ResearchPDF Available

Abstract

Miscantus giganteus je višegodišnja visokoproduktivna trava koja se gaji kao agroenergetski usev i poželjno da se gaji zbog velike godišnje produkcije biomase. Poslednjih decenija zbog porasta potražnje za obnovljivim izvorima energije i sanacija degradiranih zemljišta, vlada veliko interesovanje za biljne vrste koje imaju veliku godišnju produkciju biomase, koje su tolerantne na biotički i abiotički stres i za koje su potrebna minimalna ulaganja u agrotehniku. U radu su prikazani rezultati ispitivanja parametra produktivnosti miskantusa u dve ispitivane godine u 2012. i 2013. godini iz rano prolećne žetve. Prosečni prinosi miskantusa u istraživanom period iznosili su 5,78 t/ha. Analizom dobijenih podataka evidentna je statistički značajna razlika u prinosu biomase između istraživanih godina. U 2013. godini prinos biomase miskantusa bio je statistički značajno viši u odnosu na 2012. godinu i to za 5,90 t/ha odnosno za 209,54%.
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
115
UDK: 633.631.4:64.012.5
Originalni naučni rad
PRODUKCIJA BIOMASE MISKANTUSA GAJENOG NA DEGRADIRANOM
ZEMLJIŠTU
Jela Ikanović, Vera Popović, Snežana Janković , S. Rakić,
Gordana Dražić, Lj. Živanović, Lј. Kolarić, Ž. Lakić
Izvod. Miscantus giganteus je višegodišnja visokoproduktivna trava koja se gaji kao
agroenergetski usev i poželjno da se gaji zbog velike godišnje produkcije biomase. Poslednjih
decenija zbog porasta potražnje za obnovljivim izvorima energije i sanacija degradiranih
zemljišta, vlada veliko interesovanje za biljne vrste koje imaju veliku godišnju produkciju
biomase, koje su tolerantne na biotički i abiotički stres i za koje su potrebna minimalna ulaganja u
agrotehniku.
U radu su prikazani rezultati ispitivanja parametra produktivnosti miskantusa u dve
ispitivane godine u 2012. i 2013. godini iz rano prolećne žetve. Prosečni prinosi miskantusa u
istraživanom period iznosili su 5,78 t/ha. Analizom dobijenih podataka evidentna je statistički
značajna razlika u prinosu biomase između istraživanih godina. U 2013. godini prinos biomase
miskantusa bio je statistički značajno viši u odnosu na 2012. godinu i to za 5,90 t/ha odnosno za
209,54%.
Ključne reči: Miscanthus, agroenergetski usev, degradirano zemljište, prinos biomase.
Uvod
Pod snažnim pritiskom da poboljšaju energetsku sigurnost sa stanovišta zaštite životne
sredine, ali i da smanje zavisnost od uvoza, mnoge zemlje prelaze na alternativna biogoriva etanol
i biodizel dobijena iz proizvoda biljnog porekla. Stopa porasta upotrebe alternativnih goriva
značajno raste. Prema procenama stručnjaka iz oblasti energetike, ona iznosi oko 15% godišnje.
Opšta strategija gajenja agroenergetskih useva je da se sa određene površine zemljišta dobije što
više energije uz što manje troškove proizvodnje i da gajenje energetskih useva ne bude u
kompeticiji sa proizvodnjom hrane.
Miskantus - Miscanthus (fam. Poaceae) je visokoproduktivna višegodišnja rizomatična
trava, veoma velikog godišnjeg prinosa nadzemne biomase sa stabljikom visine preko 3m. Potiče
iz istočne Azije. U upotrebi se najviše gaji hibrid Miscanthus x giganteus. Naseljava od tropskih i
suptropskih regiona na tiho-okeanskim ostrvima do umereno toplih i subarktičkih regiona. U
Evropu je donet početkom tridesetih godina XX veka i od tada se površine pod ovom biljkom iz
godine u godinu povećavaju (Poljska 4000ha; Velika Britanije oko 10.000 ha). Namena
miskantusa je pre svega za proizvodnju energije. Povoljan je za sadnju zbog izuzetno velikih
prinosa (Đželetović i Glamočlija, 2012).
