Nejednakosti u položaju na tržištu rada kao važan aspekt rodnih nejednakosti Područje ekonomske participacije i ekonomskih nejednakosti predstavlja jednu od ključnih oblasti u kojoj se ogledaju, ali i preko koje se redefinišu i transfor-mišu rodni režimi 1. Dominantna sociologija zapostavljala je probleme rodnih nejednakosti sve do '70-ih godina 20.veka, kada je " feminizam drugog talasa " izvršio odlučan pritisak da se u proučavanje društva uključi perspektiva roda 2. Dominantna ekonomija odolevala je ovim pritiscima još duže, pa se tek od po-slednje decenije 20. veka može govoriti o razvijenijoj feminističkoj ekonomiji, kao i konsolidaciji naučne zajednice autorki ove orijentacije 3 (Barker & Feiner (2004), str. 13). Rodno neosetljivu sociologiju, koja je bila dominantna do '70-ih godina, Ebot i saradnice nazivaju " malestream " sociologijom 4 (Abott et al. (2005), str. 9). One * Filozofski fakultet, Beogradu. 1 Pod rodnim režimima se podrazumevaju " relativno strukturirani odnosi između muškaraca i žena, muškosti i ženskosti, u instsitucionalnom i vaninstitucionalnom okruženju, na nivou diskursa i na nivou praksi. Ova strukturacija je opredmećena u različitim rodnim ulogama, različitim rodnim identitetima i različitim rodnim reprezentacijama... " (Blagojević (2002), str. 311) 2 Najjednostavnije rečeno, pol upućuje na biološke razlike između muškaraca i žena i predstavlja (pre-socijalnu) osnovu za rodnu socijalizaciju, dok rod predstavlja socio-kulturnu konstrukciju uloga odgovarajućih za muškarce i žene i karakteristika koje se pripisuju " muškosti i ženskosti ". Dakle, biološki pol je aspekt identiteta sa kojim se neka osoba rađa, dok je rod deo identiteta koji se stiče tokom procesa socijalizacije (Abbott et al. (2005), str. 8). 3