live in the area
(village Prljevići).
In Haleš contacted the Croatian Natural
History Museum in Zagreb, and at his insti-
gation, the museum sta began the research
of the distribution of the Balkan terrapin in
Croatia. The survey lasted for one year, during
which they took inventory of potential new
sites for the terrapin and visited the historical
literature locations. As a part of the project,
in several ponds stone ramps were placed for
the easy exit of the terrapins form the ponds.
From to no research of the Balkan
terrapin was done by Croatian biologists. In
early , a member of the Croatian Her-
petologycal Society – Hyla, Dragica Šalamon,
contacted Haleš to gain a beer insight about
the status and all previously made actions.
From then the Croatian Herpetologycal
Society – Hyla is actively engaged in scientific
research of the Balkan terrapin in Croatia.
At the beginning, the society continued the
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
43
− secretive resident of southern Croatia
stranjenosti riječne kornjače u Hrvatskoj
objavljena je . godine, na temelju
svih do tada prikupljenih podataka, u Crve-
noj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske.
Osim kartiranja, društvo je na području
Majkova i Konavla vršilo i populacijska
istraživanja, metodom ulovi/označi/po-
novno ulovi, kako bi se ustanovila brojnost
jedinki na navedenim lokalitetima. Tijekom
navedenog istraživanja kornjače su lov-
ljene vršama, ručnim i križnim mrežama,
a svaka ulovljena jedinka je izmjerena,
određen joj je spol, označena urezivanjem
oznake na oklopne kosti te fotografirana.
Nakon obrade jedinke su puštene natrag
u prirodu na mjestu ulova. Također su se
tijekom godina radile kemijske analize tla
i vode. U suradnji s Veterinarskim fakulte-
tom u Zagrebu, započeta su mikrobiološka
istraživanja Konavoske populacije kako bi
se utvrdilo koji su paraziti i mikroorganiz-
mi prisutni u populaciji.
U svrhu što boljeg poznavanja biologi-
distribution mapping which was started by
the Croatian Natural History Museum. The
first distribution map of the Balkan terrapin
in Croatia was published in , on the
basis of previously collected data, in the
Red Book of Amphibians and Reptiles of
Croatia. In addition to mapping, the society
began with population studies in the areas
of Donji Majkovi and Konavle, with the
capture-mark-recapture method, in order
to gain an insight into the population sizes
at these localities. During this research ter-
rapins were caught with traps, hands, and
nets. Each specimen was measured, sexed,
marked by incising the carapax edge, pho-
tographed and released back into the wild
at the same locality where it was caught.
Over the years chemical analyses of soil and
water in the habitats were also made. In
collaboration with The Faculty of Veteri-
nary Medicine in Zagreb, microbiological
research of the population in Konavle was
started in .
Mjerenje kornjače
Measuring of the terrapins
Vađenje krvi iz repne vene
Blood extraction from the caudal vein
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
44
− secretive resident of southern Croatia
je riječne kornjače, tijekom . godine
započeta su u Konavlima i reprodukcijska
istraživanja te je iz prirode izuzeto neko-
liko gravidnih ženki i dovezeno u Zoološki
vrt grada Zagreba u "Centar za istraživanje
vodozemaca i gmazova" na polaganje jaja.
Položenim jajima pratio se razvoj i inkuba-
cijski period. Nakon izlijeganja sve ženke i
mladunci vraćeni su u prirodu.
U razdoblju od . godine do danas razvi-
jena je uspješna suradnja s kolegama herpe-
tolozima iz Crne Gore, Albanije i Makedonije.
S ciljem što bolje zaštite riječne kornjače u
regiji, tijekom . i . godine održane
su dvije regionalne radionice u Dubrovniku
i Budvi uz prisustvo stručnjaka iz navede-
nih država. Na radionicama su se odredile
smjernice za izradu Akcijskog plana za zaštitu
riječne kornjače te učvrstila suradnja među
stručnjacima iz regije.
Osim sa stručnjacima iz Europe, tijekom
projekta je ostvarena i suradnja sa školama,
javnim ustanovama i lokalnim udrugama te
su u nekoliko navrata održana predavanja o
ugroženosti i važnosti očuvanja riječne kor-
njače. Predavanja su urodila plodom i lokalno
stanovništvo je nekoliko godina pomagalo
članovima -Hyla čistiti lokve u Donjim
Majkovima.
For the purpose of beer understanding the
biology of Balkan terrapins, during stud-
ies into the terrapin’s reproduction started in
Konavle, during which several gravid females
were temporarily taken from nature to the
Zoological garden in Zagreb, and placed in the
"Centre for the research of amphibians and
reptiles" to lay their eggs. Their development
and incubation period was monitored. Aer
hatching, all females and hatchlings have been
returned to the wild.