Brzorastući hibrid Miscanthus x giganteus, poznat i kao kineska trska ili kineska
trava odnosno slonova trava, zahvaljujući snažnom prirastu uz minimalno angažovanje i
neznatnom trošenju hranljivih sastojaka biljka je C4 tipa fotosinteze (C4-biljka). Energetska
vrednost 20 t suvog miskantusa je ekvivalentna količini od 12 t uglja. Osim za proizvodnju
obnovljive energije, miskantus može poslužiti u mnoge druge svrhe. Od ove trske pravi se
__________________
*dr Jela Ikanović, naučni saradnik, dr Sveto Rakić, naučni saradnik, doc dr Ljubiša Živanović1 mr
Lјubiša Kolarić, asistent, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Zemun-Beograd, dr Vera Popović,
naučni saradnik, Institute of Field and Vegetable Cops, Novi Sad, dr Snežana Janković3, viši naučni saradnik
Institut za primenu nauke u poljoprivredi, Beograd, prof. dr Gordana Dražić4 redovni profesor, Univerzitet
Singidunum, Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Beograd, dr Željko Lakić, naučni saradnik,
Poljoprivredni institut Republike Srpske, Banja luka.
e-mail prvog autora: jela@agrif.bg.ac.rs;
Rezultati koji su prikazani su deo Projekata: TR 31 078, TR 31 022, finansiranih od strane Ministarstva
prosvete nauke, prosvete i tehnološkog trazvoja Republike Srbije; kao i Elektroprivrede Srbije.
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
116
kvalitetna izolacija ili krov i vrsta plastike. Miskantus je izuzetan energent, daje više
biomase od bilo kojeg drugog useva s izuzetkom šećerne trske, ali za razliku od nje
može da se gaji na širem prostoru. Hibrid miskantusa, koji je nastao ukrštanjem šećerne
trske i takozvane kineske trske, ima izuzetno veliku energetsku vrednost i odlična je
sirovina za proizvodnju biodizela (Dražić, 2011).
Miskantus se koristi kao visokokvalitetni obnovljivi resurs (u automobilskoj i
građevinskoj industriji). Zbog ogromnog površinskog učinka praktična je zamena za
drvo ili lož-ulje. Takođe, predstavlja jeftiniju, domaću zamenu za uobičajeni malč
(iseckano drvo veličine 1-3 cm). Ovaj malč je izuzetno izdržljiv i u poređenju sa
običnim malčem i potrebne su manje količine. Najveći deo miskantusa se koristi za
ogrev. Da li u rastresitom stanju, kao miskantus-kuglice ili miskantus-briketi, miskantus
se sve više posmatra kao zamena drveta direktno sa njive. Koristi se i kao prostirka za
konje i male životinje. Slama miskantusa ima veću moć upijanja od normalne slame i
može posle upotrebe da se ponovo koristi za đubrenje njiva (Glamočlija i sar., 2007,
2012, Dražić i sar., 2010).
Prilikom pripreme za sadnju, potrebno je parcelu u jesen pripremiti i uzorati
najmanje 30 cm duboko. Jednogodišnje biljke miskantusa počinju u jesen prilično kasno
sa skladištenjem hranljivih materija u rizome, tako da je oslabljena otpornost na mraz
ukoliko dođe do jakog rasta, prvenstveno u jesen. Zone za gajenje miskantusa su tzv.
“stare zone gajenja kukuruza”. Na temperatui preko 7 °C prosečne godišnje temperature
i najmanje 600 mm dobro raspoređenih padavina u periodu vegetacije. Vreme sadnje
miskantusa je u aprilu i maju. Rizome treba saditi na dubini od 4 cm (na lakom
zemljištu) do 8 cm (na teškom zemljištu). Za setvu miskantusa na jednom hektaru
potrebno je 10.000 do 20.000 korenova. Ne zahteva naročite agrotehničke mere, kao što
su đubrenje ili oranje. Miskantus proizvodi nov nadzemni deo svake godine koje dosežu
2,5-4 m u visinu. Stabljika se isušuje tokom zime do niskog sadržaja vlage (15-30%).
Tokom februara se žanje (Glamočlija i sar., 2007, 2012).
a. b. c.
Slika 1.Usev Miskantusa, a, iseckani miskantus za energetski usev, b, rizomi, c.
Miskanthus, a, shopped Miscanthus for energy crop, b, rhizomes, c.
Zaštita i unapređenje životne sredine kao i uređenje prostora predstavljaju
osnove savremenog odnosa prema sadašnjim i budućim generacijama. Planska zaštita se
ostvaruje kroz različite programe, kako privrednog i društvenog razvoja tako i
specifičnih oblika planiranja prirodnih predela i objekata prirodne baštine (Vukeljić,
2001). Poslednjih decenija zbog porasta potražnje za obnovljivim izvorima energije i sanacija
degradiranih zemljišta, vlada veliko interesovanje za biljne vrste koje imaju veliku godišnju
produkciju biomase, koje su tolerantne na biotički i abiotički stres i za koje su potrebna
minimalna ulaganja u agrotehniku.
Miskantus može da se gaji i na devastiranom zemljištu i na površinama koje nisu
pogodne za proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane. Koristi se kao bioenergent u
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
117
Kanadi, Irskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj, Nemačkoj, Danskoj, a predviđa se da će
narednih godina postati značajna sirovina druge generacije biogoriva (Dražić, 2011).
