Available via license: CC BY 4.0
Content may be subject to copyright.
UDK 638.157:595.42
STRATEGIJA EKOLO[KE KONTROLE U BORBI PROTIV
Varroa destructor
*
STRATEGY FOR ECOLOGIC CONTROL IN FIGHTING
Varroa destructor
Z. Stanimirovi}, D. ]irkovi}, Ivana I. Pejin, D. Pejovi}
**
Ektoparazit Varroa destructor je jedan od najrasprostranjenijih pa
-
razita medonosne p~ele, koji iz godine u godinu pove}ava rezistent
-
nost na tradicionalne sinteti~ke akaricide. Novi propisi EU o kvalitetu
zabranjuju prisustvo rezidua u p~elinjim proizvodima {to isklju~uje
upotrebu hemijskih sredstava u toku medobranja. Koncept ekolo{ke
kontrole varoa krpelja u p~elinjim zajednicama podrazumeva komple-
mentarnu upotrebu adekvatnih biotehni~kih i biofizi~kih mera i tret-
mana preparatima na bazi eteri~nih ulja i organskih kiselina. Kombinaci-
ja ovih tretmana prema prilo`enoj strategiji omogu}ava da se varooza
dr`i pod kontrolom
Klju~ne re~i: Varroa destructor, koncept ekolo{ke kontrole varoa
krpelja
Parazit Varroa destructor je jedan od najrasprostranjenijih parazita me
-
donosne p~ele, za ~ije se suzbijanje u najve}oj meri koriste sinteti~ki akaricidi.
Me|utim, ovaj krpelj iz godine u godinu pove}ava rezistentnost na tradicionalne
varoacide. Tako|e, njihova upotreba nosi i veliki rizik pojavljivanja rezidua u
medu, vosku i propolisu Š1, 2¹. Zato je razvijen druga~iji pristup u suzbijanju
krpelja, kao {to je primena organskih kiselina i eteri~nih ulja, koji daje nadu u da
-
ljoj borbi protiv varoe Š3¹. Pored ovih, predvi|aju se i biotehni~ke mere radi sma
-
njivanja broja jedinki varoe po p~elinjem dru{tvu, kako bi se naknadnom prime
-
nom organskih kiselina postigao ve}i efekat.
11
ORIGINALAN NAU^NI RAD – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER
Uvod / Introduction
*
Rad primljen za {tampu 3. 4. 2007. godine
** Dr Zoran Stanimirovi}, vanredni profesor, Katedra za biologiju, Fakultet veterinarske medi
-
cine, Beograd; mr Dragan ]irkovi}, Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede Republike
Srbije, Ra{ki okrug, Novi Pazar; Ivana I. Pejin, saradnik, mr Dejan Pejovi}, saradnik, Katedra
za biologiju, Fakultet veterinarske medicine, Beograd
U parametre koji mogu da uti~u na primenjenu strategiju borbe protiv
varoe ubrajaju se klimatski uslovi, du`ina trajanja pa{nog perioda, kao i razvoj
varoe u p~elinjem dru{tvu Š4¹. S obzirom na nove standarde Evropske unije o
kvalitetu, striktno se zabranjuje prisustvo rezidua u p~elinjim proizvodima, {to
isklju~uje primenu hemijskih preparata u toku medobranja Š5¹. Period pa{e u
na{im uslovima podrazumeva dug vremenski period i traje od po~etka cvetanja
vo}ne pa{e, a zavr{ava se cvetanjem livade i lu~enjem medljike. Populacija varoe
u ovom osetljivom periodu raste, ali se primenom biotehni~kih mera njihov broj
mo`e da smanji na razumnu meru (grafikon 1).
Koncept ekolo{ke kontrole varoa krpelja u p~elinjim zajednicama po
-
drazumeva komplementarnu upotrebu adekvatnih biotehni~kih mera (isecanje
trutovskog legla, upotreba rama-gra|evnjaka, upotreba „mamac” sa}a i formi
-
ranje nukleusa) i tretmana preparatima na bazi eteri~nih ulja (timol, eukaliptol,
kamfor i mentol) i organskih kiselina (mravlje, mle~ne i oksalne). Ovi tretmani po
-
jedina~no nisu dovoljni, ali primenjeni prema prilo`enoj strategiji nadopunjuju se
me|usobno i tako svode infestiranost na minimum, odnosno, varoza se dr`i pod
kontrolom Š6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15¹.
Dijagnostika i detekcija varooze
/ Diagnostics and detection of varroosis
Za uspe{no suzbijanje i preventivu bolesti najzna~ajnije je rano
utvr|ivanje prisustva varoe. Najsigurniji i najbr`i na~in je kontrola trutovskog legla,
12
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Grafikon 1. Plan borbe protiv varoe Š4¹
Graph 1. Plan for control of varroa Š4¹
Trajanje pa{e /
Pasture duration
Biotehni~ke mere /
Biotechnical measures
Period tretmana /
Treatment period
P~ele / bees
Leglo / brood
Varoa /
Varroa
Broj }elija legla, p~ela i varoe /
No. of brood cells, bees and varooa
Detekcija i suzbijanje varooze / Detection and control of varroosis
Populacija varoe / Varroa population
ali je isto tako efikasna metoda kontrole pomo}u `i~ane podnja~e Š16, 17¹. Za di
-
jagnostikovanje varooze jako je bitna vizuelna opservacija podnih ulo`aka. U tom
smislu najbolje je da se obavi pregled ulo`aka sa `i~anom re{etkom, jer ona is
-
tovremeno p~ele {titi od otpalih varoa na podnja~i. Otpale varoe se skupljaju
nakon sedam dana, broje i procenjuje se brojnost varoa koje otpadnu u toku jed
-
nog dana. Procena infestiranosti se obavlja zavisno od godi{njeg doba i stanja za
-
jednice. Ako ve} u julu otpadne od 5 do 10 varoa na dan zajednica odmah treba
da se tretira kako bi se obezbedio uzgoj zdravih zimskih p~ela. U oktobru ili no
-
vembru, ako je prose~no na dan otpala jedna varoa, u dru{tvu se nalazi popula
-
cija od 500 varoa, pa se obavezno pristupa zimskom tretmanu Š18¹. Svaka sumnja
na varoozu treba da se otkloni laboratorijskim pregledom legla i odraslih p~ela.
Suzbijanje varooze / Control of varroosis
U borbi protiv varoe danas se pored hemijskih, preduzima niz bio
-
tehni~kih i geneti~ko-selekcijskih mera. Od tehni~kih mera koristi se: ram gra|ev
-
njak, isecanje poklopljenog trutovskog legla, uklanjanje prvog i zadnjeg legla, uk
-
lanjanje celog poklopljenog legla, formiranje novih rojeva bez legla, blokiranje
matice za 20 do 30 dana i sli~no Š19¹. U geneti~ko-selekcijskom pogledu pristupa
se pra}enju higijenskog i negovateljskog pona{anja p~elinjih zajednica sa me-
rama selekcije radi dobijanja novih linija p~ela otpornijih na bolesti (matice otpor-
nije na ameri~ku kugu, askosferozu i varoozu, odnosno SMR matice sa spo-
sobno{}u blokiranja reprodukcije krpelja) Š17¹.
Biotehni~ke mere suzbijanja varooze / Biotechnical measures in control of varroosis
Ograni~avanje legla se sastoji u smanjivanju legla u infestiranom
dru{tvu kako bi se spre~ila migracija `enki Varroa destructor u poklopljene }elije.
Na ovaj na~in matica se ograni~ava na jedan ili dva prazna rama, koja su
okru`ena sa}em sa poklopljenim }elijama.
Isecanje trutovskog legla je metoda koja mo`e da se koristi tokom
cele sezone uzgoja trutovskog legla, od aprila do jula, s obzirom na to da je Varroa
destructor 5 do 10 puta zastupljenija u trutovskom leglu u odnosu na radili~ko.
Samo jedna varoa koja nije uklonjena sa trutovskog legla do kasnog leta mo`e da
dâ vi{e od 70 potomaka. Isecanje delova sa}a sa trutovskim leglom nije se poka
-
zalo mnogo uspe{no zbog velikog truda i o{te}enja sa}a. Bolji rezultati se posti`u
kada se iseku samo poklop~i}i na }elijama s trutovskim larvama i to prvih dana
posle poklapanja larvi.
Ram gra|evnjak mo`e da se pripremi i primeni u raznim varijantama,
a prema `elji p~elara. Kod njegove primene va`no je da se pridr`ava nekoliko pre
-
poruka:
• koristiti ram gra|evnjak stalno u toku ~itave aktivne sezone od aprila
do jula, sve dok u ko{nici postoji trutovsko leglo. Kori{}enje rama gra|evnjaka
samo u prole}e nije dovoljno, jer krpelji koji su ostali u gnezdu ubrzavaju proces
13
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
umno`avanja i u jesen dru{tva imaju podjednaku infestiranost, kao i dru{tva kod
kojih se uop{te nije primenjivala ova biotehni~ka metoda borbe protiv Varroa de
-
structor. Me|utim, kori{}enje izgra|enog trutovskog sa}a vi{e puta mo`e da
prouzrokuje pojavu kre~nog legla Š6¹,
• potrebno je da se ram gra|evnjak postavi u sredinu legla, a ne na
periferiju. Nakon dve do tri nedelje oni se vade i pretapaju ili se samo stave u
zamrziva~. Bolji rezultati se posti`u primenom dva gra|evnjaka po zajednici koji
se isecaju naizmeni~no svakih 7 do 10 dana. Uklanjanjem trutovskog legla iz tri
gra|evnjaka po sezoni (godi{nje) mogu}e je da se broj varoa u zajednici smanji
do avgusta za vi{e od 50 posto, tako da se dobija vi{e vremena pre prvih
hemijskih tretmana (nakon kasne {umske pa{e). Primenom gra|evnjaka u borbi
protiv varooze posti`e se i smanjenje rojidbenog nagona p~elinje zajednice,
• p~elinjim zajednicama obezbediti dovoljno praznih ramova sa tru
-
tovskim }elijama koje }e matica zale}i neoplo|enim jajima. Najefikasnije se poka
-
zala metoda rada sa jednim ili dva rama gra|evnjaka po matici.
