ArticlePDF Available

Istraživanje mora u hrvatskoj - Sjećanje na jednu generaciju

Authors:

Figures

No caption available
… 
No caption available
… 
No caption available
… 
No caption available
… 
No caption available
… 
Content may be subject to copyright.
295
Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA



Slika 1. Tunolovke (tunere) s promatračnicom za praćenje nailaska tuna u Lukovu
Otočkom kod Senja 1930-tih (Foto: T. Šoljan; Šoljan 1932).
1. UVOD
Namjera mi je kratko opisati okolnosti u Hrvatskoj
kroz koje je prošla jedna generacija oceanologa u
razdoblju od 1970-ih do početka 21. stoljeća, kada
smo proživjeli tehnološku tranziciju prema modernijim
istraživanjima mora, ali isto tako i značajne društveno-
političke promjene. Kako je krenula moja generacija, što
je naslijedila, što je postigla te kakve je temelje ostavila
generaciji koja ostaje? Spominjem starije kolege koje sam
poznavao, kao i vršnjake u čijem sam se krugu kretao, od
mojeg zaposlenja 1976. godine. Sudbina svakoga nakon
zapošljavanja je specična, pa je put svakog pojedinca
posebna priča. Stoga ovako kratko povijesno razdoblje na
koje se osvrćem ne mogu opisati u potpunosti, ali životni
putovi drugih mojih kolega i ostali postojeći zapisi mogu
dopuniti povijesne spoznaje.
Znanstvenu djelatnost pojedinaca koje spominjem u
ovom razdoblju popratit ću citatima njihovih najvažnijih
radova, a neki od njih su zabilježeni na prigodnim
fotograjama.
2. IStRAŽIvANJA JAdRANA U PROŠLOStI
Početci istraživanja Jadrana vezani su za upoznavanje
vrsta morskih organizama u sjevernom Jadranu, koji je
bio pod utjecajem Italije i Austrougarske Monarhije, a
prirodoslovci su dolazili i iz drugih europskih zemalja
(Casellato 2008.). U takvom okruženju djelovali su i
hrvatski prirodoslovci. Istraživanja hrvatskog dijela
Jadrana možemo podijeliti na četiri razdoblja. Prvo
razdoblje, krajem 19. stoljeća, usmjerava Spiridion
Brusina, prvi profesor zoologije na zagrebačkom
Sveučilištu koji je poduzeo prvo hrvatsko znanstveno
istraživanje Jadranskog mora, promicao Darwinove
evolucionističke ideje i utemeljio mnoge muzejske zbirke.
U drugom razdoblju, koje traje do Prvog svjetskog rata,
organizirana su terenska istraživanja Jadrana tijekom
prvih ekspedicija u Jadranu. Treće razdoblje obuhvaća
izgradnju prve naše znanstvene ustanove u Splitu,
1933. godine, završetak Drugog svjetskog rata i početno
razdoblje iza Drugog svjetskog rata (Orlić 2011.). To
je naša vrijedna tradicija koja je temelj na kojemu se
razvijaju recentna istraživanja Jadrana u Hrvatskoj.
Početkom 20. stoljeća procesi u moru su bili slabo
poznati, a najvidljivije je u moru bilo ribarstvo. Naši
ribari rabe metode kakve danas više nemamo; samo se
stariji sjećaju tunera s promatračnicom (straža) s kojih su
promatrači (stražari) dojavljivali dolazak tuna u uvalama
Kvarnera (slika 1) ili soljenja plave ribe na tradicionalni
način (slika 2). Dokumentaciju o tradicionalnom ribarstvu
pronalazimo u muzejskoj zbirci u Crikvenici (Muzej
grada Crikvenice 2011.). Uzgoj školjkaša u potpunosti
se promijenio; od uzgoja ličinki i odraslih jedinki na
hrastovim granama (fašinama) u prošlosti (spominje se
još u doba Rimljana) do suvremenog uzgoja odraslih
jedinki u najlonskim kolektorima (pergolarima) (Peharda
i Onofri 2000.), a površina mora pod uzgojem danas je
znatno povećana (slika 3, 4).
U posljednjih pedesetak godina istraživanja
mora provode institucije u Rovinju, Zagrebu, Splitu i
Dubrovniku, a dio istraživanja vezano je za Prirodoslovni
muzej u Rijeci i Veterinarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu.
296 Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Slika 2. Soljenje skuša u buretima 1930-tih (Foto: S. Stanković; Thaller 1932).
Slika 4. Uzgajališta kamenica u Malostonskom zaljevu; pogled na uvalu Bistrina
sa sjeverne strane 2013. godine (Foto: Jakša Bolotin).
Slika 3. Uzgajalište kamenica u Malostonskom zaljevu; pogled na uvalu Bistrina s
istočne strane 1930-tih godina (Foto: T. Šoljan; Rössler 1932).
započinje opremati radni prostor i 1963. godine osniva
Laboratorij za marinu radiobiologiju (LMR). Njegova
istraživanja nancira Međunarodna agencija za atomsku
energiju (IAEA). Krajem 1967. IBM postaje združena
ustanova u kojoj sudjeluju JAZU, IRB u Zagrebu i
Sveučilište u Zagrebu. Na prijedlog JAZU, godine 1969.
IBM zajedno s LMR i drugim laboratorijima iz Zagreba
koji istražuju more ulazi u sastav„ Centra za istraživanje
mora Rovinj – Zagreb“(CIM Rovinj-Zagreb) u sastavu
IRB-a, a predstojnik postaje Sergije Kveder. Iste godine
funkciju preuzima Marko Branica. Nabavljen je brod
„Vila Velebita“ i druga oprema, započinje međunarodna
znanstvena suradnja, zapošljavaju se novi ljudi i
stvaraju se laboratoriji: Laboratorij za nuklearnu kemiju
i radioekologiju (voditelj Petar Strohal); Laboratorij za
organsku produkciju i biokemiju (voditelj Sergije Kveder
u Rovinju); Laboratorij za ekologiju i sistematiku (voditelj
Dušan Zavodnik u Rovinju od 1968. godine); Laboratorij
za zičko-kemijske separacije(voditelj Marko Branica u
Zagrebu); Laboratorij za elektroforezu (voditelj Zvonimir
Pučar); Laboratorij za elektrokemiju (voditelj Velimir
Pravdić u Zagrebu). Stjepan Kečkeš je nakon 1975.
godine postao prvi koordinator Mediteranskog akcijskog
plana (MAP) i direktor UNEP-ovog Centra za programske
aktivnosti “Oceans and Coastal Areas” u Ženevi i
pomagao je sudjelovanje naših laboratorija i stručnjaka
u projektima UNEP-a, do umirovljenja 1990. godine.
Najstarija ustanova za istraživanje mora na istočnoj
obali Jadrana utemeljena je u Rovinju kao Zoološka postaja
berlinskog akvarija (Zoologische Station des Berliner
Acquariums) 1891. godine, čiji je direktor u to vrijeme bio
Otto Hermes (Zavodnik 2002.). Godine 1918. ustanova
prelazi pod talijansku upravu (Stazione Zoologica, kasnije
Istituto di Biologia Marina per l’Adriatico-Rovigno). U
razdoblju od 1937. do 1940. godine pod zajedničkom je
talijansko-njemačkom upravom („Deutch-Italienisches
Institut für Meeresbiologie zu Rovigno“- „Istituto Italo-
Germanico di Biologia Marina di Rovigno d’Istria“). Nakon
Drugog svjetskog rata (godine 1948.) institucija radi pod
nadležnošću Ministarstva za znanost i kulturu Narodne
Republike Jugoslavije, a administrativno postaje odjel
“Instituta za oceanograju i ribarstvo” u Splitu i nazvan
je „Institut za ribarstvenu ekologiju“. Godine 1951. Institut
prelazi u nadležnost Jugoslavenske akademije znanosti i
umjetnosti pod nazivom “Institut za biologiju mora” (IBM).
Stjepan Kečkeš, asistent profesora Nikše Allegrettija,
tadašnjeg šefa Odjela Biologije na Institutu Ruđer
Bošković (IRB) u Zagrebu doktorira godine 1959.,
U Rovinjskom institutu je kao asistent počeo svoju
karijeru Stjepko Golubić, a nakon doktorata 1963. godine
odselio je u SAD gdje je najvećim dijelom na Sveučilištu
u Bostonu istraživao sastav i ekologiju cijanobakterija,
posebno stromatolite i biosedimentaciju karbonata (Golubić
i Hoffman 1976.). Nakon Ercegovića je nastavio istraživanja
endolitskih cijanobakterija (Golubić i Lucas 1981.).
Prirodoslovnu zbirku u Rijeci utemeljio je godine 1876.
Josef Roman Lorenz, srednjoškolski profesor prirodopisa u
Salzburgu i Rijeci (1855. –1861.), potom privatni docent
primijenjene zičke geograje na bečkom sveučilištu,
predstojnik ministarstva poljoprivrede i predsjednik
297
Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Slika 5. Tomo Gamulin na ušću Neretve 1979. godine (Foto: D. Viličić).
Slika 6. Skrivena karikatura - prol bečkog profesora zoologije Ruperta Riedla
uklopljena je u crtež alge u njegovoj knjizi (Riedl 1983) (doznao sam iz usmene
informacije Ruperta Riedla i Tome Gamulina) (Foto: D. Viličić).
Austrijskoga meteorološkog društva (1878. –1899.). Za
boravka u Rijeci istraživao je odnose morskih organizama
i dubine, gibanje mora, vrste morskoga dna i vrulje. Od
1945. godine Mario Rossi povezuje zbirke bivše Madžarske
kraljevske morsko-biološke postaje, Gradskih muzeja
(Museo civico i Sušak) i druge zbirke i otvara muzej 1946.
godine, kojemu godinu dana kasnije pridodaje akvarij i
zoološki vrt. Godine 1961. osnovan je Prirodoslovni muzej
Rijeka. Najstariji preparati morskih organizama u Muzeju
potječu iz Madžarske kraljevske biološko ribarstvene
postaje (kasnije Madžarske kraljevske morsko-biološke
postaje), a materijal je kasnije digitaliziran i slobodno je
dostupan (Arko-Pijevac 2001., Legac 2012.).
Godine 1930. otvoren je Institut za oceanograju
i ribarstvo (IOR) u Splitu (IOR 2010.). Prvi ravnatelj
Instituta bio je profesor Hjalmar Broch iz Osla, koji je na
temelju norveških iskustava na području oceanograje
organizirao znanstveno-istraživački rad u Institutu.
Nakon Drugog svjetskog rata na čelo Instituta dolazi
Tonko Šoljan koji pokreće ribarstvena istraživanja
(Šoljan 1932.) i organizira redovita mjesečna mjerenja
i uzorkovanja zičko-kemijskih parametara i planktona
u srednjem Jadranu. Ante Ercegović uvodi kvantitativna
mjerenja toplanktona na Jadranu među prvima u Europi
(Ercegović 1936.), a nastavlja istraživanja tobentosa;
pogotovo se ističu njegovi radovi o jadranskim cistozirama
te endolitskim i epilitskim cijanobakterijama (Ercegović
1932., 1952.). Mikrobiološki laboratorij osnovao je Vale
Vouk (Hrvatska enciklopedija - mrežno izdanje 2014.).