From till present day, successful coop-
eration with colleague herpetologists from
Montenegro, Albania and Macedonia has been
developed. With the aim to beer protect
the Balkan terrapin in the region, in and
two regional workshops were held in
Dubrovnik and Budva, with the participation of
the experts from the mentioned countries. In
the workshops, guidelines for the Action Plan
for the protection of the Balkan terrapin were
set and cooperation between the experts from
the region was improved.
In addition to experts from Europe, during the
project cooperation was established also with
schools, Public Institutions and local organ-
isations. Lectures about the threats and the
importance of preserving the Balkan terrapin
were held on several occasions. Lectures were
fruitful, and local residents participated for sev-
eral years in the cleaning of the ponds in Donji
Majkovi, along with members of -Hyla.
Projekt zaštite riječne kornjače
The Balkan Terrapin
conservation project
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
45
− secretive resident of southern Croatia
Čišćenje lokve u
Donjim Majkovima
Cleaning of the pond
in Donji Majkovi
Gravidna ženka
Gravid female
Izlijeganje mladunaca
Hatching of the ospring
Poštujte sva živa
bića i čuvajte našu
planetu za buduće
generacije.
Respect all living
creatures and pro-
tect our planet for
future generations.
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
47
− secretive resident of southern Croatia
Ukoliko negdje primjetite riječnu kornjaču
(pregaženu ili živu jedinku), pokušajte ju
fotografirati, bez uznemiravanja, i dojavite
nam svoj nalaz. Riječna kornjača jedan je od
najugroženijih gmazova u Hrvatskoj i svaki
njen nalaz vrlo je važan.
Ukoliko primjetite potencijalno narušavanje
staništa (kanaliziranje vodotokova, uništava-
nje vegetacije, pretjeranu upotrebu kemijskih
sredstava ili bacanje smeća), dokumentirajte
to i javite nadležnim institucijama.
Ne uznemiravajte i ne uzimajte kornjače iz pri-
rode kako bi ih prodavali ili stavljali u vlastite
ribnjake ili lokve.
Ne puštajte kornjače, kao niti druge životinje
kupljene u trgovinama s kućnim ljubimcima,
u prirodu.
Educirajte svoje prijatelje o riječnoj kornjači
kako bi svi bili upoznati s njezinom ugroženo-
šću te potrebom za zaštitom.
Što možemo učiniti
kako bismo zaštitili
riječnu kornjaču
u Hrvatskoj?
What can we do to
save the Balkan Terra-
pin from disappearing
from Croatia?
If you notice the Balkan Terapin (dead or
alive), try to take a picture of it, without
disturbing it, and let us know us about it.
The Balkan Terrapin is one of the most
endangered species of reptiles in Croatia
and every find is very important.
If you notice potential disturbances and
habitat changes (canalisation, destruction
of vegetation, excessive use of pesticides,
waste disposal), fotodocument it and
inform the appropriate institutions.
Do not disturb or take turtles from
their natural habitat to your fish-
or yardponds.
Do not release turtles, or other
animals bought in pet stores into the
wild.
Educate your friends about the Balkan
Terrapin so everyone would be familiar with
its endargement and need for protecion.
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
48
− secretive resident of southern Croatia
, ., , ., , ., , . , . :
The herpetofauna of the Gaza Strip with particular emphasis on
the vicinity of Wadi Gaza. The Islamic University Journal
(Series of Natural Studies and Engineering) (): –.
, . : The Herpetofauna of the Southern Jordan.
American-Eurasian Journal of Agricultural & Environmental
Sciences (): –.
, . , . : Distribution and morphology of Mauremys
rivulata (Valenciennes, ) (Reptilia: Testudines: Geoemydidae)
in the Lake District and Mediterranean Region of Turkey.
Turkish Journal of Zoology (): –.
, .. , .. : Variation in the Mediterranean
populations of Mauremys Gray (Reptilia, Testudines, Emydidae).
Annals of Carnegie Museum : –.
, . , . : Zur Systematik west-asiatisch-südosteu-
ropäischer Bachschildkröten (Gaung Mauremys) Reptilia: Testudines:
Bataguridae). Zoologische Abhandlungen aus dem staatlichen Museum
für Tierkunde in Dresden (): –.
, ., , ., , ., , .., , .., ,
.., , ., , ., , . , . . : Go east:
phylogeographies of Mauremys caspica and M. rivulata – discordance
of morphology, mitochondrial and nuclear genomic markers and rare
hybridization. Journal of Evolutionary Biology (): –.
, . . : Practical Encyclopedia of Keeping and Breeding
Tortoises and Freshwater Turtles. Carapace Press, London.
