DataPDF Available
Međunarodni znanstveno-stručni skup
Čovjek i krš“
International Scientific Symposium
“Man and Karst”
KNJIGA SAŽETAKA
THE BOOK OF ABSTRACTS
17. – 20. 10. 2013.
Čitluk
Sponzor
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
2
Centar za krš i speleologiju Sarajevo / Center for karst and speleology, Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup / International scientific symposium
Čovjek i krš“ / Man and Karst“
KNJIGA SAŽETAKA / THE BOOK OF ABSTRACTS
Znanstveno-stručni odbor / Scientific committee
Darko Bakšić (HR)
Ognjen Bonacci (HR)
Vlado Božić (HR)
Jelena Ćalić (RS)
Andrej Kranjc (SI)
Alen Lepirica (BA)
Ivo Lučić (BA i HR)
Andrej Mihevc (SI)
Simone Milanolo (BA)
Petar Milanović (RS)
Jasminko Mulaomerović (BA)
Dražen Perica (HR)
Boris Sket (SI)
Radislav Tošić (BA)
Organizacijski odbor / Organizing committee
Tanja Bašagić
Ilhan Dervović
Mirnes Hasanspahić
Jelena Kuzman Katica
Simone Milanolo
Urednici / Editors
Jasminko Mulaomerović
Ivo lučić
Štampa / Print
TDP, Sarajevo
Tiraž / Circulation
200 primjeraka / 200 copies
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
3
P R O G R A M
ČETVRTAK, 17. 10. 2013.
14:00 – 16:00 – Registracija učesnika
16:00 – 16:30 – Otvaranje skupa
IDENTITET DINARSKOG KRŠA
16:30 – 17:30 – Predavanja
Andrej Kranjc
Some descriptions of Dinaric karst in publications from 16
th
– 18
th
century
Mladen Garašić
Neki speleološki objekti koji se nalaze i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini
Ivo Lučić
Ima li karstologije u njezinu zavičaju
Josip Bilić, Vjekoslav Šimunović, Andrija Bognar
Strukturno-geomorfološka obilježja gorske skupine Šibenik
17:30 – 18:00 – Pauza
18:00 – Predstavljanje Zbornika „Čovjek i krš 2012.“
20:00 – Večera dobrodošlice u hotelu „Brotnjo“ Čitluk
PETAK, 18. 10. 2013.
FIZIČKA KARSTOLOGIJA
9:00 - 10:30 - Predavanja
Neven Bočić,
Mladen Pahernik, Andrej Mihevc
Geomorfološki značaj paleo i recentne hidrografske mreže krške zaravni (primjer Unsko-
koranske zaravni, Hrvatska)
Nadja Zupan Hajna
High-resolution DEM of karst surface above Postojna cave system based on LiDAR scan
Andrej Mihevc
Rezultati mikrometarskih mjerenja korozije na Popovom polju i okolini
Mihajlo Mandić
Pešćera mare (velika pećina) kod Boljetina primer formiranja speleoloških objekata u zoni
šarnira
Andrej Stroj, Dalibor Paar
Geološka i fizikalna istraživanja u dubokim jamama Sjevernog Velebita
Ante Šiljeg, Sanja Lozić, Denis Radoš
Utjecaj metoda interpolacije na kvalitetu digitalnih modela reljefa
10:30 – 11:00 – Pauza
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
4
UPOTREBA I ZAŠTITA KRŠA / OKOLIŠ
11:00 – 12:30 - Predavanja
Ognjen Bonacci
Hidrologija izvora Omble
Admir Ćerić, Nijaz Zerem
Utjecaj vještačkog odvodnjavanja na režim podzemnih voda u tresetištu Ždralovac
Josip Rubinić, Nataša Višković, Maja Radišić, Najla Kajtezović, Gordana Bušelić,
Andrija Rubinić, Andrijana Brozinčević, Maja Vurnek
Modeliranje značajki vodnih sustava u kršu – primjeri s hrvatskog krša
Zlatan Čizmić
Izvorišta pitke vode Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica-kako ih zaštititi?
Stanislav Frančišković-Bilinski, Halka Bilinski
Olovom bogati sedimenti nađeni u nekim izvorima Dinarskog krša Hrvatske
Nuša Cukrov, Beatrix Heller, Sonja Lojen, Neven Cukrov
Kako postići reprezentativnost uzorka u jezerskom okolišu
12:30 – 12:45 – Pauza
ŽIVI SVIJET KRŠA I
12:45 - 13:30 - Predavanja
Admir Aladžuz, Vildana Goković
Istraživanje biljnih zajednica na prostoru Štitar planine
Serena Magagnoli, Francesco Grazioli, Simone Milanolo
Preliminarni rezultati o prisutnosti šišmiša u špilji Govještica (kanjon rijeke Prača Bosna i
Hercegovina) i okolici
Jasmin Pašić, Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović
Zaštita šišmiša sliva donjeg toka rijeke Neretve
13:30 – 15:00 – Pauza
ŽIVI SVIJET KRŠA II
15:00-16:30 – Predavanja
Božidar P. M. Ćurčić, Tonći Rađa, Srećko B. Ćurčić
Podzemni lažištipavci (Pseudoscorpiones) Dinarida Hrvatske
Lejla Pašić
Razumijevanje uticaja čovjeka na širenje otpornosti na djelovanje antibiotika – doprinos
špiljske mikrobiologije
Mihajlo Stanković
Prilog poznavanju herpetofaune kraških terena i visokih planina u Bosni i Hercegovini
Dražen Kotrošan, Nermina Sarajlić
Ornitofauna Hutovog blata – stanje i perspektive
Nermina Sarajlić
Hutovo blato – potencijalno IPA (Important Plant Area) područje u Bosni i Hercegovini
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
5
Goran Zdunić
Rasprostranjenost divlje loze (Vitis vinifera subsp. sylvestris) uz obale rijeke Krke u
Hrvatskoj
16:30 – 16:45 - Pauza
TURIZAM, OBRAZOVANJE I KULTURA
16:45 - 18:00 – Predavanja
Rosana Cerkvenik, Bogdan Opara, Črtomir Pečar, Tomaž Smerdelj
Obnova turističke infrastrukture Škocjanskih jama
Miroslav Doderović, Zlatko Bulić, Dragica Mijanović
Turistička valorizacija speološkog potencijala Cetinjske subregije
Miroslav Doderović, Zlatko Bulić
Turistička valorizacija speološkog potencijala nacionalnog parka Durmitor
Mirnes Hasanspahić
Eksploatacija snijega i leda iz speleoloških objekata kao tradicionalni način korištenja vode
Jernej Jež
RoofOfRock - Limestone as the common denominator of natural and cultural heritage along
the karstified part of the Adriatic coast
18:00 – 18:30 – Pauza
18:30 – Predstavljanje postera
SLOBODNA VEČER
20:00 – Projekcija filmova ili prema izboru sudionika
Projekcije filmova:
Jama u Predolcu - Udruga za promicanje zaštite prirodne i kulturne baštine Neretve
„Baštinik“ iz Metkovića u suradnji sa DIK „Freatik“
Kraška polja Bosne i Hercegovine – Močvare od državne i međunarodne važnosti –
Produkcija »Visoki, Visoko
Šišmiši trebaju prijatelje – Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
SUBOTA, 19. 10. 2013.
Cjelodnevna stručna ekskurzija:
Vinarija Čitluk – Svitava – Hutovo blato – CHE Čapljina – Svitava – Stolac – Dabarsko
polje – Fatničko polje – Gatačko polje – Nevesinjsko polje – Blagaj – Mostar – Čitluk.
Polazak ispred hotela „Brotnjo“ u 8:00 sati.
NEDJELJA, 20. 10. 2013.
Samostalni program sudionika
Odlazak
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
6
POSTER PREZENTACIJE
Marko Grabovac, Dario Šakić
Analiza utjecaja ljudskog faktora na onečćenje speleoloških objekata primjenom GIS alata
Mirnes Hasanspahić
Kraška vrela na starim razglednicama, fotografijama i ilustracijama
Juraj Kamenjarin
Prilog poznavanju kamenjarskog pašnjaka As. Koelerio splendenti-Festucetum illyricae (H-ić
1963) Trinajstić 1992
Gordan Karaman
O nekim podzemnim slabo poznatim vrstama iz roda Niphargus Schiödte, 1849 (Crustacea:
Amphipoda: Niphargidae) iz sjeverne Hrvatske
Milorad Kličković
Stopića pećina – nova turistička pećina Srbije
Kristina Krklec, Dražen Perica
Karst features of "Telašćica" Nature Park, Dugi otok, Croatia
Sanja Lozić, Ante Šiljeg Silvija Šiljeg
Primjena krajobrazne metrike u analizi strukturnih značajki suhozidne mreže i antropogenog
utjecaja na krajobraz - primjer južnog dijela otoka Visa
Stjepan Mekinić, Nediljko Ževrnja, Dalibor Vladović, Josip Boban
Herpetofauna planine Omiške Dinare, Hrvatska
Jasmina Neimarlija, Adnan Zimić, Ema Mehić, Mima Bašić
Tajan 2013.
Dario Šakić, Žana Sučić
Analiza ponikava na području općine Bugojno
Dalibor Vladović, Božena Mitić, Nediljko Ževrnja
Analiza Ord. Acanthaceen, Ericineen, Primulaceen i Vaccinieen iz herbarija C. Studniczke
Markica Vuica
Dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri – preživio je ledena doba – hoće li i ljudski nemar
NAPOMENA:
Posteri će biti postavljeni u označenoj sali i dostupni za razgledanje tijekom dvodnevnog
trajanja skupa.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
7
Međunarodni znanstveno-stručni skup Čovjek i krš, kao što se može vidjeti već
iz naslova, ima široku karstološku koncepciju. Ona, u skladu sa aktualnim razvojem
karstologije, nastoji svoje interese proširiti iz nekadašnje fizičko-geoznanstvene i
geotehničke, na kulturne, privredne, povijesne i sve druge teme koje su jedino
uvjetovane činjenicom da se zbivaju na topivim stijenama.
Konačan profil skupa, kao i svake godine, određuju sudionici svojim stručnim i
znanstvenim interesima, koji se održavaju u prijavljenim radovima. Ovdje smo sabrali
njihove naslove i sažetke iz kojih je to vidljivo. Ove godine najviše tema je iz krške
biologije, kulturnih krajolika krša i okoliša. No, u zbornik sažetaka ne ulazi sve što je
važno za skup: radosti druženja, razmjena iskustava, obilasci terena, povezivanje
regija i generacija kao i promocija mladih snaga. To je ono što se mora osobno
doživjeti.
Urednici
**********
International scientific symposiumMan and Karst”, as it can be seen already
from the title, has a wide karstological conception. It, in line with the current
development of expertise includes karstology, seeks to expand its interests in the
former physical geoscientific and geotechnical, on cultural, economic, historical, and
all other issues that are caused by the fact that one occurring in soluble rocks.
The final profile of the Symposium was determined by the participants with
their professional and scientific interests, which are reflected in the submitted papers.
Here we have compiled their titles and abstracts, from which it is visible. This year,
the majority of topics belong to karst biology, cultural landscape of karst and
environment. But, the book of abstracts does not include everything that is important
for the Symposium: pleasure of mingling, exchanging experience, site visits, regional
and intergenerational bounding and promotion of new young forces, which are the
most important things of the Symposium that must be personally experienced.
Editors
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
8
SAŽECI RADOVA / SADRŽAJ
PAPERS ABTRACTS / CONTENT
Admir Aladžuz, Vildana Goković
Istraživanje biljnih zajednica na prostoru Štitar planine
Josip Bilić, Vjekoslav Šimunović, Andrija Bognar
Strukturno-geomorfološka obilježja gorske skupine Šibenik
Stanislav Frančišković-Bilinski, Halka Bilinski
Olovom bogati sedimenti nađeni u nekim izvorima Dinarskog krša Hrvatske
Neven Bočić,
Mladen Pahernik, Andrej Mihevc
Geomorfološki značaj paleo i recentne hidrografske mreže krške zaravni (primjer Unsko-
koranske zaravni, Hrvatska)
Ognjen Bonacci
Hidrologija izvora Omble
Rosana Cerkvenik, Bogdan Opara, Črtomir Pečar, Tomaž Smerdelj
Obnova turističke infrastrukture Škocjanskih jama
Nuša Cukrov, Beatrix Heller, Sonja Lojen, Neven Cukrov
Kako postići reprezentativnost uzorka u jezerskom okolišu
Zlatan Čizmić
Izvorišta pitke vode Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica-kako ih zaštititi?
Admir Ćerić, Nijaz Zerem
Utjecaj vještačkog odvodnjavanja na režim podzemnih voda u tresetištu Ždralovac
Božidar P. M. Ćurčić, Tonći Rađa, Srećko B. Ćurčić
Podzemni lažištipavci (Pseudoscorpiones) Dinarida Hrvatske
Miroslav Doderović, Zlatko Bulić, Dragica Mijanović
Turistička valorizacija speološkog potencijala Cetinjske subregije
Miroslav Doderović, Zlatko Bulić
Turistička valorizacija speološkog potencijala nacionalnog parka Durmitor
Mladen Garašić
Neki speleološki objekti koji se nalaze i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini
Nadja Zupan Hajna
High-resolution DEM of karst surface above Postojna cave system based on LiDAR scan
Mirnes Hasanspahić
Eksploatacija snijega i leda iz speleoloških objekata kao tradicionalni način korištenja vode
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
9
Jernej Jež
RoofOfRock – Limestone as the common denominator of natural and cultural heritage along
the karstified part of the Adriatic coast
Dražen Kotrošan, Nermina Sarajlić
Ornitofauna Hutovog blata – stanje i perspektive
Andrej Kranjc
The name „Dinara, Dinaric...“ from the historical point of view
Ivo Lučić
Ima li karstologije u njezinu zavičaju?
Serena Magagnoli, Francesco Grazioli, Simone Milanolo
Preliminarni rezultati o prisutnosti šišmiša u špilji Govještica (kanjon rijeke Prača Bosna i
Hercegovina) i okolici
Mihajlo Mandić
Pešćera mare (velika pećina) kod Boljetina primer formiranja speleoloških objekata u zoni
šarnira
Andrej Mihevc
Rezultati mikrometrskih mjerenja korozije na Popovom polju i okolini
Lejla Pašić
Razumijevanje uticaja čovjeka na širenje otpornosti na djelovanje antibiotika – doprinos
špiljske mikrobiologije
Jasmin Pašić, Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović
Zaštita šišmiša sliva donjeg toka rijeke Neretve
Josip Rubinić, Nataša Višković, Maja Radišić, Najla Kajtezović, Gordana Bušelić,
Andrija Rubinić, Andrijana Brozinčević, Maja Vurnek
Modeliranje značajki vodnih sustava u kršu – primjeri s hrvatskog krša
Nermina Sarajlić
Hutovo blato – potencijalno IPA (Important Plant Area) područje u Bosni i Hercegovini
Mihajlo Stanković
Prilog poznavanju herpetofaune kraških terena i visokih planina u Bosni i Hercegovini
Andrej Stroj, Dalibor Paar
Geološka i fizikalna istraživanja u dubokim jamama Sjevernog Velebita
Ante Šiljeg, Sanja Lozić, Denis Radoš
Utjecaj metoda interpolacije na kvalitetu digitalnih modela reljefa
Goran Zdunić
Rasprostranjenost divlje loze (Vitis vinifera subsp. sylvestris) uz obale rijeke Krke u
Hrvatskoj
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
10
ISTRAŽIVANJE BILJNIH ZAJEDNICA NA PROSTORU ŠTITAR PLANINE
Admir Aladžuz, Vildana Goković
Sažetak
Dinarski krš odlikuje pojava mnogih biljnih zajednica koje su po svom sastavu jako
zanimljive. Nepovoljni abiotički faktori koji se ogledaju u jačini vjetra, režimu voda, te
visokim ljetnim i niskim zimskim temperaturama zraka uzrokuju izražene i vrlo česte izmjene
vegetacije te se vrlo često dešava da se na relativno malom području javlja čitav splet biljnih
zajednica, počevši od vegetacije subalpinskih travnjaka pa sve do razvijenih četinarskih ili
listopadnih šuma. Upravo takvo jedno područje je područje Štitar planine. Do danas postoji
jako malo podataka o fitocenološkom sastavu područja Štitar planine, koji su uglavnom stariji
od 30 godina. Fitocenološki sastav područja Štitar planine je u proteklih 20 godina pretrpio
određene izmjene uzrokovane najviše antropogenim djelovanjem (sječa šume, pretvorba
livadskih ekosistema u obradive i sl.).
Tokom 2012. godine vršena su istraživanja florističkog sastava područja Štitar planine kojim
su obuhvaćene sjeverne padine Štitar planine i njen centralni plato. Terenskim istraživanjima
obrađene su tri istraživačke plohe, svaka veličine 200 m
2
i svaka na različitim predjelima
Štitar planine. Ukupno su evidentirane tri biljne zajednice iz različitih klasa od kojih su
prostorom dominirale biljne zajednice iz dvije klase i to: klasa vegetacije planinskih rudina na
krečnjacima (Elyno – Seslerietea Br. – Bl. 48) i klasa lišćarsko-listopadnih šuma svih
pojaseva (Querco – Fagetea Br. – Bl. Et Vlieg. 37). Analizom biljnih zajednica utvrđeno je da
na se na prostoru Štitar planine nalaze biljne zajednice prepoznate kao vrijedne od strane
mreže NATURA 2000.
Ključne riječi: Dinarski krš, biljne zajednice, fitocenološki sastav, Štitar planina.