U Dubrovniku je, na Lapadu, osnovana Oceanografska
stanica Instituta za oceanograju i ribarstvo, 1948. godine.
Godine 1958. ustanova je prerasla u Biološki institut
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti(JAZU) i
preseljena je na otok Lokrum, u nekadašnji Benediktinski
samostan i Maksimilijanov dvorac. Institutu je pridružen
muzej utemeljen 1872. kao prvi prirodopisni muzej
u Dalmaciji i akvarij u tvrđavi sv. Ivana. Godine 1960.
JAZU je objedinila svoje ustanove u Rovinju, Trstenom i
Dubrovniku pod vodstvom Tome Gamulina sa sjedištem
u Rovinju. Taj je ustroj napušten 1963. godine kada se
ustanove u Rovinju i Trstenom izdvajaju u zasebne cjeline,
a dubrovački Institut se seli u dubrovačke gradske zidine
- u tvrđavu sv. Ivana (Kršinić 1989). Ravnatelj Instituta
u Dubrovniku, Tomo Gamulin, (slika5) je organizirao
istraživanja zooplanktona i istaknuo se istraživanjem
mriještenja male plave ribe (Gamulin i Hure 1955.).
Istraživanja zooplanktona uspješno je provodio Jure
Hure u suradnji sa Zoološkom stanicom u Napulju (Hure
i Scotto di Carlo 1968.). Tomo Gamulin je surađivao s
kolegama iz Francuske (l’Observatoire Océanologique
de Villefranche-sur-Mer), Italije (Stazione Zoologica
di Napoli, Università degli Studi di Trieste), Austrije
(Universität Wien) i Njemačke (Institut für Meereskunde
Kiel). Iz bečkog sveučilišta je navraćao profesor zoologije
Rupert Riedl (slika 6), kojemu je istraživanje na Jadranu
velikim dijelom bila osnovica za objavljivanje prvog
izdanja priručnika o fauni i ori Jadrana i kasnije
Sredozemnog mora (Riedl 1983.).
3. IStRAŽIvANJA NAKON 1970-IH
Ravnatelj Centra za istraživanje mora Rovinj-Zagreb
je Marko Branica. U Zagrebu je voditelj Laboratorija za
zičko-kemijske separacije od 1967. do 1984. i Laboratorija
za zikalnu kemiju tragova od 1984. do umirovljenja
(Ružić 1969.). Organizirao je plodnu i uspješnu suradnju s
njemačkim Istraživačkim centrom u Jülichu, gdje je vodio
samostalni laboratorij i realizirao projekte. Usavršavao je
i koordinirao metode i elektroanalitičke instrumentacije u
okviru najznačajnijeg europskog znanstveno-tehnološkog
programa početkom devedesetih EUREKA. Uveo je
elektrokemijska istraživanja metala u vodi i dovodio
u Hrvatsku eminentne stručnjake s kojima je održao
15 međunarodnih simpozija pod naslovom “Kemija
Mediterana”, u Rovinju i Primoštenu, svake druge godine
u razdoblju od 1970. do 1998. godine. Na taj je način
298 Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Slika 8. Sudionici Prvog simpozija jugoslavenskih oceanografa u Splitu 1962.
godine: Stjepan Jukić (1), Ante Šimunović (2), Zdravko Števčić (3), Stjepko
Golubić (4), Stjepan Kečkeš (5), Mirjana Legac (6), Ante Špan (7), Ivo Kačić (8),
Bartolo Ozretić (9) (Foto: Alajbeg).
Slika 9. Sudionici Simpozija o Malostonskom zaljevu u Dubrovniku 1981. godine.
Boris Antolić (1), vozač autobusa, Helena Gamulin Brida (2), Ante Špan (3)
(bentolozi), te Frano Kršinić (4) i Damir Mušin (5) (zooplanktolozi)(Foto: D. Viličić).
Slika 7. Dušan Zavodnik na istraživačkom brodu “Bios” u Velebitskom kanalu
1967. godine (Foto: M. Legac).
približavao aktualnu znanstvenu problematiku mlađima i
upućivao ih na usavršavanje i u međunarodnu suradnju,
sve do smrti 2004. godine. Osnovao je znanstvenu stanicu
na Martinskoj kod Šibenika kao polazište za istraživanja
estuarija Krke (Kniewald i sur. 2006.), te poslijediplomski
studij iz Oceanologije na kojem je magistriralo više od 200
polaznika.
U Rovinju su u to vrijeme uspostavljene veze s
američkim sveučilištima u Stanfordu i Maineu, s njemačkim
Sveučilištem u Mainzu i drugima. U okviru svoje disertacije
Noelia Revelante mjeri hidrografska svojstava i biomasu
toplanktona u sjevernom Jadranu. Seli iz Rovinja u SAD
i zajedno sa suprugom Malvernom Gilmartinom nastavlja
surađuju s kolegama iz Rovinja do smrti 1997. godine. U
Zagrebu i Rovinju se razvijaju specijalisti čiji su znanstveni
interes: hranjive tvari, toplanktonska biomasa i produkcija
(Kveder i Kečkeš 1969.; Revelante i Gilmartin 1976.; Pojed
i Kveder 1977.; Gilmartin i Revelante 1980.; Smodlaka
1986.; Ivančić i Degobbis 1987.; Degobbis i sur. 1995.,
2000.); mikrobiologija (Fuks i Kečkeš 1977.; Karner i sur.
1992.; Weinbauer i sur. 1993.); bentos (Zavodnik, D. 1971.;
Igić 1972.; Zavodnik, N. 1973.; Hrs-Brenko 1973.; Legac i
Hrs-Brenko 1982.; Vidaković 1984.; Števčić 1988. (slika 7,
8); ekotoksikologija, ekoziologija morskih organizama i
molekularna biologija (Kečkeš i sur. 1967.; Lucu i sur. 1973.;
Kurelec i sur. 1977.; Krajnović-Ozretić i Ozretić 1980.; Zahn
i sur. 1981., 1983.; Bilinski i sur. 1992.; Batel i sur. 1998.),
akvakultura (Hrs-Brenko 1973, 1980.; Malnar i sur. 1996.);
nuklearna kemija i radioekologija (Strohal i sur. 1969.);
elektrokemija, sedimentologija, teški metali i organska
tvar (Pravdić 1970, 1972.; Kozarac i sur. 1982.; Plavšić i
sur. 1982.; Ćosović i sur. 1985.; Kniewald i sur. 1987.; Žutić
i Legović 1987.; Marty i sur. 1988.; Pravdić i Juračić 1988.;
Prohić i Juračić 1989.; Žutić i sur. 1990.; Sondi i sur. 1994.;
Batina i sur. 1992.; Plavšić i Ćosović 1994.; Ružić 1996.;
Omanović i sur. 1996.; Ćosović i Vojvodić 1998.; Ciglenečki
i sur. 2000.); matematičko modeliranje i morske struje
(Legović 1982., 1987., 1991.; Kuzmić 1991.; Supić i sur.
2000.). Želimir Filić je prvi na Mediteranu uspješno obavio
mrijest brancina u eksperimentalnim uvjetima i postat će
predvodnik marikulture u Hrvatskoj.
Financijska sredstva za znanost u Hrvatskoj
odobravao je Savezni fond za naučni rad Jugoslavije.
Ivan Jurković je kao profesor na Rudarsko-geološko-
naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavni geolog
Ministarstva crne i obojene metalurgije Saveznog
izvršnog vijeća ex Jugoslavije, godine 1971., izborio
pravedniju podjelu novca namijenjenog za znanstvena
i tehnološka istraživanja u Hrvatskoj, pa su sredstva za
Hrvatsku udvostručena.
U Institutu za oceanograju i ribarstvo u Splitu nakon
Šoljana se nastavljaju ribarstvena istraživanja (Kačić
1972.; Jukić 1979.; Sinovčić i sur. 1988.; Županović i
Jardas 1989.; Regner 1996.; Dulčić i Grbec 2000.; Jukić-
Peladić i sur. 2001.) (slika 8). Miljenko Buljan (1911.
-1980.) je započeo mjerenja hranjivih tvari i istraživanja
cirkulacije Jadrana (Buljan i Zore Armanda 1976.).
299
Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Slika 10. Zlatko Pavletić na terenu kod Kraljevice 1977. godine (Foto: M. Legac).
Istraživanje struja razvija Mira Zore Armanda za vrijeme
izrade svoje doktorske disertacije pod vodstvom mentora
Josipa Goldberga, profesora na Geozičkom zavodu
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (Zore-
Armanda 1969., 1984.). Istraživanja je u Splitu i kasnije u
Trstu nastavio Miro Gačić (Zore-Armanda i Gačić 1987.;
Gačić i sur. 1999., 2001.) i njegovi nasljednici u Splitu
(Grbec i sur. 2002.; Vilibić 2003.; Vilibić i sur. 2004.).
Istraživanje bentosa nastavljaju Ante Špan, Boris Antolić
i mlađi suradnici (slika 9) (Špan i Antolić 1994.; Žuljević
i Antolić 2000.; Šimunović i sur. 2002:; Despalatović i
sur. 2002.; Peharda i sur. 2002.; Grubelić i sur. 2004.).
Istraživanja mrežnog zooplanktona vodi Tamara Vučetić
(Cushing i Vučetić 1963., Vučetić 1973.), a kasnije
nastavljaju mlađi (Vidjak i Bojanić 2008.). Mjerenja
primarne biomase i brzine primarne produkcije (in situ)
uvodi Tereza Pucher Petković (Pucher-Petković i Zore-
Armanda 1973.), a kasnije nastavlja Ivona Marasović
(Marasović 1989.; Marasović i sur. 1991., 1995.) i mlađi
suradnici (Ninčević i sur. 2002.). Mikrobiološki laboratorij
su unaprijedili Nada Krstulović i Mladen Šolić (Šolić i
Krstulović 1994.; Šestanović i sur. 2004.). Razvija se
eksperimentalni uzgoj ribe, od induciranja mrijesta i
prehranjivanja ličinačkih stadija do odraslih riba veličine
za prodaju (Katavić i sur. 1989.; Glamuzina i sur. 1989.;
Kraljević i sur. 1994.; Katavić i Vodopija 2001.).
Na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu djeluju profesori koji
svojim entuzijazmom potiču interes studenata za
istraživanje mora, pa su se mnogi diplomirani inženjeri
Biologije zaposlili u institucijama koje su razvijale biološku
oceanograju u Hrvatskoj. Profesorica Helena Gamulin
Brida osniva laboratorij za bentos (Gamulin-Brida i sur.
