FM Radio and Youth: Listeners or Users?

Abstract

A survey conducted in the spring of 2013, says that Zagreb’s high school students are not regular listeners to FM radio programs. The dominant media is the Internet, which is used a few hours a day, mostly for Facebook. Despite the expressed need for music, the linear and passive nature of FM radio, does not correspond to the individual requirements of young and networked users. The Internet is the most popular daily source for music, with ability to download, while smartphones are becoming devices for storage and playback. However, this survey has shown that students are interested in web radio sites. Changes in media preferences and habits caused by the Internet show us the importance of information literacy, as a basic skill for participation in a networked society.

Full text

MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
61
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
FM RADIO I MLADI:
SLUŠATELJI ILI KORISNICI?
Marina Mučalo :: Domagoj Knežević
IZVORNI ZNA NSTVENI RAD / UDK 7.096497.5:303, 004.738. 5053.6, 316.775.4053.6497.5 / PRIMLJENO:
01.02.2014.
SAŽETAK Istraživanje koje je proveden o u proljeće 2013. godine pokazuje da zagrebačk i srednjoškolci
nisu redoviti slušatelji FM radijskih prog rama. Dominantan j e medij internet, koji dnevno koriste nekol iko
sati, uglavno m za zabavu koju pronalaze na Facebooku. Usprkos izraženoj potrebi za glazbom linearna
i pasivna priroda na jglazbenijeg medija ne odgovara ind ividualnim zahtjevima mladih i umre ženih
korisnika. Glazbu danas pronalaze na internetu, koji nudi i mogućnost preuzimanja , a „ pametni“
telefoni postaju uređa jima za pohranu i reprodukciju. Međ utim, istraživanje je pokazalo da su učenicima
zanimljive mrežne radijske stranice. Intern etom uzrokovane promje ne u medijskim prefere ncijama
i navikama ukazuju na važnost inf ormacijske pismenosti kao teme ljne vještine za sudje lovanje u
umreženom društ vu.
KLJUČ NE RIJEČI
FM RADIO, SLUŠAN OST, MLADI, INTERN ET, RADIJSK E MREŽNE STRAN ICE
Bilješka o autorima
Marina Mučalo :: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti :: mmucalo@fpzg.hr
Domagoj Knežević :: diplomirao na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u
Zagrebu :: domagoj.knezevic80@gmail.com
Rad se tem elji na istraživanju koje je Domagoj Kn ežević, uz mentorst vo izv. prof. Marine Mu čalo, proveo
za potrebe diplomskog rada „ Srednjoškolci i radio? Ne, hvala?!“ koji je o branio na Sveučilištu u Zagrebu,
na Fakultetu političkih zna nosti, 24. 10. 2013. godine.

62
MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
UVOD
Prema Manuelu Castellsu (2005) umreženo društvo (engl. network society) više nije fu-
turološka vizija, već stvarna društvena struktura utemeljena na računalno posredovanim,
informacijsko-komunikacijskim tehnologijama pomoću kojih se stvaraju i distribuiraju sve
informacije. Umrežena pojedinačnost (engl. networked individualism) postala je temeljem
svakog razvijenog društva i treba je, prije svega, moći razumjeti i znati koristiti.
U zadnjih desetak godina i u Hrvatskoj se dogodio brz i snažan prodor interneta. Pre-
ma rezultatima za 2013. godinu (Državni zavod za statistiku RH, 2013) 66 % kućanstava
ima računalo, a 65 % pristup internetu. Najveću grupu dnevnih korisnika, čak 98 %, čine
mladi u dobi od 16 godina do 24 godine, uglavnom učenici i studenti. Prema podacima
Eurostata za 2013. godinu slična je situacija i u drugim članicama Europske unije. Najveću
grupu dnevnih korisnika svugdje čine mladi, učenici i studenti (94 %), a priključak na in-
ternet ima oko 79 % svih domaćinstava u Europskoj uniji (prosjek). Prednjače Nizozemska,
Luksemburg, Danska i Švedska, s više od 90 %, a zaostaju Bugarska (54 %), Grčka (56 %) i
Rumunjska (58 %) (Eurostat, 2013).
Stari se mediji, smatra Denis McQuail (2010: 158), suočavaju s trendom gubitka masov-
nosti (engl. demassication), što je izravna posljedica množenja kanala i platformi zbog
kojih se masovna publika raspršila na male i specijalizirane publike. Castells (2005) nove
komunikacijske odnose naziva samousmjerenim masovnim komunikacijama (engl. self-
directed mass communication), gdje se masovnost odražava kroz globalnost internetske
distribucije, a samousmjerenost kroz osobnu kreaciju i individualno korištenje sadržaja.
Gdje se u novoj raspodjeli medijskih navika nalazi „stari, dobri“ FM radio? Ima li
među mladima uopće interesa za slušanje ovog jednostavnog, auditivnog i linearnog
medija i hoće li nove generacije, nakon razdoblja adolescencije, uopće postati njegovim
slušateljima?
Najjače sredstvo za privlačenje slušatelja godinama je bila glazba. Nakon pojave tele-
vizije i prve velike krize FM radija došlo je do snažnog povezivanja radijske i diskografske
industrije. Radijski su programi postali glavnim promotorima glazbenih noviteta, a novi
formati (top-ljestvice, DJ emisije) i tranzistorska tehnologija razlozi su zbog kojih je FM
radio postao medijem mladih.
Međutim, 60-ak godina poslije pojavio se internet i promjene su bile neizbježne. Vic-
toria Ridgeout, Ulla Foehr i Donald Roberts (2010) u svojoj studiji medijskih navika djece
od 14 do 19 godina donose nalaze o osmosatnom aktivnom korištenju raznih medijskih
sadržaja, od čega na slušanje glazbe otpada oko tri sata. Međutim, unutar tog vremena, na
slušanje nekog radijskog programa (FM ili internetskog) otpada samo 37 minuta. U Ame-
rici je internet već godinama dominantan izvor svih saznanja o glazbi (Arbitron, 2011). U
Velikoj Britaniji, čiji su stanovnici tradicionalno poklonici radijskog medija, recentna istra-
živanja medijskih navika mladih ukazuju na to da novi mediji sve više ugrožavaju FM radio
(Ofcom, 2013). Kakva je situacija u Hrvatskoj?

MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
63
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
FM radio u Hrvatskoj ima dugu i uglednu tradiciju koja je započela 1926. godine (Radio
Zagreb). Tijekom svih godina, bez obzira na društvene i političke promjene, hrvatska se
radiofonija sustavno razvijala, a sam medij uživao je veliku popularnost. Glazba je, kao i
danas, bila jedan od glavnih načina zabave, identikacije i socijalnih kontakata (Ilišin, 2002;
Rudan, 2004; Livazović, 2012). Prema rezultatima istraživanja iz 1999. godine (Ilišin i Radin,
2002: 283) slušanje radija bila je česta aktivnost oko 65 % mladih. Međutim, sve je to bilo
prije masovne upotrebe interneta. Kakve su danas medijske navike mladih?
Istraživanje medijskih navika mladih, a čije rezultate donosimo u ovom članku, prove-
deno je na zagrebačkim srednjoškolcima u proljeće 2013. godine. Područje Zagreba izrazi-
to je bogato ponudom FM programa koji s obzirom na programsko usmjerenje (komerci-
jalni, nekomercijalni, opći) te vlasništvo (privatni, javni) čine sažeti prikaz ukupne hrvatske
radiofonije.
Do sada u Hrvatskoj nisu obavljena istraživanja sličnog karaktera, što temu čini izra-
zito zanimljivom, ne samo zato što može upućivati na sudbinu radijskog medija već i
zato što indirektno može odgovoriti na pitanje koji će medij ta generacija u budućnosti
najviše koristiti.
PROBLEM I METODA ISTRAŽIVANJA
Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi slušaju li zagrebački srednjoškolci FM radio.
Odabrana je grupa mladih od 15 do 19 godina, odnosno onih koji „izlaze iz djetinjstva
i nalaze se na početku mladosti, ali još uživaju svu zaštitu i benecije koje društvo daje
djeci“ (Ilišin, 2002: 14). U radu se koriste uobičajeni izrazi kao što su „mladi“, „srednjoškolci“
i „učenici“. Prema Vlasti Rudan (2004) adolescencija je razvojna faza koja obuhvaća razdo-
blje između 10. i 22. godine života. Najčešće se dijeli na ranu (od 10. do 14. godine života),
srednju (od 15. do 19. godine života) i kasnu adolescenciju (od 19. do 22. godine života, a
prema nekim autorima i do 25. godine života).
Izraz „radio“ ne odnosi se na radijski prijamnik, već na analogni radijski program koji
možemo čuti na određenoj frekvenciji (FM radio). U radu se koristi i engleska riječ stream (u
prijevodu „strujanje“) koja se udomaćila u uporabi i odnosi se na emitiranje FM programa
i putem interneta. U stranoj ga literaturi nalazimo i kao radiostream i livecast.
Podaci su prikupljeni metodom ankete. Anketiranje se odvijalo u razdoblju od 8.
svibnja do 6. lipnja 2013. godine.1 Korišten je upitnik s kombinacijom otvorenih (11) i za-
tvorenih pitanja (43), podijeljenih u tri tematske skupine. Prvu su skupinu činila pitanja o
sociodemografskim obilježjima ispitanika (spol, dob, škola, razred, nastavak obrazovanja,
obiteljski status, obrazovanost roditelja). Drugi i središnji dio ispitivao je navike vezane uz
FM radio (slušaju li ispitanici FM radio ili ne, u koje vrijeme, što slušaju, što bi željeli slušati)
1 Svako t erensko is traži vanje na mal oljetnoj pop ulaciji mor a biti služb eno odobreno i u sk ladu s pravi lima Etič kog kodeks a za
ist raživa nja s djecom (Ajduk ović i Kolesar ić, 2003). Ist raživ anje “Sred njoškolci i ra dio: Ne, hvala? !“ odobreno je od Ag encije za
znano st i obrazov anje 29. trav nja 2013., a od Mi nista rstva z nanosti , obrazova nja i sport a Republike H rvatsk e 3. svibnja 2013 .