PLANT COMMUNITIES RESEARCH IN THE ŠTITAR MOUNTAIN
Absract
Dinaric karst is characterized by the occurrence of many plant communities which are very
interesting regarding their structures Unfavourable abiotic factors like strong winds, water
regime and high summer and low winter air temperatures cause very pronounced and frequent
changes in vegetation and it is very often that, in a relatively small area, appears a
combination of plant communities from alpine and subalpine grasslands to developed
coniferous or deciduous forests. One such area is the area of the Štitar Mountain. Up to date
there is very little information on the composition of plant communities in the Štitar Mountain
area, and the latest information is older than 30 years. Phytocoenological composition of the
Štitar Mountain area in the past 20 years has suffered some changes caused mostly by human
activity (deforestation, conversion of meadow ecosystems into agricultural fields, etc.).
During the year of 2012, floristic composition study of the Štitar mountain area was
conducted and this research covered northern slopes of the Štitar Mountain and its central
plateau. Field investigations were conducted in three research plots, each measuring 200 m
2
and each in different areas of the Štitar Mountain. The total of three plant communities from
different classes were recorded, of which two classes dominated in the Štitar Mountain as
follows: Class of vegetation on limestone mountain meadows (Elyno - Seslerietea Br.. - Bl.
48) and class of deciduous broadleaf forest of all vegetation belts (Querco - Fagetea Br. - Bl.
Et Vlieg. 37). The analysis of plant communities revealed that in the area the Štitar Mountain
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
11
exist several plant communities that were recognized as valuable by NATURA 2000 network.
Key words: Dinaric karst, plant communities, phytocenological analyses, Štitar Mountain
STRUKTURNO-GEOMORFOLOŠKA OBILJEŽJA GORSKE SKUPINE ŠIBENIKA
Josip Bilić, Vjekoslav Šimunović, Andrija Bognar
Sažetak
Gorski hrbat Šibenika mikrogeomorfološka je regija subgeomorfološke cjeline Vrgoračke
zagore. U širem smislu ulazi u okvire makrogeomorfološke regije Središnje Dalmacije s
otočjem, a ova pak spada u megageomorfološku regiju Dinarskog gorskog sustava.
Oblikovanje gorskog hrpta Šibenika rezultat je uzajamno povezanih mehanizama i tipova
deformacija, navlačnih, transpresijsko pozitivnih i transpresijsko negativnih osobina u
prostoru i vremenu od Krede pa na ovamo. Gorski hrbat Šibenika: Veliki i Mali Šibenik (1314
i 1226m) najistaknutije je gorsko uzvišenje Vrgoračke zagore. S gorskim hrptovima
Kruševice i Oraha te gorskim gredama Mihovila i Matokita odvojenim međusobno manjim
udolinama i potolinama predstavljaju svojevrsnu gorsku skupinu. Nagibi uzvišenja ukazuju na
asimetričnost gorskih hrptova i greda. J i JZ padina je u pravilu konveksna u odnosu na onu S
i SI konkavnog ocrta omeđene i prožete reversnim rasjedima i rasjedima horizontalnog
pomaka. Gorska skupina Šibenika područje je najizraženijih i najintenzivnijih kompresijskih
odnosa u okviru Vrgoračke zagore. Orografija ukazuje na stupnjeviti razvoj reljefa. Radi se o
višestrukim, opetovanim reversnim odnosima karbonatnih naslaga Krede i Paleogena te
Eocenskog fliša. Morfostrukturno oblikovanje gorske skupine Šibenika odvijalo se u dvije
vremenske etape: 1. kompresijskoj od konca Krede pa do početka Neogena i 2. kinematički
složenijoj kompresijsko-transtenzijsko-ekstenzijskoj od neogena pa do naših dana. Poklapa se
to sa izmjenama globalnog stresa iz pravca JZ-SI u pravac J-S krajem Paleogena i početkom
Neogena što je nužno rezultiralo prilagođavanjem geoloških struktura a time i reljefa
(rotiranje struktura i njihovi desni pomaci) novim tektogenetskim odnosima.Pretežito
karbonatni litološki sastav utjecao je na oblikovanje uglavnom krškog reljefa (stjenoviti i ljuti
krš) međutim, izrazita reljefna dinamika područja (velike vertikalne raščlanjenosti i vrlo strmi
nagibi padina) nije stimuliralo površinske korozijske procese te formiranje i oblikovanje
ponikava i uvala. Izrazita tektoniziranost područja pogodovala je oblikovanju endokrških
oblika (brojne jame i špilje). Na strmim nagibima gorskih fasada prevladava stoga padinska
denudacija (osipane, urušavanje, spiranje i bujičenje), a intenzivna je i mehanička rastrožba
stijena.
Ključne riječi: Šibenik, gorski hrbat, transpresija, krajobrazi, kompresija
STRUCTURAL GEOMORPHOLOGICAL ASPECTS OF MOUNTAIN
STRUCTURES IN ŠIBENIK
Abstract
The mountain ridge in Šibenik is a microgeomorphological region of a subgeomorphological
whole in the tramontane region of Vrgorac. It is also part of the macrogeomorphological
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
12
region of central Dalmatia with its group of islands as well as being part of the
megageomorphological region of the mountain sistem of Dinara. The mountain ridge in
Šibenik was formed by various connected mechanisms and types of deformation as well as
being pulled on by positive and negative transpressional characteristics in the area from the
Cretaceous Age till now. The mountain ridge in Šibenik (big and small Šibenik 1314 and
1226m) is the most exposed mountain elevation of the tramontane region in Vrgorac.The
mountain ridges Kruševica and Orah as well as mountain ridge –trees of mount Mihovil and
Matokit are divided by smaller valleys and rifts which represent their mountain structures.
The acclivity shows the assymetry of the mountain ridges and rifts.The south and southeastern
slopes are convex where as the north and northeastern ones are extended by reverse faults and
horizontal faults. The mountain structure of Šibenik is an area with the most exposed and
intensive compressional connections in the tramontane region of Vrgorac. The orography
shows the graded development of relief with its reverse connections of carbonate sediment of
the Cretaceous Age and Paleogene Age as well as the Eocene flysh. The morphostructural
formation of the mountain structures in Šibenik happened in the compressional stage at the
end of the Cretaceous Age till the beginning of the Neogene Age and the second one in a
more complex cinematic compression from the Neogene Age till today. It relates to the global
changes from the southwest and northeast towards the south and north at the end of the
Paleogene Age and the beginning of the Neogene Age which was the result of the adjustment
of geological structures and relief and new tectogenic connections. The carbonate lithological
structure influenced on forming the karst relief however, the dynamic of the area didn't
stimulate the corrosive proccesses on the surface as well as forming sink-holes and basins.
Being a very tectonical area it formed endokarst formations like caves and pits. The steep
acclivity of the mountain facade is dominant with sloping ground but also has intensive and
mechanical devanged cliffs.
Keywords: Šibenik, mountain ridge, transpression, landscapes, compression
OLOVOM BOGATI SEDIMENTI NAĐENI U NEKIM IZVORIMA DINARSKOG
KRŠA HRVATSKE
Stanislav Frančišković-Bilinski, Halka Bilinski
Sažetak
Prezentiran je pregled sadašnjeg stupnja znanja o olovom bogatim sedimentima pronađenima
u nekim izvorima Dinarskog krša Hrvatske. Krški vodonosnici Gorskog Kotara
(Frančišković-Bilinski et al., 2013) i Biokova (Matić et al., 2012, 2013) istraživani su u dva
navrata tijekom 2010., kao važni izvori pitke vode.
Cilj ovoga rada je istaknuti lokacije s olovom bogatim sedimentima, gdje su koncentracije Pb
značajno veće od 250 mg/kg, što je granična vrijednost koja može uzrokovati značajne
toksične efekte. U vodonosnicima Gorskog Kotara najviša koncentracija Pb od 734 mg/kg
izmjerena je u sedimentu uzorkovanom kod izvora rijeke Kupe. U vodonosnicima Biokova
najviša koncentracija Pb od 5440 mg/kg izmjerena je u sedimentu uzorkovanom iz izvora
Izbitac, koji je jedan od kaptiranih izvora koji se koriste za vodoopskrbu Makarskog primorja.
Povišene koncentracije olova u sedimentima gornjeg toka Kupe mogle bi dolaziti
antropogenim zračno-donošenim zagađenjem iz šire regije, dok su povišene Pb koncentracije
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
13
u sedimentima izvora na Biokovu najvjerojatnije prirodnog porijekla. Ali, da bi se dokazalo
točno porijeklo olova na obje lokacije, bilo bi porebno mnogo više dodatnih istraživanja.
U ovom radu se diskutira postojeće znanje o mogućem particioniranju olova između tekuće i
krute faze. To u konačnici ima razgranatost mobilnosti olova, bioraspoloživost i toksičnost.
Na kraju se daje preporuka za monitoringom ovih olovom bogatih izvora kroz duže
vremenske periode s ozbirom na kvalitetu vode i sedimenta. Do sada odgovorni u
Nacionalnom parku Risnjak, kao ni u Vodovodu Makarska, nisu pokazali interes za postojeće
rezultate, kao niti za daljnja istraživanja porijekla olova, njegovog transporta i moguće
opasnosti za zdravlje.
Ključne riječi: Dinarski krš; Hrvatska; krški izvori; olovom bogati sedimenti; toksičnost
LEAD-RICH SEDIMENTS FOUND IN SOME SPRINGS OF THE DINARIC KARST
OF CROATIA
Abstract
A summary of the current body of knowledge on lead-rich sediments found in some springs
of the Dinaric karst of Croatia is presented. The karstic aquifers of Gorski Kotar
(Frančišković-Bilinski et al., 2013) and of the Biokovo Mt. (Matić et al., 2012, 2013) were
investigated on two occasions in the year 2010 as important sources of drinking water.
The aim of the present work was to highlight the locations with lead-rich sediments, where
concentrations of Pb are significantly higher than 250 mg/kg, what is the limit value which
might cause significant toxic effects. In aquifers of Gorski Kotar highest Pb concentration of
734 mg/kg was measured in sediment taken at the Kupa River spring. In Biokovo Mt. aquifer
highest Pb concentration of 5440 mg/kg was measured in sediment taken from Izbitac spring,
one of captured springs being used for water supply of Makarska region. Elevated Pb
concentrations in sediments of upper Kupa valley could be due to anthropogenic air-borne
pollution from broader region, while elevated Pb concentrations in Biokovo Mt. spring
sediments are probably of natural origin. But, to prove exact origin of Pb on both locations
deserves much more additional investigations.
In the current paper discussion of the existing knowledge of possible lead partitioning
between the aqueous and solid phases is presented. This ultimately has ramification for lead
mobility, bioavailability and toxicity. At the end a recommendation is given to monitor these
Pb-rich springs over longer periods of time with respect of sediment and of water quality. Up
to now the authorities of National Park Risnjak and of Water Supply Company of Makarska
were not interested in current results, neither in further research of lead origin, its transport
and possible health hazard.
Keywords: Dinaric karst; Croatia; karstic springs; lead-rich sediments; toxicity
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
14
GEOMORFOLOŠKI ZNAČAJ PALEO I RECENTNE HIDROGRAFSKE MREŽE
KRŠKE ZARAVNI (PRIMJER UNSKO-KORANSKE ZARAVNI, HRVATSKA)
Neven Bočić, Mladen Pahernik, Andrej Mihevc
Sažetak
Jedna od najvećih zaravni Dinarkog krša je tzv. Unsko-koranska zaravan. Prostire se uz
sjeveroistočni rub Dinarida. Pruža se dinarskim pravcem (SZ-JI) kroz tri države: Sloveniju,
Hrvatsku i BiH u duljini od 120 km. Širini je od 20 km, a površina je oko 2000 km
2
. Glavno
morfološko obilježje je zaravnjenost u makro planu. Zbog karbonatne građe prostor je
izuzetno okršen. U mikromorfološkom smislu prevladavaju ponikve velike gustoće na
površini te špilje u podzemlju. Područje presijecaju pet glavnih tekućica koje su usjekle
duboke kanjone te nemaju većih pritoka na samoj zaravni. Na cijelom području uočeni su više
ili manje očuvani tragovi površinske paleohidrografske mreže. Cilj rada bio je rekonstruirati
paleohidrografsku mrežu te analizirati značajke recentne i paleohidrografske mreže radi
poznavanja njene evolucije, utjecaja na okršavanje i razvoj krške zaravni. Uz metode
terenskog rada, analizirani su podaci topografskih karata 1:25.000. Analiza podatak vršena je
u GIS okružju.
Ključne rijeći: geomorfologija, krš, krška zaravan, paleohidrografska mreža, Dinaridi
GEOMORPHOLOGICAL SIGNIFICANCE OF THE PALEO AND RECENT
HYDROGRAPHIC NETWORK ON THE KARST PLATEAU (EXAMPLE UNA
KORANA PLATEAU, CROATIA)
Abstract
One of the largest plateaus in the Dinaric karst is Una-Korana plateau extends along the
north-eastern edge of the Dinarides. Provides the Dinaric direction (NW-SE) across three
countries: Slovenia, Croatia and Bosnia-Herzegovina with a length of 120 km. Width is 20
km, and the area is about 2000 km
2
. The main morphological characteristic is flatness in the
macro level. Because of the carbonate rocks, area is highly karstified. In micromorphological
sense dolines prevail (with high density) on the surface and caves in the underground. Area
intersected five major rivers which are cut in deep canyons and have no major tributaries. On
the entire area, more or less preserved, traces of surface paleohydrographic networks were
observed. The aim of the study was to reconstruct and analyze paleohydrographic network
and recent features to know about its evolution, impact and development of karstification of
this karst plateau. With the methods of field work we also analyzed the data from topographic
maps 1:25.000. Analysis of data was performed with the GIS tools.
Keywords: geomorphology, karst, karst plateau, paleohydrographic network, Dinarides
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
15
HIDROLOGIJA IZVORA OMBLE
Ognjen Bonacci
Sažetak
Izvor Omble predstavlja tipični priobalni krški izvor. Smješten je u blizini grada Dubrovnika
koji pouzdano snabdijeva kvalitetnom pitkom vodom. Na površinu izlazi na nadmorskoj
visini od 2,5 m nad morem (mnm) te se njegove vode praktično odmah preko preljeva
ulijevaju u Jadransko more. Minimalni protok je procijenjen na iznos od 4,30 m
3
/s, dok je
maksimalni protok procijenjen na 117 m
3
/s. S obzirom na veličinu sliva, obilne i intenzivne
oborine koje se na njemu javljaju kao i njegov krški karakter zaključeno je da se radi o izvoru
s ograničenim maksimalnim kapacitetom istjecanja. U radu je detaljno objašnjen taj fenomen
čest kod krških izvora u Dinarskom kršu, ali i drugim krškim regijama svijeta. Što se
minimalnih protoka tiče moguće je zaključiti da se prihranjuje iz stabilnog i velikog krškog
vodonosnika. Srednji protok u prirodnom stanju u razdoblju opažanja od 1968. do 1980.
iznosio je 28,01 m
3
/s. Od 1981. do 2012., dakle u razdoblju kada je korito rijeke Trebišnjice
koja protječe kroz njegov sliv pretvoreno u betonski kanal u dužini od preko 60 km, srednji se
godišnji protok smanjio za 4,24 m
3
/s na vrijednost od 23,77 m
3
/s. U radu su iznesene
najnovije hidrološke analize protoka, temperatura i mutnosti vode. Posebna je pažnja
posvećena definiranju površine sliva ovog izvora. U literaturi se navodi površina procijenjena
na oko 600 km
2
, određena pretežno regionalnim geološkim analizama. Zbog nedostatka
pouzdanih podataka niti u ovom radu nije bilo moguće odrediti pouzdanu površinu sliva, a još
manje njegove granice. Međutim, primjenama hidroloških metoda procijenjeno je da je
površina sliva vjerojatno znatno veća te da se kreće između 850 km
2
i 1000 km
2
. Analizirano
je i ponašanje razina podzemnih voda mjereno u nekoliko dubokih piezometara izbušenih u
njegovom zaleđu. Dokazano je da se vododijelnica sliva izvora Omble i susjednog slivova
izvora Zavrelje naglo mijenja tijekom vremena kao rezultat padanja intenzivnih oborina te je
dokazano da se vode iz vodonosnika izvora Omble povremeno prelijevaju u susjedne izvore.
Ključne riječi: krški izvor, hidrologija krša, protok, sliv
HYDROLOGY OF THE OMBLA SPRING
Abstract
The Ombla Spring represents a typical abundant coastal karst spring in the vicinity of the
town of Dubrovnik (Croatia). Its outlet is at an altitude of 2.5 m above sea level (m a.s.l.) and
the water from it immediately flows into the Adriatic Sea. The minimum and maximum
measured discharges are 4.30 m
3
/s and 117 m
3
/s, respectively. The Ombla Spring represents
typical karst spring with limited maximum, as well as minimum outflow capacity. The
Trebišnjica River traverses through its catchment. The mean annual discharge, after the
canalization of over 60 km of its watercourse with spray concrete (in the time span 1981-
2012), is 23.77 m
3
/s. Before massive civil engineering work which took place during 1968-
1980, the mean annual discharge was 28.01 m
3
/s. The new results of the spring water
discharge, temperature and turbidity are given. In the paper special attention is devoted to
definition of the Ombla Spring catchment area. On the basis of mainly geological
investigations it is estimated to about 600 km
2
. According to hydrological analyses it is
concluded that the Ombla Spring catchment area should be larger, between 850 km
2
and 1000
km
2
. The paper analyses groundwater levels in few deep piezometers drilled in the Ombla
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
16
Spring catchment hinterland. These analyses proved the catchment boundary movement and
the overflowing of groundwater from the Ombla Spring to the other neighbouring karst
springs, mainly the Zavrelje Spring.