Upotrebom gra|evnjaka posti`u se dobri rezultati samo u godinama
sa vrlo povoljnom pa{om i klimatskim prilikama, tj. u vreme povoljnih uslova za
izgradnju sa}a. Najbolje da se upotrebe tri puta i to sa napomenom da je efekat
mnogo bolji pri srednje jakoj pa{i, jer tokom jake pa{e, trutovsko sa}e se isko-
ri{}ava za sme{taj nektara i matica u njega ne stigne da polo`i neoplo|ena jaja.
Zato je opravdano da se ram gra|evnjak koristi od samog prole}a, a pri slabijim
klimatskim uslovima i pri slaboj pa{i njegova upotreba treba da se izostavi. Pri
uslovima slabe pa{e preporu~uje se isecanje poklop~i}a na zatvorenom trutov-
skom leglu, istresanje trutovskih lutki, ispiranje sa}a vodom i ponovno vra}anje
sa}a u ko{nicu. Ovakvi okviri mogu da poslu`e za izvo|enje vi{e generacija
trutova, ~ak i u vreme kada p~ele rado ne grade sa}e. Osim toga, ovakvi ramovi
mogu da se koriste i kao rezervni ramovi sa trutovskim sa}em koji mogu da se
upotrebe i slede}e godine.
Jedna od biotehni~kih metoda u borbi protiv varooze jeste i upotreba
trutovskog „mamac” sa}a za hvatanje varrooe (slika 1) Š20¹, koja visoku efikas
-
nost posti`e u zajednicama bez legla i to
-
kom pa{ne sezone mo`e da bude dobra
metoda za spre~avanje rojenja. U ovu svr
-
hu se koriste TIT-3 ramovi koji predstav
-
ljaju ram-zamku, a stavljaju se u jaka
dru{tva ~etiri nedelje pre po~etka rojenja.
Ovi ramovi se ume}u izme|u okvira sa le
-
glom u slaboj pa{i ili kod slabijih dru{tava
napadnutih varoom. Iseca se trutovsko
sa}e iz jednog polja, nakon sedam dana iz
drugog, a posle sedam dana iz tre}eg ili se
osam dana od dana umetanja TIT-3 rama u
ko{nicu osloba|a jedno od tri polja, tj. u
14
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Slika 1. [ema rama TIT-3 Š21¹
Figure 1. TIT-3 frame scheme Š21¹
njemu se izre`e celo sa}e nakon ~ega se TIT-3 ram rotira za 180
o
i stavlja na isto
mesto.
Ciklus se ponavlja dok postoji trutovsko leglo. Naime, ram-lovac
(zamka, mamac) je okvir sa zale`enim, mladim, nepoklopljenim leglom na sredini
sa}a koji se dodaje p~elinjoj zajednici sa prethodno oduzetim celokupnim leglom.
@enke krpelja sa svih p~ela u ko{nici se usmeravaju u }elije otvorenog legla i tako
su poklopljene. Posle poklapanja legla, ram-lovac se odstranjuje iz ko{nice. Jed
-
nokratnom upotrebom ove metode mo`e da se elimini{e do 80 posto varoa iz
p~elinje zajednice.
Biotehni~ke mere suzbijanja varoe su jo{ i formiranje mladih zajed
-
nica ili ve{ta~kih rojeva, {to doprinosi spre~avanju rojidbenog nagona. U jesen i
u leto mo`e da se pristupi izrojavanju proizvodnih zajednica, {to je jedna od
neophodnih mera za saniranje jako napadnutih i oslabljenih zajednica.
Metoda klopka je najefikasnija biotehni~ka metoda, jer se njim elimi
-
ni{e vi{e od 80 posto varoe. Osnovno je da se stvara p~elinje dru{tvo bez legla, tj
da se napravi roj od starih p~ela u koji se postavlja okvir sa trutovskim praznim
sa}em da pokupi varou, a najve}i broj varoe ostaje u starku ili obrnuto, tj. tamo
gde je ostalo leglo. Posle izleganja p~ela iz zatvorenog legla izlazi i varoa koja se
tako|e sa ramom praznog trutovskog sa}a, kao mamcem, mo`e da pokupi.
Ovakvim izrojavanjem spre~ava se ne`eljeno prirodno rojenje, prekida se leglo
kod p~ela, ali i leglo kod varoe i njena dalja reprodukcija. Ako se ova metoda
koristi p~elinja dru{tva mogu da se sa~uvaju i do tri godine bez ikakvog tretmana,
nakon ~ega mora da se primeni drugi na~in borbe protiv varoe (termi~ki ili hemij-
ski).
Biofizi~ke mere borbe / Biophysical measures in control of varroosis
Seoba p~elinjih zajednica je zna~ajna fizi~ka metoda u borbi protiv
varoe, jer pri seljenju uznemirene p~ele podi`u temperaturu u ko{nici i do 41
o
C,
{to uslovljava obaranje parazita sa p~ela na podnja~u, ali i uginu}e varoozom i
akarozom o{te}enih p~ela, {to povoljno uti~e na zdravstveno stanje p~elinjih za
-
jednica.
Osun~avanje ko{nica doprinosi povi{enju temperature i do 37
o
Cu
leglu, {to nepovoljno deluje na `ivotni ciklus `enki varoe, jer u potpunosti prestaju
sa polaganjem jaja, dok ve} polo`ena jaja varoe uginu.
Podizanje p~ela na platformu povoljno uti~e na razvoj dru{tva, s
jedne strane, kao i na smanjenje broja parazita u leglu, s druge strane. Ko{nice
postavljene na platforme visine od 60 do 70 centimetara imale su manji stepen in
-
festiranosti krpeljima, dok su ko{nice postavljane na platforme od 3 metra od
povr{ine zemlje, postizale vrlo efikasnu biolo{ku ravnote`u, maksimalan razvoj
zajednice (do 6 kg p~ela), eliminaciju rojidbenog nagona i zna~ajno visoke pri
-
nose (ruski eksperimenti – Moravskaja, 1984) Š16¹.
U poslednje vreme se sve ~e{}e, u borbi protiv varooze, primenjuje i
termi~ka metoda. Tabor i Ambrose Š21¹ u svom eksperimentu sme{tali su p~ele u
15
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
dve inkubacione komore sa kontrolisanom temperaturom i relativnom vla`nosti
vazduha. Tretman je, u toku pet dana, izvo|en na temperaturama od 22
o
C, 35
o
Ci
40
o
C. Na maloj udaljenosti od dna test-kutije, koja je sme{tana u inkubacionu ko
-
moru, postavili su metalnu mre`u, kroz ~ija okca su mogli propasti jedino krpelji, a
na samom dnu se nalazila kartonska podloga, prevu~ena gelom, na koju su se oni
lepili. P~ele infestirane varoom su iz svojih dru{tava preno{ene u transportne ku
-
tije, koje su preko vinilnih cevi bile povezane sa test-kutijom. Prelazak p~ela iz
transportne u test-kutiju je podstican svetlo{}u. Prelaz iz jedne u drugu kutiju je
prekidan kada bi u test-kutiju pre{lo 50 p~ela. Ukupan broj krpelja je odre|en cen
-
trifugovanjem p~ela u 95% alkoholu, kome se dodao broj krpelja otpalih u ek
-
sperimentu i broj krpelja koji je, eventualno, zaostao na p~elama. Najvi{i stepen
otpadanja krpelja je prime}en u toku prva dva dana zagrevanja do temperatura od
35
o
Ci40
o
C, pri ~emu je zagrevanje od 40
o
C izazvalo najintenzivnije otpadanje
krpelja.
Huang Š22¹ u svojim eksperimentima je tako|e koristio temperaturni
tretman protiv varoe i to u samim ko{nicama. U osnove sa}a postavljao je greja~e
(~eli~nu `icu), koji su uz pomo} baterije (12 V, 6 A) uronjeni u osnovu voska (slike
2 i 3). Kroz svaki ram `ica je prolazila dvanaest puta. Na ovaj na~in pripremljena
dva rama, autor je stavljao u ko{nicu sa p~elinjim dru{tvom koje ranije nije bilo tre-
tirano hemijskim sredstvima protiv krpelja. Radilice su na ovim osnovama
izgradile trutovske }elije, koje su normalno poklopljene i u kojima su se na{li
krpelji. Pu{tanjem struje kroz `ice (greja~), pri sredinskoj temperaturi od 27
o
Ci
prose~nom otporu od 1,8 W, za pet minuta dostignuta je temperatura od 45
o
Cna
kojoj je smrtnost krpelja bila 59 posto. U drugom testu, pri sredinskoj temperaturi
od 32
o
C i prose~nom otporu od 2 W, bilo je potrebno 7,5 minuta da se dostigne
temperatura od 43
o
C, koja je odr`avana tri minuta, nakon ~ega je smrtnost krpelja
bila sto posto. Krpelji neizlo`eni povi{enoj temperaturi, pokazali su prirodni ste-
pen mortaliteta (9,5%). Problem u ovom eksperimentu predstavlja topljenje voska
u blizini greja~a, {to se mo`e prevazi}i kori{}enjem `ice uronjene u termootpornu
plastiku. Ova metoda koja je u laboratorijskim uslovima pokazala visoku efikas
-
nost, trenutno se ispituje na terenu, kako bi se odredilo da li je dovoljna za suzbi
-
janje varoe i pre`ivljavanje p~elinjih dru{tava tokom zime.