Republika Srbija ima povoljne za gajenje miskantusa. Miskantus može uspešno
da se koristi kao biomasa za energetska postrojenja i za rekultivaciju degradiranog
zemljišta. Korišćenje biomase miskantusa za sagorevanje u kotlovskim postrojenjima,
kao zamena postojećim energetskim izvorima, ima prednosti i u smanjenju emisije CO2
u atmosferu. Snažan podsticaj ovim istraživanjima dat je nakon usvajanja Kjoto
protokola (1997) o klimatskim promenama i smanjenju emisije gasova i efekata
staklenika (Glamočlija i sar., 2007, Živanović i sar., 2014).
Biološka rekultivacija obuhvata skup biotehničkih, agrotehničkih,
meliorativnih i drugih mera kojima je cilj da se izvrši obnova plodnosti kod oštećenog
zemljišta, poremećenog ekosistema i pejzažnih vrednosti (Dražić, 2011). Biološke mere
primenjuju se u završnoj fazi rekultivacije.
Da bi se proces rekultivacije odvijao bržim tempom, neophodno je da se zemljište
prihranjuje sa velikim količina organskih i mineralnih materija kako bi se nadoknadio nedostatak
osnovnih hranljivih elemenata, naročito azota i fosfora (Ikanović i sar., 2010; 2013).
Izbor biljnih vrsta za rekultivaciju zavisi od mnogo faktora: od stepena
degradacije zemljišta i njegovih pedoloških osobina, klimatskih uslova, buduće namene
zemljište, kao i adaptiranosti biljnih vrsta na izmenjene agroekološke i zemljišne uslove
na površinama koje su degradirane (Dražić i sar., 2014).
Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja većina alternativnih žita može da se
vrlo uspešno gaji na degradiranim zemljištima u cilju njihove popravke i prevođenja u
stanje za korišćenje u poljoprivredne svrhe. Na jako degradiranim zemljištima koja
imaju povećan sastav teških i štetnih metala trebalo bi, u cilju rekultivacije, da se gaje
energetski usevi iz grupe alternativnih žita: miskantus, prerijsko proso ili španska trska
(Glamočlija i sar., 2012, Živanović i sar., 2014). Ove vrste, budući da pripadaju
višegodišnjim biljkama, dobro bi vezivale površinski sloj, koji je često pun sitnih
rasprašenih čestica (pepelišta). Dobijena biomasa useva koristi se kao energent tako da
usvojeni teški metali od strane biljaka ne bi imali veće štetne posledice, pri daljoj
preradi, odnosno sagorevanju u kotlovskim postrojenjima ili nekim drugim energanama.
Posle niza godina ove biljke bi pozitivno uticale i na smanjenje sadržaja štetnih metala u
zemljištu koje se privodi poljoprivrednoj nameni. Trenutno se miscanthus komercijalno
uzgaja u Velikoj Britaniji i još nekim državama u cilju produkcije biomase. Predviđanja
su da će u narednim godinama miskantus postati značajna sirovina za drugu generaciju
biogoriva kao što je bioetanol, budući da ima veliki potencijalni značaj u integralnoj
zaštiti bilja kao plodoredna komponenta (Đželetović i sar., 2000).
U ovom radu je istraživan uticaj degradiranog zemljišta i agroekoloških uslova
na produkciju biomase miskatusa sa ciljem da se ispita da li je moguća energetski
efikasna proizvodnja ovog energetskog useva na degradiranom zemljištu.
Materijal i metod rada
Istraživanja su izvedena 2011, 2012. i 2013. godine na degradiranim zemljišti-
ma tipa deposol na lokalitetu Stanari u Bosni i Hercegovini (B&H). Višegodišnji ogled
je postavljen u aprilu 2011. godine po slučajnom blok sistemu u tri ponavljanja.Predmet
istraživanja bio je miskantus. Na prethodno pripremljeno zemljište su ručno posađeni
rizomi miskantusa, nabavljeni od komercijalnog snabdevača iz Austrije. Gustina sadnje
je bila 20 000 rizoma ha-1.
Pre postavljanja ogleda određene su agrohemijske osobine ovih zemljišta u
akreditovanim laboratorijama u Bosni i Hercegovini (tabela 1).
Rezultati agrohemijskih analiza zemljišta na kojima su izvedeni ogledi pokazuju da
su ova zemljišta bila jako kisela, pH u KCl od 4,6,imala su vrlo mali procenat organske
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
118
materije i humusa,sadržaj azotnih soli u površinskom sloju bio 0%. Po sadržaju lako-
pristupačnog fosfora i kalijuma,svrstana su u kategoriju vrlo siromašnih zemljišta, tab.1.
Tabela 1. Agrohemijske analize zemljišta
Agrochemical soil analysis
pH
Parameter H2O KCl
Organska
m. (%)
Humus
(%)
N
(%)
P2O5
mg/100g
K2O
mg/100g
Stanari 5,8 4,6 1,6 0,01 0,0 0,38 1,94
Brojni autori navode Resulović i sar., (2008) i Malić i sar., (2011) da većina
tehnogenih zemljišta sadrži vrlo malo glavnih elemenata ishrane (NPK) i organske
materije tako da su slabe biološke aktivnosti, kako u površinskim, tako i dubljim
slojevima.