Key words: karst spring, karst hydrology, discharge, catchment
OBNOVA TURISTIČNE INFRASTRUKTURE V ŠKOCJANSKIH JAMAH
Rosana Cerkvenik, Bogdan Opara, Črtomir Pečar, Tomaž Smerdelj
Izvleček
Škocjanske jame imajo izjemno univerzalno vrednost, saj so bile leta 1986 vpisane na Seznam
svetovne dediščine. Raziskovanje jam se je pričelo v 19. stoletju, hkrati pa se je takrat pričelo
tudi urejanje turistične infrastrukture in vodenje obiskovalcev po jami. V zadnjih letih jame
obišče okrog 100.000 obiskovalcev letno. Od leta 1997 z jamo upravlja Javni zavod Park
Škocjanske jame. Poti, ki so jih po celotnem sistemu Škocjanskih jam nadelali prvi
raziskovalci in jamski delavci, predstavljajo pomemben element tehniške dediščine. Skupno
je po celotnem sistemu okrog 12 km poti, nekatere so urejene za turistični obisk. Obstoječa
infrastruktura v jami je bila grajena postopoma od leta 1933 dalje. Turistična infrastruktura po
jami je bila skozi zgodovino obnovljena fazno oziroma po potrebi. Posledica tega je, da so v
jami različni tipi ograj, da so poti in stopnice na številnih delih poškodovane. Električna
instalacija je energetsko zelo potratna, težavna za vzdrževanje, pogosto prihaja do izpadov
električnega toka, popravila pa so zaradi številnih odsluženih kablov praktično nemogoča.
Dodatno škodo zaradi neustrezne elektrifikacije in osvetlitve jame predstavlja razrast alg in
mahov (lampenflora). Neustrezna osvetlitev pa dodatno negativno vpliva tudi na jamsko
živalstvo, predvsem netopirje. Vsa dela in infrastruktura v jami pa pomenijo tudi številne
poškodbe jamskega fizičnega okolja, ki se ob sedanji neustrezni infrastrukturi le še kopičijo.
Park Škocjanske jame za obnovo turistične infrastrukture v jami pridobil sredstva Evropskega
sklada za regionalni razvoj. Leta 2009 je potekala obnova turistične infrastrukture v
Mahorčičevi in Mariničevi jami ter Mali dolini, katere vrednost je znašala 1.160.000 €.
Obnova poti po jami je vključevala obnovo poti, tlakov, ograj, elektrifikacijo jame in
zamenjavo mostu v Mali dolini. Od leta 2013 do 2015 pa bo potekala obnova jamske
infrastrukture v Tihi in Šumeči jami. V tem delu se bo zamenjala oziroma obnovila pot,
ograje, celotna elektrifikacija in osvetlitev jame ter vzpostavilo optično omrežje v jami.
Posebna pozornost pri urejanju turistične infrastrukture je namenjena temu, da le-ta ustreza
vsem standardom, da se čim manj poškoduje jamsko okolje ter da je infrastruktura čim manj
moteča za obiskovalce.
Ključne besede: Škocjanske jame, obnova turistične infrastrukture, Evropski sklad za
regionalni razvoj
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
17
THE RENOVATION OF TOURISM INFRASTRUCTURE IN THE ŠKOCJANSKE
JAME (ŠKOCJAN CAVES)
Abstract
A natural sight of outstanding universal value, the Škocjanske jame were inscribed to the
UNESCO World Heritage List in 1986. Exploration of the caves began in the 19
th
century; the
same period saw the development of the tourism infrastructure and organised guided tours. In
recent years, the caves have been visited by some 100,000 people a year. Since 1997, the cave
system has been managed by the Škocjan Caves Park Public Service Agency. The trails built
throughout the cave by the first explorers and cave workers are a major element of technical
heritage. There are a total of 12 km of trails in the entire system, but not all are open to the
public. The existing infrastructure in the cave was built in several stages starting in 1933.
Individual elements of the tourism infrastructure in the cave have been renovated in the past
when necessary. As a consequence, several different types of handrails have been used; there
are also a number of sections where the trails and stairs are damaged. The electrical
installations are highly energy wasteful, difficult to maintain and prone to power failures,
while repairs are virtually impossible due to the many old and worn out wires. The inadequate
installations and cave lighting have caused further damage: the growth and spread of algae
and mosses (lampenflora). The unsuitable lighting also has a negative impact on the cave
animals, particularly bats. The works and infrastructure in the caves have also caused
considerable damage to the physical environment damage that is only compounded by the
continued use of the existing deficient infrastructure.The Škocjan Caves Park Public Service
Agency has obtained funds for the renovation of the cave tourism infrastructure from the
European Regional Development Fund. 2009 saw the renovation of tourism infrastructure in
the Mahorčič Cave, the Marinič Cave and Mala dolina; the project was valued at EUR
1,160,000. The renovation of the cave trails involved the renovation of the trails themselves,
paving, handrails and electrical installations. The bridge in Mala dolina was replaced.
Meanwhile, the infrastructure in the Tiha jama (Silent Cave) and the Šumeča jama
(Murmuring Cave) will be renovated from 2013 to 2015. The trail, handrails, electrical
installations and lighting in this section will be renovated or replaced. In addition, a fibre-
optic network will be established in the cave. An important part of renovating and replacing
the tourism infrastructure is to make sure that the necessary standards are met, the damage to
the cave environment is minimal and the infrastructure is as unobtrusive as possible.
Key words: Škocjanske jame, renovation of tourism infrastructure, European Fund for
Regional Development
KAKO POSTIĆI REPREZENTATIVNOST UZORKA U JEZERSKOM OKOLIŠU
Nuša Cukrov, Beatrix Heller, Sonja Lojen, Neven Cukrov
Sažetak
Sastav stabilnih izotopa (δ
18
O
carb
, δ
13
C
carb
i δ
13
C
org
) u jezerskom sedimentu (Visovac, NP
Krka, Hrvatska) proučavan je kako bi se procijenila važnost reprezentativnog uzorkovanja.
Određene su horizontalne i vertikalne varijacije. Prostorne razlike mogu utjecati na okolišnu
interpretaciju.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
18
Ključne riječi: reprezentativni uzorak, prostorna varijacija, Krka, stabilni izotopi
HOW TO OBTAIN REPRESENTATIVE SEDIMENT SAMPLE IN A LACUSTRINE
ENVIRONMENT
Abstract
Stable isotope (δ
18
O
carb
, δ
13
C
carb
and δ
13
C
org
) composition in the lake sediment (Visovac Lake,
Krka, Croatia) was studied in order to evaluate the importance of representative sampling.
Horizontal and vertical variations were determined. Spatial variations may influence
environmental interpretation.
Keywords: representative sample, spatial variation, Krka River, stable isotopes
IZVORIŠTA PITKE VODE KLOKOT, PRIVILICA, OSTROVICA I TOPLICA –
KAKO IH ZAŠTITITI
Zlatan Čizmić
Sažetak
U uvodu su predstavljana izvorišta sa kratkim opisom i karakteristikama. Dat je pregled
trenutnog stanja i potrebe provođenja neophodnih zaštitnih mjera izvorišta pitke vode i niza
kraških ponora na području slivova.
Kroz rad je data problematika sa zadacima, opće karakteristike slivova, sadašnji uslovi zaštite
i prethodno provedeni istražni radovi. Kroz pregled dosadašnjih rezultata dati su podaci iz
Projekata zaštite izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica koji su urađeni 2004. godine,
a interesantni su za zaštitu izvorišta i slivova.
Specifičnost slivova je u prostiranju na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine,
neophodna saradnja općina na graničnom području između dvije države. Efektivno
uspostavljanje režima zaštite izvorišta Klokot, Privilica, Ostrovica i Toplica zbog toga ne
podrazumijeva samo primjenu važećih propisa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
nego i odgovarajućih međunarodnih konvencija i sporazuma.
U radu će se dati načini i mogućnosti kako zaštititi izvorišta u skladu sa postojećim propisima.
Ključne riječi: izvorišta, sliv, kraška područja, projekti zaštite, realizacija i praćenje
DRINKING WATER SOURCES KLOKOT, PRIVILICA, OSTROVICA AND
TOPLICA – HOW TO PROTECT THEM?
Abstract
The introduction of this paper gives a brief description and characteristics of the water sources
with. An overview of the current situation and the need to implement necessary protection
measures for drinking water supplies, and a number of karst sinkholes in the river basins.
The paper deals with issues and pertinent tasks, general characteristics of the basins, current
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
19
conditions of protection and previously conducted investigations. Through a review of recent
results it provides data from the Reports on the Project of Protection of Klokot, Privilica,
Ostrovica and Toplica Sources, developed in 2004, which are interesting for the protection of
water sources and river basins.
These basins spread in the territory both of the Republic of Croatia and Bosnia and
Herzegovina and therefore the cooperation among municipalities in the border area between
the two countries is necessary. Effectively establishing a regime of protection of Klokot,
Privilica, Ostrovica and Toplica sources therefore does not only involve the application of the
regulations of Bosnia and Herzegovina and the Republic of Croatia but also the relevant
international conventions and agreements.
The paper provides ways and possibilities to protect water sources in accordance with existing
regulations.
Keywords: water sources, basin, karst areas, protection projects, implementation and
monitoring
UTJECAJ VJEŠTAČKOG ODVODNJAVANJA NA REŽIM PODZEMNIH VODA U
TRESETIŠTU ŽDRALOVAC
Admir Ćerić, Nijaz Zerem
Sažetak
Livanjsko polje najveće je kraško polje u BiH, i jedno od najvećih u svijetu. Od 2008. godine
nalazi se na Ramsarskoj listi močvara od međunarodnog značaja. U nedavnoj prošlosti na
prostoru ovog polja postojale su tri močvare. Ljudskim aktivnostima usmjerenim na korištenje
prostora i voda, dvije močvare su u potpunosti uništene, bez mogućnosti njihove
revitalizacije.
Treća močvara i tresetište Ždralovac, koja je locirana u krajnjem sjeverozapadnom dijelu
polja, jedina je preostala na ovom prostoru, ali je značajno oštećena. Nastala oštećenja su
djelomično uzrokovana izgradnjom kanala za melioraciju u jugoistočnom dijelu, na kome su
treseti vrlo plitki, pa je močvara pretvorena u poljoprivredno zemljište. Oštećenja dijela
tresetišta na kome su treseti debljine do 200 cm uzrokovana su izvođenjem i radom kanala
koji su izvedeni u cilju eksploatacije treseta. Ovim zahvatima načinjene su značajne izmjene u
morfologiji i hidrološkom režimu močvare. Gubitak vlage u tresetu često dovodi do izbijanja
požara, posebno tokom dužih sušnih perioda, zbog kojih se javlja značajno devastiranje
biološke raznolikosti močvare.
Ovaj rad prezentira rezultate istraživanja provedenog u cilju analize nastalih utjecaja,
izazvanih promjenom hidrološkog režima, na tresetište i močvaru Ždralovac. Rezultati
nedavnih istraživanja, provedenih u periodu od 2011. do 2013. godine, upoređeni su sa
istorijskim podacima, prikupljenim tokom 1960-tih godina i prije. Rezultati pokazuju da se
danas veliki dio tresetišta u potpunosti isušuje tokom malovodnih perioda u godini, što
ukazuje da je potrebno izvršiti restauraciju režima podzemnih voda kako bi se izbjegla dalja
degradacija tresetišta i gubitak biološke raznolikosti.
Ključne riječi: tresetište, močvara, režim podzemnih voda, Livanjsko polje
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
20
THE IMPACT OF ARTIFICIAL DRAINAGE TO THE GROUNDWATER REGIME
IN THE ŽDRALOVAC PEATLAND
Abstract
Livanjsko polje is the largest karst field in Bosnia and Herzegovina, and one of the largest in
the world. As of 2008 the field is inscribed in the Ramsar List of Wetlands of International
Importance. Three wetlands existed in this location in the recent history. Due to human
interventions aimed at utilization of land and water resources, two wetlands have been
destroyed beyond the point of restoration.
The third wetland and peatland, Ždralovac, which is located in the northwestern corner of the
field, although damaged, is the only one in the existence today. The devastation is partly due
to the construction of melioration channels in its southeastern part, where the peat layer is
thin, so the peatland has been converted into agricultural land. There are damages of the
peatland in the area built of peat layers more than 2 meters thick, caused by the construction
and operation of drainage channels built to facilitate the peat extraction. These interventions
have resulted in significant alterations of the peatland morphology and hydrological regime.
The loss of moisture in peat often triggers fire, especially during prolonged dry periods,
causing significant devastation of the wetland’s biodiversity.
The paper presents the results of the research carried out to analyze the impacts on the
Ždralovac peatland and wetland caused by the alterations in the hydrological regime. The
results of a recent research, carried out in the period from 2011 to 2013, were compared with
the historical data, collected in 1960’s and before. The results indicate that a large part of the
peatland gets completely drained during dry periods of year, which suggests that the
restoration of the groundwater regime has to be achieved in order to avoid further degradation
of the peatland and the loss of biodiversity.
Keywords: peatland, wetland, groundwater regime, Livanjsko polje
PODZEMNI LAŽIŠTIPAVCI (PSEUDOSCORPIONES) DINARIDA HRVATSKE
Božidar P. M. Ćurčić, Tonći Rađa, Srećko B. Ćurčić
Sažetak
Poseban uticaj na razvoj podzemne faune lažištipavaca u Dinaridima imali su efekti procesa
karstifikacije. Dinarski karst nije nastao istovremeno u celom regionu, pa se stoga
kolonizacija podzemnih kraških oblika odvijala progresivno i u dužem vremenskom periodu.
Prisustvo paleoendemita govori u prilog tumačenju da je sistem podzemnih šupljina postojao
dugo i neprekidno.
Dinarski kras je naseljen mnoštvom endemičnih i reliktnih špiljskih pseudoskorpija koje
pripadaju laurazijskim, paleo-mediteranskim, paleo-egejskim, severnoegejskim i
južnoegejskim filetičkim serijama. Među glavnim uzrocima koji objašnjavaju izvanredno
bogatstvo faune troglobiontnih pseudoskorpija dinarskog krasa Hrvatske, pre svega, treba
istaći: raznovrsnost epigejske faune pseudoskorpija koja je nekada naseljavala starobalkansko
kopno, kontinuitet kopnene faze u različitim područjima Balkanskog poluostrva, prisustvo
moćnih krečnjačkih slojeva i paralelnu evoluciju podzemnog kraškog reljefa, sukcesiju
klimatskih uslova koji su favorizovali kolonizaciju podzemnih staništa i divergentnu
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
21
diferencijaciju faune pseudoskorpija u mnogobrojnim izolovanim podzemnim staništima.
Ova studija podzemnih lažitipavaca koji naseljuju dinarski kras Hrvatske pružila je dalje
dokaze o njihovoj velikoj starosti i različitom poreklu. Analizirane vrste i rodovi predstavljaju
ostatke prastarih fauna, koji su našli svoja zadnja utočišta u podzemnim prostorima dinarskog
regiona i susednih oblasti.
Ključne riječi: podzemni lažištipavci, Dinaridi, Hrvatska
CAVE-DWELLING PSEUDOSCORPIONS (Pseudoscorpiones) OF THE DINARIDES
IN CROATIA
Abstract
The history of the cave-dwelling Dinaric pseudoscorpions has been largely affected by the
karstification process. It is evident that the Dinaric Karst was not developed at a time, hence
its colonization must have occurred progressively throughout its life span.
The Dinaric Karst is inhabited by the great number of endemic and relict cave-dwelling
pseudoscorpions pertaining to the Laurasian, Paleo-Mediterranean, Paleo-Aegean, and South
and North Aegean phyletic series. Among the major causes which explain the extraordinary
variety of the troglobitic pseudoscorpion fauna of Croatia one should mention: the varied
epigean pseudoscorpion fauna populating the Proto-Balkans in the remote past, the continuity
of the continental phase in different areas of the Balkans, the presence of mighty limestone
beads and the subsequent evolution of the underground karst relief, the succession of the
climatic conditions which were in favour of the colonization of the subterranean domain, and
the divergent differentiation of the pseudoscorpion taxa in numerous isolated underground
habitats.
This study of the cave-dwelling pseudoscorpions inhabiting the Dinaric Karst of Croatia has
offered further proof of their great age and probably different origin. These species and
genera represent the last vestiges of an old fauna, which found their ultimate shelters in the
underground domain of the Balkans and adjoining regions.
Keywords: Cave-dwelling pseudoscorpions, Dinarides, Croatia
TURISTIČKA VALORIZACIJA SPEOLOŠKOG POTENCIJALA CETINJSKE
SUBREGIJE
Miroslav Doderović, Zlatko Bulić, Dragica Mijanović
Sažetak
Cetinje se nalazi u istočnoj kraškoj kontinentalnoj podgorini Lovćena, na dnu Cetinjskog
polja, koje se prostire između 42
0
22' 36" i 42
0
24' 23" SGŠ i 18
0
56' i 22" IGD računajući po
Griniču. Poseban značaj u reljefu Katunskog kraša ima Cetinjsko polje. Cetinjsko polje je u
istočnom podnožju Lovćena, na visini od 660 do 700 m. Duža osa polja, u pravcu
sjeverozapad jugoistok, duga je 5 km, a široka je do 1,5 km. Površina polja je 4,6 km
2
i
spada u grupu manjih polja u kršu. Razvijeno je na granici jurskih krečnjaka u istočnom
obodu i trijaskih dolomita u jugozapadnom dijelu, a prisutni su rijeđe i trijaski krečnjaci.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
22
Formiranje polja, u graničnom pojasu između dolomita i krečnjaka pomogla je Cetinjska
rijeka čiji izvori su u sjeverozapadnom obodu polja, a ponori u jugoistočnom. Cetinjska rijeka
je kao stalni tok tekla do kraja XVII vijeka, a od tada se postepeno javljala u vrijeme obilnih
padavina. Površinska rečna mreža u slivu ponorskog sistema Cetinjske rijeke potpuno je
dezorganizovana, i svi stalni tokovi su premješteni u dubinu. U polju, neposredno pored
Cetinjskog manastira je Cetinjska pećina koja predstavlja složenu i razgranatu ponorsku
pećinu. Sastoji se od 4 glavna i više sporednih hodnika i kanala, u višim spratovima. Glavni
pećinski sistem počinje ponorskim pećinama u Cetinjskom polju, a završava se vrelskim
pećinama u izvorišnom dijelu Crnojevića rijeke. Između njih na stepenici Dobrsko
Gornjoceklinske uvale predstavljene su vrelsko ponorske pećine prvobitnog izvorišta
složene ponornice Cetinjske rijeke. Kada se bude ostvarila davnašnja ideja za povezivanje
Lovćena žičarom sa nekim od primorskih mjesta, korišćenje ove planine će doći do punog
izražaja. U uslovima dobre saobraćajne povezanosti, Cetinje i Lovćen će postati ''depadansi''
ne samo Budvanske rivijere, već i Bokokotorske subregije. Tada će se mnogi turisti danju
kupati i sunčati na pješčanim plažama Crnogorskog primorja, a noćiti na svježem planinskom
vazduhu Cetinja ili Lovćena. Lipska i Cetinjska, predstavljaju rijetke i atraktivne prirodne
rijetkosti i kao takve mogu biti veoma privlačni objekti za turističku posjetu.