1967.). U suradnji s profesorom Jean Marie Peresom
iz Marseillesa objavljuje istraživanja zoobentoskih
zajednica u Jadranskom moru (Peres i Gamulin Brida
1973.), te sudjeluje u organiziranju laboratorija za
zoobentos splitskog instituta. Profesor Zlatko Pavletić
organizira mikrobiološka istraživanja voda, kopna i mora,
te terensku nastavu u Kvarneru i u Rovinju (slika 10).
Pod njegovim vodstvom završavaju doktorate budući
voditelji mikrobioloških istraživanja u Rovinju, Splitu i
Dubrovniku. Profersori Ljudevit Ilijanić i Milan Meštrov
organiziraju terensku nastavu iz ekologije i boravak
studenata u Dubrovniku na Lokrumu (slika 11 ). Nakon
dubrovačkog potresa 1979. godine, prekida se terenska
nastava na Lokrumu, a Milan Meštrov nastoji obnoviti
bivši Benediktinski samostan za potrebe Znanstveno-
nastavne stanice Sveučilišta u Zagrebu (Meštrov 1989.).
Započetu obnovu je prekinuo Domovinski rat i zamisao se
do danas nije ostvarila (Viličić 2004.). Nakon smrti Helene
Gamulin Bride, na Biološkom odsjeku PMF-a istraživanja
bentosa nastavljaju mlađi (Požar-Domac 1978.; Justić i
sur. 1987.; Kružić i sur. 2002.), a od 1997. godine započinju
istraživanja pelagijala Jadrana (Viličić i sur. 1999.).
Za Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vezana
su istraživanja morskih sisavaca u Jadranu (Gomerčić i
sur. 2000.).
Na Prirodoslovnom muzeju u Rijeci, Mirjana Legac
bavi se mekušcima (Legac i Hrs Brenko 1982.) i godine
1965. osniva zbirku mekušaca Jadrana. Sistematikom
riba bavi se Marcelo Kovačić (Kovačić i Miller 2000.), a
ribarstvenom problematikom Crnković (1970.), koji vodi
ustanovu od 1964. do 1986. godine.
Na Geozičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu
istraživanja dinamičkih svojstava Jadrana nastavlja
Mirko Orlić (Limić i Orlić 1986.; Orlić i sur. 1992., 1994.)
i njegovi suradnici (Pasarić i sur. 2000.).
U Splitu je do 1991. godine djelovao Hidrografski
institut Jugoslavenske ratne mornarice, koji se u
Hrvatskoj državi transformirao u Hrvatski hidrografski
Slika 11. Ljudevit Ilijanić i Milan Meštrov vode terensku nastavu na otoku Bobari
kod Dubrovnika 1982. godine (Foto: D. Viličić).
300 Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Slika 12. Uzorkovanje nutrijenata u estuariju
Krke; Zvonko Grzetic, 1985. godine (Foto:
D. Viličić).
Slika 13. Mjerenje termohalinih svojstava mora
CTD sondom; Nenad Leder na brodu „Andrija
Mohorovičić, 1995. godine (Foto: D. Viličić).
Slika 14. Članovi Laboratorija za istraživanje planktona Biološkog zavoda Instituta
za oceanoigraju i ribarstvo u Dubrovniku 1995. godine. Damir Viličić (1), Jakica
Sanko (2), Marina Carić (3), Frano Kršinić (4), Nenad Jasprica (5), Mirna Batistić (6),
Joško Mikuš (7), Igor Brautović (8) (Foto: D. Viličić).
Slika 15. Istraživanje estuarija Krke u šibenskoj luci 1980 godine; Robert Precali s
tvornicom feroligura u pozadini (Foto: D. Viličić).
Nova generacija asistenata je završavala magistarske i
doktorske disertacije (slika12, 13, 14, 15).
Moja radna biograja počinje u Biološkom institutu
u Dubrovniku 1976. godine. Povezivanjem u cjelovit
Institut za oceanograju i ribarstvo sa sjedištem u
Splitu formira se Biološki zavod instituta. Našao sam
se u relativno izoliranom okruženju pa mi je suradnja
s kolegama izvan Dubrovnika, prvenstveno u Institutu
Ruđer Bošković u Zagrebu i Rovinju velikim dijelom
prolirala moje buduće istraživačke aktivnosti. Nakon
završetka magistarskog rada na PMF-u u Zagrebu izradio
sam doktorsku disertaciju pod vodstvom Tereze Pucher-
Petković iz splitskog dijela Instituta za oceanograju
i ribarstvo. Ravnatelj Tomo Gamulin je nastojao u
Institutu uspostaviti znanstveno ozračje, upućivao
nas je na znanstvenu suradnju, interdisciplinarni rad i
pronalazio mogućnosti za usavršavanje u inozemstvu.
Poticao nas je na publiciranje rezultata u kvalitetnim
znanstvenim časopisima. Brinuo se za kontinuirana
istraživanja u Malostonskom zaljevu i na otvorenom
moru. Povezivanjem u cjelovit Institut za oceanograju
i ribarstvo sa sjedištem u Splitu povećao se broj
znanstvenih djelatnika, pa su u ustanovi omogućeni izbori
u znanstvena zvanja. Međutim, zajednička istraživanja
izostaju, vjerojatno zbog nastojanja znanstvenika u
Splitu da održe monopol u izradi stručnih projekata.
Tomo Gamulin je pošao u mirovinu, a Biološki zavod
je poveo Adam Benović. Predstavnici iz Dubrovnika
putovali su u Split na sastanke Radničkog savjeta, koje
je 1980-ih vodio ravnatelj Rade Stjelja, kapetan bojnog
broda. Biološki zavod u Dubrovniku ostao je prepoznatljiv
po istraživanju planktona (Benović i sur. 1984., 1987.;
Kršinić1987., 1995., 1998.; Kršinić i sur. 2007.; Viličić i
sur. 1989. a, b; Lučić i sur. 2003.) (slika 16, 17). Južni
duboki Jadran je tada bio neistraženo područje, pravi
laboratorij u neposrednoj blizini Dubrovnika. Paralelno
sam sudjelovao u eksperimentalnim istraživanjima
laboratorija za zikalno kemijske separacije Instituta
Ruđer Bošković, koji je vodila Božena Ćosović.
Uvjeti rada u Hrvatskoj su bili primitivniji nego što
su danas. Radili smo bez računala, interneta i mobitela i
institut, gdje se obavljaju primijenjena istraživanja iz
zičke oceanograje i kartograje.
Uz istočnu obalu Jadrana još djeluje Morska biološka
postaja u Portorožu (Slovenija), gdje se obavljaju istraživanja
iz biološke oceanograje (Štirn 1969.; Munda 1992.; Malej
i sur. 1993., 1995.; Turk i sur. 1992.; Lazar i sur. 2004.;
Mozetić i sur. 2008.) i zičke oceanograje (Malačić i sur.
2000.), te Zavod za biologiju mora u Kotoru (Crna Gora).
Biološki institut u Dubrovniku se godine 1977.
povezuje u jedinstven Institut za oceanograju i ribarstvo
s djelomičnom nancijskom samostalnošću (Biološki
zavod Instituta) i središnjom upravom u Splitu.
4. VLASTITA ISKUSTVA
Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća nekolicina
se pojedinaca nakon diplome na Prirodoslovno-
matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlila
u ustanovama gdje su se opredijelili za istraživanje mora;
u Institutu Ruđer Bošković (Rovinj i Zagreb), Institutu za
oceanograju i ribarstvo u Splitu i u Biološkom institutu
u Dubrovniku, te u Hidrografskom institutu u Splitu.
301
Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Slika 16. Frano Kršinić i Boško Skaramuca rade
s velikom mrežom za lov velikih planktonskih
rakova (tip Juday-Bogorov), za vrijeme
istraživanja brodom „Andrija Mohorovičić“ u
južnom Jadranu, u veljači 1980 (Foto: D. Viličić).
Slika 17. Davor Lučić i Damir Mušin rade
s multisondom u Župskom zaljevu 1983.
godine (Foto: D. Viličić).
protok informacija je bio sporiji nego danas. Prva osobna
računala su znatno ubrzala pisanje, analizu i gračku
prezentaciju podataka, a masovno su došla u uporabu
1980-ih godina 20. stoljeća. Časopisi su nam bili slabo
dostupni, a literaturu smo pretraživali iz tiskanih kataloga
u kojima smo svakog mjeseca mogli pronaći naslove
i adrese autora te tražiti poštom separate njihovih
objavljenih znanstvenih radova. Bilo je to razdoblje
kada smo radili s opremom kakvu danas više ne rabimo.
Do osamdesetih godina smo za uzorkovanje i mjerenje
temperature mora (obrtljivim termometrom) rabili
Nansenove crpce (slika 18), a do pojave kompjutorskih
sondi CTD rabili smo batitermograf, uređaj koji mehanički
zapisuje krivulju temperature povlačenjem kroz vodeni
stupac (slika 19); električni pisaći strojevi su zamijenili
starije mehaničke strojeve; rabili smo fotografske tehnike
pomoću lmova koje smo u mračnim foto-laboratorijima
razvijali i zatim povećavali fotograje na papir. Znanstvene
rezultate smo na kongresima prikazivali dijapozitivima,
kasnije prozirnicama.
Crteže za objavljivanje
u časopisima smo
izrađivali tušem -
priborom za crtanje na
paus papiru. Pojavili su
se mehanički strujomjeri,
napredniji nego što su
bili prethodni Ekmanovi
strujomjeri (slika 20), ali
je njihovom postavljanju
prethodila mukotrpna
manipulacija na palubi
(slika 21). Istraživački,
kao i drugi brodovi u
to vrijeme, dobivali
su meteorološka
Slika 18. Nansenovi crpci 1986. godine (Foto: D. Viličić).
Slika 19. Frano Kršinić i batitermograf
1980. godine (Foto: D. Viličić).
Slika 20. Ekmanov strujomjer (Foto: I. Brautović).
izviješća u određeno vrijeme putem telefaksa (slika 22).
Za objavljivanje znanstvenih radova trebali smo tražiti
dozvolu iz Beograda, zbog provjere informacija koje
su odlazile u svijet. Nabava opreme je bila ograničena
nedostatkom stranog novca, a sve je dodatno otežavala
stalna devalvacija tadašnje valute - dinara. Za narudžbu
literature trebalo je najprije dobiti dozvolu za nabavu
strane valute.
Teško je bilo osigurati nancijska sredstva za
organiziranje istraživanja na otvorenom moru Jadrana.
Istraživački brodovi koji su nam bili na raspolaganju
(„Vila Velebita“ u Rovinju, „Bios“ u Splitu i „Baldo Kosić“
u Dubrovniku) nisu mogli raditi na nemirnom moru.
Jedina mogućnost nam je bilo sudjelovanje u redovitim
hidrografskim istraživanjima tadašnje Jugoslavenske
ratne mornarice, 70 m dugim hidrografskim brodom
„Andrija Mohorovičić“, koji je mogao istraživanja obaviti
i u zimskim mjesecima. Brod je od 2008. godine u sastavu
Obalne straže Hrvatske ratne mornarice (slika 23). Na
brodu je mjerena koncentracija anorganskih hranjivih
tvari ikisika, termohalina svojstva, struje mehaničkim
strujomjerima te sastav i količina planktona, duž više
prola od istočne do zapadne obale Jadrana, te od
302 Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Slika 21. Pripreme za polaganje mehaničkih
strujomjera na palubi broda „Andrija Mohorovičić
1990. godine (Foto: D. Viličić).