, ., , ., , ., , ., , ., , .,
, ., , ., , ., , .
, . : Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministar-
stvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
str. -.
Literatura
References
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
49
− secretive resident of southern Croatia
, . : Über die Verbreitung der Reptilien in Jugoslawien.
Annales Musei Serbiae Meridionalis : –.
, .. , .. : Morphometrics and biology of the
Caspian terrapin, Mauremys rivulata, in Jordan (Reptilia: Testudines:
Geoemydidae). Zoologische Abhandlungen (Dresden) : –.
, . : Schildkröten aus Syrien und Mesopotamien.
Annalen des Naturhistorischen Museums in Wien : –.
, .: –
. About Education
hp://dinosaurs.about.com/od/otherprehistoriclife/a/Prehistoric-
Turtles-The-Story-Of-Turtle-Evolution.htm
pristupljeno/visited ...
, . , . : The Great Big Book of Snakes
& Reptiles, . ed. Hermes House, London.
, . . : The Taxonomy and Ecology of Mauremys caspica
rivulata Valenciennes, (Testudinata: Bataguridae) and Testudo
graeca ibera Pallas, (Testudinata: Testudinidae) on Reşadiye
(Datça) Peninsula. Turkish Journal of Zoology : –.
, . , . . : Mauremys rivulata (Valenciennes
in Bory de Saint – Vincent i sur., ) Ostmediterrane Bachschiel-
dkote. In: Handbuch der Reptilien und Amphibien Europas (ed. U.
Fritz), AulaVerlag, Wiesbaden/Wiebelsheim, pp. –.
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
50
− secretive resident of southern Croatia
Zahvalni smo svim suradnicima
na dugogodišnjoj potpori i pomoći
u ostvarivanju projekta o zaštiti
riječne kornjače.
Suradnici
Javna ustanova financira izvedbu projekta
"Zaštita riječne kornjače, Mauremys
rivulata" protekle četiri godine. Također
su njeni djelatnici organizirali i vodili
predavanja za javnost i radionice za djecu
u Dubrovniku.
In the last four years the Public Institution
had been financing the project "Protection
of the Balkan Terrapin, Mauremys rivulata".
The employees organized public lectures
and workshops for children in Dubrovnik.
Članovi udruge pomagali prilikom
radionica za djecu u Majkovima.
Members of association Deša
helped during the workshop for
children in Majkovi.
Grad Dubrovnik je financirao
regionalnu radionicu u Dubrovniku,
tiskanje letaka i ove knjižice.
The city of Dubrovnik financed the
regional workshop in Dubrovnik,
the printing of leaflets and the
printing of this booklet.
Zoološki vrt grada Zagreba
se brine o gravidnim ženkama
i njihovim mladuncima prije
vraćanja u prirodu.
The Zagreb Zoo is taking
care of gravid females and
their young before they are
returned to the wild.
Veterinarski fakultet u Zagrebu
obrađuje uzorke u sklopu mikrobioloških
istraživanja.
The Faculty of Veterinary Medicine in
Zagreb is carring out microbiological
testing.
We are very grateful to all associates
for suporting the Balkan Terrapin
conservation project and for help in
its realisation.
Associates
Društvo je sufinanciralo tiskanje
letka o riječnoj kornjači.
They financed the printing of
leaflets about the Balkan Terrapin.
− skroviti stanovnik južne Hrvatske
51
− secretive resident of southern Croatia
Državni zavod za zaštitu prirode je
financirao istraživanja na riječnoj kornjači.
The State Institute for Nature Protection
financed surveys of the Balkan Terrapin.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je
financiralo istraživanja na riječnoj kornjači.
The Ministry of Environmental and Nature
Protection has financed surveys of the
Balkan Terrapin.
Muzej je napravio izložbu o riječnoj
kornjači i organizirao radionice za djecu.
The Museum has made an exhibition
about the Balkan Terrapin and
organized workshops for children.
Zajedno s Jiříjem Halešem započeli
istraživanja na riječnoj kornjači u Hrvatskoj.
Organizirali su predavanja za djecu u
Majkovima te snimili kratak dokumentarni
film o riječnoj kornjači.
They first started surveys of the Balkan
Terrapin in Croatia, along with Jiří Haleš.
The Association also organized workshops
for children and filmed a short documentary
about the Balkan Terrapin.
·
Zahvaljujemo se Senki Baškieri,
Ivoni Burić, Dušanu Jeliću i
Ivanu Špeliću za pomoć prilikom
pisanja knjižice.
–
We are very grateful to Senka
Baškiera, Ivona Burić, Dušan Jelić
and Ivan Špelić for their help in
creation of this booklet.
Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla
Croatian Herpetological Society – Hyla
www.hhdhyla.hr
info@hhdhyla.hr