Ključne riječi: valorizacija, turizam, speologija, pećine
TOURIST VALORIZATION OF CAVING IN CETINJE
Abstract
Cetinje is located in eastern karst - Mainland piedmont Lovćena at the bottom of Cetinje field,
which lies between 42
0
22' 36' and 42
0
24' 23" north latitude and 18
0
56' 22”; eastern
longitude counting GMT. Special significance in the Katun karstic relief has Cetinje
field. Cetinje field is in the eastern foothills of Lovćena at an altitude of 660 to 700 m. The
long axis of the field, in the northwest - southeast, the debt is 5 km wide, and up to 1.5
km. Size of the field is 4.6 km2 and belongs to a group of smaller fields in the karst. The field
is built on the border of the Jurassic limestone in the east end and Triassic dolomites in the
southwestern section, and present less frequently Triassic limestones. Formation of fields in
the border zone between dolomite and limestone helped the Cetinjska river whose sources are
in the north-western edge of the field, and sinks in the southeast. The Cetinjska river as a
steady stream flowed to the end of the seventeenth century, and since then has gradually
occurred during heavy rainfall. Surface drainage network in the sinking of the Cetinjska river
system is completely disorganized. All permanent streams are transferred into the depths. In
the field next to the Monastery of Cetinje there is a Cetinje cave complex and extensive
sinking cave. It consists of 4 main and several secondary corridors and channels in the upper
floors. The main cave system begins sinking caves in Cetinje field and ends with the cave
mouth to the source of the river Crnojevića. Between them on the step Dobrsko
Gornjoceklinske bay caves with original source of subterranean Cetinjska River are presented.
After the realization of long-standing idea of linking Lovćen by lift with some of the coastal
towns, the use of the mountain will come to the fore. In terms of good transport links, Cetinje
and Lovcen will become'' annex'' not only to the Budva Riviera, but Bokokotorska
subregions. Then there will be many tourists during the day swimming and sunbathing on the
sandy beaches of the Montenegrin coast, and spend the night in the fresh mountain air or
Lovćena Cetinje. Lipska and Cetinje, are rare and attractive natural rarity and as such, can be
very attractive facilities for tourist visit.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
23
Keywords: valorization, tourism, speleology, cave
TURISTIČKA VALORIZACIJA SPEOLOŠKOG POTENCIJALA NACIONALNOG
PARKA DURMITOR
Miroslav Doderović, Zlatko Bulić
Sažetak
Nacionalni park Durmitor odlikuje se osobenim reljefom, specifičnom hidrografijom,
zanimljivim živim svetom. Od 1980.godine Nacionalni park Durmitor kao cjelina upisan je
na listu Svjetske baštine prirodnih dobara UNESCO-a. Planinski masiv sa 48 vrhova viših od
2,000 m nadmorske visine, sa 18 ledničkih jezera, mnogim kraškim pojavama, jamama,
pećinama i zajedno sa usječenim dubokim kanjonom rijeke Tare i uz specifične klimatske
uslove predstavlja značajan turistički potencijal za razvoj zimsko-sportskog kao i ljetnjeg,
rekreativnog turizma. Na planinskim grebenima registrovano je ili ispitano je preko 150 jama
i pećina, a u kanjonu Tare preko 100 speleoloških objekata. Na lokalitetu Surutka nalazi se
niz jama od kojih je najznačajnija jama na Vjetrenim brdima sa 897 m dubine i dužine 4.528
m. Jama u Malom lomnom dolu dubine 605 m i dužine 1.870 m. Zelenovirska pećina dužine
440 m, i dubine 180 m. Zbog ovih prirodnih speleoloških vrednosti je pod zaštitom kao
specijalni speleološki rezervat ''Surutka''. Na području Durmitora nijedna pećina nije do sada
valorizovana u turističke svrhe. Ništa nije učinjeno na njihovom približavanju turistima, pa is-
pred njih nema uređenih terena, nema ugostiteljskih objekata, pristupnih asfaltnih puteva, zaš-
tićenih ulaza, uređenih staza za obilazak pećina, niti je izvršena njihova elektrifikacija.
Ključne riječi: valorizacija, turizam, speologija, pećine
TOURIST VALORIZATION OF CAVING IN DURMITOR NATIONAL PARK
Abstract
Durmitor National Park is characterized by distinctive relief, hydrography, specific,
interesting living world. In 1980 Durmitor National Park, as a whole, was inscribed on the
World Heritage List of natural resources of UNESCO. Mountain range with 48 peaks higher
than 2,000 m above sea level, with 18 glacial lakes, many karst phenomena, cavities, and
caves with incised a deep canyon of the Tara River and the specific climate conditions is a
significant potential for the development of winter-sports and summer, recreational tourism.
On the mountain ridges of over 150 caves and caverns were registered or surveyed, and in the
Tara canyon over 100 caves. At the site of Surutka there is a series of caves of which the most
important cave in the hills Vjetrena is 897 m deep and 4,528 m long. Pit in Mali Lomni do is
605m deep and 1,870 m long. Zelenovirska cave has a length of 440 m, and 180 m of
depth. Because of its natural caves value it is now protected as a special caving reserve
Surutka (Spatial Plan of Durmitor, 1996). In the area of Durmitor caves hava not been used
for tourism purposes so far. Nothing was done to make them closer to the tourists, and in front
of them there are no either landscaped grounds, no catering facilities, paved access roads,
protected entrance of trails, nor electrification.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
24
Keywords: valorization, tourism, speleology, cave
NEKI SPELEOLOŠKI OBJEKTI KOJI SE NALAZE I U HRVATSKOJ I U BOSNI I
HERCEGOVINI
Mladen Garašić
Sažetak
Neke države u svijetu imaju poznate speleološke objekte koji se prostiru ispod državnih
granica i prelaze u okolne zemlje. Takvih primjera ima dosta. Primjerice između Italije i
Slovenije, zatim između Francuske i Italije, Vijetnama i Laosa, Hrvatske i Slovenije....
Postoje i oni koji imaju ulaze i s jedne i s druge strane primjerice između Francuske i
Španjolske ili između Slovačke i Mađjarske itd... No, manje je poznato, gotovo bih rekao da
je nepoznato, da između Hrvatske, te Bosne i Hercegovine postoje speleološki objekti u koje
se može ući i s hrvatske i s bosanskohercegovačke strane. Netko će pomisliti da je riječ o
hidrogeološkim vezama utvrđenih različitim oblicima trasiranja koje ovaj, naš predivan,
geološki jedinstven Dinarski krš objedinjuju u kršku genetski nerazdvojnu cjelinu, jer
podzemne vode protječu iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj ili ponegdje obrnuto... no,
nije o tome riječ. Ima takvih primjera podosta: dio sljeva rijeke Trebišnjice koji izvire u
području Omble, izvora Robinson, veze između izvora Klokota i koreničkih ponora
(Poljanak), veze između ponora na Livanjskom polju i izvora Rumina, Graba itd, područje
rijeke Korane oko Tržastih Raštela te spilja Gatica, Rujnica, Šarića pećina....
U ovom prinosu spomenut će se neki primjeri speleoloških objekata u koje se isključivo može
ući kroz tunele koji imaju svoje ulaze i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Godinama sam
radio na istraživanjima velikog broja kaverni koje su okrivene prilikom izradnje svih vrsta
tunela u Dinarskom kršu (željezničkih, cestovnih i hidrotehničkih).
Spominjem 4 kaverne koje su otkrivene u zapadnoj cijevi tunela HE „Dubrovnik“ (cca 16 km
duljine). Ulazi u tunel su u Platu (Hrvatska) i Trebinju (Bosna i Hercegovina)
Primjer je i tunel (podmorski i kopneni – cca 14,5 km duljine) „Klek (Neum–Bosna i
Hercegovina) – uvala Prapratno“ na poluotoku Pelješcu (Hrvatska), koji služi u kanalizacijske
i odvodne svrhe, ali koji također spaja dvije susjedne države i u kojem je pronađeno i
istraženo 14 kaverni.
Siguran sam da na planinama Dinari, Kamešnici, Ličkoj Plješevici itd. ima podosta
speleoloških objekata koji se nalaze uz samu državnu granicu Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, te se prostiru ispod obje države. Ni geologija, ni hidrogeologija niti speleologija
ne priznaju ikoje političke granice, već isključivo prate prirodne zakone koji ovdje dokazuju
da je riječ o jedinstvenoj cjelini Dinarskoga krškoga sustava koji se proteže kroz sedam
država. Uvjeren sam da će se u budućnosti pronaći i neki speleološki objekt koji će možda
spajati i tri susjedne države u kojima je razvijen klasični oblik krša tj. Dinarski krš.
Hidrogeološki promatrano takve indicije postoje za područje između Hrvatske, Bosne i
Hercegovine i Crne Gore.
Ključne riječi: Dinarski krš, speleologija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
25
SOME CAVES WHICH ARE LOCATED BOTH IN CROATIA AND IN BOSNIA
AND HERZEGOVINA
Abstract
Some countries in the World have known caves that lie beneath the borders and crossing into
neighboring countries. There are plenty of such examples. For example, between Italy and
Slovenia, followed by France and Italy, Vietnam and Laos, Croatia and Slovenia.... There are
those who have entered on both sides for example between France and Spain, or between
Slovakia and Hungary etc... However, less is known, I would almost say that it is unknown,
that between Croatia and Bosnia and Herzegovina there are caves in which you can enter
from Croatian and Bosnian-Herzegovinian side. Someone will think that this is a
hydrogeological relationships established various forms of tracing that this, our wonderful,
unique geological Dinaric karst compiled in karst genetically inseparable whole, because
groundwater flow from Bosnia and Herzegovina to Croatia or sometimes vice versa ...
however, is not the issue. There are quite a few such examples: part watersheds Trebišnjica
springs in the area Ombla source Robinson, Klokot links between sources and Korenica
ponors (Poljanak), connections between the gulf in Livno and sources Rumin, hornbeam etc,
the area around the river Korana Tržastih Raštela and caves Gatica, Rujnica, Šaric cave, etc....
This yield will mention some examples of caves in which only one can go through tunnels
that have their entrance both in Croatia and in Bosnia and Herzegovina. For years I worked on
the research of a large number of caverns that are reserch and explored because projecting and
building for all kinds of tunnels in the Dinaric karst (rail, road and hydratechnical tunnels).
It will be mentioned four caverns that were discovered in the western tunnels HE
"Dubrovnik" (approximately 16 km in length). Entrances in the tunnel are in Plat (Croatia)
and in Trebinje (Bosnia and Herzegovina). An example is the tunnel (submarine and land -
approximately 14.5 km in length) "Klek (Neum - Bosnia and Herzegovina) - Prapratno" on
the peninsula (Croatia), who serves in the sewer and drainage purposes, but that also connects
the two neighboring state in which was found and excavated 14 caverns.
I am sure that Mt. Dinara, Kamešnica, Lička Plješevica etc. have quite a few caves that are
located along the state border of the Croatian and Bosnia and Herzegovina, and extending
below the two countries. Neither geology, hydrogeology nor even caving do not recognize
any political boundaries, but only follow the laws of nature here that prove that it is a unified
whole Dinaric karst system that runs through seven states. I am convinced that in the future
and find some caving facility that may connect the three neighboring states in which it was
developed the classic form of rubble that Dinaric karst. Hydrogeological observed such
indications exist for the area between Croatia, Bosnia and Herzegovina and Montenegro.
Keywords: Dinaric karst, Speleology, Croatia, Bosnia and Herzegovina
VISOKOLOČLJIVOSTNI DMV KRAŠKEGA POVRŠJA NAD POSTOJNSKIM
JAMSKIM SISTEMOM TEMELJEČ NA LIDAR POSNETKIH
Nadja Zupan Hajna
Povzetek
Vrednost visokoločljivostnih LiDAR podatkov za prepoznavanje reliefnih oblik je zelo
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
26
veliko; podatke zbrane s to metodo pa lahko uporabimo za zaznavanje in določanje različnih
površinskih oblik in procesov. LiDAR (zračno lasersko skeniranje) je tehnologija daljinskega
zaznavanja površja, ki meri razdaljo do z laserjem osvetljevanega cilja in analizira njegov
odboj. Ozek laserski žarek se lahko uporablja za kartiranje fizičnih objektov in to z zelo
veliko ločljivostjo. Posebno veliko vrednost ima dejstvo, da se iz dobljenih podatkov lahko
naredi visoko ločljivostne digitalne modele reliefa in zazna mikroreliefne oblike, ki bi zaradi
vegetacijskega pokrova (npr. smrekov gozd) lahko ostale prekrite. DMV se lahko uporablja
tudi kot orodje za odkrivanje in spremljanje (monitoring) sprememb površja v določenih
časovnih obdobjih.
To pomlad smo za namene razstave „Postojnska jama v prostoru in času“, ki jo pripravljamo
skupaj z Postojnska jama d.d., naročili LIDAR topografsko snemanje z gostoto točk 0,5 m in
barvne ortofoto načrte z resolucijo 10 cm na področju Postojnskega krasa med ponorom reke
Pivke v Postojnsko jamo in izvirom reke Unice na Planinskem polju.
Iz pridobljenih podatkov smo izdelali DEM površja v pravokotniku cca. 7,8 x 4,9 km s
površino 38,43 km
2
, iz katerega smo lahko vizualizirali fizično krajino, zaznali različne oblike
površja, odraz geomorfnih procesov in prepoznali vzorce/gostoto pojavljanja določenih
opazovanih oblik, kot npr. vrtač. Pomemben del kraške površinske morfologije so tudi
podzemne oblike (tj. podzemnih kraških votlin), ki se odsevajo na površju kot udornice,
jamski vhodi, brezstrope jame in intersekcijske vrtače - zadnji dve sta postali del površja, ko
"fosilno jamo" napolnjeno s sedimenti preseka površje zaradi kraške denudacije. Vseh te
naštete oblike zelo lahko zaznamo na DMVju visoke resolucije.
Morfologija površja in prisotnost različnih kraških ter drugih oblik so odvisne predvsem od
prisotnosti geoloških strukturnih elementov in litologije. Z visoke ločljivostnega modela
našega izbranega površja lahko opazujemo prisotnost prelomov in njihove usmerjenosti,
nagib lezik in iz prisotnosti/gostote različnih oblik tudi razlike v litologiji.
Iz DMVja lahko zaznamo tudi antropološke objekte kot so hiše, ceste, utrdbe, strelske jarke,
apnenice, jamske izkope, itd..
Ključne besede: LIDAR, digitalni model reliefa, kraške oblike, Postojnski kras, Slovenija
HIGH-RESOLUTION DEM OF KARST SURFACE ABOVE POSTOJNA CAVE
SYSTEM BASED ON LIDAR SCAN
Abstract
The value of high-resolution LiDAR data in landform recognition is very high, and the data
collected by this method can be used for detection and determination of various surface
morphologies and processes. LiDAR (or LIDAR - Laser Interferometry Detection and
Ranging) is a remote sensing technology that measures distance by illuminating a target with
a laser and analyzing the reflected light. A narrow laser beam can be used to map physical
features with very high resolution. Espacialy grate value is ability to create high-resolution
digital elevation models (DEMs) of surface topography and micro-topography which are
otherwise hidden by vegetation (eg. forest). DEM can also be used as monitoring tool to
detect the changes of the surface in specified time periods.
In last spring in the frame of exhibition “Postojna cave in space and time” which we are
preparing together with Postojnska jama d.d., we ordered LIDAR topography scanning with
point density of 0,5 m and color orthophoto maps with a resolution of 10 cm in the area of
Postojna karst between ponor of river Pivka into Postojnska jama and spring of Unica on
Planinsko polje.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
27
From obtained data we produced DEM of the surface in rectangle of approx. 7,8 x 4,9 km
with the area of 38,43 km
2
from where where we can visualize the physical landscape, detect
various surface forms and reflection of the geomorphological processes and recognize
patterns/density of observed specified forms as eg. dolines. An important part of karst surface
morphology are also underground forms (i.e. a subterranean karst cavities) which reflect on
the surface as collapse dolines, cave entrances, unroofed caves and intersection dolines - last
two become part of the surface when a “fossil cave” filled with sediment is intersected by
surface due to karst denudation processes. All of these listed forms we can detect very easily
on high-resolution DEM.
The morphology of the surface and presence of different karst and other morphologies depend
mostly on geological structural elements and lithology. From the high-resolution DEM of the
selected area we can observe presence of faults and theirs directions, inclined bedding planes
and according to presence/density of different forms also differences in lithology.
From DEM we can detect also anthropological objects as houses, roads, fortresses, trenches,
lime pits, cave excavations, ect.