Na ispitivanom lokalitetetu u proizvodnji je primenjena standardna agrotehnika
miskantusa. Ranoprolećna žetva je obavljena ručno. Posle druge i treće godine razvića
uzeti su uzorci biomase miskantusa i pretstavljene su aritmetičke sredine dobijenih
prinosa. Prinosi su preračunati na biomasu sa sadržajem vlage 15%. Analiza dobijenih
eksperimentalnih podataka izvršena je putem analitičke statistike uz pomoć statističkog
paketa STATISTICA 12 for Windows (StatSoft).
Rezultati istraživanja i diskusija
Meteorološki uslovi. Kako su meteorološki uslovi za proizvodnju veoma
nepredvidljivi i promenljivi, neophodno je njihovo kontinuirano praćenje, jer su
količina padavina i njihov raspored i toplotni uslovi izuzetno važni za rastenje i razviće
biljaka (Popović, 2010, Popović i sar., 2014). Tokom istraživanja praćeni su i
analizirani najvažniji meteorološki pokazatelji: raspored i količine padavina i toplotni
uslovi tokom vegetacionog perioda biljaka (graf. 1).
Podaci o mesečnim količinama padavina i prosečnim temperaturama vazduha za
2011., 2012. i 2013. godinu dobijeni su iz Hidrometerološkog centra Stanari, iz Bosne i
Hercegovine. U ispitivanim godinama raspored toplote po mesecima bio je povoljan za
rastenje i razviće miskantusa. Povoljnija godina za proizvodnju miskantusa bila je
2013., dok je 2012. godina bila manje povoljna, sa malim količinama padavina i sa
visokim temperaturama (graf. 1, tabela 2).
-20
0
20
40
60
80
100
120
140
1. 2. 3. 4 . 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12 .
Padavine / Precipitation 2011. Pa davi ne / Precipi tati on 20 12. Pada vine / Preci pitation 2013.
Temperature 2 011.
Temperature 2012.
Temperature 2013.
Graf. 1.Ukupne padavine, mm, i srednje mesečne temperature, °C, Stanari, 2011-2013.
Graph.1.Total precipitation, mm,and mean monthly temperature,°C, Stanari,2011-2013
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
119
Za optimalan razvoj biljaka miskantusa veliki značaj ima toplotni režim tokom
vegetacionog perioda. U godini zasnivanja zasada prezimljavanje biljaka zavisi od
dubine sadnje. Posebno su osetljive plitko posađene biljke sa slabo razvijenim rizomima
koji često stradaju usled mrazeva, ali i velikih količina zimskih padavina (Dželetović i
sar., 2009).
Zbog porasta potražnje za obnovljivim izvorima energije i sanacija degradiranih
zemljišta, poželjno je gajenje miskantusa na većim površinama jer ima veliku godišnju
produkciju biomase, tolerantan je na biotički i abiotički stres i za njegovu proizvodnju
potrebna su minimalna ulaganja u tehnologiju gajenja.
Prinos biomase miskantusa
Na osnovu analize prinosa biomase iz ranoprolećne žetve ispitivanih godina
evidentno je da su ostvareni zadovoljavajući prinosi biomase miskantusa na
degradiranom zemljištu. Ukupni prosečni prinosi miskantusa u istraživanom periodu
iznosili su 5,78 t/ha, tab. 2.
Tab. 2. Prinos biomase miskantusa, t/ha, meren u drugoj godini, 2012, i u 3. 2013.
Miscanthus biomass yield, t/ha, measured in the 2. year, 2012, and in the3.,2013
Parametar/Parameter Godina/Year
Miskantus/Miscanthus, t/ha 2012. 2013. Prosek/Average
2,50 8,20 5,35
2,80 9,30 6,05
Prinos biomase / Biomass yield
3,20 8,70 5,95
Prosek / Average 2,83 8,73 5,78
Parametar/Parameter LSD test 0.5 0.1
Prinos biomase/Biomass yield 1,046 1,736
Prosečni prinosi miskantusa, bili su visoko statistički značajno viši u 2013.
godini u odnosu na 2012. godinu, p < 0,01. U 2013. godini prinos biomase miskantusa
iznosio je 8,73 t/ha i bio je visoko statistički značajno viši u odnosu na 2012. godinu,
2,83 t/ha. Prinosi u 2013. godini bili su viši u odnosu na 2012. za 5,90 t/ha odnosno za
209,54% (Tabele 2, 3, graf. 2).