64
MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
te moguća objašnjenja (koji su razlozi slušanja odnosno neslušanja radija). Osim toga, od
ispitanika smo željeli saznati jesu li i koliko informirani o aktualnim radijskim sadržajima
(koji radio, koji voditelj, koje emisije itd.), ali su odgovori zbog svoje irelevantnosti za ovaj
rad izdvojeni iz prikaza rezultata. Treća se grupa pitanja odnosila na uže predmete istraži-
vanja. Ispitivani su stavovi o važnosti pojedinih medija, razlozi korištenja, dnevna konzu-
macija, povjerenje itd.
Osnovni skup ispitanika činili su zagrebački srednjoškolci. Srednje se škole dije-
le, prema programima škola, na gimnazije (20) i strukovne škole (35). U školskoj godini
2012./2013. učenika strukovnih škola bilo je gotovo 23 tisuće, točnije 22 984 učenika, a gi-
mnazijalaca (bez obzira na vlasništvo nad školama) oko 16 tisuća, odnosno 15 588 učenika.
Iz tog osnovnog skupa izvučen je uzorak koji svojim karakterom predstavlja kombinaciju
straticiranog i namjernog. Obuhvaćeno je 17 strukovnih škola (497 učenika) i 11 gimna-
zija (383 učenika), što je zajedno činilo uzorak od 880 ispitanika. Izbor je učinjen prema
namjernom odabiru škola s najvećim brojem učenika, a unutar tog broja proporcionalno
su odabrani svi razredi, od prvog do četvrtog.
Anketiranje je bilo grupno, dobrovoljno i anonimno. Provedeno je u terminima redo-
vite nastave s prosječnim trajanjem do 15 minuta. Želju za sudjelovanjem u istraživanju
pokazali su svi učenici, bez obzira na dob i vrstu programa škole.
PRIKAZ REZULTATA
Upitnik je ispunilo 497 polaznika strukovnih škola i 383 polaznika gimnazija (n = 880).
Prema spolnoj zastupljenosti ukupno je više djevojaka (59 %), a od njih je više od polovine
iz strukovnih škola (56,5 %). Među mladićima također je više ispitanika iz strukovnih škola
(56 %). Među ispitanicima najviše je osoba koje imaju 17 i 18 godina (ukupno 56 %). Slijede
osobe koje imaju 16 godina (24 %) te osobe koje imaju 15 godina (oko 15 %). Ostatak od 5
% ispitanika čine izrazito mlade osobe (osobe koje imaju 14 godina), odnosno punoljetni
učenici (osobe koje imaju 19 i 20 godina).
Većina ispitanika (78 %) živi u Zagrebu, s oba roditelja (82 %). Ostali ispitanici žive izvan
Zagreba (22 %), od čega 85 % živi s oba roditelja. Najveći broj roditelja (očevi i majke) imaju
srednju stručnu spremu (oko 54 %). Visoku stručnu spremu ima 40 % očeva i 39 % majki,
dakle gotovo podjednako. Ostali roditelji imaju nižu stručnu spremu.
Uspjeh na kraju prošle školske godine kazuje da je bilo najviše vrlo dobrih učenika (49 %).
Odličnih je bilo manje (28 %), a slijede dobri (20 %), dovoljni (2 %) i nedovoljni (1 %).
Nastavak školovanja sa sigurnošću planira 95 % gimnazijalaca i oko 51 % učenika stru-
kovnih škola. Ostali iskazuju oprez i nesigurnost koja je povezana s mogućim uspjehom u
školi, odnosno ocjenama. Samo 6 % uopće ne planira nastavak školovanja, redom učenici
strukovnih škola.

MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
65
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
Svi ispitanici imaju mobitele, a oko 74 % ispitanika ima „pametni“ telefon (smartpho-
ne). Gotovo 40 % učenika smatra ga vrlo važnim, 43 % misli da bi mogli i bez njega, 9 %
smatra da je dobar „jer štedi vrijeme“, a 8 % ga smatra nevažnim, ali ga „mora imati“.
Gotovo svi ispitanici (99 %) imaju pristup računalu i internetu svaki dan, od čega 70,5
% ima vlastito računalo, a 29 % koristi obiteljsko računalo. Višesatna je konzumacija inter-
netskih sadržaja, na temelju dostupnosti i procjene poznavanja tehnologije, očekivana.
Tablica 1 donosi rezultate dnevnog korištenja interneta.
Tablica 1: Dnevno korištenje interneta (%)
Najviše ispitanika koristi internet do dva sata dnevno (40 %). Međutim, gotovo je po-
djednak broj onih koji ga koriste i više od tri sata dnevno.
Što srednjoškolci rade na internetu? Pokazalo se da je riječ o korištenju društvenih
mreža koje gotovo 70 % ispitanika drži najvažnijim sadržajem. Dominira Facebook na ko-
jem prol ima gotovo 85 % svih ispitanika, bez razlike na razred koji pohađaju. Znatno
manji dio uz Facebook koristi i Twitter (11 %), a riječ je većinom o petnaestogodišnjacima,
dakle o najmlađim ispitanicima. Samo 3 % svih ispitanika uopće nema prol na nekoj druš-
tvenoj mreži.
Što je učenicima, osim Facebooka, još zanimljivo na internetu? Mogućnosti su brojne,
od pasivnog pretraživanja („surfanja“), površne komunikacije (forumi, chatovi) i nezahtjev-
nih sudjelovanja (ankete, komentari) do aktivnosti koje ovise o razini informatičkog znanja
i vještina potrebnih za kreiranje vlastitih sadržaja (stranice, portali, blogovi). Ispitanicima
su na pitanje o dodatnim aktivnostima na internetu ponuđeni ovi odgovori: „ne, nikad,
samo surfam“, „ne, nikad, uopće me ne zanima“, „da, povremeno se javim na neki chat,
forum ili anketu“, „imam svoju stranicu/blog“ i „da, vrlo sam aktivan“ u smislu izraženih
vještina i visokog stupnja angažiranosti u umreženom svijetu. Tablica 2 prikazuje rezultate
dodatnih aktivnosti na mreži (osim Facebooka).
Tablica 2: Dodatne aktivnosti na internetu (osim Facebooka) (%)
(n = 875)
do 1 sat do 2 sata 3-4 sata > 4 sata
22,5 39,9 17,3 20,2
(n = 873)
Ne zanima me Samo surfam Povremeno aktivan Imam blog Vrlo aktivan
11,0 50,1 30,9 4,1 3,1