U na{oj zemlji se izvode sli~ni postupci saniranja varoe na sele}im
p~elinjacima u ko{nicama u kojima je instalirano grejanje ko{nica na po~etku
prole}a. I ovde se name}e veliki problem topljenja sa}a, ali ima nagove{taja da se
sa kratkotrajnim termi~kim tretmanima sa}e sa~uva, a varoa obori. Porodica
Plu`nikov iz Stala}a je vi{e godina za suzbijanje varoe u zimskom periodu
primenjivala metodu istresanja p~ela u re{etkasti bubanj, a zatim izlaganje p~ela
temperaturnom tretmanu u trajanju od 10 minuta na temperaturi od 46 do 48
o
C.
Ova metoda zahteva veliku aktivnost, rad i vreme, ali se p~ele, sa}e i ko{nica
~uvaju od kontaminacije, a p~elinja dru{tva do slede}e zime ne moraju dodatno
da se tretiraju.
16
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Tretman organskim kiselinama / Treatment with organic acids
Primena mravlje kiseline (FA) u kontroli varooze /
Use of formic acid (FA) in control of varroosis
Predostro`nosti. Pro~itati etiketu na pakovanju mravlje kiseline pre
kori{}enja i preduzeti sve preporu~ene predostro`nosti. Mravlja kiselina je veoma
korozivna.
Izbegavati:
– Kontakt sa ko`om – mravlja kiselina mo`e da izazove opekotine na
ko`i.
– Kontakt sa o~ima – mravlja kiselina mo`e da izazove slepilo.
– Ingestiju – mravlja kiselina mo`e da izazove o{te}enja gastrointes
-
tinalnog trakta i bubrega.
– Udisanje – mravlja kiselina mo`e da izazove {tetne posledice (op
-
struktivni bronhitis).
Za{tita p~elara / Beekeeper protection
– Moraju da se nose nao~are i rukavice otporne na dejstvo kiseline.
– Treba da se koristi kecelja otporna na dejstvo kiseline, dugi rukavi i
~izme.
– Pri radu sa mravljom kiselinom u zatvorenim prostorijama prepo-
ru~uje se respirator za pre~i{}avanje vazduha, odnosno dobro pro-
vetravanje prostorija.
– Obezbediti dovoljnu koli~inu vode i krpa za slu~aj da do|e do akci-
denta ili prosipanja kiseline.
– Izbegavati kori{}enje tople mravlje kiseline po toplom vremenu.
Manje {tetne pare }e se osloboditi kada je kiselina hladna. Pre-
poru~uje se rashla|ivanje mravlje kiseline do temperature od
+4
o
C.
– Napraviti plan za raspore|ivanje (postavljanje) posuda u ko{nici.
– Sve posude treba obele`iti i posle upotrebe oprati.
Izbegavanje rezidua – tokom p~elinje pa{e i medobranja ne treba pri
-
menjivati mravlju kiselinu.
Metode primene. Mravlja kiselina mo`e da se primenjuje u kontroli
varoe u prisustvu p~elinjeg legla. Prirodni je sastojak meda i vrlo efikasno mo`e
da se upotrebljava u borbi protiv varoe, jer efekat ostvaruje kako u otvorenom,
tako i u poklopljenom leglu. Rezistentnost varoe na mravlju kiselinu za sada nije
registrovana i u Evropskoj uniji je jedino hemijsko sredstvo ~ija je primena, uz ti
-
mol, dozvoljena u ekolo{kom p~elarenju. Mravlja kiselina deluje stvaranjem pare
koja prodire u ko{nicu. Para mravlje kiseline je te`a od vazduha i zato aplikaciju
kiseline treba obaviti sa satono{e plodi{nih nastavaka LR ko{nice. Para mravlje
17
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
kiseline se ravnomerno raspore|uje po celoj ko{nici prodiru}i i u zatvorene }elije
sa}a. Efikasnost u primeni mravlje kiseline, kao i ostalih organskih kiselina, mo`e
da se postigne samo u kombinaciji sa biotehni~kim merama borbe Š23, 24, 19, 12,
13¹. Mravlja kiselina treba da se primenjuje izvan perioda p~elinje pa{e i medo
-
branja u vidu kratkoro~nih i dugoro~nih tretmana. Kratkoro~ni tretman podrazu
-
meva zadr`avanje mravlje kiseline u ko{nici najdu`e do 4,5 dana, dok dugoro~ni
tretman podrazumeva prisustvo mravlje kiseline u ko{nici u du`em vremenskom
periodu (vi{e od 21 dana). Analize efekata dugoro~nih i kratkoro~nih tretmana
mravljom kiselinom Š3, 4¹ ukazuju na ~injenicu da mravlja kiselina svoj efekat
posti`e za 24 ~asa, {to primenu dugoro~nog tretmana u ovom kontekstu ~ini
izli{nim (grafikon 2).
Postoji vi{e na~ina kratkoro~ne aplikacije mravlje kiseline u ko{nici, a
ovde }e biti opisana dva na~ina: kratkoro~ni tretman 60% i 65% mravljom kiseli
-
nom.
Kratkoro~ni tretman 60% mravljom kiselinom /
Short-term treatment with 60% formic acid
Mravlja kiselina u prodaji mo`e da se na|e u razli~itim koncentaci
-
jama, ali ~esto u mnogo ve}im koncentracijama nego {to je potrebno u kontroli
varooze. Tabela 1 prikazuje shemu dobijanja `eljenih koncentracija mravlje
18
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Grafikon 2. Zasi}enje pare mravlje kiseline u ko{nici tokom kratkoro~nog i dugoro~nog
tretmana Š3¹ /
Graph 2. Saturation with FA vapor in the hive during short-term and long-term treatment Š3¹
Mravlja kiselina (ppm) / Formic acid (ppm)
Vreme tretmana u ~asovima / Time of treatment in hours
kratkoro~ni tretman /
short-term treatment
dugoro~ni tretman /
long-term treatment
h
kiseline od komercijalnih pakovanja. Me|utim, `eljena koncentacija mo`e da se
dobije i primenom formule:
85 g FA : 100 g rastvora = 60g:X
100x60
X =------------- = 70.59
85
Naime, ako raspola`emo komercijalnim pakovanjem 85% mravlje
kiseline, to zna~i da se u 100 grama 85% rastvora nalazi 85 grama ~iste mravlje
kiseline. 60% mravlju kiselinu }emo dobiti po ve} navedenoj proporciji iz koje
izlazi da za dobijanje 100 ml 60% mravlje kiseline, po formuli treba uzeti 70.59 ml
85% kiseline, me|utim, kiselina ima ne{to ve}u gustinu od jedan, pa je neo
-
phodno da se dobijena vrednost (70.59) podeli sa 1.198 {to predstavlja specifi~nu
gustinu mravlje kiseline. Kona~na vrednost je 58.92. Zna~i, za dobijanje 1000 ml
(1l) 60% rastvora mravlje kiseline, u posudu od 1 litre najpre treba uliti 100 ml des
-
tilovane vode, a zatim u vodu dodati 589,20 ml 85% mravlje kiseline i ostatak do
1000 ml dopuniti destilovanom vodom. Tako smo dobili 1 litar 60% mravlje
kiseline. Pri pravljenju rastvora neophodno je da se uvek doda kiselina u vodu, ni-
kako obrnuto (nikada VUK – voda u kiselinu), jer to mo`e da uzrokuje osloba|anje
zna~ajne koli~ine toplote, pucanja staklene posude sa kiselinom i povre|ivanja.
Tabela 1. Shema dobijanja `eljenih koncentracija mravlje kiseline od komercijalnih
pakovanja /
Table 1. Scheme for obtaining desired concentration of FA from commercial use package
Potrebna zapremina (ml) mravlje kiseline poznate koncentracije, koju treba dopuniti
do 1000 ml vodom da bi se dobio rastvor `eljene koncentacije /
A needed volume (ml)
of formic acid of known concentration which should be filled up at 1000 ml with water to
reach desired concentration
98% 86% 80% 72%
65% 543.66 630.90 685.80 777.60
60% 501.84 582.36 633.38 712.25
55% 406.02 533.86 579.68 652.90
50% 418.20 485.30 526.98 593.54
45% 376.30 436.77 474.28 534.19
40% 334.56 388.24 421.58 474.93
35% 292.74 339.71 368.98 415.48
30% 250.92 291.18 316.19 356.12
25% 209.10 242.65 263.49 296.77
20% 176.28 194.12 210.79 237.42
15% 125.46 145.59 158.09 178.06
19
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Aplikacija 60% mravljom kiselinom mo`e da se obavi tako {to se
sun|erasta krpa dimenzija 20 x 20 x 0,5 cm natopi kiselinom i stavi u ko{nicu, {to
bli`e p~elama odozgo ili odozdo (slika 2). Tretman se obavlja od tri do ~etiri puta u
razmaku ~etiri do sedam dana. Ako se krpa stavlja odozgo, onda se ravno postav
-
lja na satono{i. Ako se krpa postavlja od dole, treba da se stavi ispod mre`aste
podnja~e. Aplikacija mo`e da se obavi i tako {to se u odre|enu posudu postavi
kartonski umetak ili sun|erasta krpa koja se natopi otprilike sa 25 ml 60% mravlje
kiseline. Po pravilu koristi se 2 ml mravlje kiseline na jednu ulicu p~ela. Tretman
mo`e da se ponovi i tri do ~etiri puta u razmaku pet do {est dana. Postoji
mogu}nost aplikacije i pomo}u specijalnih da{~ica natopljenih mravljom kiseli
-
nom, ali se u poslednje vreme koriste i smolasti granulati kao nosioci mravlje
kiseline. Efikasnost mravlje kiseline primenjene na opisane na~ine je od 61% do
98% na temperaturama od 12
o
C (14 ili 16
o
C) do 25
o
C. Ako je dnevna temperatura
vi{a od 25
o
C, tretman se obavlja uve~e. Mravlja kiselina pre upotrebe treba da se
rashladi na temperaturi od +4
o
C. Tokom tretmana neophodno je da se obavlja
prihranjivanje p~ela {e}ernim sirupom u odnosu 1:1ili2:1({e}er : voda).