Slika 22. Sinoptičku situaciju i prognozu vremena izvlačili smo brodskim telefaksom u
određeno doba dana (Foto: D. Viličić).
Slika 23. M/B „Andrija Mohorovičić“, Hidrografskog instituta JRM u Splitu, 1980-
tih godina (Foto: Arhiv HHI).
Slika 24. Sudionici kongresa Međunarodnog centra za znanstveno istraživanje
Sredozemnog mora (CIESM) u Španjolskoj, Palma de Majorca 1986. godine.
Damir Viličić (1), Tereza Pucher Petković (2), Dubravka Regner (3), Ivona Marasović
(4), Marko Branica (5), Tamara Vučetić (6), Ivka Munda (7), Marta Plavšić (8),
Tihomir Vuković (9), Adam Benović (10), Zdravko Števčić (11); Nenad Leder (12) i
Mira Morović (13) (Foto: D. Viličić).
sjevernog Jadrana do Otrantskih vrata, u razdoblju od
1970. do 1990. godine.
Financiranje znanstvenog rada iz domaćih izvora
se provodilo putem projekata Samoupravne interesne
zajednice (SIZa) za znanost Republike Hrvatske (1974. –
1990.) i projekata istraživanja i zaštite Jadrana (1986.
– 1990.) (Kniewld i Peruško 1985.). Od 1976. godine,
značajan doprinos razvoju oceanograje u Republici
Hrvatskoj (tadašnje Jugoslavije) su omogućili razvojni
projekti Ujedinjenih naroda (UNDP, UNEP/FAO/IOC/
UNESCO) (Jeftić 1979., Davaki 1992.). Novac za nabavu
opreme i troškove putovanja u inozemstvo osiguravali
smo sudjelovanjem u praćenju zagađenja Sredozemnog
mora (UNEP/MED POL Programme of Mediterranean
Action Plan). Na čelnim pozicijama ovih međunarodnih
organizacija bili su Stjepan Kečkeš i Ljubomir Jeftić koji
su nam tada značajno pomogli sudjelovati u navedenim
projektima. Kasnije su se pojavili projekti jugoslavensko-
talijanske suradnje i drugi stalni i povremeni projekti
praćenja Jadrana. Od važnijih projekata također treba
spomenuti Studiju Riječkog zaljeva za izgradnju
postrojenja za transport nafte u Omišlju na otoku Krku, u
kojima su sudjelovali djelatnici Instituta za oceanograju
i ribarstvo (Split, Dubrovnik), Instituta Ruđer Bošković
(Zagreb, Rovinj) i Geozičkog instituta PMF-a Sveučilišta
u Zagrebu, Hidrografskog instituta JNA u Splitu i drugi.
Institut Ruđer Bošković Zagreb širi interdisciplinarna
istraživanja na visokostraticirani estuarij Krke u
suradnji sa stručnjacima iz Francuske (Žutić i Legović
1987.; Marty i sur. 1988.; Denant i sur. 1991.). Provode
se istraživanja suspendirane i otopljene organske tvari
elektrokemijskim metodama (Žutić i sur. 1990.; Svetličić
i sur. 2005.), koncentracije metala u tragovima (Bilinski
i sur. 1992.), ekološka istraživanja estuarija Krke
(Viličić i sur. 1989. b, Legović i sur. 1994.), istraživanja
303
Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
u marikulturi (Kapetanović i sur. 2006.), a istraživanja
pomaže ekološko modeliranje (Legović i Justić 1997.).
Rezultate istraživanja hidrografskih, kemijskih
i bioloških svojstava Jadrana prezentirali smo na
kongresima (slika 24, 25) i objavljivali u znanstvenim
časopisima.
5. dRŽAvNO fINANCIRANJE
Raspad Jugoslavije i ratna zbivanjima u Hrvatskoj
1991. -1995. zaustavila su istraživanja Jadrana na terenu,
pogotovo u južnom Jadranu (slika 26, 27, 28). Osnivanjem
Hrvatske države, Ministarstvo znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske organizira nanciranje znanstveno-
istraživačkih projekata 1991. godine. Godine 1997. šira
skupina znanstvenika je na zahtjev Vlade Republike
Hrvatske pripremila program „Sustavno istraživanje
Jadranskog mora kao osnova održivog razvitka Republike
Hrvatske“ (projekt Jadran). Taj projekt su potaknuli1995.
godine tadašnji državni čelnici, predsjednik države Franjo
Tuđman, predsjednik Vlade RH Zlatko Mateša i ministar
znanosti Ivica Kostović. Cilj projekta je bio upoznavanje
prirodnih svojstava Jadrana za rješavanje održivog razvoja
hrvatskog jadranskog područja, sukladno obvezi Hrvatske
vezanoj uz Barcelonsku konvenciju. Smjernice za održivi
razvoj Jadranskog mora je objavila HAZU (1996.).
U periodu nakon Domovinskog rata i nakon što je
15. siječnja 1992. Europska unija službeno priznala
samostalnu državu Hrvatsku, mijenjali smo zakone i
običaje; Hrvatska je postala samostalna država, ali na
različite načine osiromašena. Prevladala je strategija
kojom je došlo do slabljenja industrije na račun turizma,
Slika 25. Na Međunarodnog simpoziju o malim estuarijima u Primoštenu, 1989
godine bio je prisutan Farooq Azam – profesor na kalifornijskom Institutu za
oceanograju Scripps i na sveučilištu u San Diegu, najcitiraniji mikrobiolog
mora koji je prvi objasnio mikrobnu hranidbenu mrežu u oceanu; u društvi sa
Svjetlanom Bobanović Ćolić i Ingrid Ivančić (Foto: D. Viličić).
Slika 26. M/B „Baldo Kosić“ Biološkog zavoda Instituta za oceanograju i ribarstvo u
Dubrovniku za vrijeme svećanog isplovljenja 1987. godine. Brod je u Domovinskom ratu
pogođen granatom i izgorio 1991. godine (Foto: D. Viličić).
Slika 27. Dubrovački Stradun pod zaštitom 10. rujna 1991, u očekivanju
neprijateljskog napada koji je počeo 1 listopada (Foto: D. Viličić).
što će se odraziti na državni budžet i zaposlenost, te
slabije nanciranje znanstvenog rada nego u drugim
zemljama EU. Industrija je stagnirala, umjesto da
se razvija uz primjerene tehnologije zaštite okoliša.
Ponegdje je bilo opravdano ukidanje snažnih zagađivača
zraka, kao npr. tvornice ferolegura u Šibeniku (slika 15),
dok je drugdje ukidanje djelatnosti bilo neopravdano.
304 Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
6. POČEtAK 21. StOLJEĆA
Kako sam godine 1997. prešao na Prirodoslovno-
matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, nastavio
sam postojeću suradnju i istraživanja u okviru projekata
koje je nanciralo Ministarstvo znanosti. Početkom 21.
stoljeća novaci koje sam vodio, i drugi mlađi suradnici,
nastavljaju istraživanja uz pomoć suvremenih metoda;
elektronske mikroskopije, protočne citometrije, satelitske
detekcije, analitike pigmenata biomarkera, analize
strukture organskih polimera u moru mikroskopijom
atomskih sila (ali ne citiram njihove novije publikacije).
Temeljna istraživanja u Laboratoriju za marikulturu
Instituta Ruđer Bošković u Rovinju pod vodstvom
Želimira Filića 70-ih godina ostvarila su međunarodni
uspjeh u marikulturi; uspostavu umjetne oplodnje
brancina i arbuna, uspješan razvoj ličinačkih stadija i
odraslih jedinki. Razvoj marikulture je ostvaren u okviru
pogona Cromaris (Rak Šajn 2013.), koji postaje vodeći
hrvatski, te jedan od 15 najvećih svjetskih proizvođača
bijele ribe (orade, brancina, planirana ponuda zubaca,
pagra), školjkaša te delikatesnih proizvoda poput
dimljenih i mariniranih leta. Konačni uspjeh proizvodnje
jest certikat za sva tržišta Europske unije. Cromaris
posluje u sastavu Adris grupe s planom daljnjeg rasta. S
obzirom na to da u Hrvatskoj nema previše potencijala
za rast prodaje, tvrtka je fokusirana na izvoz, koji
trenutačno čini 60% prihoda tvrtke. U okolne zemlje
Slika 28. Akvarij Biološkog zavoda u Dubrovniku pretvoren je u sklonište u rujnu
1991 (Foto: D. Viličić).
Slika 29. Mirko Orlić sudionik je projekta i organizator hrvatskog dijela
ekspedicije na američkom istraživačkom brodu „Knorr“ u Jadranu 2003. godine
(Foto: D. Viličić).
plasira proizvode u najviše 24 sata od izlova, pa zato
Cromarisovi proizvodi na tržištu EU postižu veću cijenu.
Godine 2014. je Federacija europskih proizvođača
u akvakulturi (Federation of European Aquaculture
Producers, FEAP) dodijelila Želimiru Filiću priznanje za
razvoj i usavršavanje tehnologije za uzgoj i preradu ribe
(FEAP 2014.).
U prvoj dekadi 21. stoljeća, u veljači i svibnju 2003.,
Mirko Orlić s Geozičkog zavoda PMF-a sudjeluje
u američkom projektu istraživanja Jadrana brodom
„Knorr“(„Adriatic circulation experiment mesoscale
dynamics and response to strong atmospheric forcing”
(slika 29) – istraživanja nastanka sjevernojadranske guste
vode i frontalnih sustava suvremenim tehnikama (Lee
i sur. 2005.; Peters i sur. 2007.). Iskustva s istraživanja
brodom „Knorr“ potaknula su interaktivna istraživanja
u tremohalinim gradijentima i frontalnim zonama u
sjevernom i južnom Jadranu pomoću satelitske tehnike.
Međunarodni znanstveni projekt Norveške vlade “The
Croatian and Norwegian coastal zone: ecosystem
dynamics and environmental chalanges“ (2003. – 2010.)
koji su vodili Paul Wassman, University of Tromsø i
Božena Ćosović, IRB, Zagreb (slika 30), omogućio je
istraživanja iznad albanskog šelfa.
Mijenjaju se kriteriji za izbor u znanstveno nastavna
zvanja, pa trajna zvanja mogu postići jedino istraživači
koji sudjeluju u sveučilišnoj nastavi. Postupnim
pomlađivanjem kadrova mijenja se ustroj Instituta
Ruđer Bošković (IRB 2003.) i Instituta za oceanograju
i ribarstvo u Splitu (IOR 2015.). Od 2005. godine bivši
305
Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Biološki zavod IOR-a i pojedini laboratoriji u Dubrovniku
ulaze u sastav Instituta za more i priobalje Sveučilišta u
Dubrovniku (Institut za more i priobalje 2012.).