Tab. 3. Analiza varijanse za prinos biomase miskantusa
Analysis of variance for the Miscanthus biomass yield
Effect SS Degr.of
Fredom
MS F P - level
Intercept 200,6817 1 200,6817 940,6953 0,000007
Godina / Year 52,2150 1 52,2150 244,7578 0,000097
Greška / Error 0,8533 4 0,2133
Standardna greška za prinos biomase miskantusa u ispitivanim godinama je
1.33, (tabela 4). Može se konstatovati da su ostvareni prinosi biomase na ispitivanom
degradiranom zemljištu u B&H bili zadovoljavajući zahvaljujući dobroj adaptaciji
kineskog šaša lošijim staništima.
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
120
Tab. 4. Deskriptivna statistika za prinos biomase Miskantusa
Descriptive statistics for the miscanthus biomass yield
Effect N Mean Std.Dev. Std. Err -95,00% +95,00%
Ukupno/Total 6 5,78 3,26 1,33 2,36 9,20
Godina/Year 2012 3 2,83 0,35 0,20 1,96 3,70
Godina/Year 2013 3 8,73 0,55 0,31 7,36 10,10
Graf 2. Prosečni prinosi biomase miskantusa, t/ha, 2012-2013.
Graph 2. Average Miscanthus biomass yields, t/ha, 2012-2013.
Na degradiranom zemljištu ostvarena je velika produkcija biomase miskatusa.
Rezultati istraživanja pokazuju da je energetski efikasnu proizvodnju ovog energetskog
useva mogućuje ostvariti i na degradiranom zemljištu.
Naši rezultati su u saglasnosti sa rezultatima Dražić i sar. (2014) gde autor u
svojim istraživanjima ističe da u našim agroekološkim uslovima proizvodnja
miskantusa može biti rentabilna jer se može gajiti na zemljištima koja nisu pogodna za
većinu biljaka. Prema rezultatima Đželetovića i sar. (2000, 2009) za potpuno
uspostavljanje plantaža pod miskantusom i postizanje maksimalne stope prinosa
potrebno je 3-6 godina. Ukupni žetveni prinosi u drugoj godini od zasnivanja mogu
dostići vrednosti od 6-10 t/ha, a u trećoj godini i do 12-17 t/ha ili više. Žetveni prinosi
dostižu maksimum nakon 3-5 godina, pri čemu vrednosti godišnjih prinosa mogu biti i
do 20 t/ha/god.
U skladu sa našim istraživanjima su i istraživanja mnogih autora. U svojim
istraživanjima Dražić i sar. (2010), Dželetović i sar. (2009) i Živanović i sar. (2014)
konstatuju da zadovoljavajući prinosi biomase miskantusa mogu da se ostvare i na
lošijim zemljištima koja nisu pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Osnovna funkcija
miskantusa je proizvodnja biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta,
ali tome treba dodati činjenicu da on može biti i alternativna biljna vrsta (na lošijim
staništima), zahvaljujući velikoj produkciji biomase, kao obnovljivog resursa u
energetskom sektoru sa aspekta zaštite životne sredine. U uslovima adekvatnog
korišćenja miskantus doprinosi značajnom smanjenju neto emisije CO2 u poređenju sa
primenom, u energetske svrhe, fosilnih goriva (Dražić i sar., 2014).
Uopšte uzevši, na šta ukazuju rezultati Dželetovića i sar. (2002) miskantus treba
da se gaji prvenstveno, na zemljištima koja se privode rekultivaciji i manje su prirodne
plodnosti. Svojom biomasom i intenzivnom fotosintezom on ima pozitivan uticaj na
ekosistem, ne ostavlja zakorovljeno okolno zemljište, a zasadi deluju vrlo dekorativno.
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
121
Sve agrotehničke mere mogu se izvesti standardnom poljoprivrednom mehanizacijom.
Miskantus ne isušuje puno zemljište jer ima male potrebe za vodom. Kada se posadi
miskantus, može da se koristi dugi niz godina, jer daje 20 godina rod bez ponovne
sadnje. Njegovo jeftino gajenje, brz rast i visoki prinosi u biomasi čine ga popularnim
biogorivom u svetu, a od nedavno se ova biljka gaji i u Evropi.
Kako istraživanja pokazuju na degradiranim zemljišima je ostvarena velika
produkcija biomase miskatusa i bilo bi poželjno da se ova biljna vrsta gaji na većim
površinama. Miskantus može da se gaji i na siromašnim zemljištima odnosno
zemljištima manje prirodne plodnosti i zemljištima koja se privode rekultivaciji čime bi
se povećala proizvodnja ovog bioenergenta i omogućilo prevođenja degradiranog
zemljišta u stanje za korišćenje u poljoprivredne, komercijalne svrhe.
Zaključak
Na osnovu rezultata istraživanja produkcije biomase miskantusa na
degradiranom zemljištu, možemo zaključiti sledeće:
Prosečni prinosi Miskantusa u istraživanom periodu iznosili su 5,78
t/ha. Analizom dobijenih podataka evidentna je statistički značajna
razlika u prinosu biomase između istraživanih godina.