Prihranjivanje je neophodno da bi se obezbedila dovoljna koli~ina energetske
hrane potrebne za eliminaciju {tetnih efekata mravlje kiseline. Naime, mravlja
kiselina tokom primene omek{ava hitin kod p~ela, uti~e na smanjenje zaleganja
jaja matice i usporava rast legla.
20
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Slika 2. Aplikacija 60% mravlje kiseline /
Figure 2. Apllication of 60% formic acid
Tabela 2. Uputstvo za kratkoro~ni tretman mravljom kiselinom (FA) /
Table 2. Instruction for a short-term treatment with formic acid (FA)
Aktivna supstancija /
Active substance
Mravlja kiselina – kratkoro~ni tretman /
Formic acid-short-term treatmen
Aplikacija /
Application
Pasivna evaporacija sa absorbentnog materijala /
The pasive evaporation from the absorbing material
Vreme tretmana /
Time of treatment
Po~etak: posle medobranja / Start: after honey harvest
Kraj: Zavisi od okolne temperature / Finish: depends on environ. temp
Preporuka / Recommendation
1. blok tretman / block treatment ® po~etkom avgusta / at the beginning
of August
2. blok tretman / block treatment ® krajem septembra / at the end of
September
Broj tretmana /
Number of treatments
4 x u razmaku od 4 dana / 4x in 4 day intervals
Temperatura tokom dana /
Daily temperature
12-20
o
C ® tretman tokom dana / treatment during the day
20-25
o
C ® tretman uve~e ili ujutro / treatment in the evening or in the
morning
25
o
C ® tretman rano ujutro / treatment early in the morning
Koncentracija /
Concentration
Tretman odozgo / Treatment from above ® 60% FA
Tretman odozdo /
Treatment from below ® 60% FA
(zavisno od okolne temperature /
depends of environmental temperature)
Doze (zavisno od veli~ine
ko{nice) /
Doses (depending
on hive size)
1 sprat (ml) / 1. floor (ml) 2 sprat (ml) / 2. floor (ml)
Odozgo /
from above 20-30 (25) 40-50 (50)
Odozdo /
from below 20-30 (30) 40-60 (60)
Absorbentni materijal /
Absorbing material
– Viskozni sun|er (sporija evaporacija) /
Ropy sponge (slow evaporation),
– Meki vlaknasti pamu~ni karton (brza evaporacija) /
Smooth fibrous cotton card (fast evaporation),
– Meka vlaknasta Pavatex plo~a (drveno vlakno) /
Smooth fibrous Pavatex plate ( woody fiber)
Povr{ina evaporacije /
Evaporation surface
Pribli`no / Approx 15 x 20 x 0.5 cm
Kontrola efikasnosti
tretmana /
Treatment efficacity
contro
l
Merenje prirodnog mortaliteta krpelja /
Measure of natural mortality of mite
Po~etak ® 14 dana nakon poslednjeg tretmana /
Start ® 14 days after the latest treatment,
Trajanje ® 2 nedelje /
Duration ® 2 weeks,
Vi{e od 1 varoe/danu ® preporu~uje se dodatni kratkoro~ni tretman /
More than 2 varroa/day ® recommenaed one more short-term treatment
Sigurnosne mere pri
aplikaciji /
Safety measures
during application
Za{titne nao~ari, gumene rukavice, dostupna voda /
protective glasses, protective gloves, available water
21
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Dugoro~ni tretman mravljom kiselinom / Long-term treatment with formic acid
Dugoro~ni tretman podrazumeva prisustvo mravlje kiseline u ko{nici
du`e od 21 dana. Ovaj tretman, zbog produ`enog zadr`avanja mravlje kiseline
uslovljava promenu ukusa meda. Me|utim, ako se tretmani obave pre medo
-
branja i posle medobranja opasnosti po promenu ukusa meda su minimalne ili ne
postoje. Postoji vi{e na~ina dugoro~nog tretmana mravljom kiselinom, a ovde }e
biti opisan tretman sa 15% mravljom kiselinom u kaseti, 65% kiselinom na letu,
kao i dugoro~ni tretman 65% kiselinom upotrebom celuloznih apsorbuju}ih ma
-
terijala i 60% kiselinom primenom plasti~nih ispariva~a i kompresionog fumiga
-
tore „EKO FOG 2000”.
Aplikacija 15% mravlje kiseline u kaseti /
Application of 15% formic acid in the cassette
Aplikacija 15% mravlje kiseline u kaseti zahteva prisustvo duboke (vi
-
soke) podnja~e, kao i plasti~ne kadice (kasete) zapremine do 3,5 litra.
– U plasti~nu kasetu naliti 3 litra 15% mravlje kiseline,
– Kasetu sa mravljom kiselinom staviti na dno visoke podnja~e i osta
-
viti da stoji 21 do 28 dana.
Aplikacija 65% mravlje kiseline preko leta /
Application of 65% formic acid over the entrance
Mravlja kiselina mo`e da se primeni direktno na podnja~u preko leta:
– Da bi se izbeglo ubijanje p~ela, nadimiti leto;
– Upotrebiti graduisani {pric ili pi{tolj za vodu, {pricati 15 ml 65%
kiseline preko leta po podnja~i;
– Tretman se ponavlja u intervalima od jednog do ~etvrtog dana
(zavisno od brzine isparavanja);
– Neohodno je da se obavi 5 do 6 tretmana.
Aplikacija 60% mravlje kiseline upotrebom plasti~nih ispariva~a /
Application of 60% formic acid by plastic evaporators
Plasti~ni ispariva~i koriste se dva puta godi{nje: posle vrcanja meda i
nakon prihranjivanja p~ela. Efikasnost ove metode se posti`e pri temperaturama
od5do30
o
C.
– Plasti~ni ispariva~ se fiksira za ram.
– Za svaku zajednicu treba da se obezbedi po 30 ml 60% mravlje
kiseline.
– Posle vrcanja meda treba da se obezbedi dnevno isparavanje mrav
-
lje kiseline u koli~ini od 15 do 20 ml tokom pet dana.
– Nakon prihranjivanja treba da se obezbedi dnevno isparavanje
mravlje kiseline u koli~ini od 6 do 10 ml u intervalu od deset dana.
22
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
– Jedan ispariva~ se dodaje po jednom nastavku.
– U zajednicama sa jednim nastavkom ispariva~ se stavlja dalje od
leta, a kod zajednica sa dva nastavka postavljaju se dva ispariva~a dijagonalno i
to po jedan u svakom nastavku.
– Ve}a efikasnost se posti`e u ko{nicama u kojima su ramovi po
-
stavljeni „na toplo”.
Osim navedenih tehnika aplikacije mravlje kiseline, u novije vreme se
primenjuje i metoda aplikacije mravlje kiseline, ali i amitraza, pomo}u kompre
-
sionog fumigatora pod nazivom „EKO FOG 2000” (slika 3). Pri aplikaciji mravlje
kiseline upotrebljava se 60% ili 65% rastvor koji se u vidu finog aerosola pod pri
-
tiskom od 8 bara ubacuje preko leta u ko{nicu. Ova metoda pokazuje efikasnost i
do 99%, ali poseduje i nedostatke. Glavni nedostatak joj je {to pritisak od 8 bara
deluje stresno na maticu i p~ele radilice, ali izaziva i o{te}enja na membranama
Jakobsonovih organa.
Primena oksalne kiseline (OA) u kontroli varooze /
Use of oxalic acid (OA) in control of varroosis
Oksalna kiselina mo`e da se nabavi u kristalnom obliku kao dihidrat
oksalne kiseline. Ovaj oblik oksalne kiseline je u prahu i u njemu je sadr`aj samo
71,4% oksalne kiseline, tako da je va`no da se koristi ovaj faktor korekcije prilikom
pripremanja rastvora. Da bi se odredio procenat (te`ina/zapremina) oksalne
kiseline u sirup rastvoru, podeliti stvarnu koli~inu oksalne kiseline (te`ina dihidrata
oksalne kiseline x 0,714) sa ukupnom zapreminom {e}ernog rastvora. Rastvara
-
njem jednog kilograma {e}era u 1 litru vode dobija se sirup rastvor koli~ine 1.67 li
-
tra.
23
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Slika 3. „Eco Fog 2000” – aparat za kompresionu fumigaciju ko{nica aerosolom mravlje
kiseline i amitraz-a /
Figure 3. „Eco Fog 2000”–apparatus for formic acid and amitraz compresive fumigation
Pro~itati etiketu na pakovanju oksalne kiseline pre kori{}enja i predu
-
zeti sve preporu~ene predostro`nosti. Oksalna kiselina je jako korozivna. Pre
-
poru~uju se iste mere predostro`nosti i za{titna oprema kao kod primene mravlje
kiseline.
Oksalna kiselina treba da se koristi zimi kada je malo legla u ko{nici ili
uop{te nema legla, jer efekat eliminacije krpelja mo`e da se smanji ako se prime
-
njuje tokom jeseni kada je invazija krpeljima visoka (akutno stanje).
Preporu~uje se primena na temperaturama vi{im od ta~ke mr`njenja
(+5
o
C), jer niske temperature mogu da uslove prehla|ivanje ili ~ak smrzavanje
p~ela tretiranih rastvorom oksalne kiseline Š25, 12, 13¹.
Postoji vi{e na~ina aplikacije oksalne kiseline, a ovde }e biti opisana
dva:
– fajtanje (prskanje) p~ela finim aerosolom rastvora oksalne kiseline;
– nakapavanje oksalne kiseline {pricem po ulicama p~ela.