U srpnju 2013. godine Republika Hrvatska je postala
punopravna članica Europske unije. Reorganizira se sustav
nanciranja znanstvenih projekata, pa umjesto Ministarstva
znanosti, nanciranje provodi Hrvatska zaklada za znanost,
a kreću i međunarodni projekti uz potporu fondova EU.
Danas vidimo da se razvoj institucija uz more i kadrova
ostvario velikim dijelom zahvaljujući inicijativi profesora
sa zagrebačkog sveučilišta. Organizirana su sveučilišta u
primorskim gradovima s kojima su se povezale znanstvene
institucije, pa postupno slabi suradnja između institucija na
moru i zagrebačkog sveučilišta. Što će biti za narednih 30
godina? Promjene će se u informatiziranom i globaliziranom
društvu sigurno događati brže nego do sada.
ZAHVALA
Najljepše zahvaljujem gospođi Mirjani Legac na
ustupljenim fotograjama broj 7, 8 i 10 i primjedbama
o rukopisu.
Slika 30. Sudionici međunarodnog projekta “The Croatian and Norwegian Coastal Zone: Ecosystem Dynamics and Environmental Chalanges (2003 - 2005)”, radni
sastanak u Hvaru 2005. godine. Tina Šilović (1), Elvira Bura Nakić (2), Ketil Hylland (3), Tom Hopkins (4), Camila Svensen (5), Svein Kristiansen (6), Robert Precali (7), Zlata
Kozarac (8), Vjeročka Vojvodić (9), Božena Ćosović (10), Miroslav Gačić (11), Patricija Mozetić (12), Marta Plavšić (13), Irena Ciglenečki (14), Ingvild Broch (15), Frede
Tingstad (16), Aleko Miho (17), Damir Viličić (18), Zdeslav Zovko (19), Tamara Đakovac (20), Slađana K rivokapić (21), Serena Fonda Umani (22), Nenad Jasprica (23), Paul
Wassmann (24), Blaženka Gašparović (25), Christian Wexels Riser (26) (Foto: Arhiv Sveučilišta u Tromsou).
LITERATURA
Arko-Pijevac, M. (2001.): Utemeljenje Prirodoslovnog
muzeja Rijeka. Muzeologija, 37, 43-57.
Batel, R.; Fafanđel, M.; Blumbach, B.; Schroder, H. C.;
Hassanein, H. M. A.; Muller, I. M.; Muller, W. E. G. (1998.):
Expression of the human XPB/ERCC-3 excision repair
gene-homolog in the sponge Geodia cydonium after
exposure to ultraviolet radiation. Mutation Research/
DNA Repair, 409, 123-133.
Batina, N.; Ciglenečki, I.; Ćosović, B. (1992.): Determination
of elemental sulphur, sulphide and their mixtures in
electrolyte solutions by ac voltammetry. Analytica
Chimica Acta, 267, 157-164.
Benović, A.; Fonda-Umani, S.; Malej, A.; Specchi, M. (1984.):
Net-zooplankton biomass of the Adriatic Sea. Marine
Biology, 79, 209-218.
Benović, A.; Justić, D.; Bender, A. (1987.): Enigmatic changes
in the hydromedusan fauna of the northern Adriatic Sea.
Nature, 326, 597-600.
Bilinski, H.; Kwokal, Ž.; Branica, M. (1992.): Processes
affecting the fate of mercury in the Krka River estuary.
Water Research, 26, 1243-1253.
Buljan M.; Zore-Armanda, M. (1976.): Oceanographical
properties of the Adriatic Sea. Oceanography and Marine
Biology Annual Review, 14, 11–98.
306 Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Casellato, S. (2008.): Marine biology in the Adriatic Sea: An
historical review. Proceedings of the California Academy
of Sciences, 59, Supplement I, 191–203.
Ciglenečki, I.; Ćosović, B.; Vojvodić, V.; Plavšić, M.; Furić, K.;
Minacci, A.; Baldi, F. (2000.): The role of reduced sulfur
species in the coalescence of polysaccharides in the
Adriatic Sea. Marine Chemistry, 71, 233-249.
Crnković, D. (1970.): Prilog biološkoj i ekonomskoj
problematici koćarenja u kanalskom području
sjeveroistočnog Jadrana. Thalassioa Jugoslavica, 6, 5-90.
Cushing, D. H.; Vučetić, T. (1963.): Studies on a Calanus
patch. I. The identication of a Calanus patch. Journal of
the Marine Biological Association of the United Kingdom,
43, 349 – 371.
Ćosović, B.; Žutić, V.; Vojvodić, V.; Pleše, T. (1985.):
Determination of surfactant activity and anionic
detergents in seawater and sea surface microlayer in the
Mediterranean. Marine Chemistry, 17, 127-139.
Ćosović, B.; Vojvodić, V. (1998.): Voltammetric analysis
of surface active substances in natural seawater.
Electroanalysis, 10, 429–434.
Davaki, A. (1992.): Directory of Mediterranean marine
environmental centres. MAP Technical Reports Series, 65,
UNEP, Atena.
Degobbis, D.; Fonda – Umani, S.; Franco, P.; Malej, A.;
Precali, R.; Smodlaka, N. (1995.): Changes in the northern
Adriatic ecosystem and the hypertrophic appearance of
gelatinous aggregates. Science of the Total Environment,
165, 43 – 58.
Degobbis, D.; Precali, R.; Ivančić i. Smodlaka, N.; Fuks,
D.; Kveder, S. (2000.): Long–term changes in the
northern Adriatic ecosystem related to anthropogenic
eutrophication. International Journal of Environment and
Pollution, 13, 495–533.
Denant, V.; Saliot, A.; Mantoura, R. F. C. (1991.): Distribution
of algal chlorophyll and carotenoid pigments in a
stratied estuary: the Krka river, Adriatic Sea. Marine
Chemistry, 32, 285 – 297.
Despalatovic, M.; Antolic, B.; Grubelic, I.; Žuljevic, A. (2002.):
First record of the Indo-Pacic gastropod Melibe mbriata
in the Adriatic Sea. Journal of the Marine Biological
Association of the United Kingdom, 82, 923-924.
Dulčić, J.; Grbec, B. (2000.): Climate change and Adriatic
ichthyofauna. Fisheries Oceanography, 9, 187–191.
Ercegović, A. (1932.): Études écologiques et sociologiques
des cyanophycées lithophytes de la còte Yougoslave
de l’ Adriatique. Bulletin International de l’Académie
Yougoslave des Sciences et des Beaux-Arts, Classe des
Sciences Mathématiques et Naturelles, 26, 33-56.
Ercegović, A. (1936.): Études qualitative et quantitative
du phytoplancton dans les eaux côtiéres de l’Adriatique
oriental moyen au cours de l’année 1934. Acta Adriatica,
1, 1 – 125.
Ercegović, A. (1952.): Jadranske cistosire. Njihova
morfologija, ekologija i razvitak. Institut za oceanograju
i ribarstvo, Split
FEAP (2014.): FEAP award for excellence. Pronađeno
20. 04. 2014 na http://www. feap. info/Default.
asp?SHORTCUT=607
Fuks, D.; Kečkeš, S. (1977.): Variability of certain
microbiological and environmental water quality
indicators in coastal recreational waters off the west
Istrian coast, Yugoslavia. Thalassia Jugoslavica, 13, 201-
209.
Gačić, M.; Civitarese, G.; Ursella, L. (1999.): Spatial and
seasonal variability of water and biochemical uxes
in the Adriatic Sea. U: The eastern Mediterranean as
a laboratory basin for the assessment of contrasting
ecosystems (ur. Malanote-Rizoli), 335-357, Springer,
Dordrecht, Germany.
Gačić, M.; Lascaratos, A.; Manca, B. B.; Mantziafou, A.
(2001.): Adriatic deep water and interaction with the
Eastern Mediterranean Sea. U:Physical oceanography of
the Adriatic Sea: past, present and future(ur. Cushman-
Roisin, B., Gačić, M., Poulain, P. -M., Artegiani, A.), 111-
142, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Netherlands.
Gamulin, T.; Hure, J. (1955.): Contribution a la connaissance
de l’ecologie de la ponte de la sardine (Sardina pilchardus
Walb.) dans l’Adriatique. Acta Adriatica, 7, 1-23.
Gamulin-Brida, H.; Giaccone, G.; Golubić, S. (1967.):
Contribution aux études des biocoenoses subtidales,
Helgoländer wissenschaftliche Meeresuntersuchungen,
15, 429-444.
Gilmartin, M.; Revelante, N. (1997.): Nutrient input and the
summer nanoplankton in the northern Adriatic Sea. P. S. Z.
N. I. Marine Ecology, 1, 169-180.
Glamuzina, B.; Jug-Dujaković, J.; Katavić, I. (1989.):
Preliminary studies on reproduction and larval rearing
of common dentex, Dentex dentex (Linnaeus 1758).
Aquaculture, 77, 75–84.
Golubić, S.; Hoffman, H. J. (1976.): Comparison of Holocene
and Mid-Precambrian entophysalidaceae (cyanophyta) in
stromatolitic algal mats: cell division and degradation.
Journal of Paleontology, 50, 1074-1082.
Golubić, S.; Lukas, K. J. (1981.): New endolithic cyanophytes
from the North Atlantic Ocean: I. Cyanosaccus piriformis
gen. et sp. nov. Journal of Phycology, 17, 224-229.
Gomerčić, H.; Huber, Đ.; Gomerčić, V.; Vuković, S.; Škrtić, D.;
Gomerčić, T.; Dobranić, V.; Lucić, H.; Đuras, M.; Ćurković,
S.; Gomerčić, A.; Kardoš, Lj. (2000.): Fatty liver and
subcutaneous edema in a free-living bottlenose dolphin
(Tursiops truncatus, Montagu 1821) from the Adriatic
Sea; light- and electron-microscopical study. Veterinarski
Arhiv, 70, 259-277.
Grbec, B.; Dulčić, J.; Morović, M. (2002.): Long-term changes
in landings of small pelagic sh in the eastern Adriatic-
possible inuence of climate oscillations over the Northern
Hemisphere. Climate Research, 20, 241-252.
Grubelić, I.; Antolić, B.; Despalatović, M.; Grbec, B.; Paklar,
G. B. (2004.): Effect of climatic uctuations on the
distribution of warm-water coral Astroides calycularis in
the Adriatic Sea: new records and review. Journal of the
307
Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Marine Biological Association of the United Kingdom, 84,
599-602.
HAZU (1996.): Strategija zaštite okoliša i održivog razvitka
u Jadranskom području Republike Hrvatske. Prilog za
strategiju razvoja Hrvatske, Svezak 8. HAZU, Zagreb, 1-71.
Hrs-Brenko, M. (1973.): The study of mussel larvae and
their settelment in Vela Draga Bay (Pula, the northern
AdriaticSea). Aquaculture, 2, 173-182.