U 2013. godini prinos biomase Miskantusa bio je statistički značajno
viši u odnosu na 2012. godinu i to za 5,90 t/ha odnosno za 209,54%.
Veliki genetički potencijal rodnosti tokom godine svrstao je miskantus u
grupu visoko energetskih useva i energetskom biljkom budućnosti.
Kao energent miskantus je interesantan i za naše farmere jer njegovim
korišćenjem mogu podmiriti i deo sopstvenih energetskih potreba.
Miskantus se koristi kao: bioenergent, kao biomasa za energetska
postrojenja, ali i za kultivaciju degradiranog zemljišta.
Poželjno ga je gajiti u komercijalne svrhe na većim površinama.
Pogodnost je ta što može da se gaji na zemljištima manje prirodne
plodnosti i na devastiranom zemljištu čime bi se povećala proizvodnja
ovog bioenergenta i omogućilo prevođenja degradiranog zemljišta u
stanje za korišćenje u poljoprivredne svrhe.
Literatura
1. Dražić, G., Milovanović, J., Ikanović, J., Glamočlija, Đ. (2010): Uticaj
agroekoloških činilaca na produkciju biomase miskantusa (Mischanthus
giganteus). Arhiv za poljoprivredne nauke. Sveska 63. Vol. 71, N0253.
Beograd. 81-85.
2. Dražić, G. (2011): Ekoremedijacije, Univerzitet Singidunum, Fakultet za
primenjenu ekologiju Futura. Beograd, 162.
3. Dražić, G., Milovanović J., Babović N., Đorđević A., Spasić S. (2014):
Ekoremedijacija degradiranog prostora plantažiranjem miskantusa, Univerzitet
Singidunum, Futura, 208.
4. Dželetović, Ž., Lazarević, M., Bogdanović, M.T., Dražić, G. (2000): Vrste
drveća i žbunja adaptivne na stanišne uslove odlagališta pepela i šljake
termoelektrana. U: Electra I JUS ISO 14000 - Upravljanje zaštitom životne
sredine u elektroprivredi. Zbornik radova. YU Forum kvaliteta, Beograd, 12-
16.6.2000., Aranđelovac, 351-355.
5. Dželetović, Ž., Bogdanović, M. (2002): Primena pepela u poljoprivredi. U:
Elektra II ISO 14000. Zbornik radova 2. međunarodne konferencije o
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
122
upravljanju zaštitom životne sredine u elektroprivredi, 10-14.6.2002 Tara,.
Forum kvaliteta, Beograd, 375-379.
6. Dželetović, Z., Mihailovic, N., Glamoclija, Đ. and Drazić, G. (2009):
Postponed harvest of Miscanthus × Giganteus influence on the quality and
quantity of accumulated biomass, 170 PTEP -Journal of Process Engineering
and Energy in Agriculture, 13, 2, pp. 170-173.
7. Dželetović, Ž., Glamočlija, Đ. (2012): Miskantus kao energetski usev.
Poljoprivredni forum - Poljoinfo, 2012.
8. Glamočlija, Đ., Dželetović, Ž., Oljača, S. (2007) Using the new bioenergy
crops for energy production, I Agrosym, Istočno Sarajevo, Books of abstracts.
2007.
9. Glamočlija, Đ., Janković, S., Pivić, R. (2012): Alternativna žita. Institut za
zemljište, Beograd. Monografija.
10. Ikanović, Jela, Glamoclija Đ., Maletić, R., Jankovic, S., Tabakovic, M.,
Živanović, Lj. (2010): The genotype traits of forage sorghum, sudan grass and
their interspecies hybrid in the conditions of intensive nutrition. Genetika, Vol.
2, 2, 349- 358.
11. Ikanović J., Lačnjevac Č., Rajić Z., Lakić Ž., Živanović Lj., Pavlović S.,
Veljović T. (2013): Mogućnost rekultivacije degradiranog zemljišta unošenjem
zelene biomase siderata, Savetovanje održivi razvoj grada Požarevca i
energetskog kompleksa Kostolac, Zbornik naučnih radova, Kostolac, 43-50.
12. Malić, N., Matko-Stamenković, U., Trbić, M. (2011): Moguća kontaminacija
deposola površinskog kopa Raškovac toksičnim elementima, Zbornik radova II
Međunarodnog simpozijuma Stanje i perspektive u rudarstvu i održivi razvoj –
Rudarstvo 2011 Srbija, Vrnjačka Banja, str. 534-539.
13. Popović, Vera (2010): Agrotehnički i agroekološki uticaji na proizvodnju
semena pšenice, kukuruza i soje. Doktorska disertacija, Univerzitet u
Beogradu, Poljoprivredni fakultet Zemun, 1-145; 50-60.
14. Popović, Vera, Glamočlija, Đ., Maksimović, L., Ikanović, J., Živanović, Lj.,
Đekić, V., Ugrenović, V., Filipović, V., Simić, D., Sikora, V. (2014). Production
of buckwheat in the Institute of field and vegetable crops aimed at improving
the quality of agricultural land. Conference ECOIDS 2014. Identification of
ecological status of devastated sites of industrial heritage. 104-109.