Keywords: LIDAR, digital elevation model, karst forms, Postojnski kras, Slovenia
EKSPLOATACIJA SNIJEGA I LEDA IZ SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KAO
TRADICIONALNI NAČIN KORIŠTENJA VODE
Mirnes Hasanspahić
Sažetak
U ovom radu imamo za cilj da izdvojimo i analiziramo sve poznate speleološke objekte čiji
naziv asocira da je u njima u prošlosti eksploatisan snijeg ili led. Naime, poznato je da se u
nekim kraškim oblicima, kao što su pećina, jama, vrtača, tokom cijele godine zadržava snijeg
i led. To se dešava najčće u kraškim oblicima koji se nalaze na većim nadmorskim visinama
planinskih predjela. Ulaz u te objekte je većinom okrenut prema sjeveru, sjeverozapadu i
sjeveroistoku. Zadržavanju leda i snijega u pećinama i jamama pogoduje niska temperatura
zraka u objektu i slabo provjetravanje.
Eksploatacija snijega i leda iz speleoloških objekata u prošlosti obavljala se u dvije svrhe ili
dvije čovjekove potrebe: a) Ekspoatacija leda u komercijalne svrhe, tj. eksploatacija, transport
i prodaja u većim gradskim sredinama za potrebe ugostiteljstva, skladištenja hrane i kvarljivih
namirnica; b) Eksploatacija snijega i leda za potrebe korištenja vode (sniježnice) pretežno u
planinskim stočarskim područjima, odnosno na stočarskim naseljima (mahalama, stanovima,
katunima...).
Iz Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine (Mulaomerović et al. 2006) moguće je
izdvojiti ukupno 96 speleoloških objekata čiji naziv asocira da je u prošlosti u njima postojala
eksploatacija snijega i leda.
Ključne riječi: pećina, korištenje vode, eksploatacija, led, snijeg
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
28
EXPLOITATION OF SNOW AND ICE FROM CAVES AS A TRADITIONAL
WATER USES
Abstract
In this study we aimed to isolate and analyze all known caves whose name resembles that in
them in the past exploited snow or ice. It is well known that in some karst forms, such as
caves, caverns, sinkholes, throughout the year keeps snow and ice. This happens most often in
karst forms that are on the higher elevations, mountain regions. Entrance to these facilities is
mainly oriented to the north, northwest and northeast. Keeping ice and snow in caves and pits
favors low temperature in the house and poorly ventilated.
Exploitation of snow and ice from the caves in the past carried out in two purposes or two
human needs: a) To exploit the ice for commercial purposes, or exploitation, transportation
and sales in major urban areas for catering, food storage and perishable foods; b) Exploitation
of snow and ice for water use (Snježnica) mainly in the mountainous areas of livestock and
the livestock settlements (neighborhoods, apartments, katuns ...).
From Cadastre caves of Bosnia and Herzegovina (Mulaomerović et al. 2006) it is possible to
allocate a total of 96 caves whose name resembles that in the past they existed exploitation of
snow and ice.
Keyword: caves, water use, exploitation, ice, snow
RoofOfRock – LIMESTONE AS THE COMMON DENOMINATOR OF NATURAL
AND CULTURAL HERITAGE ALONG THE KARSTIFIED PART OF THE
ADRIATIC COAST
Jernej Jež
Povzetek
Namen projekta RoofOfRock, so-financiranega iz Jadranskega čezmejnega programa IPA
2007-2013, je vzpostaviti skupno platformo za trajnostno rabo, zaščito in promocijo
ploščastih apnencev ter oblikovanje uporabnih smernic za trajnostno upravljanje ploščastih
apnencev kot skupne naravne in kulturne dediščine vzdolž kraške obale Jadranskega morja.
Ključne besede: ploščasti apnenec, geološka definicija, mineralna surovina, gradbeni
material, naravna in kulturna dediščina, Jadranska obala
Abstract
The aim of the RoofOfRock project, co-financed from Adriatic IPA CBC Programme 2007
2013, is to establish joint platform for platy limestone sustainable use, preservation and
promotion, create the relevant guidelines and to upgrade both individual and joint capacities
in preserving such common natural and cultural heritage along the karstified part of the
Adriatic coast.
Keywords: platy limestone, geological definition, mineral commodity, building material,
natural and cultural heritage, Adriatic coast
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
29
ORNITOFAUNA HUTOVOG BLATA – STANJE I PERSPEKTIVE
Dražen Kotrošan, Nermina Sarajlić
Sažetak
Prvi podaci o pticama Hutovog blata datiraju još sa početka 19. stoljeća, ali u znanstvenom
smislu svojim značajem izdvajaju se istraživanja Othmara Reisera u periodu od 1888. do
1914. godine i Svjetoslava Obratila u drugoj polovini 20. stoljeća. Početak 21. stoljeća
obilježila su istraživanja vršena od strane članova Ornitološkog društva Naše ptice i
EuroNatura. Na temelju literaturnih podataka i desetogodišnjih istraživanja autora sačinjen je
historijski pregled od 249 vrsta zabilježenih na području Hutova blata i njegovog neposrednog
okruženja. Pri tome 92 vrste su gnjezdarice ili potencijalne gnjezdarice, dok dvije vrste
(crkavica - Neophron percnopterus i bjeloglavi sup - Gyps fulvus) više ne gnijezde u
neposrednom okruženju Hutova blata. Od gnjezdarica ističu se globalno ugrožene vrste mali
kormoran (Phalacrocorax pygmaeus) i patka njorka (Aythya nyroca). Tokom istraživanja
vršenih od 2000. godine zabilježene su 184 vrste što ukazuje na smanjenje biodiverziteta ptica
na ovom području. Rezultati zimskog brojanja močvarnih ptica od 2008. do 2013. godine
ukazuje na promjenjivost u brojnosti pojedinih vrsta, ali i ukupnog broja ptica zabilježenih u
pojedinim godinama. Glavne opasnosti po ornitofaunu Hutovog blata u ovom trenutku
ogledaju se u pojavi krivolova, uništavanju staništa izazvanih požarima i problemu kontrole
hidrološkog režima. Svi navedeni razlozi uvjetovali su da je Hutovo blato 2013. godine od
strane BirdLife International uvršteno na listu globalno ugroženih IBA područja. S druge
strane, na području Hutova blata i delte Neretve su 2011. i 2013. godine registrovani su
kudravi pelikan (Pelecanus crispus) i blistavi ibis (Plegadis falcinellus). Kudravi pelikan je
posljednji put gnijezdio u delti Nertve početkom 20. stoljeća, dok blistavi ibis nije zabilježen
kao gnjezdarica na Hutovom blatu. Pojava ovih vrsta ukazuju da bi se rješavanjem
spomenutih problema biodiverzitet ornitofaune ovog područja mogao povećati, a time i
omogućilo razvijanje programa posmatranja ptica.
Ključne riječi: ptice, Hutovo blato, stanje, problemi
BIRD FAUNA OF HUTOVO BLATO – STATUS AND PERSPECTIVES
Abstract
The first data on Hutovo blato ornithofauna date back to the early 19
th
century, but the first
scientifically significant data were obtained by Othmar Reiser in the 1888-1914 period, and
Svjetoslav Obratil in the second part of 20
th
century. The beginning of 21
st
century was
marked by the researches conducted by the members of Ornithological Society „Our Birds“
and EuroNatur. Based on the literature data and the data collected during 10-year research by
the authors, the historical overview of 249 bird species recorded in Hutovo blato and
surrounding area was made. 92 of listed bird species are breeding or potentially breeding in
Hutovo blato, but two species (Egyptian Vulture – Neophron percnopterus and Griffon
Vulture Gyps fulvus) no longer breed in this area. Important breeding species of Hutovo
blato are the globally endangered Pygmy Cormorant (Phalacrocorax pygmaeus) and
Ferruginous Duck (Aythya nyroca). In the researches performed in 2000 and after, 184
species were recorded, which indicates the decrease of bird biodiversity in this area. The
results of International Waterbird Census from 2008–2013 show the variability in the
abundance of certain species, but also in the number of individuals. The main threats to the
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
30
Hutovo blato ornithofauna at this time are the illegal hunting, habitat destruction caused by
the fires and the problems of hydrological regime control. These reasons have caused Hutovo
blato to be listed as the globally threatened IBA by the BirdLife in 2013. On the other hand,
the Dalmatian Pelican (Pelecanus crispus) and Glossy Ibis (Plegadis falcinellus) were
recorded in Hutovo blato and Neretva delta in 2011 and 2013. The Dalmatian Pelican was last
registered breeding in Neretva delta in the early 20
th
century, and the Glossy Ibis was never
recorded breeding in Hutovo blato. The occurence of these species indicates that if the
previously mentioned problems are solved, the biodiversity of the area might increase, which
would enable the development of bird-watching programmes.
Keywords: birds, Hutovo blato, situation, problems
SOME DESCRIPTIONS OF DINARIC KARST IN PUBLICATIONS FROM
16
th
– 18
th
CENTURY
Andrej Kranjc
Abstract
From relatively scarce descriptions of Dinaric Karst the author has chosen three examples: the
diary of B. Kuripečič, the interpreter of the Austrian emperor diplomatic mission to the
Turkish Sultan in Istanbul; the diary of Turkish traveler, diplomat, and soldier Evliya Çelebi;
and the travel report of a researcher from the Enlighten period, B. Hacquet. In 1531 the first
one published his diary where just two karst phenomena are mentioned. Evliya Çelebi wrote
his diary during the great part of the 17
th
century and it contains numerous mentions and
shorter descriptions of karst phenomena, mainly from the point of view of traveler and
soldier. B. Hacquet who considered himself as a chemists or “geologist” (in modern sense of
the word) wrote the most about Dinaric Karst in his travel book on the “Physical-political
Travel from Dinaric through Julian … to Noric Alps” (1785). He is one of the first known to
use the term Dinaric Alps. At the end of the 18
th
and the beginning of the 19
th
century there
were more and more descriptions of this part of Balkan Peninsula, just to mention well known
A. Fortis’ work (1774). And this was the time when the regional name “Kras” (Karst) became
a scientific term “karst”. And this “karst” included the essential part of Dinaric Karst, as
written by F. Hohenwart in 1830.
Key words: history of karstology, Dinaric Karst, B. Hacquet, Kuripečič B., Evliya Çelebi.
O OPISIH DINARSKEGA KRASA OD 16. – 18. STOLETJA
Izvleček
Avtor je izmed sicer redkih opisov Dinarskega krasa iz teh časov izbral tri primere: dnevnik
B. Kuripečiča, tolmača diplomatskega poslanstva avstrijskega cesarja k turškemu sultanu v
Carigrad, dnevnik turškega popotnika, diplomata in vojaka Evlije Čelebija in potopis
raziskovalca iz časa razsvetljenstva B. Hacqueta. Prvi je objavil svoj dnevnik 1531 in
mimogrede omenja le dvoje kraških pojavov. Evlija Čelebija je pisal svoj dnevnik tekom
večjega dela 17. stol. in vsebuje številne omembe in krajše opise kraških pojavov, predvsem
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
31
z vidika popotnika in vojaka. B. Hacquet se je štel predvsem za kemika in »geologa« (v
današnjem smislu besede) in o Dinarskem krasu piše predvsem v potopisu »Fizikalno-
politično potovanje od Dinarskih, Julijskih ... do Norijskih Alp« (1785). Hacquet je tudi eden
prvih, ki je uporabljal ime Dinarske Alpe. Konec 18. in v začetku 19. stol. so se pričeli
množiti opisi tega dela Balkanskega polotoka, če posebej omenim le znano Fortisovo delo
(1774). In to je bil tudi čas, ko je ime Kras (Karst) postalo strokovni termin »kras«. In ta kras
naj bi zajemal večji del Dinarskega krasa, od Furlanije do grških otokov, kot je zapisal F.
Hohenwart 1830.
Ključne besede: zgodovina krasoslovja, Dinarski kras, B. Hacquet, Kuripečič B., Evlija
Čelebija.
KOLIKO KARSTOLOGIJE IMA U NJEZINU ZAVIČAJU?
Ivo Lučić
Sažetak
Smatra se da karstologija, znanost koja se bavi topivim stijenama, počinje kao posebna
disciplina disertacijom Jovana Cvijića "Das Karstphänomen" (1893). Tokom 20. stoljeća
znanost je razvijana i produbljivana mahom kao dio geografije, geologije ili hidrologije, a
sredinom toga stoljeća nalazi primjenu u tehničkim znanostima, posebno građevinarstvu,
šumarstvu i poljoprivredi. Krajem stoljeća češki karstolog Vladimir Panoš (1995) definira
karstologiju kao nezavisni, integrirani znanstveni sustav individualnih grana koje poduzimaju
kompleksna proučavanja područja prekrivena stijenama različita stupnja topljivosti. Njegova
definicija daje platformu za svestranu primjenu karstologije i pristup rješavanju svim
problemima koje se pojavljuju na kršu. U radu se daje pregled znanstvenih i upravljačkih
aktivnosti koje se u Dinarskom kršu pozivaju na tako definiranu karstologiju i daje ocjena
aktualne afirmiranosti tako shvaćene karstologije u njezinu zavičaju 120 godina nakon
nastanka.
Ključne riječi: Dinarski krš, karstologija,definicija, istraživanja, primjena
HOW MUCH KASTOLOGY IS THERE IN ITS HOMELAND NOW?
Abstract
It is considered that karstology, the science that deals with the soluble rocks, begins as a
special discipline with the advent of the dissertation of Jovan Cvijić "Das Karstphänomen"
(1893). During the 20 Century that science has developed and deepened mainly as part of
geography, geology and hydrology, and the middle of the century has find application in
technical sciences, particularly construction, forestry and agriculture. At the end of the
century Czech karstolog Vladimir Panoš (1995) defined karstology as an independent,
integrated research system of individual branches that take complex research in areas covered
with rocks of different degrees of solubility. His definition gives a platform for versatile
karstology and approach to solving any problems that appear on the karst. The paper provides
a limited insight in scientific and management activities in the Dinaric karst which refer to
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
32
such defined karstology and a current rating of affirmation such perceived karstology in its
homeland at 120 anniversary of its existence.
Keywords: Dinaric karst, karstology, definition, research, application
PRELIMINARNI REZULTATI O PRISUTNOSTI ŠIŠMIŠA U PEĆINI GOVJEŠTICA
(KANJON RIJEKE PRAČA – BOSNA I HERCEGOVINA) I OKOLICI
Serena Magagnoli, Francesco Grazioli, Simone Milanolo
Sažetak
Govještica, trenutno najduža pećina u Bosni i Hercegovini (više od 9 km mapiranih kanala),
nalazi se u kanjonu rijeke Prača, na oko 40 kilometara istočno od Sarajeva u blizini
administrativne granice općina Rogatica u Republici Srpskoj i Prača – Pale u Federaciji BiH.
Od 2010. godine, tokom nekoliko posjeta pomenutoj pećini i obližnjoj Mračnoj pećini,
registrirano je i snimljeno prisustvo nekoliko šišmiša. U periodu kada se održavala
međunarodna speleološka ekspedicija (august 2013.), provedena su detaljna istraživanja o
prisutnosti šišmiša u pećini Govještica, ali i u njezinom okolnom području. Istraživanje je
uključivalo fotodokumetaciju, prikupljanje osteoloških ostataka, snimanje i analizu signala
eholokacije putem detektora za šišmiše i hvatanje primjeraka pomoću mreža za šišmiše koje
je praćeno osnovnim morfometrijskim mjerenjima. Preliminarni rezultati su pokazali
prisustvo brojnih vrsta iz roda: Nyctalus, Myotis i Rhinolophus. Preporučuje se nastavak
aktivnosti koje uključuju plan monitoringa šišmiša, koji će morati pokriti različita razdoblja u
godini i trajati duži vremenski period. Ovi podaci će biti od trajne važnosti za sve buduće
projekte valorizacije i zaštite ovog područja.
Ključne riječi: pećina Govještica, šišmiši, kanjon rijeke Prača
PRELIMINARY RESULTS ON THE PRESENCE OF BATS IN THE GOVJEŠTICA
CAVE (PRAČA RIVER CANYON – BOSNIA AND HERZEGOVINA) AND IN THE
SURROUNDING AREA
Abstract
Govještica is currently the longest cave in Bosnia and Herzegovina (more than 9 km of
mapped channels) and it is located in the canyon of the Prača river at about 40km East of
Sarajevo close to the administrative border between the municipalities of Rogatica in the
Republic of Srpska and Prača-Pale in the Federation. Since 2010, the presence of several bats
in the above mentioned cave and in the nearby Mračna cave has been recorded during several
visits. In the period of the international speleological expedition organized in the August 2013
a more detailed investigation of the bats population in the cave and in the close surrounding
area has been performed. This included photographic documentation, collection of
osteological remains, record and analysis of echolocation signals using time-expansion bat
detectors and capture of specimens by the use of mist nets followed by basic morphometric
measurements. Preliminary results have shown the presence of numerous species belonging to
at least three geniuses: Nyctalus, Myotis and Rhinolophus. It is recommended that further
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
33
activities shall include a monitoring plan of the bat population that will have to cover different
periods of the year and last for a longer time span. These data will be of paramount
importance for any future project for the valorization and protection of the area.
Keywords: Govještica cave, bats, Prača river canyon
PEŠĆERA MARE (VELIKA PEĆINA) KOD BOLJETINA PRIMER FORMIRANJA
SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U ZONI ŠARNIRA
Mihajlo Mandić
Sažetak
Pešćera mare (Velika pećina) kod Boljetina nalazi se u blizini obale Dunava, u tektonski
veoma poremećenim slojevima gornjojurskih krečnjaka. Predstavlja interesantnu pojavu i
jedan je od retkih predstavnika grupe speleoloških objekata koji su očigledno formirani
rasterećenjem povlatnih slojeva krečnjačkih slojeva u zoni šarnira erodovanjem viših delova
stenskih masa u Srbiji. Iako po svojim dimenzijama pećina ne spada u markantnije objekte
koji su istraženi na teritoriji Nacionalnog parka „Đerdap“, način postanka i dominantno
tektonski preduslovi, jasno uočljivi u ulaznom delu pećinskog kanala, inicirali su izradu ovog
rada koji predstavlja prilog poznavanju speleogenetskih mehanizama naših pećina.