Hrs-Brenko, M. (1980.): Preliminary survey of population of
the bivalve Noah’s ark (Arca noae, Linné) in the northern
Adriatic Sea. Aquaculture, 21, 357-363.
Hrvatska enciklopedija – mrežno izdanje (2014.): Vale Vouk.
Pronađeno 19. 04. 2014. na http://www. enciklopedija. hr/
Natuknica. aspx?ID=65365
Hure, J.; Scotto di Carlo, B. (1968.): Two new species
of Scaphocalanus (Copepoda: Calanoida) from the
Mediterranean Sea. Pubblicazione della Stazione
Zoologica di Napoli, 36, 152-166.
Igić, Lj. (1972.): The synanscidian Diplosoma listerianum
(M. -Edw.) as epibiont on mussels (Mytilus
galloprovincialisLmk.) and oysters (Ostrea edulis L.) in the
north Adriatic. Thalassia Jugoslavica, 8, 215-230.
Institut za more i priobalje (2012.): Ustroj instituta za more
i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Pronađeno 01. 05.
2015. na http://www. imp-du. com/
IOR (2010.): Institut za oceanograju i ribarstvo; godišnji
izvještaj 2008. -2010. Pronađeno 20. 04. 2015. na
http://www. izor. hr/c/document_library/get_le?p_l_
id=32211&folderId=114050&name=DLFE-17401. pdf
IOR (2015.): Ustroj instituta za oceanograju i ribarstvo.
Pronađeno 01. 05. 2015. na http://www. izor. hr/web/
guest/ustroj
IRB (2003.): Godišnji izvještaj Instituta Ruđer Bošković.
Pronađeno 1. 6. 2015. na http://fulir. irb. hr/136/1/
Godisnji_izvjestaj_2003_pdf. pdf
Ivančić, I.; Degobbis, D. (1987.): Mechanisms of production
and fate of organic phosphorous in the northern
AdriaticSea. Marine Biology, 94, 117-125.
Jeftić, Lj. (1979.): Ekološka studija akvatorija Riječkog
zaljeva. IRB, Zagreb.
Jukić, S. (1979.): Standing stock estimation and yield per
exploitable biomass (YEB) forecast of the Adriatic edible
demersal resources. Investigacion Pesquera, 43, 273-282.
Jukić-Peladić, S.; Vrgoč, N.; Krstulović-Sifner, S.; Piccinetti,
C.; Piccinetti-Manfrin, G.; Marano, G.; Ungaro, N. (2001.):
Long-term changes in demersal resources of the Adriatic
Sea: comparison between trawl surveys carried out in
1948 and 1998. Fisheries Research, 53, 95-104.
Justić, D.; Legović, T.; Rottini–Sandrini, L. (1987.): Trends in
oxygen content 1911. – 1984. and occurrence of benthic
mortality in the northern Adriatic Sea. Estuarine Coastal
and Shelf Science, 25, 435 – 445.
Kačić, I. (1972.): Behaviour, distribution and quantity of
sardines in the Bay of Kaštela. Acta Adriatica, 14, 1-31.
Kapetanović, D.; Kurtović, B.; Vardić, I.; Valić, D.; Teskeredžić,
Z.; Teskeredžić, E. (2006.): Preliminary studies on bacterial
diversity of cultured bluen tuna Thunnus thynnus from
the Adriatic Sea. Aquaculture Research, 37, 1265-1266.
Karner, M.; Fuks, D.; Herndl, G. J. (1992.): Bacterial activity
along a trophic gradient. Microbial Ecology, 24, 243-257.
Katavić, I.; Jug-Dujaković, J.; Glamuzina, B. (1989.):
Cannibalism as a factor affecting the survival of
intensively cultured sea bass (Dicentrarchus labrax)
ngerlings. Aquaculture, 77, 135-143.
Katavić, I.; Vodopija, T. (2001.): Razvojne mogućnosti
marikulture u Republici Hrvatskoj. Ribarstvo, 59, 71-84.
Kečkeš, S.; Pučar, Z.; Marazović, Lj. (1967.): Accumulation of
electroanalytically separated physico-chemical forms of
106Ru by mussel. International Journal of Oceanology and
Limnology, 1, 246-253.
Kniewald, G.; Kwokal, Ź.; Branica, M. (1987.): Marine
sampling by scuba diving. 3. Sampling procedures for
measurement of mercury concentrations in estuarine
waters and seawater. Marine Chemistry, 22, 343-352.
Kniewald, G.; Marguš, D.; Mihelčić, G. (2006.): Formation
of the Krka river estuary in Croatia and the travertine
barrier phenomenon. U: Fluxes of small and medium-
size Meediterranean rivers: impact on coastal areas (ur.
Briand, F.). CIESM Workshop Monographs, 30, 93 – 96.
Kniewld, Z.; Peruško, U. (1985.): Financiranje znanstvenog
rada – izvori i korištenje sredstava. U: Aktualni problemi
nanciranja društvenih potreba, 2. dio (ur. Jelčić, B.), 215
– 226, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Kovačić, M.; Miller, P. J. (2000.): A new species of Gobius
(Teleostei: Gobiidae) from the northern Adriatic Sea.
Cybium, 24, 231-239.
Kozarac, Z.; Nikolić, S.; Ružić, I.; Ćosović, B. (1982.): Inhibition
of the electrode reaction in the presence of surfactants
studied by differential pulse polarography: cadmium
(II) in seawater in the presence of the triton-X-100.
Journal of Electroanalytical Chemistry and Interfacial
Electrochemistry, 137, 279-292.
Krajnović-Ozretić, M.; Ozretić, B. (1980.): The ALA-D activity
test in lead exposed grey mullet Mugil auratus. Marine
Ecology Progress Series, 3, 187-191
Kraljević, M.; Jug-Dujaković, J.; Dulčić, J. (1994.): Some
effects of salinity on survival of early developmental
stages of gilthead sea bream (Sparus aurata L.). Acta
Adriatica, 35, 37-44.
Kršinić, F. (1987.): On the ecology of tintinnines in the Bay
of Mali Ston (Eastern Adriatic). Estuarine Coastal and
Shelf Science, 24, 401-418.
Kršinić, F. (1989.): Dubrovački prirodoslovni muzej. Zbornik
radova Simpozija o otoku Lokrumu (ur. M. Meštrov), 311 –
328, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb.
Kršinić, F. (1995.): Changes in the microzooplankton
assemblages in the northern Adriatic Sea during 1989 to
1992. Journal of Plankton Research, 17, 935 – 953.
Kršinić, F. (1998.): Vertical distribution of protozoan and
microcopepod communities in the south Adriatic sea,
Journal of Plankton Research, 20, 1033 – 1060.
Kršinić, F.; Bojanić, D.; Precali, R.; Kraus, R. (2007.):
Quantitative variability of the copepod assemblages in
the northern Adriatic Sea from 1993. to 1997. Estuarine
Coastal and Shelf Science, 74, 528 – 538.
308 Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Kružić, P.; Zibrowius, H.; Požar-Domac, A. (2002.): Actiniaria
and Scleractinia (Cnidaria, Anthozoa) from the Adriatic
Sea (Croatia): rst records, conrmed occurrences and
signicant range extensions of certain species. Italian
Journal of Zoology 69, 345-353.
Kurelec, B.; Britvić, S.; Rijavec, M.; Muller, W. E. G.; Zahn,
R. K. (1977.): Benzopyrene monooxygenase induction
inmarine sh – molecular response to oil pollution.
Marine Biology, 44, 211-216.
Kuzmić, M. (1991.): Exploring the effects of bura over the
northern Adriatic: CZCS imagery and a mathematical
model prediction. International Journal of Remote
Sensing, 12, 207 – 214.
Kveder, S.; Kečkeš, S. (1969.): Hydrographic and biotical
conditions in the north Adriatic. V. Primary phytoplankton
productivity. Thalassia Jugoslavica, 5, 185-191
Lazar, B.; Margaritoulis, D.; Tvrtković, N. (2004.): Tag
recoveries of the loggerhead sea turtle Caretta caretta
in the eastern Adriatic Sea: implications for conservation.
Journal of the Marine Biological Association of the United
Kingdom84, 475-480.
Lee, C. M.; Askari, F.; Book, J.; Carniel, S.; Cushman-Roisin,
B.; Dorman, C.; Doyle, J.; Flament, P.; Harris, C. K.; Jones, B.
H.; Kuzmic, M.; Martin, P.; Ogston, A.; Orlic, M.; Perkins, H.;
Poulain, P. -M.; Pullen, J.; Russo, A.; Sherwood, C.; Signell, R.
P.; Thaler Detweiler, D. (2005.): Northern Adriatic response
to a winetertime bora wind event. EOS, Transactions -
American Geophysical Union, 86, 157 – 165.
Legac, M.; Hrs-Brenko, M. (1982.): A contribution to the
knowledge of bivalve species distribution in the insular
zones of the northern and part of the middle Adriatic Sea.
Acta Adriatica, 23, 197-225.
Legac, M. (2012.): Revizija malakološke zbirke Prirodoslovnog
muzeja Rijeka. U: Arko-Pijevac, M.; Kovačić, M.; Crnković,
D. (ur.) Prirodoslovna istraživanja riječkog područja II,
323-330, Prirodoslovni muzej Rijeka, Rijeka.
Legović, T. (1982.): Water exchange between a coastal basin
and the adjacent sea with an application to the Rijeka
Bay. Deep-Sea Research, 29, 999-1012
Legović, T. (1987.): Determination of parameters for food
web models. Journal of Theoretical Biology, 129, 211-218
Legović, T. (1991.): Exchange of water in a stratied estuary
with an application to Krka (Adriatic Sea). Marine
Chemistry, 32, 121 – 135.
Legović, T.; Žutić V.; Gržetić, Z.; Cauwet, G.; Precali, R.;
Viličić, D. (1994.): Eutrophication in the Krka estuary.
Marine Chemistry, 46, 203-215.
Legović, T.; Justić, D. (1997.): When do phytoplankton
blooms cause the most intense hypoxia in the northern
Adriatic Sea? Oceanologica Acta 20, 91-99.
Limić, N.; Orlić, M. (1986.): Objective analysis of geostrophic
currents in the Adriatic Sea. Geozika, 3, 75 – 84.
Lucu, Č.; Siebers, D.; Sperling, R. (1973.): Comparison of
osmoregulation between Adriatic and North Sea carcinus.
Marine Biology, 22, 85-95.
Lučić, D.; Njire, J.; Morović, M.; Precali, R.; Fuks, D.; Bolotin,
J. (2003.): Microzooplankton in the open waters of the
northern Adriatic Sea from 1990 to 1993: The Importance
of copepod Nauplii densities. Helgoland Marine Research,
57, 73-81.
Malačič, V.; Viezzoli, D.; CushmanRoisin, B. (2000.):
Tidal dynamics in the northern Adriatic Sea. Journal of
Geophysical Research: Oceans, 105, 26265-26280.