66
MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
Uvjerljivo je najmanje aktivnih sudionika (7 %), a najviše onih koji pasivno pretražuju
sadržaje (50 %). Gotovo jedna trećina ispitanika (31 %) tek je povremeno aktivna, i to samo
kroz sudjelovanje u forumskim raspravama, anketama i chatu. Većina ispitanika nema blog
zato što je to „gubitak vremena i nema nikakve koristi“ (24 %), ostali kažu: „ne treba mi“
(12 %), napravit će ga „ako zatreba“ (7 %), „nemam vremena za pisanje“ (6 %) i „nemam
dovoljno znanja za izradu“ (3 %).
Ispitanici su zamoljeni za samoprocjenu svojeg informatičkog znanja. Tablica 3 donosi
rezultate.
Tablica 3: Samoprocjena informatičkog znanja (%)
Gotovo 75 % ispitanika ocjenjuje se vrlo dobrom i dobrom ocjenom, a samo 18 % sma-
tra svoje znanje odličnim. Među onima koji se smatraju odličnim poznavateljima nalazi se
samo 12 % djevojaka. Znatno više djevojaka nalazi se u grupi vrlo dobrih (45 %) te dobrih
(31 %) poznavatelja. Među ispitanicima ima 7 % onih koji svoje znanje smatraju lošim.
Središnji dio anketnog upitnika činila su pitanja o radiju i radijskim sadržajima. Na-
stojalo se saznati slušaju li ga uopće, zašto, kada i koliko, koji su im sadržaji najvažniji i
zašto, koriste li mrežne radijske stranice te kojim platformama ostvaruju pristup nekom
radijskom programu. Ključno pitanje, a ujedno i polazište za analizu glavnog istraživačkog
pitanja, jest dnevna konzumacija nekog radijskog programa. Rezultate donosi tablica 4.
Tablica 4: Dnevno slušanje radija (%)
Polovina ispitanika ne sluša radio svaki dan. Pretpostavka je da prave radijske slušate-
lje nalazimo među onima koji radio slušaju dva sata, tri sata ili više sati dnevno. Riječ je o
grupi od 21 % ispitanika.
Radio se najviše sluša ranije ujutro, i to od 7:00 do 9:00 (29 %). Što se tiče programa
škole koju pohađaju, nema osobitih razlika, osim nalaza da je više učenika strukovnih škola
nego gimnazijalaca (oko 8 % više) koji slušaju radio. Međutim, ovdje treba napomenuti
kako su učenici većine strukovnih škola obvezni i na praktičnu izobrazbu (praksu) u pro-
storima gdje se često sluša radio.
(n = 877)
Odličan (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1)
17,6 44,4 30,9 5,1 1,5
(n = 879)
do 1 sat do 2 sata 3-4 sata > 4 sata ne svaki dan
27,5 11,4 5,1 4,9 51,0

MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
67
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
Budući da je riječ o starosnoj grupi koja još uvijek živi s roditeljima u zajedničkom ku-
ćanstvu, ispitanici su izloženi i navikama starijih ukućana. Većina kućanstava (96 %) ima
radio koji je uključen „povremeno“ (54 %) ili „uvijek kad je netko kod kuće“ (34 %). Me-
đutim, oko 12 % ispitanika kaže da se u njihovu domu radio „nikad ne sluša“. U kontekstu
obiteljskog života, većina ispitanika (92 %) sluša radio kad se nalaze s roditeljima u auto-
mobilu, u prometu.
Mobitel kao platformu za slušanje radija vrlo rijetko koriste (16 %), uglavnom na putu
do škole ili na putovanjima. Malo ga slušaju i putem internetskog streama (samo 9 %), jer
većinu to jednostavno ne zanima (49 %), a drugi ga uključe tek povremeno, ali ne zbog
slušanja, već zbog znatiželje (41 %). Međutim, posebno zanimljiv nalaz čini rezultat posje-
ćenosti mrežnih stranica pojedinih FM radija. Naime, pokazalo se kako ih više od polovine
ispitanika redovito posjećuje (59 %).
Što ispitanici najviše vole slušati na radiju? Kao odgovor na to pitanje ponuđeno je
nekoliko tipiziranih i svima prepoznatljivih sadržaja: glazba, voditeljske emisije (zabavni
sadržaj), informativne i tematske emisije, nagradne igre i natjecanja te opcija upisivanja
vlastitog odgovora. Riječ je o podjeli na glazbene, govorne i tzv. zabavno-voditeljske
(kombinacija govora i glazbe) sadržaje. Rezultate donosi tablica 5.
Tablica 5: Slušanost tematskih radijskih sadrž aja (%)
Glazba je na prvom mjestu, zastupljena čak 2,5 puta više od sljedećeg najslušanijeg
sadržaja (voditeljske emisije). Ispitanici vrlo rijetko slušaju govorne sadržaje poput infor-
mativnih i tematskih emisija (10 %). Na zadnjem su mjestu nagradne igre i međusobna
natjecanja koje voli slušati tek 5 % srednjoškolaca. U rubriku za slobodan upis sadržaja nije
upisan ni jedan odgovor.
Sljedeće je pitanje tražilo od ispitanika izbor sadržaja koji bi najviše željeli čuti na radi-
ju. Ponuđen je izbor od osam najčešćih tematskih sadržaja: jedan od njih je glazba, a ostali
su sadržaji govorni. Rezultate donosi tablica 6.
Tablica 6: Željeni tematski radijski sadržaji (%)
(n = 779)
(n = 867)
Upiši samGlazba
Glazbeni Informativni Obrazovni Vjesrki Zabavni Za mlade Nagradni Sportski
77,0 24,2 9,9 5,3 -
84,2 2,6 1,7 0,7 4,9 1,1 1,1 2,2
Voditeljske
emisije
Informativne i
tematske emisije
Nagradne igre /
natjecanja