Fajtanje (prskanje) p~ela finim aerosolom rastvora oksalne kiseline /
Fighting (spraying) bees with oxalic acid fine aerosol solution
Oksalna kiselina se koristi za kontrolu varoe u p~elinjim zajednicama
bez legla u kasnu jesen ili zimu kada je spolja{nja temperatura vi{a od ta~ke
mr`njenja. Aplikacija se obavlja kroz topli {e}erni rastvor (temperature 37
o
C), koji
se spravlja u odnosu 1 : 1 ({e}er : voda). Za pet p~elinjih zajednica pravi se rastvor
od 250 ml {e}ernog sirupa, u koji se rastvara 9 grama dihidrat-oksalne kiseline.
Prilikom tretmana koriste se brizgalice do 100 ml i obavezno se vodi ra~una o
ja~ini p~elinje zajednice. U slabim dru{tvima (manje od jednog nastavka), aplikuje
se 30 ml ovog rastvora, u srednje jakim
dru{tvima (jedan nastavak) – 40 ml, a u
sna`nim dru{tvima (vi{e od jednog nas-
tavka) 50 ml rastvora u jednom tretmanu.
Prskaju se samo p~ele u ulicama, dok se vo
-
sak i okviri ne prskaju.
Nakapavanje oksalne kiseline {pricem po
ulicama p~ela / Oxalic acid dropping by syringe
over the beeway
Napraviti {e}erni sirup sa 1,7%
oksalnom kiselinom (w/v). Pome{ati jedan li
-
tar vode sa jednim kilogramom {e}era i do
-
dati 35 grama dihidrata oksalne kiseline. Ra
-
stvor dobro prome{ajte da bi se kristali {e}e
-
ra i oksalne kiseline potpuno rastvorili. Koris
-
titi 5 ml rastvora oksalne kiseline u {e}ernom
sirupu po jednoj ulici p~ela. Aplikaciju obaviti
24
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Slika 4. Nakapavanje oksalne
kiseline {pricem po ulicama p~ela
Figure 4. Oxalic acid dropping by syringe
over the beeway
pomo}u {prica zapremine od 150 ml. Uzmite odgovaraju}u dozu za jednu p~e
-
linju zajednicu (5 ml rastvora oksalne kiseline u {e}ernom sirupu x broj ulica p~e
-
la) i nakapati sirup po p~elama du` ulica p~ela (slika 4).
Primena mle~ne kiseline (LA) u kontroli varooze /
Use of lactic acid (LA) in control of varroosis
Mle~na kiselina je najmanje korozivna u odnosu na mravlju i oksalnu
kiselinu, ali i pored toga preporu~uje se upotreba adekvatne za{titne opreme i
strogo pridr`avanje svih mera predostro`nosti kao i pri upotrebi mravlje i oksalne
kiseline. Prirodni je sastojak meda, kao i mravlja kiselina, a za sada nije utvr|eno
postojanje bilo kakvih rezidua ove kiseline u p~elinjim proizvodima.
Mle~na kiselina se upotrebljava u kontroli varooze kod mladih zajed
-
nica bez poklopljenog legla leti i zimi kada su temperature vi{e od ta~ke mr`njenja
(>+4
o
C). U kontroli varooze upotrebljava se 15% (L+) mle~na kiselina koja se
dobija me{anjem 100 ml 85% mle~ne kiseline i 500 ml destilovane vode. Za
aplikaciju upotrebljavati ru~ni raspr{iva~ (fajtalicu) koji stvara fini aerosol prilikom
upotrebe. Aplikaciju obaviti dvokratno u roku od {est dana, s tim da je najve}a
doza 8 ml po jednoj strani p~elama zaposednutog rama (zna~i 16 ml po jednom
ramu).
Primena timola u kontroli varooze / Use of timol in control of varroosis
Timol mo`e da se nabavi u kristalnom obliku i onda se ili rastvara u
alkoholu ili koristi direktno u vidu kristala. Timol deluje osloba|anjem pare koja se
ravnomerno raspore|uje u sve delove ko{nice. Zna~ajno je da u ko{nici postoji
dovoljno prostora za isparavanje timola izme|u satono{a ramova i poklopca. Ti-
mol u kontroli varooze mo`e da se upotrebi kao:
– te~nost natopljena na apsorbentne ulo{ke i
– u kristalnom obliku.
Aplikacija timola u te~nom stanju preko apsorbentnih ulo`aka /
Application of liguid timol over the absorbent pads
Apsorbentni ulo{ci mogu da se naprave od vermikulata, zelene pene
koja se koristi u cve}arstvu ili kuhinjskih „truleks” krpa. Ulo`ak ise}i na pravouga
-
onike dimenzija 6 cm x 4 cm, debljine 0,5 cm (slika 5). Za svaku ko{nicu u tret
-
manu treba da se rastvori 4 grama timolau4ml75%alkohola. Rastvor dobro
izme{ati da bi se u potpunosti rastvorili kristali timola. Za aplikaciju koristiti veliki
{pric u koji se uzima 8 ml rastvora timola i nanosi na ulo`ak. Postaviti dva ulo{ka
na satono{e u suprotnim uglovima nastavka sa leglom. Pri upotrebi timola, kao i
pri upotrebi organskih kiselina, neophodno je da se koristi zbeg radi obez
-
be|ivanja dovoljno prostora za fluktuaciju isparenja aplikovanih preparata. Tret
-
man ponoviti dva do tri puta u intervalu od osam dana.
25
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Aplikacija timola u kristalnom obliku / Application of timol in crystal form
Aplikaciju timola u kristalnom stanju obaviti upotrebom plasti~nih pok
-
lopaca sa tegli, pre~nika od 5 do 7 cm. Po svakoj ko{nici u tretmanu upotrebiti dva
poklopca postavljaju}i ih na satono{e u dijagonalnom rasporedu na suprotnim
uglovima plodi{ta. Aplikovati po 4 grama kristala timola u svaki poklopac. Neo-
phodna je upotreba zbega. Tretman ponoviti dva do tri puta u intervalu od osam
dana.
Efikasnost timola je u opsegu od 54 do 98 posto. Ne`eljeni efekti su
neznatni, osim ako se predozira, {to mo`e da dovede do gubljenja matice ili
izlaska celog dru{tva iz ko{nice. Ostavlja rezidue u medu u koli~ini ~ak do 0,8
mg/kg. Izaziva promenu ukusa i mirisa meda pa se preporu~uje njegova upotreba
posle medobranja.
U ovom poglavlju date su detaljne preporuke za kontrolu varoe p~ela
-
rima razli~itih kategorija i tipova proizvodnje. Preporuke zavise od du`ine trajanja
perioda u infestiranosti varoom na p~elinjaku.
P~elari hobisti / Hobby beekeepers
Konvencionalna proizvodnja / Conventional production
·
Pregledati sva dru{tva, koriste}i jednu od metoda detekcije. Pre
-
glede obaviti:
– pre prole}nog tretmana;
– nakon prole}nog tretmana radi utvr|ivanja njegove efikasnosti;
– sredinom leta radi izbegavanja zna~ajnijih o{te}enja jesenjih p~ela;
– pre jesenjeg tretmana i
26
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Slika 5. Aplikacija timola preko apsorbentnih ulo`aka /
Figure 5. Timol application over the absorbing pads
Strategija ekolo{ke kontrole varooze /
Ecological strategy in control of varroosis
– nakon jesenjeg tretmana radi utvr|ivanja njegove efikasnosti.
·
Tretirati sva dru{tva u rano prole}e na po~etku zaleganja jajaiuje
-
sen posle zadnjeg medobranja.
·
Tretman otpo~eti dovoljno rano da bi se izbegao kolaps dru{tva od
invazije. Sa medobranjem zavr{iti {to je pre mogu}e, ~ak iako po
-
slednje medonosne biljke i dalje mede.
·
Upotrebiti registrovane supstancije za kontrolu varoe i strogo se
pridr`avati nazna~enih uputstava za upotrebu Š26, 8, 9, 27, 28, 12,
13, 14, 29, 30¹.
·
U jesen koristiti supstancije koje nisu kori{}ene u prole}e da bi
izbegli razvoj krpelja rezistentnih na hemijske preparate (na primer,
Matisan u rano prole}e, mravlja kiselina u jesen).
·
Tretman obaviti kori{}enjem registrovanih supstancija za kontrolu
varoe uvek kada pregled poka`e da je ukupna populacija krpelja u
ko{nici ekvivalentna broju od 2500 krpelja Š31, 8, 9, 27, 28, 12, 13,
14, 29, 30¹.
·
Proveriti broj krpelja u nekoliko ko{nica nakon tretmana da bi se
utvrdila efikasnost.
Organska proizvodnja / Organic production
U organskoj proizvodnji, procedura je ista kao i u konvencionalnoj,
jedino {to je u ovom slu~aju neophodno da se upotrebe organske supstancije za
kontrolu varoe, kao {to su mravlja kiselina u rano prole}e, posle medobranja, i
mle~na ili oksalna kiselina kasno u jesen uz strogo pridr`avanje uputstava za
upotrebu (videti poglavlja o primeni organskih kiselina u kontroli varoze). Tokom
sezone je neophodno primeniti biotehni~ke mere borbe protiv varooze u svakoj
prilici kada je racionalno Š19¹. Tretman obaviti kori{}enjem organskih supstancija
za kontrolu varoe uvek kada pregled poka`e da je ukupna populacija krpelja u
ko{nici ekvivalentna broju od 2500 krpelja Š31, 8, 9, 27, 28, 12, 13, 14, 29, 30¹. Na
kraju proveriti efikasnost tretmana.