Ključne reči: Speleogeneza, šarnir, Đerdap
PEŠĆERA MARE (VELIKA PEĆINA) NEAR BOLJETIN AN EXAMPLE OF CAVE
INFLUENCED BY INFLEXION LINE RELAXATION
Abstract
Pešćera mare cave is located near of Dunav river, upstream of Boljetin village. It is formed
within limestone sediments tectonically intensely disrupted. Cave represent attractive and
relatively rare speleological object clearly formed by release of overlying limestone strata into
vicinity of inflexion line by erosion. Although cave, having in mind dimensions of the cave
passage, is not one of the significant caves explored in the Đerdap area, its genesis, especially
dominant control of the cave by tectonic, have intrigued us to prepare this paper. We hope
that, in the scope of speleolgenesys recognition, this paper will represent at least a small
contribution.
Keywords: Speleogenesis, inflexion line, National park „Đerdap“
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
34
REZULTATI MIKROMETARSKIH MJERENJA KOROZIJE NA POPOVOM
POLJU I ORJENU
Andrej Mihevc
Sažetak
Mjerenje snižavanja površine na izloženim površinama vapnenca u škrapama sa mikrometrom
je značajan indikator dinamike geomorfnih procesa u kršu. Veličinu korozije smo mjerili sa
erozijskim mikrometrom na tri lokacije na Popovom polju, u suhoj dolini kod Zavale i na
Orjenu u Crkvicama. Mjerenja su vršena na vapnencu, dolomitiziranom vapnencu i na
dolomitu.
Godišnji iznos korozije, odnosno snižavanja površine mjerenih škrapa je varirao u odnosu na
litologiju i položaj mjernih tačaka. Veličina korozije je oko 0,1 mm godišnje.
Ključne riječi: mikro erozijski metar, krš, denudacija, škrape, Popovo polje, Orjen
Izvleček
Merjenje zniževanja površine na izpostavljenih površinah apnenca na škrapljah z
mikrometrom je pomemben indikator dinamike geomorfnih procesov na krasu. Iznos korozije
smo merili na treh lokacijah na Popovem polju , suhi dolini pri Zavali in na Orjenu v
Crkvicah. Meritve smo opravljali na apnencu, dolomitiziranem apnencu in na dolomitu.
Letni iznos korozije oziroma zniževanja površine merjenih škrapelj je variiral glede na
litologijo in položaj merilnih točk. Iznos korozije je okoli 0,1 mm letno.
Ključne besede: mikro erozijski meter, kras, denudacija, škraplje, Popovo polje, Orjen
Abstract
Measuring of surface lowering on the exposed surfaces of limestone in karren fields with the
use of micrometer is important indicator of dynamics of geomorphic processes on the karst.
Our measurements of corrosion were measured on three locations on Popovo Polje, dry valley
at Zavala and on Orjen Mountain at Crkvice. Measurements were performed on limestone,
dolomitised limestone and on dolomite.
Yearly extent of lowering on karren surfaces surface due to corrosion varied on the lithology
and position of measured points. Extent of lowering is about 0.1 mm per year.
Key words: micro erosion meter, karst denudation, karren, Popovo polje, Orjen
RAZUMIJEVANJE UTICAJA ČOVJEKA NA ŠIRENJE OTPORNOSTI NA
DJELOVANJE ANTIBIOTIKA – DOPRINOS ŠPILJSKE MIKROBIOLOGIJE
Lejla Pašić, Jerneja Ambrožič Avguštin;
Sažetak
Čovjek već duže vrijeme pokušava razumjeti koliko doprinosi širenju otpornosti na djelovanje
antibiotika kod bakterija. Zbirke bakterijskih izolata, prikupljene prije početka upotrebe
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
35
antibiotika, sadrže relativno malo gena za odpornost na djelovanje antibiotika. Iz toga
proizilazi da na širenje otpornosti bitno utiče prisustvo antibiotika u okolišu. Otpornost na
djelovanje antibiotika je opet često posljedica niza kompleksnih biohemijskih reakcija čiji je
razvoj trajao više miliona godina. To nam govori da je otpornost protiv antibiotika drevna
pojava.
Jedan od načina da opredjelimo vjerovatniju od gore navedenih alternativa je ispitivanje
raširenosti otpornosti na djelovanje antibiotika u okolišima u kojima uticaj čovjeka nije
prisutan. Jedno od takvih staništa su i špilje, čiji mikrobi su od površine izolovani već milione
godina. U ovom istraživanju smo u čistoj kulturi izolirali mikrobe koji u špilji Pajsarjeva u
Sloveniji tvore rast poznat kao 'špiljsko srebro'. Unutar dobivenog uzorka bakterijskih izolata
smo opredijelili raširenost otpornosti na djelovanje glavnih grupa komercijalno dostupnih
antibiotika, uključujući i one koji se koriste kao posljednje sredstvo u savladavanju
perzistentnih infekcija.
Ključne riječi: špilje, špiljsko srebro, Bacteria, otpornost na djelovanje antibiotika
UNDERSTANDING THE IMPACT OF HUMANS IN SPREAD OF ANTIBITIC
RESISTANCE – CONTRIBUTION OF CAVE MICROBIOLOGY
Abstract
The extent to which humans contribute to growing presence of antibiotic resistance in
microbes remains to be established. Bacterial collections that predate the antibiotic era
contain comparatively less antibiotic resistance genes and suggest that antibiotic presence is
an important selection force in evolution. In contrast, the biochemical pathways that lead to
raise of antibiotic resistance are often complex and have likely evolved over millions of years,
suggesting that this phenomenon is, in fact, ancient in bacteria.
One way to discern between the above alternatives is to examine the distribution of antibiotic
resistance genes in habitats in which anthropogenic influences are absent. One such habitat
are the caves, whose microbes have been isolated from the surface for millions of years. To
this aim we sampled indigenous bacterial microbiota that forms macroscopic growth known
as 'cave silver' in Pajsarjeva jama, Slovenia. The present work reports the extent of resistance
of cave bacteria to major groups of commercially available antibiotic, including those used as
a last resort in treatment of drug-resistance pathogens.
Keywords: caves, cave silver, bacteria, antibiotic resistance
ZAŠTITA ŠIŠMIŠA SLIVA DONJEG TOKA RIJEKE NERETVE
Jasmin Pašić, Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović
Sažetak
Više od 50% površine Bosne i Hercegovine sastavljeno je od karbonatnih stijena (za nekoliko
naučnika i do 65%), kao dio jednog od najvažnijih svjetskih krških područja: Dinarskog krša.
Veći dio krša Bosne i Hercegovine se nalazi u jugozapadnom dijelu zemlje koji se u velikoj
mjeri preklapa sa Istočno-Jadranskim koridorom i uključuje u tri ključne tačke biodiverziteta.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
36
Chiroptera (šišmiši) je red sisara sa velikim brojem poznatih vrsta u BiH i predstavljaju jedini
red sisara na svijetu koji je razvio sposobnost letenja. Neke vrste ovih životinja pronalaze
skrovište u pećinama (većinom u krškim područjima), kao sklonište za zimsku hibernaciju ili
reprodukciju. Trenutno stanje populacija šišmiša u BiH je nepoznato. Državna Vlada ne
usvaja nikakve posebne zakone za zaštitu šišmiša i njihovih staništa. Tokom posljednjih
nekoliko godina naša organizacija dobrovoljno šalje izvještaje Evropskom Sekretarijatu za
zaštiti šišmiša (EUROBATS). Do sada, napori za promociju potpisivanja Ugovora od strane
vlade BiH bili su neuspješni. Postoji hitna potreba da se popune ove praznine i generalno da
se podigne svijest o pozitivnoj ulozi šišmiša u prirodi i potrebi za njihovom zaštitom. Još je
od veće važnosti s obzirom na kreiranje mreže područja Natura 2000 u BiH. Ovaj projekat
ima za cilj odgovoriti na navedene potrebe, uz uključivanje volontera iz civilnog društva.
Ključne riječi: šišmiši, krš, Dinarski krš
PROTECTION OF BATS IN THE NERETVA RIVER CATCHMENT AREA
Abstract
Bosnia and Herzegovina is constituted by more than 50% by carbonate rocks (for few
scholars up to 65%) as part of one of the world most important karst region: the Dinaric karst.
Majority of Bosnia and Herzegovina karst is located in the South West part of the country and
it largely overlaps the Eastern Adriatic corridor and including three Key Biodiversity Areas.
Chiroptera (bats) is the order of mammals with larger number of known species in B&H and
they are the only actively flying mammals in the world. Several species find refuge in caves
(abundantly in karst regions) as shelter for winter hibernation or reproduction. The
conservation status of bats species in B&H is unknown. State government does not enforce
any specific legislation for protection of bats and their habitat. During last few years our
organization provided voluntarily national reports to the Agreement on the conservation of
bats in Europe secretariat (EUROBATS). Up to now, efforts spent to promote signature of the
treaty by Bosnia government was unsuccessful. There is urgently need to fill these gaps and
most generally to raise awareness on the positive ecological role of bats and their needs for
protection. This is even more pressing considering the activities to design Natura 2000 sites
network in B&H. This project is aimed to answer to this necessity and to do it by involving
volunteers from civil society.
Keywords: bats, Karst, Dinaric karst
MODELIRANJE ZNAČAJKI VODNIH SUSTAVA U KRŠU – PRIMJERI S
HRVATSKOG KRŠA
Josip Rubinić, Nataša Višković, Maja Radišić, Najla Kajtezović, Gordana Bušelić,
Andrija Rubinić, Andrijana Brozinčević, Maja Vurnek
Sažetak
Cirkulacija voda i različita stanja koje je prate bitan je segment razvoja procesa karstifikacije.
Uz cirkulaciju voda koja se odvija unutar hidrološkog ciklusa povezani su i drugi procesi u
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
37
krškim sredinama, prije svega pronosa onečćenja i stanja kakvoće voda krških vodnih
resursa. Sve to utječe na mogućnosti zaštite krških voda i njezina korištenja. Osnovna
hidrološka značajka koja karakterizira vodne pojave u kršu je vrlo izražena podložnost
promjenama vezanim uz promjene rubnih uvjeta, pri čemu su zakonitosti odvijanja tih
promjena uglavnom vrlo nelinearne u odnosu na uzročnike promjena. To se očituje u svim
komponentama njihove pojavnosti, kao i na različitim vremenskim skalama odvijanja tih
pojava. Čovjek svojim aktivnostima i potrebama za vodom uvelike zadire u hidrološki ciklus
vodnih pojava u kršu, te dodatno utječe na dinamiku tih promjena. Stoga je modeliranje
krških pojava i procesa složen zadatak i traži korištenje kompleksnih modela, a u koju grupu
spadaju modeli temeljeni na korištenju metoda strojnog učenja, odnosno umjetne
inteligencije. U danom je radu prikazano nekoliko primjera korištenja tog tipa modela u
modeliranju različitih zadataka – kako hidroloških stanja tako i hidro-dinamičkih procesa
vodnih pojava na krškom prostoru u Hrvatskoj – Plitvičkih jezera i Vranskog jezera kod
Biograda, kao i na nekoliko krških izvorišta i drugih lokaliteta. Pri provedenom modeliranju
pokazalo se da spomenuti kompleksni modeli, a pogotovo grupe modela zasnovani na
konceptima neuronskih mreža i regresijskih stabala, mogu jako dobro analizirati hidrološke
značajke i stanja vodnih sustava u kršu, kao i značajke njihovih kakvoća voda. No, moguća je
i šira primjena analiziranih modela u karstologiji, prije svega na analize morfoloških značajki
krških pojava, modeliranje bioloških pojava i slično.
Ključne riječi: krš, vodni resursi, hidrologija, metode umjetne inteligencije
MODELLING THE CHARACTERISTICS OF AQUATIC SYSTEMS IN THE KARST
– EXAMPLES FROM CROATIAN KARST
Abstract
Water circulation and different states associated with it is an important segment of the
development of karstification. Other processes in karst environments, primarily pollution
transport and water quality statuses of karst water resources, are also associated with water
circulation taking place within the hydrological cycle. All of that affects the potentials for
protecting karst water and its use. The basic hydrological feature that characterizes
occurrences of water in the karst is a highly marked exposure to changes related to the
changes of boundary conditions, with the patterns in which such changes take place being
mostly non-linear in relation to the causes of changes. This is reflected in every component of
their occurrence, as well as on different time scales of such changes. Human activities and
water needs strongly affect the hydrological cycle of occurrences of water in the karst and
additionally affect the dynamic of such changes. That makes the modeling of karst
phenomena and processes a complex task which requires the use of complex models which
include models based on the application of machine learning or artificial intelligence
methods. The paper presents several examples of using that type of model in different
modeling exercises – both hydrological statuses as well hydro-dynamic process of water
occurrences in the karst region in Croatia – Plitvice Lakes and Vransko Lake near Biograd, as
well as in a number of karst springs and other locations. The performed modeling has shown
that the above-mentioned complex models, primarily the groups of models based on the
concepts of neural networks and regression trees, can properly analyse the hydrological
characteristics and statuses of aquatic systems in the karst, as well as the characteristics of the
quality of their waters. Wider application of the analysed models in the study of karst is
possible, primarily concerning analyses of morphological characteristics of karst phenomena,
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
38
modeling of biological phenomena and the like.
Keywords: karst, water resources, hydrology, artificial intelligence methods
HUTOVO BLATO – POTENCIJALNO IPA (IMPORTANT PLANT AREA)
PODRUČJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Nermina Sarajlić
Sažetak
Park prirode Hutovo blato osnovan je 1995. godine, iako je prirodni značaj ovog područja bio
prepoznat mnogo ranije. Područje Hutovog blata nalazi se 20 km od Jadranskog mora, na
nadmorskoj visini između 0 i 432 m, a fitogeografski pripada submediteranskoj vegetacijskoj
zoni. Biljni pokrivač Hutovog blata može se podijeliti na četiri tipa vegetacije: šumsku, koju
karakterišu šume hrasta medunca i bjelograbića, livadsku, močvarnu i vodenu, sa izrazito
velikim brojem biljnih vrsta i asocijacija na malom prostoru, od kojih mnoge imaju veliki
ekološki značaj kao važno stanište za vodene ptice. S obzirom na činjenicu da je Hutovo
blato, kao i druga kraška područja, veoma osjetljivo na antropogene uticaje, neophodno ga je
zaštititi i očuvati njegove florističke vrijednosti. Cilj ovog rada je analizirati trenutno stanje
flore Hutovog blata u skladu sa kriterijima za identifikaciju područja značajnih za floru
(Important Plant Areas – IPA), da bi ovo IBA i Ramsar područje u budućnosti dobilo još
jednu važnu međunarodnu dezignaciju.
Ključne riječi: Hutovo blato, florističke karakteristike, IPA kriteriji
HUTOVO BLATO – THE POTENTIAL IPA (IMPORTANT PLANT AREA) SITE IN
BOSNIA AND HERZEGOVINA
Abstract
The Hutovo Blato wetland was evaluated as a natural park in 1995, although the natural
values of this area were recognized long before. The Hutovo blato area is situated 20 km
inland from the Adriatic Sea, and the altitudinal range of the area is between the sea level and
432 m. Phytogeographically, this area belongs to the Submediterranean vegetation zone. The
vegetation of Hutovo blato can be divided in four types: forests composed mainly of
Pubescent Oak and Oriental Hornbeam, meadows, marshes and water vegetation, with
exceptionally large number of plant species and communities, many of which have the great
ecological importance as a valuable habitat for breeding and resting of water birds. Since
Hutovo blato, like other karst areas, is very vulnerable to human impact, it is necessary to
protect this area and preserve its floristic features. The aim of this paper is to and analyzes the
present situation of Hutovo blato flora in accordance to principles of Important Plant Areas
(IPA) identification, in order to qualify this IBA and Ramsar site for yet another important
international designation.
Key words: Hutovo blato, floristic features, IPA criteria
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
39
PRILOG POZNAVANJU HERPETOFAUNE KRAŠKIH TERENA I VISOKIH
PLANINA U BOSNI I HERCEGOVINI
Mihajlo Stanković
Sažetak
Često nailazimo na usmene podatke o prisustvu vodozemaca i gmizavaca na nekom terenu ali
nažalost malo je novih publikovanih literaturnih podataka o rasprostranjenosti vodozemaca i
gmizavaca na prostoru BiH. Najnovije podatke o vodozemcima i gmizavacima u BiH
nalazimo u radu Jablonski et.al., (2012) i Lelo et.al.,(2011). Ova istraživanja su obavljena u
periodu 2000.-2012.god., s tim da su uneti i raniji nepublikovani podaci iz zbirke.
Istraživanjem ukupno je obuhvaćeno 12 planinskih sistema, 3 kraška polja i drugi manji
lokaliteti. U radu je ukupno obrađeno 30 taksona vodozemaca i gmizavaca, od toga 13
taksona pripada vodozemcima, a 17 taksona gmizavcima. Od ukupno 13 taksona
vodozemcima 4 taksona pripadaju redu Caudata, a 9 taksona redu Anura, dok od 17 taksona
gmizavaca jedan takson pridara redu Testudines, 6 taksona redu Sauridae, a 10 taksona redu
Serpentes. Ukupno je zabeleženo 4 endema i to: Panonski jedan takson i Balkanski tri
taksona. Od značajnih nalaza retkih vrsta u BiH izdvajamo 4 taksona: Salamandra atra,
Pelobates fuscus, Ablepharus kitaibeli i Vipera ursini, za koje inače ima jako malo podataka
za prostor BiH. Tokom boravka na terenu beleženi su i stradali primerci vodozemaca i
gmizavaca kako na putevima tako i od strane ljudi. Ukupno je nastradao 21 takson od toga 12
taksona ili 57,7% su stradanja na putevima, a 9 taksona ili 42,8% se radi o ubijenim
jedinkama. Najviše stradanja na putevima je kod žabe Bufo bufo 4 jedinke, a najviše stradanja
ubijanjem imamo kod Vipera berus 6 jedinki.