68
MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
Opet dominiraju glazbeni sadržaji (84 %), dok svi drugi (govorni) sadržaji zajedno čine
samo 15 %. Među govornim sadržajima najpoželjniji su oni zabavni (5 %), među kojim je, s
obzirom na tipizirani format, opet (i) glazba.
Indikativan nalaz čini rezultat od samo 13 % ispitanika koji FM radio smatraju glavnim
izvorom saznanja o novoj glazbi.
Među najčešćim razlozima za neslušanje radija navodi se odgovor „dosadan mi je i
nezanimljiv“ (47 %), zatim „ne odgovara mi glazba“ (30 %), „radije gledam TV ili surfam“
(11 %) te „ima previše reklama“ (2 %). Postoje i drugi brojni razlozi koji zajedno čine 6,5 %
odgovora, ali ti su razlozi, gledano pojedinačno, statistički nezanimljivi. To su, primjerice,
„prevelika količina govornih sadržaja političke tematike“, „zastarjelost medija“, „nedosta-
tak slike“, „nezanimljivost voditelja“ itd.
Zadnji dio anketnog upitnika nastojao je utvrditi koliko srednjoškolcima mediji uopće
znače, koliko ih konzumiraju i imaju li u njih povjerenja, a korištena je Likertova ljestvica. U
tablici 7 prikazani su rezultati.
Tablica 7: Važnost medija kod srednjoškolaca (%)
*1 = uopće nije važan, 2 = nije važan, 3 = osrednje važan, 4 = važan je, 5 = jako je važan
(n = 871)
Srednjoškolci smatraju da su najvažniji mediji internet (47 %) i društvene mreže (48 %).
Radio je najvažniji medij za tek 6 % srednjoškolaca.
Informiraju li se zagrebački srednjoškolci putem medija? Ispitanicima su ponuđeni ovi
odgovori: „svakodnevno“, „nikad“, „ponekad“ te opcija upisivanja teme koja ih isključivo
zanima. Rezultate donosi tablica 8.
Tablica 8: Dnevno informiranje srednjoškolaca (%)
ocjena* Radio Tisak TV Portali/web Društvene mreže
1 23,3 19,8 6,4 3,8 7,7
2 28,2 26,0 8,6 6,9 6,1
3 27,4 27,8 23,3 13,5 14,4
4 13,7 17,3 27,5 27,8 23,1
5 6,4 8,1 33,2 47,0 48,5
(n = 875)
Svakodnevno Nikad Ponekad Samo teme
29,2 9,3 59,7 1,2

MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
69
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
Gotovo 60 % ispitanika tek se ponekad informira, što je gotovo dvostruko više od onih
koji se svakodnevno informiraju (29 %). Opciju upisivanja teme iskoristilo je samo 1,2 %
ispitanika koji su naveli „znanost“ (0,8 %), „kulturu“ (0,3 %) i „sport“ (0,1 %).
Ipak, zamjetno je kako interes za dnevno informiranje raste s godinama. Petnaesto-
godišnjaka koji se dnevno informiraju ima oko 11 %, šesnaestogodišnjaka ima oko 22 %,
sedamnaestogodišnjaka gotovo 27 % te osamnaestogodišnjaka oko 34 %.
Slijedilo je pitanje o glavnom izvoru dnevnog informiranja, odnosno mediju koji naj-
češće koriste. Rezultate prikazuje tablica 9.
Tablica 9: Medij za dnevno informiranje (%)
Dominira internet koji za informiranje, redovito ili povremeno, koristi gotovo polovina
ispitanika (46 %), što je gotovo dva puta više od televizije (25 %). Daleko na začelju nalaze
se radio s 4 % i tisak s 3 %.
Koji je medij srednjoškolcima najvažniji za zabavu i odmor? Rezultate donosi tablica 10.
Tablica 10: Izbor medija za z abavu i odmor (%)
*1= uopće nije važan, 2= nije važan, 3= osrednje važan, 4= važan je, 5= jako je važan
(n = 871)
Dominantan su izvor zabave društvene mreže, odnosno Facebook (60 %). Slijede inter-
net (38 %) i televizija (36 %). Radio smatra zabavnim samo 14 % ispitanika.
Vjeruju li srednjoškolci uopće medijima i njihovim sadržajima? Tablica 11 donosi
rezultate.
ocjena* Radio Tisak TV Portali/web Društvene mreže
1 27,8 38,6 5,1 7,4 6,5
2 24,8 24,1 6,1 10,5 4,4
3 20,1 23,6 20,5 20,1 8,9
4 14,3 7,7 30,8 23,1 19,4
5 11,7 4,5 36,3 37,7 59,5
(n = 857)
Radio Tisak T V Internet Više medija Ne informiram se
4,3 3,5 25,5 45,8 9,3 9,0

70
MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
Tablica 11: Povjerenje u medije (%)
Televizija uživa najveće povjerenje srednjoškolaca (52 %), odnosno vjeruju joj gotovo
pet puta više nego internetu, tisku i radiju.
Završna pitanja upitnika tražila su od srednjoškolaca procjenu koji će medij dominirati
u budućnosti. Rezultate prikazuje tablica 12.
Tablica 12: Mediji u budućnosti (%)
Većina ispitanika misli da će to biti internet (63 %). Upola manje ih misli da će to biti
neki vid televizije (31 %), a tisak i radio, prema mišljenju gotovo svih ispitanika, nemaju
nikakvu perspektivu.
Zadnje pitanje iz anketnog upitnika iskoraknulo je još dalje u medijsku budućnost: Mi-
sle li srednjoškolci da bi neki od postojećih medija mogao jednostavno nestati s medijske
scene? Rezultate donosi tablica 13.
Tablica 13: Medij koji bi mogao nestati (%)
Gotovo 99 % ispitanika misli da će televizija sigurno postojati, a mediji koji bi mogli
nestati jesu tisak i radio.
(n = 866)
(n = 867)
(n = 866)
Radio Tisak T V Internet Ni jedan medij Svi mediji
Radio Tisak T V Internet Kabelska T V
Radio Tisak T V Internet Ni jedan
12,7 11,0 52,2 10,3 11,5 0,8
2,0 1,6 18,0 63,3 13,3
40,2 48,4 0,9 6,7 1,7

MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
71
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
RASPRAVA
Medijske navike zagrebačkih srednjoškolaca u školskoj godini 2012./2013. potvrđuju
dominaciju interneta koji dnevno koriste nekoliko sati. Najviše ih privlači Facebook na
kojem čak 85 % ispitanika ima svoje prole, a većina ga smatra i najzabavnijim medijskim
sadržajem.
Izraženo zanimanje za privatni život, svoj ili tuđi, nije ništa novo. Vlasta Ilišin (2002: 274-
275) već je prije desetak godina uočila pad interesa mladih za politiku i politička zbivanja
te najavila mogućnost da se nezadovoljstvo pretvori u izrazitu nezainteresiranost za javnu
djelatnost, odnosno snažnu usmjerenost prema privatnoj sferi.
Internet je dominantan medij i za informiranje mladih, iako je riječ o izrazito povre-
menoj aktivnosti. Međutim, treba naglasiti kako se potreba za informiranjem mijenja s
godinama starosti. Primjerice, među petnaestogodišnjacima nalazimo samo 11 % zainte-
resiranih, dok je kod osamnaestogodišnjaka već oko 34 % zainteresiranih.
Moguće dodatne internetske aktivnosti (osim korištenja Facebooka) većina ispitanika
ocjenjuje kao povremeno i puko pretraživanje koje je povezano sa školskim potrebama,
potragom za glazbom ili videoigrama. U rubnim je grupama (izražena nezainteresiranost
nasuprot izraženoj zainteresiranosti) više onih koje nikakva dodatna aktivnost uopće ne
zanima. U samoprocjeni informatičkog znanja većina se ocjenjuje tek dobrim i vrlo dobrim
ocjenama, što upućuje na pitanje koliko su mladi u Hrvatskoj uopće informatički pisme-
ni i osposobljeni za digitalno vrijeme. Tu osjetljivu temu obrazovanja za umreženo doba
Castells (2003: 303) je isticao prije desetak godina, ukazujući na neizbježnost temeljitog
restrukturiranja obrazovnih sustava u razvijenim društvima.
Prema Jadranki Lasić-Lazić, Sonji Špiranec i Mihaeli Banek-Zorica (2012: 139)
pripadnicima ove generacije pripisuju se iznimne vještine i sklonosti u korištenju novih tehnologija, među-
tim rezultati istraživanja o informaci jskim navikama, interakcijama i načinima procesiranj a informacija
pokazuju da se radi o horizontalnim ili površnim interakcijama koje su usmjerene na kvantitetu podataka
umjesto na njihovo kvalitetno tumačenje i kritičko raz matranje koji su pretpostavka za dubi nsko, smisle-
no i istinsko učenje.
Tim zaključkom autorice otvaraju novu i zasad malo istraženu temu informacijskog
opismenjivanja mladih u Hrvatskoj, upozoravajući da bi informacijsko opismenjivanje tre-
balo početi zajedno s formalnim obrazovanjem.
Zanimljiv nalaz u kontekstu poznavanja prirode interneta i njegova korištenja čini iska-
zano nepovjerenje mladih u internet. Televiziji vjeruju čak pet puta više, iako su njezine
sadržaje, u istraživanju koje je proveo UNICEF-ov Ured za Hrvatsku (2011), ocijenili pro-
sječnom ocjenom 2,7. Može se pretpostaviti da je iskazano (ne)povjerenje u internet po-
vezano s nedovoljnim informacijskim znanjima i vještinama, ali i sadržajem koji dominira
dnevnim internetskim aktivnostima srednjoškolaca (Facebook).

72
MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
FM radio nalazi se na začelju medijskih preferencija ispitanika. Medij ne uživa osobitu
popularnost niti ga se smatra važnim. Naprotiv, znatan dio srednjoškolaca doživljava ga
nezanimljivim i dosadnim, a uživa i tri puta manje povjerenja od televizije. Nicholas Carr
(2011: 123) smatra kako „stare tehnologije gube svoju ekonomsku i kulturnu snagu, posta-
jući slijepim ulicama progresa.“
Za razliku od odraslih koji pasivno prihvaćaju glazbeni izbor nekog FM programa, mla-
di su izrazito aktivni u traženju glazbe koja im odgovara i s kojom se identiciraju. Među-
tim, glazba koja je nekad bila glavnim motivom za slušanje FM radija danas se nalazi na
internetu, pripravna za preuzimanje na računalo, odnosno mobitel. Govorni sadržaji mla-
de ne zanimaju, ali ako se baš moraju opredijeliti, onda biraju zabavne i voditeljske emisije.
Nezainteresiranost za FM radio dijelom je i otklon od roditeljskih navika slušanja radija
(osobito u prometu), a što je u skladu sa starosnom dobi ispitanika koju karakterizira sma-
njivanje važnosti roditelja (Rudan, 2004: 38). Sličan primjer nalazimo 60-ih godina prošlog
stoljeća, kada je televizija postala medijem „odraslih“, a „odbačeni“ radio medijem mladih.
Posebno vrijedan nalaz ovog istraživanja jest zainteresiranost mladih za (neke) radij-
ske mrežne stranice (web-stranice). Posjećuje ih oko 60 % ispitanika. Razlog posjeta nije
uključivanje streama, odnosno slušanje FM radija putem interneta (koristi ga samo 9 %
ispitanika), već privlačnost nekih drugih straničnih sadržaja. Izbor je, dakle, učinjen ponaj-
prije zbog zanimljivosti multimedijskih i komunikacijskih sadržaja stranice, a među kojima
nalazimo i audiosadržaje (stream, emisije, audioisječci) preuzete iz FM programa.
Prema nalazima istraživanja iz 2011. godine većina ondašnjih stranica FM radija u Hr-
vatskoj ocijenjena je nemaštovitima (Mučalo i Frtalić, 2011: 44). Izrazita sklonost prema
tzv. stalnom straničnom postavu (frekvencija, djelatnici, povijest, programski raspored,
komercijalne usluge, kontakt) i manjkavost u dnevnom osvježavanju sadržaja te interakciji
s korisnicima ukazivale su na nerazumijevanje prirode interneta pa i na skeptičnost glede
korisnosti same stranice. Većina ondašnjih stranica služila je tek kao dopuna FM radiju (sve
su imale stream, ali ne i poveznicu na Facebook).
Intenzivan razvoj umreženog društva brzo je i jasno pokazao kako preslikavanje FM
sadržaja na web ne privlači korisnike. Multimedijalnost i interaktivnost mrežnih stranica, pa
tako i radijskih, rezultat je spajanja karakteristika svih vrućih i hladnih medija, ali i potpuno
novih sadržaja koji izvorno proizlaze iz same prirode interneta. Dovoljno je zapitati se bi li
prestankom emitiranja FM radija nužno prestale postojati i „njegove“ stranice? Na istom tra-
gu, bi li ispuštanjem naziva „radio“ iz mrežne adrese, korisnici prestali posjećivati stranicu?
„Kad Mreža apsorbira neki medij, ona ga ponovo stvara na svoju sliku i priliku. Nije
riječ o tomu da mu ona tek rastače zički oblik; u njegov sadržaj ona ubacuje linkove, kida
ga na pretražive odsječke i okružuje sadržajem svih drugih medija koje je apsorbirala“,
piše Carr (2011: 124). Prepoznajemo li hibrid o kojem je pisao Marshall McLuhan, novi medij
koji nije dodatak staromu, ali ga ne ostavlja na miru i tlači ga sve dok mu ne pronađe novi
oblik i položaj (2008: 156).

MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
73
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
ZAKLJUČAK
Najvažniji medij prosječnog zagrebačkog srednjoškolca jest internet. Koristi ga oko tri
sata dnevno, najčešće od kuće. Najzanimljivijim sadržajem smatra Facebook čiji ga sadržaj
zabavlja i opušta. Nije osobito zainteresiran za redovito dnevno informiranje, ali kad mora,
opet bira internet. Jako mu je važna glazba, ali ne i FM radio. Sluša ga neredovito, najčešće
u automobilu, pri vožnji s roditeljima. Među radijskim sadržajima očekivano preferira glaz-
bu, ali sam medij ne smatra njezinim promotorom niti ga nalazi zabavnim. Nije mu osobito
važan i misli kako će se ubuduće vrlo malo razvijati, a mogao bi i nestati. Međutim, rado
posjećuje mrežne stranice pojedinih radija.
Rezultati istraživanja jasno ukazuju na dominaciju interneta kao medija koji srednjoš-
kolci koriste za sve svoje potrebe, od zabave i komunikacije do informiranja. Njegova
privlačnost leži u interakciji, društvenosti, raznovrsnosti sadržaja, pravu na izbor stupnja
autonomije, privatnosti i osobnosti te zabavi i užitku korištenja umjesto ikakve osobite
korisnosti (McQuail, 2010: 144). Međutim, unatoč raširenom mišljenju kako su novi mediji
izravni uzrok raznovrsnih, često negativno shvaćenih, promjena kod mladih, malo je re-
centnih empirijskih istraživanja da bi se moglo zaključiti je li riječ o stvarnim problemima
ili jednostavno o transformaciji društva (Ito i dr., 2010; Selwyn, 2009). Izvjesna je jedino
spoznaja o izraženoj različitosti mladih, izvorno digitalnih generacija (engl. digital natives),
kako ih je nazvao Marc Prensky (2001: 1).
Može li jednostavan auditivni medij kao što je FM radio, a koji današnje mlade genera-
cije nalaze nezanimljivim, ipak postati privlačnim? Može li se i kako nositi s internetskom
konkurencijom? Može, smatra Paula Cordeiro (2012: 503-4) upućujući na poslovni model
„r@dija“, zajedničku strategiju u kojoj stari medij funkcionira na obje platforme, analognoj
i digitalnoj. „Stanujući“ na obje adrese, frekvencijskoj i mrežnoj, r@dio dohvaća i slušatelje
i korisnike.
Prije nekoliko godina mnogi su hrvatski radijski nakladnici shvatili svoj iskorak na inter-
net gotovo kao „modni detalj“, stranicu koja će sadržavati tek informacije o radijskom pro-
gramu te priskrbiti FM-u dašak suvremenosti kroz web-adresu i e-poštu. Danas se pokazu-
je da je to jedini kanal kojim uopće mogu dosegnuti mlade i eventualno ih zainteresirati za
FM sadržaje. Međutim, radijska je stranica medij sam za sebe, s vlastitim pravilima i nači-
nom rada gdje se audiosadržaji pokazuju tek manjim dijelom straničnog sadržaja. Drugo
je pitanje koliko su hrvatski radijski nakladnici, osobito u uvjetima snažne gospodarske
recesije, osvijestili važnost mrežnih stranica i koliko su uopće spremni uložiti u novi medij.
„Navodno je neka gusjenica, zureći u leptira primijetila: dakle, mene nikada nećete
zateći u nečemu takvome“ (McLuhan, 2008: 36). U uvjetima umreženog društva FM radio
morat će se pozicionirati (i) kroz multimedijsku ponudu. Skepticizmu više nema mjesta jer
proces digitalizacije zasigurno nije dovršen. Naprotiv.