Komercijalni p~elari / Commercial beekeepers
Konvencionalna proizvodnja / Conventional production
· Pregledati 10 posto ko{nica na svakom p~elinjaku, koriste}i jednu
od metoda opisanih u radu ]irkovi} i sar Š31¹.
·
Preglede obaviti:
– pre prole}nog tretmana;
– nakon prole}nog tretmana u cilju utvr|ivanja njegove efikasnosti;
– sredinom leta u cilju izbegavanja zna~ajnijih o{te}enja jesenjih
p~ela;
– pre jesenjeg tretmana i
27
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
– posle jesenjeg tretmana radi utvr|ivanja njegove efikasnosti.
· Tretirati sva dru{tva u rano prole}e na po~etku zaleganja jajaiuje
-
sen posle zadnjeg medobranja.
· Tretman otpo~eti dovoljno rano da bi se izbegao kolaps dru{tva od
invazije. Sa medobranjem zavr{iti {to je pre mogu}e, ~ak iako poslednje me
-
donosne biljke i dalje mede.
· Upotrebiti registrovane supstancije za kontrolu varoe i strogo se
pridr`avati nazna~enih uputstava za upotrebu Š26, 8, 9, 27, 28, 12, 13, 14, 29, 30¹.
· U jesen koristiti supstance koje nisu kori{}ene u prole}e da bi izbegli
razvoj krpelja rezistentnih na hemijske preparate (npr. Matisan u rano prole}e,
mravlja kiselina u jesen).
· Tretman obaviti kori{}enjem registrovanih supstancija za kontrolu
varoe uvek kada pregled poka`e da je ukupna populacija krpelja u ko{nici ekviva
-
lentna broju od 2500 krpelja Š31, 8, 9, 27, 28, 12, 13, 14, 29, 30¹.
· Proveriti broj krpelja u nekoliko ko{nica nakon tretmana da bi se
utvrdila efikasnost.
Organska proizvodnja / Organic production
· U organskoj proizvodnji, procedura je ista kao i u konvencionalnoj,
jedino {to je u ovom slu~aju neophodno da se upotrebe organske supstancije za
kontrolu varoe, kao {to su mravlja kiselina u rano prole}e, posle medobranja, i
mle~na ili oksalna kiselina kasno u jesen uz strogo pridr`avanje uputstava za
upotrebu (videti poglavlja o primeni organskih kiselina u kontroli varooze). Po{to
se radi o komercijalnoj proizvodnji koja zahteva rad sa velikim brojem dru{tava,
primenu mravlje kiseline obaviti u dugoro~nom tretmanu (15% mravljom kiseli-
nom u kaseti, 65% kiselinom na letu, 65% kiselinom upotrebom celuloznih apsor-
buju}ih materijala i 60% kiselinom primenom plasti~nih ispariva~a i kompre
-
sionog fumigatore „EKO FOG 2000”). Tokom sezone je neophodno da se pri
-
mene biotehni~ke mere borbe protiv varooze u svakoj prilici kada je racionalno
Š19¹. Tretman obaviti kori{}enjem organskih supstancija za kontrolu varoe uvek
kada pregled poka`e da je ukupna populacija krpelja u ko{nici ekvivalentna broju
od 2500 krpelja Š31, 8, 9, 27, 28, 12, 13, 14, 29, 30¹. Na kraju proveriti efikasnost
tretmana.
Proizvo|a~i matica / Queen producers
Konvencionalna proizvodnja / Conventional production
· Tretirati sva odgajiva~ka dru{tva i nukleus dru{tva u rano prole}e, a u
jesen nukleuse koji }e ponovo da budu spojeni.
· Upotrebiti registrovane supstancije za kontrolu varoe Š26, 8, 9, 27,
28, 12, 13, 14, 29, 30¹ uz strogo pridr`avanje nazna~enih uputstava za upotrebu.
28
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
· U jesen koristiti supstancije koje se nisu koristile u prole}e da bi se
izbegao razvoj krpelja rezistentnih na hemijske preparate (na primer Matisan u
rano prole}e i mravlja kiselina u jesen).
· Obezbediti dovoljan broj dru{tava za proizvodnju trutova neophod
-
nih za parenje matica, s obzirom da varoa uti~e na smanjenje broja trutova.
· Tretirati dru{tva za proizvodnju trutova najmanje 40 dana unapred,
tj. 40 dana pre sazrevanja trutova namenjenih za parenje sa maticama.
· Pregledati trutovsko leglo da li ima varoe koriste}i tehniku skidanja
poklop~i}a sa zatvorenog trutovskog legla pomo}u p~elarske vilju{ke Š31, 8, 9,
27, 28, 12, 13, 14, 29, 30¹.
· Pregledati 10 posto odgajiva~kih dru{tava koriste}i jednu od me
-
toda opisanih u radu ]irkovi} i sar Š31¹, svakog drugog meseca tokom aktivne
p~elarske sezone.
· Preduzeti tretman koriste}i registrovane supstancije za kontrolu na
svakoj odgajiva~koj ko{nici uvek kada pregled poka`e da je ukupna populacija
krpelja ekvivalentna broju od 2500 krpelja.
· Proveriti broj krpelja u nekim ko{nicama nakon tretmana radi utvr|i
-
vanja njegove efikasnosti.
· Kao odgajiva~ke, odabrati one matice koje su pokazale najbolje re-
zultate u pogledu higijenskog pona{anja i supresije reprodukcije krpelja (SMR)
Š32, 33, 34, 35, 17, 36¹.
Organska proizvodnja / Organic production
· Tretirati sva odgajiva~ka dru{tva i nukleus dru{tva u rano prole}e, a
u jesen nukleuse koji }e ponovo da budu spojeni.
· Upotrebiti organske supstancije za kontrolu varoe kao {to su mrav-
lja kiselina u prole}e, odnosno mle~na i oksalna kiselina u jesen (videti poglavlje
Upotreba organskih kiselina u kontroli varooze) uz strogo pridr`avanje uputstava
za upotrebu.
· Izbegavati kori{}enje mravlje kiseline u dru{tvima za proizvodnju
trutova, po{to se pokazalo da ta hemikalija uti~e na proizvodnju trutova.
· Obezbediti dovoljan broj dru{tava za proizvodnju trutova neophod
-
nih za parenje matica, s obzirom da varoa uti~e na smanjenje broja trutova.
· Tretirati dru{tva za proizvodnju trutova najmanje 40 dana unapred,
tj. 40 dana pre sazrevanja trutova namenjenih za parenje sa maticama.
· Pregledati trutovsko leglo da li ima varoe koriste}i tehniku skidanja
poklop~i}a sa zatvorenog trutovskog legla pomo}u p~elarske vilju{ke Š31¹.
· Upotrebiti metode biotehni~ke kontrole varoe cepanjem dru{tava i
druge shodno uputstvima u radu Mladenovi} i sar Š19¹.
· Pregledati 10 posto odgajiva~kih dru{tava, kori{}enjem jedne od
metoda opisanih u radovima ]irkovi} i sar Š31¹; Dobri} i sar Š8, 9¹; FAO/WHO Š27¹,
29
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
MAF Š28¹, Stanimirovi} i Dobri} Š12¹, Stanimirovi} i sar Š13¹, Stanimirovi} i sar Š14¹,
Stevanovi} i Stanimirovi} Š29¹ i Taber Š30¹.
· Preduzeti tretman organskim kiselinama ili timolom za kontrolu
varooze u svakoj odgajiva~koj ko{nici uvek kada pregled poka`e da je ukupna
populacija krpelja ekvivalentna broju od 2500 krpelja.
· Proveriti broj krpelja u nekim ko{nicama nakon tretmana radi utvr|i
-
vanja njegove efikasnosti.
· Kao odgajiva~ke, odabrati one matice koje su pokazale najbolje re
-
zultate u pogledu higijenskog pona{anja i supresije reprodukcije krpelja (SMR)
Š32, 33, 34, 35, 17, 36¹.
Tabela 3. Intenzitet infestacije varoom i dinamika preduzetih mera /
Table 3. Varroa infestation intensity and dynamics of undertaken mesures
Vreme / Time
Broj otpalih krpelja /
Number of
dropped off mites
Mere koje treba preduzeti/
Measures that should be necessary to attempted
Krajem maja /
At the end of May
>3
odmah nakon prole}nog medobranja treba predu-
zeti dugoro~ni tretman mravljom kiselinom /
Right after spring honey harvest it is necessary to apply
long-term treatment with formic acid
Krajem jula /
In the end of July
>10
Neophodna su dva dugoro~na tretmana mravljom
kiselinom / it is necessary to apply two long-term treat-
ments with formic acid
Po~etkom septembra /
in the beginning of
September
>1
neophodno je primeniti drugi dugoro~ni tretman
mravljom kiselinom / it is necessary to apply second
long-term treatment with formic acid
Tokom cele p~elarske
sezone /
During whole
honey bee season
>30
Dostignut prag o{te}enja. Preti kolaps dru{tva.