Ključne reči: vodozemci, gmizavci, biodiverzitet, karst
CONTRIBUTION TO KNOWLEDGE OF THE HERPETOFAUNA OF KARST
TERRAIN AND HIGH MOUNTAINS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Abstract
Often encounter verbal information about the presence of Amphibians and Reptiles in a field
but unfortunately there is little new published literature data on the distribution of amphibians
and reptiles in BH. The latest data on amphibians and reptiles in BiH region the
Jablanovski,et.al., (2012), and Lelo,et.al.,(2011). This research was conducted in the period
2000. to 2012., But you have entered an earlier unpublished data from the collection. The
study included a total of 12 mountain system, 3 rocky fields, and other smaller sites. The
study included 30 taxa of amphibians and reptiles, of which 13 taxa is amphibians and 17 taxa
reptiles. From a total of 13 taxa of amphibians 4 taxa belong to the order Caudata and 9 taxa
order Anura, while 17 taxa of reptiles one taxa is Testudines, 6 taxa is Sauridae and 10 taxa is
Serpentes. Total 4 endemic species were recorded as follows: 1 taxon Pannonian and Balkan
three taxa. Among the important findings of rare species in BiH recommend 4 taxa:
Salamandra atra, Pelobates fuscus, Ablepharus kitaibeli and Vipera ursini, which otherwise
has very little information going to be implemented. During the field visits were recorded and
killed specimens of amphibians and reptiles in the road and by the people. A total of 21 taxa
were killed including 12 taxa or 57.7% of the road deaths and 9 taxa or 42.8% of the working
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
40
of the killed birds. Most road deaths is a frog Bufo bufo 4 birds and the majority of the crimes
of murder have Vipera berus 6 individuals.
Keywords: amphibians, reptiles, biodiversity, karst
GEOLOŠKA I FIZIKALNA ISTRAŽIVANJA U DUBOKIM JAMAMA SJEVERNOG
VELEBITA
Andrej Stroj, Dalibor Paar
Sažetak
Speleološka istraživanja dubokih jama pružaju mogućnost za neposredan uvid u geološku
građu i krške procese duboko ispod površine terena. U okviru speleoloških ekspedicija u
duboke jame na području Sjevernog Velebita, zadnjih dvadesetak godina, provode se i
raznovrsna geološka istraživanja. U više navrata uzorkovane su stijene za litološke i
paleontološke analize, mjerene su orijentacije strukturnih elemenata, te su istraživani špiljski
sedimenti. Prva istraživanja provedena su u prvoj polovici 90-tih u najdubljoj istraženoj jami
Sjevernog Velebita i ujedno Dinarskog kršasustavu Lukina Jama - Trojama (-1431 m). Na
temelju rezultata rekonstruiran je litostratigrafski profil ove jame (Lacković, 1993). U drugoj
najdubljoj jami, Slovačkoj jami (-1320 m), istraživani su spiljski sedimenti. Na temelju
14
C
analize siga ustanovljeno je njihovo taloženje u fosilnom kanalu prije više od 35.000 godina
te recentno i subrecentno taloženje siga u aktivnim kanalima na dnu jame (Lacković i sur.,
1999). Tijekom speleološkog istraživanja jamskog sustava Velebita (-1026 m) rekonstruiran
je litostratigrafski profil istraženog dijela jame (Stroj, 2004; Bakšić i sur., 2005). Zadnjih
godina istraživanja su intenzivirana i proširena sa mjerenjima mikroklimatskih i hidroloških
parametara. Tijekom posljednjih ekspedicija u Lukinu jamu 2010. i 2011. godine uz detaljna
geološka istraživanja, opažani su i podaci o hidrološkoj aktivnosti i fizikalnim značajkama
vodenih tokova i završnog sifona u jami, a na 20 mjernih točaka mjereni su mikroklimatski
parametri (Paar i sur., 2013). Rezultati istraživanja omogućili su izradu kronostratigrafskog
profila Lukine jame (Stroj i sur. 2012) što predstavlja značajan doprinos poznavanju dubinske
geološke građe masiva Sjevernog Velebita, koja je do sada interpretirana posredno na temelju
površinskog prostiranja pojedinih vrsta stijena (Velić i Velić, 2009). Određena su dva
temperaturna gradijenta, negativni do dubine 200 m i pozitivni do dna. Mikroklimatski uvjeti
na dubinama većim od 220 m su izuzetno stabilni što omogućuje analizu siga pronađenih u
jami u svrhu paleoklimatskih istraživanja (Paar, Buzjak i sur. 2013). Hidrološka mjerenja
pružila su neposredan uvid u hidrogeološke značajke krškog masiva koji razdvaja ponorne
zone krških rijeka Like i Gacke od jakih zona priobalnog izviranja u Velebitskom kanalu.
Geološka i fizikalna istraživanja nastavljena su i prilikom ekspedicije u sustav Velebita 2012.
godine, te u drugim jamama 2013. godine.
Ključne riječi: geologija, speleologija, krš, temperatura, podzemna voda
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
41
GEOLOGICAL AND PHYSICAL RESEARCH OF THE NORTH VELEBIT DEEP
CAVES
Abstract
Speleological exploration of deep caves provides an opportunity for direct insight into the
geological structure and karst processes deep below the ground surface. Last twenty years
within research expeditions of the North Velebit Mt. deep caves diverse geological research
was conducted. Rocks were sampled for lithological and paleontological analysis, orientation
of structural elements was measured, and cave sediments were studied. The first survey was
conducted in the first half of the '90s in the North Velebit and also Dinaric karst deepest
known cave – cave system Lukina Jama - Trojama (-1431 m). Results of the survey enabled
reconstruction of the cave lithostratigraphic profile (Lacković, 1993). In the second deepest
cave, Slovačka jama (-1320 m), cave sediments were studied.
14
C analysis of speleothems
provide ages of their deposition: more than 35.000 years in the fossil channels, and recently
active precipitation in the active channels at the bottom of the cave (Lacković et al., 1999).
During the survey of the cave system Velebita (-1026 m) lithostratigraphic profile of the
explored part of the cave was reconstructed (Stroj, 2004; Bakšić et al., 2005). In recent years,
research has intensified and extended with the microclimate and hydrological measurements.
During the expedition in Lukina jama cave system in the years 2010 and 2011 along with a
detailed geological survey, hydrological measurements in the cave streams and bottom
syphon were logged. Microclimate parameters were also logged on the 20 measuring points
distributed from the entrance to the bottom of the cave (Paar et al., 2013). Research results
provided data for reconstruction of Lukina jama chronostratigraphic profile (Stroj et al.,
2012), which represents a significant contribution to the knowledge of the North Velebit
massif geological structure, which had been interpreted before only on the surface
propagation of certain types of rocks (Velić & Velić, 2009). Two temperature gradients were
determined, negative to depth of 200 m and positive from 200 m to the bottom. Microclimate
conditions at depths greater than 220 m were extremely stable which allows analysis of
stalagmites and stalactites found in the cave for paleoclimatic studies (Paar, Buzjak et al.
2013). Hydrological data provided a direct insight into the hydrogeological characteristics of
the karst massif that separates the sinkhole zones of karst rivers Lika and Gacka from large
coastal spring zones located along the Velebit Channel. Geological and physical
investigations were also carried out during the expedition into the cave system Velebita in
2012, and in other caves in 2013.
Key words: geology, speleology, karst, temperature, ground water
UTJECAJ METODA INTERPOLACIJE NA KVALITETU DIGITALNIH MODELA
RELJEFA
Ante Šiljeg, Sanja Lozić, Denis Radoš
Sažetak
Reljefni oblici na Zemljinoj površini su iznimno kompleksni zbog čega ih većina
znanstvenika proučava kroz izradu i analizu digitalnih modela reljefa. Glavni izazov većine
istraživanja u procesu modeliranja reljefa je generirati najtočniju moguću površinu na osnovi
točkastih uzoraka (visna), te utvrditi karakter pogrešaka i varijabilnost procijenjenih
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
42
vrijednosti testiranjem i usporedbom različitih metoda inerpolacije. Iako postoje brojne
studije o ovoj problematici još uvjek se javlja potreba za njihovim proučavanjem s obzirom
na: raznolikost morfoloških oblika, razinu i mjerila istraživanja, metode, tehnike i procedure
za prikupljanje i obradu visnskih podataka itd.
Glavni cilj ovog istraživanja je vrednovanje i utjecaj determinističkih i geostatističkih metoda
interpolacije na kvalitetu digitalnih modela reljefa za potrebe geomorfoloških istraživanja. Za
izradu modela i usporedbu metoda interpolacije korišten je skup visinskih podatka prikupljen
aerofotogrametrijskom izmjerom i stereorestitucijskom obradom. Testirane su četiri metode
interpolacije: inverzna udaljenost (IDW), multikvadratna radijalna osnova funkcija (MQ-
ROF), obični kriging (OK) i jednostavni kriging (SK). Za odabir najboljih metoda
interpolacije korišteno je 8 statističkih parametara, grafički prikazi (dvodimenzionalni i
trodimenzionalni), izračun i usporedba profila. Utvrđen je utjecaj vertikalne raščlanjenosti,
gustoće uzoraka, veličine piksela, metoda interpolacije (tehnika), vertikalne rezolucije i
algoritama na izlazne rezultate. Sve metode interpolacije, osim inverzne udaljenosti, pokazuju
zadovoljavajuće rezultate. Posebno treba istaknuti metodu obični kriging (teorijski model -
eksponencijalni).
Ključne riječi: digitalni model reljefa, determinističke i geostatističke metode interpolacije,
GIS, prostorna rezolucija, srednja kvadratna pogreška
IMPACT OF INTERPOLATION METHODS ON DIGITAL TERRAIN MODELS
QUALITY
Abstract
Terrain shapes on the surface of the Earth can be extremely complex, which is why most
scientists choose to research them by developing and analyzing digital terrain models. The
main challenge in the process of creating a terrain model is the genesis of the most accurate
possible surface on the basis of point-derived data (height) and the process of determining
features of mistakes and variability by testing or comparing different interpolation methods.
Although there are numerous researches on this topic, it is still widely discussed about,
mainly in regards to: diversity of morphological shapes, research metrics and level, methods,
techniques and procedures of gathering height data, etc.
The main goal of this research is the evaluation and observation of the effect of deterministic
and geostatistical methods of interpolation in regards to the quality of digital terrain model,
for the purposes of geomorphological researches. For the purpose of developing and
comparing various methods of interpolations this research employs a set of data gathered via
aero-photogrammetry and stereo-restitution. Four methods of interpolation were tested:
inverse distance (IDW), multi-quadratic radial basic function (MQ-ROF), ordinary kriging
(OK) and simple kriging (SK). For the purpose of determining the best interpolation methods
8 statistical parameters were used, as well as various graphical presentations (two-
dimensional and three-dimensional), calculations and comparisons of profiles. The research
determined the effect of terrain energy, sample density, pixel size, interpolation methods
(techniques), vertical resolution and model algorithms on the quality of the output data. All of
the used methods of interpolation, with the exception of inverse distance, showed satisfying
results. Ordinary kriging is especially worth mentioning (theoretical model – exponential).
Keywords: digital terrain model, deterministic and geostatistical interpolation methods, GIS,
spatial resolution, mean square error
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
43
RASPROSTRANJENOST DIVLJE LOZE (VITIS VINIFERA SUBSP. SYLVESTRIS)
UZ OBALE RIJEKE KRKE U HRVATSKOJ
Goran Zdunić, Lukrecija Butorac, Katarina Hančević, Ana Mucalo, Tomislav Radić,
Anita Jurković
Sažetak
Divlja (šumska) loza (Vitis vinifera subsp. sylvestris) datira iz vremena Pleistocena (prije više
od 10000 godina). Unikatna je i genetski različita od kultivirane vinove loze (Vitis vinifera
subsp. sativa). Sadašnja populacija europske divlje loze predstavlja davnu šumsku formu od
koje su u procesu domestikacije nastale sve danas poznate moderne sorte vinove loze.
Dvodomna je biljna vrsta. U pravilu, divlja loza nastanjuje netaknute šume u Mediteranu sa
puno vode u blizini. Tijekom više tisuća godina razvoja civilizacije, divlja loza je doživjela
drastične promjene i danas je njezina egzistencija ozbiljno ugrožena. U ovom radu istražili
smo prisutnost divlje loze na obalama rijeke Krke kao potencijalno dobrom staništu za divlju
lozu. Pronašli smo pet lokacija gdje još uvijek raste divlja loza. Putem GPS koordinata
izrađena je karta rasprostranjenosti divlje loze. Svih pet lokacija se nalaze u neposrednoj
blizini rijeke. Morfološke karakteristike divlje loze istražene su koristeći međunarodne
deskriptore za vinovu lozu. Determinirana je dvodomnost unutar istraživanih individua kao
evidentan morfološki marker za divlju lozu. Okolna šumska vegetacija sastavljena je od
tipičnih mediteranskih biljnih vrsta. Ukupno smo determinirali 66 različitih biljnih vrsta uz
divlju lozu. Primijećen je vrlo jaki stupanj povezanosti divlje loze i smokve (Ficus carica L.)
što upućuje na njihove slične zahtjeve staništa. Rezultati ovoga istraživanja upućuju na
prilično široku rasprostranjenost divlje loze uz obale rijeke Krke te nastavak istraživanja
upotrebom molekularnih markera radi sigurnije identifikacije i procjene stupnja introgresije
od strane kultivirane loze.
Ključne riječi: divlja loza, ampelografija, domestikacija, šumske biljne zajednice
DISTRIBUTION OF WILD GRAPEVINE (VITIS VINIFERA SUBSP. SYLVESTRIS)
ALONG THE BANKS OF THE KRKA RIVER IN CROATIA
Abstract
Wild grapevine (Vitis vinifera subsp. sylvestris) dating back to the Pleistocene (more than
10,000 years ago). It is unique and genetically distinct from the cultivated grapevine (Vitis
vinifera subsp. sativa). The current population of the European wild grapevine represents an
ancient form from which all modern grapevine varieties derived through the process of
grapevine domestication. Wild grapevine is dioecious plant species. In general, wild
grapevines inhabit untouched forests in the Mediterranean region with plenty of water nearby.
Over thousands of years of human settlement wild grapevine has undergone drastic changes
and now its existence is seriously threatened. In this study we investigated the presence of
wild grapevine on the banks of the Krka river as potentially good habitat for wild grapevines.
We found five locations where wild grapevine still grows. The distribution map of wild
grapevines through GPS coordinates was made. All five sites are located close to the river.
Morphological characteristics of wild grapevines were examined using international
descriptors for grapevines. Dioecism within the investigated individuals was determined as
evident morphological marker of wild grapevines. The surrounding forest vegetation consists
of typical Mediterranean plant species. Altogether, we determined 66 different plant species
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
44
along with wild grapevines. There has been a very strong degree of association between wild
grapevine and fig (Ficus carica L.), which indicates their similar habitat requirements. The
results of this study suggest a fairly wide distribution of wild grapevines along the banks of
the Krka river and further research using molecular markers for secure identification and
assessment of the degree of introgression from the cultivated grapevines.
Key words: wild grapevine, ampelography, domestication, plant forest communities
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
45
SAŽECI POSTERA / SADRŽAJ
POSTER ABSTRACTS / CONTENT
Marko Grabovac, Dario Šakić
Analiza utjecaja ljudskog faktora na onečćenje speleoloških objekata primjenom GIS alata
Mirnes Hasanspahić
Kraška vrela na starim razglednicama, fotografijama i ilustracijama
Juraj Kamenjarin
Prilog poznavanju kamenjarskog pašnjaka As. Koelerio splendenti-Festucetum illyricae (H-ić
1963) Trinajstić 1992
Gordan Karaman
O nekim podzemnim slabo poznatim vrstama iz roda Niphargus Schiödte, 1849 (Crustacea:
Amphipoda: Niphargidae) iz sjeverne Hrvatske
Milorad Kličković
Stopića pećina – nova turistička pećina Srbije
Kristina Krklec, Dražen Perica
Značajke krškog reljefa Parka prirode "Telašćica", Dugi otok, Hrvatska
Sanja Lozić, Ante Šiljeg Silvija Šiljeg
Primjena krajobrazne metrike u analizi strukturnih značajki suhozidne mreže i antropogenog
utjecaja na krajobraz - primjer južnog dijela otoka Visa
Stjepan Mekinić, Nediljko Ževrnja, Dalibor Vladović, Josip Boban
Herpetofauna planine Omiške Dinare, Hrvatska
Jasmina Neimarlija, Adnan Zimić, Ema Mehić, Mima Bašić
Tajan 2013.
Dario Šakić, Žana Sučić
Analiza ponikava na području općine Bugojno
Dalibor Vladović, Božena Mitić, Nediljko Ževrnja
Analiza Ord. Acanthaceen, Ericineen, Primulaceen i Vaccinieen iz herbarija C. Studniczke
Markica Vuica
Dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri – preživio je ledena doba – hoće li i ljudski
nemar?
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
46
ANALIZA UTJECAJA LJUDSKOG FAKTORA NA ONEČĆENJE
SPELEOLOŠKIH OBJEKATA PRIMJENOM GIS ALATA
Marko Grabovac, Dario Šakić
Sažetak
U radu se analizira utjecaj ljudskog faktora na zagađenje speleoloških objekata na primjeru
četiri speleološka objekta s područja Središnje Bosne: poluspilja Zlatarica, jama Japaga te
špilje na području kanjona rijeke Pršljanice (općina Bugojno) te špilja Krušćica (općina
Vitez). Geološka podloga na kojoj se nalaze istraživani objekti je raznolika, od zoogeno-
sprudnih dolomita i krečnjaka gornjojurske starosti (Zlatarica, Japaga), preko dolomita
trijaske starosti (Pršljani) do jezerskih i barskih sedimenata pleistocenske starosti (Krušćica).