Malej, A.; Faganeli, J.; Pezdič, J. (1993.): Stable isotope and
biochemical fractionation in the marine pelagic food
chain: the jellysh Pelagia noctiluca and net zooplankton.
Marine Biology, 116, 565-570.
Malej, A.; Mozetič, P.; Malačič, V.; Terzić, Ahel, M. (1995.):
Phytoplankton responses to freshwater inputs in a small
semi – enclosed gulf (Gulf of Trieste, Adriatic Sea). Marine
Ecology Progress Series, 120, 111 – 121.
Malnar, L.; Čož-Rakovac, R.; Hacmanjek, M.; Teskeredžić, Z.;
Teskeredžić, E.; Strunjak-Perović, I.; McLean, E.; Naglić, T.
(1996.): Vibriosis in rainbow trout cultured in the Krka
estuary, Croatia: occurrence and comments. Veterinary
Medicine, 41, 77-81.
Marasović, I. (1989.): Encystment and excystment of
Gonyaulax polyedra during a red tide. Estuarine Coastal
and Shelf Science, 28, 35 – 41.
Marasović, I.; Gačić, M.; Kovačević, V.; Krstulović, N.;
Kušpilić, G.; Pucher–Petković, T.; Odžak, N.; Šolić, M.
(1991.): Development of the red tide in the Kastela Bay
(Adriatic Sea). Marine Chemistry, 32, 375 – 385.
Marasović, I.; Grbec, B.; Morović, M. (1995.): Long – term
production changes in the Adriatic. Netherlands Journal
of Sea Research, 34, 267 – 273.
Marty, J. C.; Žutić, V.; Precali, R.; Saliot, A.; Ćosović, B.;
Smodlaka, N.; Cauwet, G. (1988.): Organic matter
characterization in the northern Adriatic Sea with
special reference to the sea surface microlayer. Marine
Chemistry, 25, 243-263.
Meštrov, M. (1989.): Znanstveno-nastavna stanica
Sveučilišta u Zagrebu na Lokrumu. Zbornik radova
Simpozija o otoku Lokrumu (ur. M. Meštrov), 479 – 485,
Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb.
Mozetič, P.; Malačič, V.; Turk, V. (2008.): A case study of
sewage discharge in the shallow coastal area of the
Northern Adriatic Sea (Gulf of Trieste). Marine Ecology,
29, 483-494.
Munda, I. M. (1992.): Gradient in seaweed vegetation
patterns along the North Icelandic coast, related to
hydrographic conditions. Hydrobiologia, 242, 133-147.
Muzej grada Crikvenice (2011.): Katalog izložbe o ribarstvu
Crikvenice i okolice. Tiskara Zambelli, Rijeka. Pronađeno
7. 7. 2015. na http://www. mgc. hr/sites/default/les/
katalog%20Rogi%20ribaru%20. pdf
Ninčević, Ž.; Marasović, I.; Kušpilić, G. (2002.): Deep
chlorophyll-a maximum at one station in the middle
Adriatic Sea. Journal of the Marine Biological Association
of the United Kingdom, 82, 9-19.
Omanović, D.; Pižeta, I.; Peharec, Ž.; Branica, M. (1996.):
Voltammetric determination of the metal complexing
capacity in the model solution. Marine Chemistry, 53,
121-129.
309
Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
Orlić, M. (ur.)( 2011.): Nulla dies sine observatione: 150
godina Geozičkog zavoda u Zagrebu. PMF Sveučilišta,
Zagreb.
Orlić, M.; Gačić, M.; Laviolette, P. E. (1992.): The currents
and circulation of the Adriatic Sea. Oceanologica Acta,
15, 109 – 124.
Orlić, M.; Kuzmić, M; Pasarić, Z. (1994.): Response of the
Adriatic Sea to bora and sirocco forcing. Continental
Shelf Research, 14, 91 – 116.
Pasarić, M.; Pasarić, Z.; Orlić, M. (2000.): Response of the
Adriatic sea level to the air pressure and wind forcing at
low frequencies (0. 01–0. 1 cpd). Journal of Geophysical
Research: Oceans, 105(C5), 11423-11439.
Peharda, M.; Onofri, V. (2000.): Pregled eksperimentalnog
postavljanja polietilenskih vreča kolektora za
prikupljanje ličinki školjkaša. Ribarstvo, 58, 63-67.
Peharda, M.; Richardson, C. A.; Onofri, V.; Bratoš, A.;
Crnčević, M. (2002.): Age and growth of the bivalve Arca
noae L. in the Croatian Adriatic Sea. Journal of Molluscan
Studies, 68, 307-310.
Pérès, J. M.; Gamulin-Brida, H. (1973.): Biološka
oceanograja. Bentos. Bentoska bionomija Jadranskog
mora. Školska knjiga, Zagreb.
Peters, H.; Lee, C. M.; Orlic, M.; Dorman, C. E. (2007.):
Turbulence in the wintertime northern Adriatic Sea
under strong atmospheric forcing. Journal of Geophysical
Research, 112, C03S09, 1-21.
Plavšić, M.; Krznarić, D.; Branica, M. (1982.): Determination
of the apparent copper complexing capacity of seawater
by anodic stripping voltammetry. Marine Chemistry, 11,
17-31.
Plavšić, M.; Ćosović, B. (1994.): Inuence of surface-
active substances on the redox processes of metal ions
– a contribution to the speciation analysis of metals in
aquatic systems. Analytica Chimica Acta, 284, 539-545.
Pojed, I.; Kveder, S. (1977.): Investigation of nutrient
limitation of phytoplankton production in the northern
Adriatic by enrichment experiments. Thalassia
Jugoslavica, 13, 13 – 24.
Požar-Domac, A. (1978.): Katalog mnogočetinaša
(Polychaeta) Jadrana. 1. Sjeverni i srednji Jadran. Acta
Adriatica, 19, 1-59.
Pravdić, V. ( 1970.): Surface charge characetrization of sea
sediments. Limnology and Oceanography, 15, 230 - 233.
Pravdić, V. (1972.): Kronopotenciometrija. Kemija u
Industriji, 187 - 194.
Pravdić, V.; Juračić, M. (1988.): The environmental capacity
approach to the control of marine pollution: the case of
copper in the Krka River Estuary. Chemistry and Ecology,
3, 105-117.
Prohić, E.; Juračić, M. (1989.): Heavy metals in sediments—
problems concerning determination of the anthropogenic
inuence. Study in the Krka River estuary, eastern Adriatic
coast, Yugoslavia. Environmental Geology and Water
Sciences, 13, 145-151.
Pucher-Petković, T.; Zore-Armanda, M. (1973.): Essai
d’évaluation et prognostic de la production en fonction
des facteurs du millieu dans l’Adriatique. Acta Adriatica,
15, 1-37.
Rak Šajn, J. (2013.): Cromaris grabi prema top 10 svjetskih
proizvođača. Večernji List 13. 09. 2013.
Regner, S. (1996.): Effects of environmental changes on
early stages and reproduction of anchovy in the Adriatic
Sea. Scientia Marina, 60, 167-177.
Revelante, N.; Gilmartin, M. (1976.): The effect of Po river
discharge on the phytoplankton dynamics of the northern
Adriatic Sea. Marine Biology, 34, 259 – 271.
Riedl, R. (1983.): Fauna und Flora der Adria. Paul Parey
Verlag, Hamburg.
Rössler, E., (1932.): Ribnjačarstvo Jugoslavije. U: Vode i ribe
Jugoslavije (ur. Thaller, Z.), 111 – 124, Tipograja, Zagreb.
Ružić, I. (1969.): Osnivanje CIM Rovinj - Zagreb (1969.).
Pronađeno 01. 05. 2015. na http://www. irb. hr/
Istrazivanja/Zavodi-i-centri/Zavod-za-istrazivanje-mora-
i-okolisa/Utemeljitelji-Zavoda/Osnivanje-CIM-Rovinj-
Zagreb-1969
Ružić, I. (1996.): Trace metal complexation at heterogeneous
binding sites in aquatic systems. Marine Chemistry, 53,
1-15.
Sinovčić, G.; Alegria-Hernandez, V.; Jug-Dujaković, J.; Jukić,
S.; Kačić, I.; Regner, S.; Tonković, M. (1988.): Contribution
to the knowledge of ecolopgy of grey mullet (Liza)
Ramada (Risso, 1826) from the middle Adriatic (Šibenik
area). Acta Adriatica, 27, 147-162.
Smodlaka, N. (1986.): Primary production of the organic
matter as an indicator of the eutrophication in the
northern Adriatic Sea. Science of the Total Environment,
56, 211 – 220.
Sondi, I. : Juračić, M.; Prohić, E.; Pravdić, V. (1994.):
Particulates and the environmental capacity for trace
metals: A small river as a model for a land-sea transfer
system: the Raša River estuary. Science of the Total
Environment, 155, 173-185.
Strohal, P.; Tuta, J.; Kolar, Z. (1969.): Investigations of
certain microconstituents in two tunicates. Limnology
and Oceanography, 14, 265-268.
Supić, N.; Orlić, M.; Degobbis, D. (2000.): The Istrian
countercurrent and its year to year variability. Estuarine
Coastal and Shelf Science, 51, 385-397.
Svetličić, V.; Žutić, V.; Hozić Zimmermann, A. (2005.):
Biophysical scenario of giant formation in the northern
Adriatic Sea. Annals of the New York Academy of Science,
1048, 524 – 527.
Šestanović, S.; Šolić, M.; Krstulović, N.; Ninčević, Ž. (2004.):
Seasonal and vertical distribution of planktonic bacteria
and heterotrophic nanoagellates in the middle Adriatic
Sea. Helgoland Marine Research, 58, 83-92.
Šimunović, A; Piccinetti, C.; Despalatović, M.; Grubelić,
I. (2002.): Experimental catches and distribution of
Queen scallop Aequipecten opercularis (Linnaeus, 1758)
(Pectinidae, Mollusca Bivalvia) in the Adriatic Sea. Acta
Adriatica, 43, 49 – 57.
Šolić, M.; Krstulović, N. (1994.): Role of predation in
controlling bacterial and heterotrophic nanoagellate
310 Hrvatske vode 23(2015) 94
IZ POVIJESTI VODNOG GOSPODARSTVA
standing stocks in the coastal Adriatic Sea: seasonal
patterns. Marine Ecology Progress Series, 114, 219 – 235.
Šoljan, T. (1932.): Naš ribolov na Jadranskom moru. U: Vode
i ribe Jugoslavije (ur. Thaller, Z.), 75 – 95, Tipograja,
Zagreb.
Špan, A.; Antolić, B. (1994.): A check list of the marine
benthic ora of Kornati National park (Kornati
Archipelago, Middle Adriatic). Acta Adriatica, 34, 29-44.
Števčić, Z. (1988.): Autecological investigation of the
porcelain crab Porcellana platycheles (Pennant)
(decapoda, Anomura). Crustaceana, 55, 56-69.
Štirn, J. (1969.): Contribution to the knowledge of quantity
and distribution of pelagic biomass in the north Adriatic.