Neophodno je primeniti tretman bez odlaganja /
Damage threshold. There is a threat of colapse of the bee
colony
30
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Tabela 4. Sezonska dinamika infestacije varoom i preporuke /
Table 4. Seasonal varroa infestation dynamics and recommandations
Metoda /
Method
Doba godine /
Season of
the year
Veli~ina
uzorka /
Sample size
Grani~ni nivo /
Border level
Preporuka /
Recommendation
Zima /
Winter
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
>0,5 krpelja
dnevno /
mite per day
Obavezan tretman hemiterapeuticima
(Apitol, Amitraz, Perizin) ili organskim ki
-
selinama (FA, OA, LA) /
Obligatory treat
-
ment with chemitherapeutics (Apitol, Ami
-
traz, Perizin) or with organic acids (FA, OA,
LA)
Prole}e /
Spring
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
>6 krpelja
dnevno /
mite per day
Obavezan tretman hemiterapeuticima
(Apitol, Amitraz, Perizin) ili organskim
kiselinama (FA, OA, LA) /
Obligatory treat
-
ment with chemitherapeutics (Apitol, Ami
-
traz, Perizin) or with organic acids (FA, OA,
LA)
Rano leto /
Early summer
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
>20 krpelja
dnevno /
mites per day
Obavezan tretman organskim kiselina
-
ma (FA, OA, LA) /
Obligatory treatment
with organic acids (FA, OA, LA)
Sredina leta /
Middle summer
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
>16 krpelja
dnevno /
mites per day
Obavezan tretman organskim kiselina-
ma (FA, OA, LA) /
Obligatory treatment
with organic acids (FA, OA, LA)
Leto /
Summer
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
>8 krpelja
dnevno /
mite per day
Dva kratkoro~na tretmana FA /
Two short-term FA treatments
Leto /
Summer
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
2 krpelja
dnevno /
mite per day
Neophodna kontrola za dva meseca;
Jedan kratkoro~ni tretman FA /
Necessary control in two months
One short-term FA treatment
Leto /
Summer
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
1 krpelj
dnevno /
mite per day
Neophodna kontrola za tri meseca ili pre
zime; Jedan kratkoro~ni tretman FA /
Necessary control in three months or before
the winter One short-term FA treatment
Kasno leto po
-
sle medobra
-
nja /
Late sum
-
mer after honey
harvest
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
>33 krpelja
dnevno /
mites per day
Obavezan tretman hemiterapeuticima
(Apitol, Amitraz, Perizin) ili organskim
kiselinama (FA, OA, LA) /
Obligatory treat
-
ment with chemitherapeutics (Apitol, Ami
-
traz, Perizin) or with organic acids (FA, OA,
LA)
Jesen (dru{tva
bez legla) /
Autumn
(colonies
without brood)
Dnevno otpali
krpelji /
Daily
dropped mites
>20 krpelja
dnevno /
mites per day
Obavezan tretman hemiterapeuticima
(Apitol, Amitraz, Perizin) ili organskim
kiselinama (FA, OA, LA) /
Obligatory treat
-
ment with chemitherapeutics (Apitol, Ami
-
traz, Perizin) or with organic acids (FA, OA,
LA)
31
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
@i~ane podnja~e / Wired bottom boards
Pra}enje stepena infestacije i smanjenje populacije krpelja u avgustu i
septembru mravljom kiselinom ili timolom i u novembru mle~nom i oksalnom ki
-
selinom predstavljaju „kamen temeljac” ove strategije Š37, 38, 39, 40, 9, 12, 13,
14¹.
Jedino u slu~ajevima velike nekontrolisane infestacije, zapu{tenih
p~elinjih zajednica, neminovnost je primena amitraza (Pericina ili Apitola) Š41, 42,
12, 43, 44¹.
1. Stanimirovic Z., Stevanovic J., Bajic V., Radovic I.: Evaluation of genotoxic
effects of fumagillin by cytogenetic tests in vivo, Mutat. Res.: Genet. Toxicol. Environ. Muta
-
gen., doi: 10.1016/j.mrgentox.2006.09.014, 2007. - 2. Stanimirovic Z., Stevanovic J., Jova
-
novic M., Andjelkovic M.: Evaluation of genotoxic effects of Apitol (cymiazole hydrochlo
-
ride) in vitro by measurement of sister chromatide exchange, Mutat. Res., 588, 152-157,
2005. - 3. Imdorf A., Charriere J.D., Bachofen B.: Wann ist die Oxalsaure als Varroazid gee
-
ingnet? Schweizerische Bienen-Zeitung, 7, 389-391, 1995a. - 4. Imdorf A., Charriere J.D.,
Maquelin C., Kilchenmann V., Bachofen B.: Alternative Varroabekampfung, Schweizeri
-
32
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
Zaklju~ak / Conclusion
Upotreba biotehnièkih mera kontrole
i
Praæenje prirodnog mortaliteta krpelja
2 kratka ili 1 dugi tretman FA odnosno
tretman timolom priblino tri nedelje
organsko pèelarenje
Amitraz, Flumetrin ili Fluvalinat
konvencionalno pèelarenje
Zimski tretman u društvima bez legla
Oksalnailimleènakiselina–uorganskom pèelarenju
Perizin ili Apitol – u konvencionalnom pèelarenju
8 - 6 nedelja pre glavne paše tretman FA – organsko pèelarenje
Flumetrin, Fluvalinat ili Amitraz – konvencionalno pèelarenje
Mart / March
April / April
Maj / May
Jun / Jun
Jul / July
Avgust /
August
Septembar /
September
Oktobar /
October
Novembar /
November
Septembar / September
Oktobar / October
Novembar / November
Avgust / August
Mart / March
April / April
Maj / May
Jun / June
Jul / July
8 - 6 nedelja pre glavne pa{e tretman FA – organsko p~elarenje
Flumetrin, Fluvalinat ili Amitraz – konvencionalno p~elarenje /
8 - 6 weeks before main pasture FA treatment – organic production
Flumetrin, Fluvalinat or Amitraz – conventional production
Upotreba biotehni~kih mera kontrole i pra}enje prirodnog mortali
-
teta krpelja /
Use of biotechnical control measures and Monitoring of
natural mortality of mites
2 kratka ili 1 dugi tretman FA odnosno tretman timolom pribli`no tri
nedelje organsko p~elarenje Amitraz, Flumetrin ili Fluvalinat /
2 short or 1 long treatment with FA, or treatment with timol for approxi-
mately three weeks organic production Amitraz, Flumetrin or Fluvalinat
Zimski tretman u dru{tvima bez legla. Oksalna ili mle~na kiselina –
u organskom p~elarenju Perizin ili Apitol – u konvencionalnom
p~elarenju /
Winter treatment in colonie without brood Oxalic or lactic
acid – in organic production Perizin or Apitol – in conventional production
Slika 6. Generalna strategija /
Figure 6. General Strategy
Literatura / References
sche Bienen-Zeitung, 8, 450-459, 1995b. - 5. Bogdanov S., Charierre J.D., Imdorf A.,
Kilchenmann V., Fluri P.: Determination of residues in honey after treatements with formic
acid under field conditions, Apidologie, 33, 4, 399-409, 2002. - 6. Buchler R., Drescher W.,
Tornier I.: Grooming behavior of Apis cerana, Apis mellifera and Apis dorsata and its effects
on the parasitic mites Varroa jacobsoni and Tropilaelaps clareae, Exp Appl Acarol , 16, 313-
319, 1992. - 7. Buchler R.: Varroa tolerance in honey bees - occurrence, characters and
breeding, Bee World, 75, 54-70, 1994. - 8. Dobri} \., Vickovi} D., Kuli{i} Z.: Bolesti p~ela,
Fakultet veterinarske medicine, ISBN 86-81043-07-2, Beograd, 2000. - 9. Dobri} \., Stani
-
mirovi} Z., Todorovi} D., Obrenovi} S., Baci} D.: Ektoparaziti i pojava virusnih infek
-
cija–mere za{tite i suzbijanja, Zbornik plenarnih radova, I Savetovanje o biologiji i zdravst
-
venoj za{titi p~ela, 22. Dec, pp 19-26, Beograd, 2001. - 10. Stanimirovi} Z., Soldatovi} B.,
Vu~ini} M.: Medonosna p~ela-Biologija p~ele, Fakultet veterinarske medicine i Medicinska
knjiga-Medicinske komunikacije, Beograd, 1-375, 2000a. - 11. Stanimirovi} Z., Mla|an V.,
Vu~i}evi} M., Todorovi} D.: Biolo{ki potencijal higijenskog pona{anja medonosne p~ele o
otpornost na bolesti, II Savetovanje iz klini~ke patologije i terapije `ivotinja, Clinica Veterina
-
ria 2000, Jun 12-16, 216-220, Budva, YU, 2000b. - 12. Stanimirovi} Z., Dobri} \.: Varooza:
etiologija, biolo{ke i hemijske mere suzbijanja, In: Lazarevic M. (Ed.), Zbornik radova IV
Savetovanja iz klini~ke patologije i terapije `ivotinja, Clinica Veterinaria
2002
, June 10-14,
105-112, Budva, YU, 2002. - 13. Stanimirovi} Z., ]irkovi} D., \uri}i} B., Stevanovi} J.: Pre
-
veniranje i kontrola ameri~ke kuge, nozemoze i varoze p~ela, In: Lazarevic M. (Ed.), Zbor
-
nik radova V Savetovanja iz klini~ke patologije i terapije `ivotinja Clinica Veterinaria 2003,
June 9-13, 248-253, Budva, YU, 2003c. - 14. Stanimirovi} Z., Stevanovi} J., Mladenovi} M.,
Nedi} N.: Ekolo{ka kontrola i strategija borbe protiv varoze, II Savetovanje o biologiji i
zdravstvenoj za{titi p~ela, Nov 22, 45-66, Beograd, YU, 2003d. - 15. Wongsiri S., Lek-
prayoon C., Potichot S.: Biological control of the varroa bee mite: mass rearing biological
control agent by crossing the Chinese strain Apis cerana cerana with the Thai strain Apis
cerana indica by artificial insemination, Proceedings of workshop on research in agricul-
tural biotechnology 1990, Thailand, Kosetsart University and USAID, 1990. - 16. Stanimi-
rovi} Z., Stevanovi} J.: Savremena strategija suzbijanja parazita Varroa destructor sa
osvrtom na molekularno geneti~ki aspekt selekcije p~ela u funkciji rezistentnosti na varou,
Zbornik radova, Me|unarodni seminar na temu P~elarenje za budu}nost, Dec 14-15, 34-
58, Ni{, YU, 2002. - 17. Stanimirovi} Z., Pejovi} D., Stevanovi} J., Vu~ini} M., Mirilovi} M.: In-
vestigations of hygienic behaviour and disease resistance in organic beekeeping of two
honeybee ecogeographic varieties from Serbia, Acta Vet., 52(2-3), 169-180, 2002. - 18.