15. Resulović, H., Čustović H., Čengić I. (2008): Sistematika tla/zemljišta
(nastanak, svojstva i plodnost.Univerzitet u Sarajevu:Poljoprivredno-
prehrambeni fakultet Sarajevo,149-162.
16. Vukeljić-Popović, Vera (2001): Određivanje rezidualnih količina teških metala
odabranog lokaliteta u cilju zaštite životne sredine. Magistarski rad,
Univerzitet u Novom Sadu, Inženjerstvo za zaštitu životne sredine, 1-88; 67-
72.
17. Živanović, Lj, Ikanović, J., Popović, V., Simić, D., Kolarić, Lj., Maklenović, V.,
Bojović, R., Stevanović, P. (2014): Effect of planting density and supplemental
nitrogen nutrition on the productivity of miscanthus, Romanian Agricultural
Research, www.incda-fundulea.ro, DII 2067-5720 RAR 428, No. 31, 291-298.
Radovi sa XXIX savetovanja agronoma, veterinara, tehnologa i agroekonomista. 2015. Vol. 21. br. 1-2, 115-124.
123
UDK: 633.631.4:64.012.5
Original Scientific paper
MISCANTHUS BIOMASS PRODUCTION GROWTH ON
DEGRADED LAND
Jela Ikanović, Vera Popović, Snežana Janković , S.Rakić, Gordana Dražić,
Lj. Živanović, Lј. Kolarić, Ž. Lakić
Summary
Miscantus giganteus is a perennial highly productive grass that is grown as a
agro-energetic crop because it has a large annual biomass production. In recent decades
due to the increase in demand for renewable energy and rehabilitation of degraded
lands, there is great interest in plant species that have large annual biomass production,
which are tolerant to biotic and abiotic stress and requires minimal investment in
agricultural technology.
The paper presents the results of the productivity parameter miscanthus in the two
study years, 2012 and 2013, from early spring harvest. The average yield of miscanthus
in the studied period amounted to 5.78 t / ha. Data analysis evidenced a statistically
significant difference in the yield of biomass between these years. Miscanthus biomass
yield was statistically significantly higher in 2013 than in 2012 for 5.90 t / ha,
respectively 209.54%.
Keywords: Miscanthus, agro-energetic crop, degraded land, biomass yield
_________________
*Jela Ikanović, Ph.D., Research Associate, Sveto Rakić, Ph.D., Research Associate, Ljubiša
Živanović, Ph.D., assistant professor, Lјubiša Kolarić, M.Sc., assistant, University of Belgrade,
Faculty of Agriculture, Zemun-Belgrade, Vera Popović, Ph.D., Research Associate, Institute of
Field and Vegetable Cops, Novi Sad, Snežana Janković, Ph.D., Senior Research Associate,
Institute of Science Application in Agriculture, Belgrade, Serbia, Prof. dr Gordana Dražić,
professor, University of Singidunum Faculty of ecology, Futura, Belgrade, Željko Lakić, Ph.D,
Research Associate, Institute of Agriculture Republic Srpska, Banja Luka.
Acknowledgement
E-mai of corresponding author: jela@agrif.bg.ac.rs;
The research is part of the Projects 31078 and 31022 financed by the Ministry of Education,
Science and Technological Development of the Republic of Serbia and Electric Power Industry of
Serbia.
ResearchGate has not been able to resolve any citations for this publication.
Article
Full-text available
Variability of Miscanthus morphological traits were the subject of two-year study (2010 and 2011). Plant height, stem number and number of developed leaves per plant was studied in dependence of the applied rhizomes planting density (2 and 3 per m2), as well as of applied nitrogen amount used for supplemental plant nutrition. The results showed that planting density had an impact on the investigated morphological characteristics of Miscanthus, while the affect of nitrogen was dependent on the weather conditions and distribution of rainfall, and was stronger during the first year at a maximum rate of this nutrient. In the second year, rhizomes planting density showed a stronger effect on the number of developed leaves per plant. Variation in number of stems per rhizome was evident in the planting year or in the second year, as well as among treatments. The number of leaves was increased by increasing nitrogen amounts, so in both years it was the largest at the maximum applied nitrogen amount of 100 kg ha-1. Usage of 100 kg ha-1 of nitrogen in the first year, produced plants with significantlly higher outgrowths number per rhizome compared to other applied variants. In the second year rhizomes planting density had a strong affect on the outgrowths number.