74
MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
Literatura
>Ajduković, Marina i Kolesarić, Vladimir (ur.) (2003) Etički kodeks istraživanja s djecom. Zagreb:
Državni zavod za zaštitu materinstva, djece i mladeži i Vijeće za djecu Vlade RH.
>Arbitron i Edison Research (2010) The Innitive Dial 2010: Digital Platforms an d the Future of
Radio, http://www.edisonresearch.com/home/archives/2010/04/the_innite_dial_2010_digital_
platforms_and_the_future_of_r.php (15.10.2013.).
>Carr, Nicholas (2011) Plitko. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
>Castells, Manuel (2005) The Network Society – From Knowledge to Policy, str. 3-21, u: Castells,
Manuel i Cardoso, Gustavo (ur.) The Network Societ y – From Knowledge to Policy (e-knjiga).
Washington DC: Johns Hopkins Center for Transatlantic Relations, ht tp://www.umass.edu/
digitalcenter/research/pdfs/JF_NetworkSociety.pdf (20.10.2013.).
>Castells, Manuel (2003) Internet galaksija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
>Cordeiro, Paula (2012) Radio Becoming R@dio: Convergence, Interactivity and Broadcasting Trends
in Perspective, Journal of Audien ce & Reception Studies 9 (2): 492-510, http://www.participations.org/
Volume%209/Issue%202/27%20Cordeiro.pdf (21.10. 2013.).
>Državni zavod za statistiku RH (2013) Uporaba IKT u kućanst vima i kod pojedinaca u 2013., http://
www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-03-02_01_2013.htm (15.01.2014.).
>Eurostat (2013) Internet Use Statistics – Individuals, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_
explained/index.php/Internet_use_statistics_-_individuals (20.01.2014.).
>Ilišin, Vlasta i Radin, Furio (ur.) (2002) Mladi uoči trećeg milenija. Zagreb: Institut za društvena
istraživanja i Državni Zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
>Ito, Mizuko, Horst, Heather, Bittanti, Matteo, Boyd, Danah, Herr-Stephenson, Becky, Lange, Patricia,
Pascoe, Cheri Jo, Robinson, Laura, Baumer, Sonja, Cody, Rachel, Mahendran, Dilan, Martínez,
Katynka, Perkel, Dan, Sims, Christo i Tripp, Lisa (2010) Hanging Out, Messing Around, and Geek ing
Out. Cambridge: The MIT Press (e-knjiga) http://mitpress.mit.edu/sites/default /les/titles/free_
download/9780262013369%20_Hanging_Out.pdf (04.11.2013.).
>Lasić-Lazić, Jadranka, Špiranec, Sonja i Banek-Zorica, Mihaela (2012) Izgubljeni u novim
obrazovnim okruženjima – pronađeni u informacijskom opismenjivanju, Medijska istraživanja 18 (1):
125-142.
>Livazović, Goran (2012) Povezanost medija i rizičnih ponašanja adolescenata, Kriminologij a i
socijalna integracija 20 (1): 1-22.
>McLuhan, Marshall (2008) Razumijevanje medij a. Zagreb: Golden marketing i Tehnička knjiga.
>McQuail, Denis (2010) McQuail's Mass Communi cation Theory. London: Sage Publications Ltd.
>Mučalo, Marina i Frtalić, Anita (2011) Radio na internetu: moda ili potreba?, Medianali 5 (10): 21-49.
>Ofcom (2013) Radio: The Listener's Perspective: A Research Re port for Ofcom, http://stakeholders.
ofcom.org.uk /binaries/research/radio-research/ressearch-ndings13/listeners-perspective.pdf
(20.11.2013.).
>Prensky, Marc (2001) Digital Natives, Digital Immigrants, MCB University Press 9 (5): 1-6, http://www.
marcprensky.com/writing/Prensky%20-%20Digital%20Natives,%20Digital%20Immigrants%20
-%20Part1.pdf (23.10.2013.).
>Ridgeout, Victoria, Foehr, Ulla i Roberts, Donald (2010) Generation M2: Media in the Lives of 8- to
18- Years Olds. The Henry J. Kaiser Family Foundation, http://k.org/other/poll-nding/report-
generation-m2-media-in-the-lives/ (28.10.2013.).
>Rudan, Vlasta (2004) Normalni adolescentni razvoj, Medix 10 (52): 36-39.
>Selwyn, Neal (2009) The Digital Native – Myth and Reality, Aslib Proceedings: New In formation
Perspectives 61 (4): 364-379.
>UNICEF, Ured za Hrvatsku (2011) Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hr vatskoj, http://www.unicef.hr/
upload/le/351/175805/FILENAME/StavovidjeceimladihuHrvatskoj.pdf (19.11.2013.).

MEDIJS KE STUDIJE MED IA STUDIES 2014 . 5 . (9) . 61-75
75
M. Mučal o, D. Knežević : FM RADI O I MLADI: SLUŠATELJI I LI KORISNICI?
IZVORNI ZN ANSTVENI RA D / UDK 7.096497.5:303, 00 4.738.5053.6 , 316.775.4053.6 497.5 / PRIMLJ ENO: 01.02.2014.
FM RADIO AND YOUTH:
LISTENERS OR USERS?
Marina Mučalo :: Domagoj Knežević
ABSTRACT A su rvey conducted in the spring of 2013, says that Zagreb’s h igh school students are not
regular listen ers to FM radio programs. The do minant media is the Internet, which is used a fe w hours a
day, mostly for Facebook. Despite the expresse d need for music, the linear and passive nature of FM radio,
does not correspon d to the individua l requirements of young and networked users. T he Internet is the
most popular daily source for music, with ability to downlo ad, while smartphones are becoming devices
for storage and playback. However, this survey has shown that students are i nterested in web radio sites.
Changes in media preferences and ha bits caused by the Interne t show us the impor tance of information
literacy, as a basic skill for par ticipation in a networked society.
KEY WORDS
FM RADIO, LIST ENING, YOUTH, INT ERNET, RADIO WEB SIT ES
Authors note
Marina Mučalo :: Universit y of Zagreb, Faculty of Political Science, Croatia :: mmucalo@fpzg.hr
Domagoj Kne žević :: graduated in Journalism at the University of Zagreb, Faculty of Political
Science, Croatia :: domagoj.knezevic80@gmail.com