Moosbeckhofer R.: Universalverdunster, Zusammenfassung der Prüfung der Anwendung
von Ameisensäure mit dem patentgeschützten "Universalverdunster", Bienenvater, 121,
7/8, 21-23, 2000. - 19. Mladenovi} M., Nedi} N., Stanimirovi} Z., Stevanovi} J.: Biotehni~ke
mere u borbi protiv varoze, U: Stanimirovic Z., (Ed.), Zbornik plenarnih radova. I Save
-
tovanje o biologiji i zdravstvenoj za{titi p~ela, 22. Nov, 38-44, Beograd, 2003. - 20. Bosca
G.: Guida practica di apicolturi con agenda lavori, Milano, 1994. - 21. Tabor K. L., Ambrose
J. T.: The use of heat treatment for control of the honey bee mite, Varroa destructor, Am. Bee
J., 141, 10, 733-736, 2001. - 22. Huang Z., Mite zapper – a new and effective method for Var
-
roa mite control, Am. Bee J., 141, 10, 730-732, 2001. - 23. Imdorf A., Bogdanov S.: Use of
essential oil for the control of Varroa jacobsoni, FAIR CT97-3686 „Coordination in Europe of
integrated control of Varroa mites in honey bee colonies”, final tecnihal report for the period
from 98-01-01 to 99-12-31, 37-42, 1999. - 24. Imdorf A., Charriere J. D., Rosenkranz P.: Var
-
roa control with formic acid, FAIR CT97-3686 „Coordination in Europe of integrated control
of Varroa mites in honey bee colonies”, final tecnihal report for the period from 98-01-01 to
99-12-31, 37-42, 1999. - 25. Nanetti A., Oxalic acid for mite control - results and review, FAIR
CT97-3686 „Coordination in Europe of integrated control of Varroa mites in honey bee
colonies”, final tecnihal report for the period from 98-01-01 to 99-12-31, 37-42, 1999. - 26.
]upi} V.: Le~enje varoze, U: Z. Stanimirovic (Ed.), Zbornik plenarnih radova, I savetovanje
33
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
o biologiji i zdravstvenoj za{titi p~ela, 22. Nov, 30-37, Beograd, 2003. - 27. FAO/WHO:
Evaluation of certain veterinary drug residues in food: thirty-sixth report of the joint
FAO/WHO expert committe on food additives, WHO Tech Rep Ser 799 1990 12525 (c) 982-
1994. Roy Pharm Soc G B, 81, 1990. - 28. MAF - Ministry of Agriculture and forestry, Control
of Varroa - A guide for New Zealand Beekeepers, ISBN 0-478-07958-3, Astra Print, Welling
-
ton. 2001. - 29. Stevanovi} J., Stanimirovi} Z.: Biologija p~elinjeg krpelja Varroa destructor,
U: Z. Stanimirovic (Ed.), Zbornik plenarnih radova, I Savetovanje o biologiji i zdravstvenoj
za{titi p~ela, 22, Nov, 1-9, Beograd, 2003. - 30. Taber S., III, Determining resistance to
brood diseases, Am. Bee J., 122, 422-425, 1982. - 31. ]irkovi} D., Stanimirovi} Z., Steva
-
novi} J.: Klini~ka slika i dijagnostika varoze, U: Z. Stanimirovic (Ed.), Zbornik plenarnih ra
-
dova, I savetovanje o biologiji i zdravstvenoj za{titi p~ela, 22. Nov, 16-29, Beograd, 2003. -
32. Spivak M., Gilliam M., Facultative expression of hygienic behavior of honey-bees in rela
-
tion to disease resistance, J. Apic. Res., 32, 143-147, 1993. - 33. Stanimirovi} Z., Stevanovi}
J., Mladenovic M.: Selekcija i otpornost p~ela na bolesti, Zbornik plenarnih radova, I save
-
tovanje o biologiji i zdravstvenoj za{titi p~ela, 22. Dec, 8-18, Beograd, 2001a. - 34. Stanimi
-
rovic Z., Stevanovic J., Pejovic D., Mirilovic M.: Hygienic and grooming behaviour in dis
-
ease resistance of two honeybee ecogeographic varieties (Apis mellifera carnica) from Ser
-
bia, Mellifera 1-2, 56-61, 2001b. - 35. Stanimirovic Z., Pejovic D., Stevanovic J.: Hygienic be
-
havior in disease resisteance of two honeybee ecogeographic varieties (Apis mellifera car
-
nica) from Serbia, XXXVII International Apiculture Congress (APIMONDIA 2001), Durban,
South Africa, 2001c. - 36. Vu~ini} M., Radenkovi} B., Stanimirovi} Z.: Higijensko pona{anje
p~ela kao oblik rezistencije na Varroa jacobsoni, II savetovanje iz klini~ke patologije i tera
-
pije `ivotinja, Clinica Veterinaria 2000, Jun 12-16, 221-227, Budva, YU, 2000. - 37. Kristian-
sen P.: Ecological Varroa control - notes on control strategies for North Europe, FAIR CT97-
3686 „Coordination in Europe of integrated control of Varroa mites in honey bee colonies”,
final tecnihal report for the period from 98-01-01 to 99-12-31, 37-42, 1999. - 38. Pascual M.
H., Ecological Varroa control - notes on control strategies for South Europe, FAIR CT97-
3686 „Coordination in Europe of integrated control of Varroa mites in honey bee colonies”,
final tecnihal report for the period from 98-01-01 to 99-12-31, 37-42, 1999. - 39. Ritter W.,
Building strategies for Varroa control, FAIR CT97-3686 „Coordination in Europe of inte-
grated control of Varroa mites in honey bee colonies”, final tecnihal report for the period
from 98-01-01 to 99-12-31, 37-42, 1999. - 40. Charriere J. D., Imdorf A., Ecological Varroa
control - notes on control strategies for Central Europe, FAIR CT97-3686 „Coordination in
Europe of integrated control of Varroa mites in honey bee colonies”, final tecnihal report for
the period from 98-01-01 to 99-12-31, 37-42, 1999. - 41. Stanimirovic Z., Stevanovic J.,
Mladenovic M.: Effects of Fumagillin to human and honeybee health, Book of abstracts,
The 2nd international exhibition “INTERMIOD-2001”, Sep 14, 200-201, Moscow, Russia,
2001d. - 42. Stanimirovic Z., Stevanovic J., Mladenovic M., Apitol – antivarootic of the first
choice–yes or no? Book of abstracts, The 2nd international exhibition “INTERMIOD-2001”,
Sep 14, 202-203. Moscow, Russia, 2001e. - 43. Stanimirovi} Z., Todorovi} D., Stevanovi} J.,
Mladenovi} M., Jankovi} Lj., \or|evi} M.: Influence of cymiazole hydrochloride on mitotic
and proliferative activities of cultured human lymphocytes, Acta Vet. (Beograd), 53, 1, 47-
55, 2003a. - 44. Stanimirovi} Z., Fi{ter S., Stevanovi} J: Analysis of sister chromatid ex
-
changes in cultured human lymphocytes treated with cymiazole hydrochloride, Acta Vet.,
Beograd, 53, 5-6, 419-425, 2003b.
34
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
STRATEGY FOR ECOLOGIC CONTROL IN FIGHTING Varroa destructor
Z. Stanimirovic, D. Cirkovic, Ivana I. Pejin, D. Pejovi}
The ectoparasite Varroa destructor is one of the most wide-spread parasites of
the honey bee, which is increasing its resistence to traditional synthetic acaricides more and
more with each year. New regulations on quality of the European Union ban the presence of
residue in bee products, which rules out the use of chemical means in the course of the
honey harvest. The concept of ecologic control of Varroa destructor in honey bee colonies
implies the complementary use of adequate biotechnical and biophysical measures and
treatments using preparations based on etheric oils and organic acids. The combination of
these treatments according to the presented strategy makes it possible to keep varroasis
under control.
Key words: Varroa destructor, concept of ecologic control of honey bee mites
STRATEGIÂ ÕKOLOGI^ESKOGO KONTROLÂ V BORÃBE PROTIV
Varroa destructor
Z. Stanimirovi~, D. ^irkovi~, Ivana I. Pein, D. Peyovi~
Õktoparazit Varroa destructor odin iz samìh rasprostranënnìh parazi-
tov medonosnoy p~ëlì, kotorìy iz goda v god uveli~ivaet rezistentnostÝ na tra-
dicionënnìh parazitov medonosnoy p~ëlì, kotorìy iz goda v god uveli~ivaet
rezistentnostÝ na tradicionnìe sinteti~eskie akaricidì. Novìe predpisaniÔ
ES o ka~estve zapreçaÓt prisutstvie ostatkov v p~elinìh produktah, ~to is-
klÓ~aet upotreblenie himi~eskih sredstv v te~enie medosbora. ^ernovik Ìko
-
logi~eskogo kontrolÔ varroa kleçey v p~elinìh soobçestvah podrazumevaet kom
-
plementarnoe upotreblenie adekvatnìh biotehni~eskih i biofizi~eskih mer i
le~eniÔ preparatami na baze Ìfirnìh masel i organi~eskih kislot. Kombinaciey
Ìtih le~eniy po prilo`ennoy strategii daët vozmo`nostÝ, ~to varroz der`itsÔ
pod kontrolëm.
KlÓ~evìe slova: Varroa destructor, ~ernovik Ìkologi~eskogo kontrolÔ varroa
kleçey
35
Vet. glasnik 61 (1-2) 11 - 35 (2007) Z. Stanimirovi} i sar: Strategija ekolo{ke kontrole u
borbi protiv Varroa destructor
RUSSKIY
ENGLISH