Thalassia Jugoslavica, 5, 361 – 367.
Thaller, Z. (1932.): Trgovina i industrija ribe. U: Vode i ribe
Jugoslavije (ur. Thaller, Z.), 125 – 132, Tipograja, Zagreb.
Turk, V.; Rehnstam, A.; Lundberg, E.; Hagström, Å. (1992.):
Release of bacterial DNA by marine nanoagellates, an
intermediate step in phosphorus regeneration. Applied
and Environmental Microbiology, 58, 3744-3750.
Vidaković, J. (1984.): Meiofauna of silty sediments in the
coastal area of the North Adriatic, with special reference
to sampling methods. Hydrobiologia, 118, 67-72.
Vidjak, O.; Bojanić, N. (2008.): Redescription of
Ditrichocorycaeus minimus indicus M. Dahl, 1912
(Copepoda: Cyclopoida, Corycaeidae) from the Adriatic
Sea. Journal of Plankton Research, 30, 233-240.
Vilibić, I. (2003.): An analysis of dense water production
on the north Adriatic shelf. Estuarine Coastal and Shelf
Science, 56, 697-707.
Vilibić, I.; Grbec, B.; Supić, N. (2004.): Dense water generation
in the north Adriatic in 1999 and its recirculation along
the Jabuka Pit. Deep-Sea Research I, 51, 1457-1474.
Viličić, D. (2004.): Spasimo bivši Benediktinski samostan
na otoku Lokrumu, dodijeljen za potrebe Znanstveno-
nastavne stanice Sveučilišta u Zagrebu. Priroda, 928, 15.
Viličić, D.; Vučak, Z.; Škrivanić, A.; Gržetić, Z., (1989. a.):
Phytoplankton blooms in the oligotrophic open south
Adriatic waters. Marine Chemistry, 28, 89 – 107.
Viličić, D.; Legović, T.; Žutić, V. (1989. b.): Vertical distribution
of phytoplankton in a stratied estuary. Aquatic Sciences,
51, 31-46.
Viličić, D.; Orlić, M.; Burić, Z.; Carić, M.; Jasprica, N.; Kršinić,
F.; Smirčić, A.; Gržetić, Z. (1999.): Patchy distribution of
phytoplankton in a highly stratied estuary (the Zrmanja
estuary, October 1998.). Acta Botanica Croatica, 58, 105
– 125.
Vučetić, T. (1973.): Zooplankton and the circulation pattern
of the water masses in the Adriatic. Netherlands Journal
of Sea Research, 7, 112 – 121.
Weinbauer, M. G.; Fuks, D.; Peduzzi, P., (1993.): Distribution of
viruses and dissolved DNA along a coastal trophicgradient
in the northern Adriatic Sea. Applied Environmental
Microbiology, 59, 4074-4082.
Zahn, R. K.; Zahn, G; Muller, W. E. G.; Kurelec, B.; Rijavec,
M.; Batel, R.; Given, R. (1981.): Assessing consequences
ofmarine pollution by hydrocarbons using sponges as
model organisms. Science of the Total Environment, 20,
147-169.
Zahn, R. K.; Zahn-Daimler, G.; Muller, W. E. G.; Michaelis,
M. L.; Kurelec, B.; Rijavec, M.; Batel, R.; Bihari, N. (1983.):
DNA damage by PAH and repair in a marine sponge.
Science of the Total Environment, 26, 137-156.
Zavodnik, D. (1971.): Shade seeking populations among
algal settlements. U: Fourth European Marine Biology
Symposium (ur. Crisp D. J.), 433-440, Cambridge
University Press, Cambridge.
Zavodnik, N. (1973.): Seasonal variation in rate of
photosynthetic activity and chemical composition of the
litoral seaweads common to north Adriatic. Part I. Fucus
virsoides (Don.) J. Ag. Botanica Marina, 16, 155-165.
Zavodnik, D. (2002.): The 110th anniversary of the marine
research station at Rovinj (Adriatic Sea, Croatia).
Periodicum Biologorum, 104, 235-247.
Zore-Armanda, M. (1969.): Water exchange between
the Adriatic and the Eastern Mediterranean. Deep-Sea
Research, 16, 171–178.
Zore-Armanda, M. (1984.): Hydrographic and productivity
conditions of the Palagruža region in the Middle Adriatic.
Acta Adriatica, 25, 119–138.
Zore-Armanda M.; Gačić, M. (1987.): Effects of bura on the
circulation in the North Adriatic. Annales Geophisicae Ser.
B Terrestrial and Planetary Physics, 5, 93-102
Žuljević, A.; Antolić, B. (2000.): Synchronous release of male
gametes of Caulerpa taxifolia (Caulerpales, Chlorophyta)
in the Mediterranean Sea. Phycologia, 39, 157-159.
Županović, Š.; Jardas, I . (1989.): Fauna i ora Jadrana.
Jabučka kotlina. Logos, Split.
Žutić, V.; Legović, T. 1987.): A lm of organic matter at the
fresh-water/sea-water interface of an estuary. Nature,
328, 612-614.
Žutić, V.; Svetličić, V.; Tomaić, J. (1990.): Dissolved and dispersed
organic matter in natural waters. Progress by electroanalysis.
Pure and Applied Chemistry, 62, 2269-2278.
... She was born in 1929, in the picturesque village of Baška located on hilly north-eastern Krk Island. Her birthplace determined her love of the natural beauties of the sea, islands, and the north Adriatic highlands (Viličić, 2015). From the early youth she showed a keen interest in natural sciences. ...
... She was employed in 1958 as a museum curator at the Natural History Museum Rijeka (Arko-Pijevac, 2001). Her museum task was to care for various zoological collections, inventorying museum specimens and putting up museum exhibitions as well as workshops, teaching students (Kovačić, 2006;Viličić, 2015). From 1970 Mrs Legac was engaged in the duties of senior museum curator and from 1980 those of museum advisor. ...
... The task concerning benthos communities was supervised by Helena Gamulin-Brida. Besides bottom trawl collections at 6 sites, Petersen grab (Alfirević, 1968;Legac & Hrs-Brenko, 1982;Viličić, 2015). This was an enormous task extending to the area of Novigradsko more (Novigrad Bay), not repeated in the area until present time. ...
Article
Full-text available
Gobius kolombatovici sp. nov. is described from eleven specimens collected at the eastern coast of the Island of Krk, in the northern Adriatic Sea. The new species is assigned to Gobius on the basis of agreement with the diagnostic features of the genus, but differs from other species most obviously by the possession of a prominent dark spot on the rear part of the first dorsal fin. Meristic values for the new species are D2 I/13-14, A I/13, P 17-19 and LL 52-57. The species was found on the open substrates, at depths of 22-38 m.
Article
Full-text available
Research was carried out on a 21-year-old, 288 cm-long free-living grand multigravida female bottlenose dolphin (Tursiops truncatus, Montagu 1821) with mass of 214 kg. The animal died on 8 October 1997 in the Adriatic Sea, near Šibenik, Croatia. Prior to death she showed some neurological symptoms. For control and comparison we used the carcasses and tissues of two presumably clinically healthy dolphins. Autopsy showed massive edema in the subcutaneous tissues (between blubber and musculature) on the dorsal side of the body of the diseased subject. The fluid in intercellular tissue spaces was clear and light-yellowish. Larger amounts of the same fluid were found in serous sacs of the animal, as well as slight brain edema. The most prominent structural change was found in the liver, which was normal in size but extremely yellow and fragile. Its structure was totally destroyed, without any traces of blood, and there was pronounced fatty degeneration of liver parenchyma. All hepatocytes were also destroyed and swollen mitochondria and dilated endoplasmic reticulum were evident. This massive hepatic degeneration and necrosis was probably due to some unknown acute biological or chemical agent that provoked hepatargic crisis and the ultimate death of this free-living female dolphin.
Article
Full-text available
The Noah's Ark shell Arca noae is a widely distributed and locally abundant bivalve in the coastal waters of the eastern Adriatic Sea where it is commercially exploited. Information regarding its basic biology is lacking, and little is known about its population structure, recruitment, reproduction, growth and longevity. We estimated the age of three populations of A. noae collected from the Croatian Adriatic using external surface growth rings, pallial line scars on the inner shell surface, and growth lines in acetate peel replicas of sections of the umbo and outer prismatic shell layer. All the age determination methods used were successful in estimating the age of A. noae, however counts of the prismatic growth lines provided a less ambiguous estimate of the age of the shells. Arca noae is a slow-growing species reaching a size of 70 mm and an age of up to 16 years. Croatian populations might be vulnerable to over-exploitation.
Article
The paper presents data on the distribution and catch quantities of the species Aequipecten opercularis (Linnaeus, 1758) in the Adriatic Sea. The bivalve A, opercularis was collected by bottom trawl during 17 cruises of PIPETA Expedition in the Adriatic Sea in the period from 1982 to 1994. A total of 201 bottom trawl hauls were performed in the area of A, opercularis distribution in the northern Adriatic (8988 km 2). A, opercularis has been recorded at 90.55% of hauls. The data do not include the area around islands and inshore part of the northern Adriatic Sea where the species is well represented. Standard "swept area" method was used to estimate the abundance of the species. The catch quantities varied a lot among the cruises. Mean catch values range from 14.51 to 3494.88 kg km -2. The species is the best distributed at depths of 40 to 49 m on "relict" sand and clayey "relict" sand.
Chapter
The intensive basin-wide hydrographic sampling and current measurement programme within one-year period (1995/1996) in the Adriatic Sea made it possible to calculate estimates of the southward fluxes of water, suspended and dissolved matter at selected transects. From presented results it was shown that about 75% of the water entering the Adriatic through the Strait of Otranto recirculates within the South Adriatic Gyre. The contribution of the Northern Adriatic in terms of the water represents only 4 to 5% of the total volume of water exchanged through the Strait of Otranto. Consequently, the influence of the Northern Adriatic shallow area in determining bio-chemical properties of the deep South Adriatic Pit is rather small. This conclusion is in a good agreement with the recently obtained evidences that the Adriatic Sea as a whole acts as a mineralization basin with respect to the Ionian Sea.
Article
The abundance, biomass and species composition of phytoplankton were determined in relation to hydrographic conditions in the highly stratified Zrmanja Estuary, eastern Adriatic coast, Croatia, during the October 1998 episode of strong river outflow. Phytoplankton accumulated around the halocline in the middle portion of the estuary, where nanoplankton provided the dominant autotrophic constituent. Marine phytoplankton accumulated there due to more favorable light and nutrient conditions along the outflow plume, as well as reduced zooplankton grazing. Orthophosphate was detected as a limiting growth factor in the estuary. The phytoplankton species assemblages at the seaward and riverine ends of the estuary were made up of taxa with corresponding salinity preferences. A subsurface temperature maximum was detected in the middle portion of the estuary, due to the combined effect of radiative heating and reduced heat exchange at the halocline level, as well as the accumulation of suspended matter close to the halocline and selective absorption of solar radiation.