Article
Full-text available
Ikanovic J., D. Glamoclija, R. Maletic, S. Jankovic, M. Tabakovic and Lj. Zivanovic (2010): The genotype traits of forage sorghum, sudan grass and their interspecies hybrid in the conditions of intensive nitrogen nutrition.- Genetika, Vol 42, No. 2, 349 -358. The subject of this study is a three-year study (carried out during 2007, 2008 and 2009) of the morphological characteristics variability in three genotypes NS-Dzin (Forage Sorghum), Zora (Sudan grass) and Siloking (interspecies hybrid) depending on the amount of nitrogen used for plant nutrition. For the height and mass analysis of fresh stems and leaves as well as leaf mass and leaf portion in the total biomass, samples were taken from the first swath when the effect of the used nitrogen amounts was the greatest. The results have shown that there are significant variations in the tested properties between the genotypes. The Siloking genotype had the highest total biomass during all three years. The largest leaf mass was found in the NS-Dzin genotype, while the Zora genotype had the highest leaf portion in the three-year average. The effect of nitrogen use depended on the weather conditions, as well as the layout of the rainfall, so that the optimal quantity was 105 kg ha(-1) during the first and the second year, and 150 kg ha(-1) during the third year.
  • Z Dželetović
  • N Mihailovic
  • Đ Glamoclija
  • G Drazić
Dželetović, Z., Mihailovic, N., Glamoclija, Đ. and Drazić, G. (2009): Postponed harvest of Miscanthus × Giganteus -influence on the quality and quantity of accumulated biomass, 170 PTEP -Journal of Process Engineering and Energy in Agriculture, 13, 2, pp. 170-173.
Miskantus kao energetski usev. Poljoprivredni forum -Poljoinfo
  • Ž Dželetović
  • Đ Glamočlija
Dželetović, Ž., Glamočlija, Đ. (2012): Miskantus kao energetski usev. Poljoprivredni forum -Poljoinfo, 2012.
Using the new bioenergy crops for energy production, I Agrosym, Istočno Sarajevo, Books of abstracts
  • Đ Glamočlija
  • Ž Dželetović
  • S Oljača
Glamočlija, Đ., Dželetović, Ž., Oljača, S. (2007) Using the new bioenergy crops for energy production, I Agrosym, Istočno Sarajevo, Books of abstracts. 2007.
Mogućnost rekultivacije degradiranog zemljišta unošenjem zelene biomase siderata, Savetovanje održivi razvoj grada Požarevca i energetskog kompleksa Kostolac
  • J Ikanović
  • Č Lačnjevac
  • Z Rajić
  • Ž Lakić
  • Živanović Lj
  • S Pavlović
  • T Veljović
Ikanović J., Lačnjevac Č., Rajić Z., Lakić Ž., Živanović Lj., Pavlović S., Veljović T. (2013): Mogućnost rekultivacije degradiranog zemljišta unošenjem zelene biomase siderata, Savetovanje održivi razvoj grada Požarevca i energetskog kompleksa Kostolac, Zbornik naučnih radova, Kostolac, 43-50.
Moguća kontaminacija deposola površinskog kopa Raškovac toksičnim elementima, Zbornik radova II Međunarodnog simpozijuma Stanje i perspektive u rudarstvu i održivi razvoj – Rudarstvo
  • N Malić
  • U Matko-Stamenković
  • M Trbić
Malić, N., Matko-Stamenković, U., Trbić, M. (2011): Moguća kontaminacija deposola površinskog kopa Raškovac toksičnim elementima, Zbornik radova II Međunarodnog simpozijuma Stanje i perspektive u rudarstvu i održivi razvoj – Rudarstvo 2011 Srbija, Vrnjačka Banja, str. 534-539.
Agrotehnički i agroekološki uticaji na proizvodnju semena pšenice, kukuruza i soje. Doktorska disertacija
  • Vera Popović
Popović, Vera (2010): Agrotehnički i agroekološki uticaji na proizvodnju semena pšenice, kukuruza i soje. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet Zemun, 1-145; 50-60.
Production of buckwheat in the Institute of field and vegetable crops aimed at improving the quality of agricultural land. Conference ECOIDS 2014. Identification of ecological status of devastated sites of industrial heritage
  • Popović
  • Vera
  • Đ Glamočlija
  • L Maksimović
  • J Ikanović
  • Lj Živanović
  • V Đekić
  • V Ugrenović
  • V Filipović
  • D Simić
  • V Sikora
Popović, Vera, Glamočlija, Đ., Maksimović, L., Ikanović, J., Živanović, Lj., Đekić, V., Ugrenović, V., Filipović, V., Simić, D., Sikora, V. (2014). Production of buckwheat in the Institute of field and vegetable crops aimed at improving the quality of agricultural land. Conference ECOIDS 2014. Identification of ecological status of devastated sites of industrial heritage. 104-109.
Sistematika tla/zemljišta (nastanak, svojstva i plodnost
  • H Resulović
  • H Čustović
  • I Čengić
Resulović, H., Čustović H., Čengić I. (2008): Sistematika tla/zemljišta (nastanak, svojstva i plodnost.Univerzitet u Sarajevu:Poljoprivrednoprehrambeni fakultet Sarajevo,149-162.