Upotrebom GIS alata i analizom faktora onečćenja locirani su svi oblici antropogenog
onečćenja unutar speleoloških objekata. Objekti su kartografski prikazani te su klasificirani
prema genetskom tipu i vrsti onečćenja.
Ključne riječi: onečćenje speleoloških objekata; Zlatarica, Japaga, Pršljani, Krušćica, GIS
analize
Abstract
This paper analyzes the impact of human factors on pollution of caves in the case of four
speleological objects in the area of Central Bosnia: Zlatarica half-cave, cave Japaga and caves
in the Pršljanica canyon (Bugojno) and cave Krušćica (Vitez). Bedrock is ranging from
zoogenic reef dolomite and limestone from Upper Jurassic age (Zlatarica, Japaga) through
dolomite of Triassic age (Pršljani) to lake and pond sediments of Pleistocene age (Krušćica).
Using GIS tools and analysis of the factors of pollution all forms of anthropogenic pollution
inside the caves are located. These objects are mapped and classified according to genetic
type and degree of contamination.
Keywords: caves pollution; Zlatarica, Japaga, Pršljani, Krušćica, GIS analysis
KRAŠKA VRELA NA STARIM RAZGLEDNICAMA, FOTOGRAFIJAMA I
ILUSTRACIJAMA
Mirnes Hasanspahić
Sažetak
Kraška vrela ili izvori vode, pored toga što su žednim služili da ugase žeđ, nekima su u
prošlosti služili kao neka vrsta nadahnuća – inspiracije. Tako su ti prirodni fenomeni plijenili
pažnju mnogobrojnim znatiželjnicima, putnicima prolaznicima, naučnicima, slikarima,
putopiscima... Svi su težili da ih pronađu, posjete, o njima ponešto zapišu, a rijetkima se
posrećilo da ih fotografišu. Zahvaljujući tim rijetkim sretnicima koji su u davna vremena
imali, tada smatrano čudo tehnike, fotografsku kameru, mi danas imamo sačuvane fotografije
nekih kraških vrela.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
47
Posebno su bili zanimljivi veliki izvori vode, gdje iz jednog izvora izvire velika količina vode
cijela rijeka. Na bosanskohercegovačkom kraškom prostoru takvih je puno. Kao što su
vrela: Bune, Trebišnjice, Bosne, Rame, Bistrice, Radobolje, Bregave, Lištice i drugih rijeka.
Poster prezentacija “Kraška vrela na starim razglednicama, fotografijama i ilustracijama”, je
izbor nekih od sačuvanih starih fotografija, razglednica i ilustracija.
Ključne riječi: fotografija, razglednica, ilustracija, kraško vrelo.
KARST WELLS ON OLD POSTCARDS, PHOTOGRAPHS AND ILLUSTRATIONS
Abstract
Karst wells or water springs, aside from quenching thirst of the thirsty, have also been an
inspiration to some throughant the past. These natural phenomena have attached the attention
of many inquisitive travelers, passerbies, scientists, painters, travel writers... All of them have
aspired to find, visit, or write about them, and rare ones had the luck of photographing them.
Thanks to these rare lucky persons (who for the time they lived in possessed state – of – the –
art technology – camera), we now have preserved photographs of some of the karst wells.
Large water springs, from which emerges great amount of water – an entire river, are
particularly interesting. There are a lot of these on karst areas of Bosnia and Herzegovina,
such as wells of Buna, Trebišnjica, Bosna, Ramana, Bistica, Radobolja, Bregava, Lištica, etc.
Selection of some of the preserved photographs, postcards and illustrations can be found on
presentations poster “Karst wells on old postcards, photographs and illustrations”.
Keywords: photography, postcards, illustration, karst well
PRILOG POZNAVANJU KAMENJARSKOG PAŠNJAKA AS. KOELERIO
SPLENDENTI-FESTUCETUM ILLYRICAE (H-IĆ 1963) TRINAJSTIĆ 1992
Juraj Kamenjarin, Ivana Bilić,
Snježana Topić
Sažetak
U radu su predstavljeni rezultati istraživanja kamenjarsko-pašnjačke zajednice sjajne smilice i
kamenjarske vlasulje, As. Koelerio splendenti-Festucetum illyricae (H-ić 1963) Trinajstić
1992, u bližoj okolici Prgometa u zaleđu Trogira. Najrasprostranjenija je zajednica vegetacije
kamenjarskih pašnjaka prvenstveno primorskih padina Hrvatskog primorja od otoka Krka na
sjeveru do Neretve na jugu, u sklopu submediteranske vegetacijske zone. Razvija se kao
degradacijski oblik listopadne šumske vegetacije, na plićem ili dubljem skeletoidnom
smeđem karbonatnom tlu, na površini kojeg je formiran sloj sitno lomljenog kamena i
kamenčića koji nisu čvrsto vezani za podlogu, tek manjim dijelom od krupnijeg kamena koji
je ukopan u tlo i između kojeg se sačuvalo humozno smeđe tlo. Vrlo je bogatog florističkog
sastava s preko 180 zabilježenih vrsta. Kako se stočarstvo znatno smanjilo, tako se smanjio i
održavajući čimbenik ovog pašnjaka te dolazi do postupnog zarašćivanja. U okviru
Nacionalne klasifikacije staništa Republike Hrvatske, navedena zajednica navedena je kao
C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone; C.3.5.1.1. Kamenjarski
pašnjak sjajne smilice i kamenjarske vlasulje. Zbog svoje ugroženosti stanište je uvršteno i na
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
48
popis međunarodne ekološke mreže Natura 2000 pod šifrom - 62A0 (Istočno submediteranski
suhi travnjaci), kao stanište važno sa stanovišta Europske unije. Obavljena je fitocenološka
analiza, analiza flornog sastava, životnih oblika, te načina rasijavanja sjemenja.
Ključne riječi: As. Koelerio splendenti-Festucetum illyricae, pašnjak
A CONTRIBUTION TO ROCKY PASTURES AS. KOELERIO SPLENDENTI
FESTUCETUM ILLYRICAE (H-IĆ 1963) TRINAJSTIĆ 1992
Abstarct
This paper presents the results of researching on rocky pasture communities of shiny junegras
and illyrian fescue, As. Koelerio splendenti-Festucetum illyricae (H-ić 1963) Trinajstić 1992,
in the immediate area in the hinterland of Prgomet near Trogir. It is the most widespread
vegetation communities of rocky pastures primarily coastal slopes of Croatian coast from the
island Krk in the north to the river Neretva on the south, in the sub-Mediterranean vegetation
zone. It develops as a degraded form of deciduous forest vegetation in shallow or deep
skeletoidal brown calcareous soil, which the surface was formed by a layer of finely crushed
stone and pebbles that are not tightly bound to the surface, a lesser extent which is coarse
stone which is dug into the ground and in between is preserved brown humus soil. It is very
rich in floristic composition with over 180 species recorded. As the livestock is significantly
reduced, so has been reduced the keeping factor of pasture and it has gradual overgrow.
Within the National Habitat Classification of Croatian, the said community is listed as
C.3.5.1. Eastern rocky pastures sub-Mediterranean zone; C.3.5.1.1. Rocky pasture shiny
junegras and illyrian fescue. Because of their endangered, their habitat is included in the
international list of the Natura 2000 network under the code - 62A0 (Eastern sub-
Mediterranean dry grasslands) as a habitat important for the standpoint of the European
Union. A phytocoenological analysis, floral composition, life forms and modes of
dissemination of seeds has been performed.
Key words: As. Koelerio splendenti-Festucetum illyricae, pasture
O NEKIM PODZEMNIM SLABO POZNATIM VRSTAMA IZ RODA NIPHARGUS
SCHIÖDTE, 1849 (CRUSTACEA: AMPHIPODA: NIPHARGIDAE) IZ SJEVERNE
HRVATSKE
Gordan S. Karaman
Sažetak
Slatkovodna podzemna fauna Amphipoda u Hrvatskoj je veoma bogata i visoko endemična, a
sastoji se od predstavnika nekoliko familija (Bogidiellidae, Crangonyctidae, Gammaridae,
Hadziidae, Melitidae, Niphargidae, Typhlogammaridae, Salentinellidae i vjerovatno
Ingolfiellidae] sa raznim rodovima i vrstama.
U okviru familije Niphargidae, rod Niphargus Schiödte, 1849 je zastupljen sa preko 50
poznatih vrsta i podvrsta. Medu njima, mnogi od njih su opisani poodavno i relativno slabo
nacrtani i samo kratko opisani, što oteżava određivanje njihovog realnog taksonomskog
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
49
polożaja unutar roda Niphargus.
Stoga smo prezentirali ovdje detaljnije dvije slabo poznata taksona, Niphargus tauri jurinaci
S. Karaman, 1950, opisanog iz izvora u Crnom Lugu, i N. tauri medvednicae S. Karaman,
1950, opisanog iz izvora na Zagrebačkoj Gori u Hrvatskoj, podignutih kasnije na nivo vrsta.
Njihov taksonomski polożaj unutar roda Niphargus is analiziran.
Ključne riječi: taksonomija, Amphipoda, Niphargus, jurinaci, medvednicae, Hrvatska.
ON SOME SUBTERRANEAN POORLY KNOWN SPECIES OF THE GENUS
NIPHARGUS SCHIÖDTE, 1849 (CRUSTACEA : AMPHIPODA: NIPHARGIDAE)
FROM N. CROATIA
Summary
The freshwater subterranean fauna of Amphipoda in Croatia is very rich and highly endemic,
consisting of several families [Bogidiellidae, Crangonyctidae, Gammaridae, Hadziidae,
Melitidae, Niphargidae, Typhlogammaridae, Salentinellidae and probably Ingolfiellidae] with
various genera and species.
Within the family Niphargidae, the genus Niphargus Schiödte, 1849 is presented in Croatia
with over 50 known species and subspecies. Among them, many of them have been described
a time ago, and relatively poorly figured and described, what made real taxonomic value and
taxonomical position of each of them within the genus Niphargus often uncertain.
For this reason, we presented here more in detail two poorly known taxa, Niphargus tauri
jurinaci S. Karaman, 1950, described from the spring in Crni Lug, and N. tauri medvednicae
S. Karaman, 1950, described from spring in Zagrebačka Gora Mt., Croatia, elevated to the
specific rank, and its taxonomical position within the genus Niphargus is discussed.
Keywords: taxonomy, Amphipoda, Niphargus, jurinaci, medvednicae, Croatia.
STOPIĆA PEĆINA – NOVA TURISTIČKA PEĆINA SRBIJE
Milorad Kličković
Sažetak
Stopća pećina u Rožanstvu na Zlatiboru je prva nova turistička pećina Srbije (TPS) uređena i
otvorena na samom početku 21. veka, a ukupno 11. TPS. Sastoji se iz 5 morfoloških celina
ukupne dužine kanala 1594 m. Po atraktivnosti se ističu Sala sa kadama, Izvor života i Sala sa
baldahinima.
Revizijom zaštite i donošenjem novog akta o zaštiti, definisan je upravljač TO Zlatibora,
koji je prevazišao nesporazume sa privatnim interesom koji su do tada kočili uređenje. Pećina
je otvorena za turiste 2009. god.
Stopića pećina ima asfaltni pristupni put sa parkingom i pristupnu pešačku stazu. Na ulazu je
postavljena metalna kapija i biletarnica. Za turiste je uređeno Svetla dvorana, Tamna dvorana
i Sala sa kadama u kojima je izgrađena pešačka staza sa mostovima i platformama. U tri
godine rada broj posetilaca je između 20000 i 30000, što je zavidna posećenost koja ukazuje
na ekonomsku opravdanost uređenja Stopića pećine.
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
50
Ključne reči: Stopića pećina, Zlatibor, Čajetina, turističke pećine, TPS, speleologija,
speleološki turizam, Srbija;
STOPIĆA CAVE - NEW SHOW CAVE OF SERBIA
Abstract
Stopića cave in Rožanstvo, Zlatibor mountain, is the first show cave in Serbia (SCS) arranged
and officially opened at the beginning of the 21
st
century, and 11
th
of all Serbian show caves
(SCS). It consists of five morphological units with the total channel length of 1594 m. The
Hall of Lakes, The Source of Life and The Hall of Canopies are distinguished by their
attractiveness.
The revision of protection and the passing of new legal act on protection defined the
managing authority – TO Zlatibora. This Tourist Organisation settled all issues regarding
private interests which had been an impediment to the cave arrangement. The cave was
opened for tourists in 2009.
Stopića cave has a paved access road with parking space and path leading to the entrance.
Metal gate and ticket office are set up at the cave entrance. The Light Hall, The Dark Hall and
The Hall of Lakes which contain paths with bridges and platforms are arranged for tourists. In
the past three years this cave was visited by between 20000 and 30000 tourists. This
represents a significant number of visitors indicating economic validity of Stopića cave
arrangement.
Keywords: Stopića cave, Zlatibor mountain, Čajetina, show caves, SCS, speleology, cave
tourism, Serbia.
ZNAČAJKE KRŠKOG RELJEFA PARKA PRIRODE "TELAŠĆICA", DUGI OTOK,
HRVATSKA
Kristina Krklec, Dražen Perica
Sažetak
Krška morfologija karakterizira područje Parka prirode "Telašćica", SI dijela Dugog otoka.
Na ovom području kojim dominiraju mikritni vapnenci, brojnost i veličina krških oblika
također je kontrolirana tektonskim, strukturnim, geomorfološkim, klimatskim i pedološkim
značajkama. Regionalna kompresija stvorila je tektonski okvir za geomorfološke procese i
razvoj krških formi. Lokalne klimatske značajke (precipitacija i temperatura) utječu na dužinu
trajanja i intenzitet korozije, dok topografija i nagib padina kontroliraju puteve kretanja vode i
posljedično tome, lokalni intenzitet korozijskog procesa.
Ključne riječi: Park prirode "Telašćica", Dugi otok, krški reljef
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
51
KARST RELIEF FEATURES OF "TELAŠĆICA" NATURE PARK, DUGI OTOK,
CROATIA
Abstract
Karst morphology characterizes the area of Nature Park "Telašćica", covering SE part of the
island Dugi Otok. In this micritic-type limestone dominated area, abundance and size of karst
features is also controlled by tectonic, structural, geomorphologic, climatic and pedologic
features. Regional compression created tectonic framework for geomorphologic processes and
development of karst forms. Local climatic conditions (precipitation and temperature) impact
length and intensity of corrosion, whereas topography and slope inclination control water
percolation pathways and consequently, local intensity of corrosion process.
Keywords: "Telašćica" Nature Park, Dugi otok, karst relief
PRIMJENA KRAJOBRAZNE METRIKE U ANALIZI STRUKTURNIH ZNAČAJKI
SUHOZIDNE MREŽE I ANTROPOGENOG UTJECAJA NA KRAJOBRAZ -
PRIMJER JUŽNOG DIJELA OTOKA VISA
Sanja Lozić, Ante Šiljeg, Silvija Šiljeg.
Sažetak
U ovom radu provedena je analiza strukturnih značajki mreže suhozida i njihov međuodnos s
prirodnim krajobrazom. Primijenjen je pristup na temelju kojeg su elementi suhozidne mreže
analizirani u okviru prethodno determiniranih složenih prostornih cjelina (tipova
geokompleksa) definiranih njihovom unutrašnjom vertikalnom strukturom. Stone wall
network elements were analysed within previously determined complex spatial units Elementi
vertikalne strukture obuhvaćaju litološke značajke, geomorfološke značajke (reprezentirane
nagibima padina), te tipove korištenja zemljišta. Na temelju ovako postavljenog odnosa,
moguće je rekonstruirati prostorni raspored i značajke područja obuhvaćenih antropogenim
utjecajem, koji je utjecao na stupanj fragmentacije i diverziteta krajobraza. U analizi strukture
suhozidne mreže primijenjena je krajobrazna metrika odnosno indikatori kompozicije i
konfiguracije krajobraza. Temeljni ciljevi istraživanja su: a) određivanje značajki dimenzija
mreže suhozida i odabir krajobraznih indikatora najpogodnijih za definiranje njezine
strukture, b) određivanje temeljnih značajki dimenzija elemenata krajobraza (tipovi
geokompleksa) unutar kojih su sadržani dijelovi suhozidne mreže i c) utvrđivanje karaktera i
stupnja njihove međusobne povezanosti. Podaci dobiveni GIS analizom obrađeni su
metodama krajobrazne metrike i statističkim metodama linearne korelacije i faktorske analize.
Višestruka linearna korelacija poslužila je za utvrđivanje karaktera i stupnja povezanosti svih
varijabli uključenih u analizu. Faktorska analiza provedena je s ciljem redukcije većeg broja
varijabli na manji broj faktora koji najbolje definiraju strukturu i kompleksnost suhozidne
mreže kao i stupanj antropogenog utjecaja na krajobraz. Primjenom navedenih metoda
definirane su značajke sadašnje strukture suhozidne mreže i pripadajućeg krajobraza južnog
Visa kao i generalni obrasci utjecaja društveno-geografskih procesa tijekom historijsko-
geografskog razvoja koji su doveli do njegovog sadašnjeg izgleda i stanja. Istraživanje bi
trebalo poslužiti kao smjernica prilikom odlučivanja o načinu i stupnju zaštite ovog
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
52
specifičnog krajobraza (i mnogih ostalih na Jadranu i Sredozemlju općenito) i eventualne
revitalizacije u svrhu održivog turističkog razvoja.
Ključne riječi: suhozidi, krajobraz, tipovi geokompleksa, krajobrazna metrika, antropogeni
utjecaj, južni dio otoka Visa
LANDSCAPE METRICS IN ANALYSIS OF STONEWALL NETWORK
STRUCTURAL FEATURES AND ANTROPOGENIC IMPACT ON LANDSCAPE -
EXAMPLE OF SOUTHERN VIS ISLAND
Abstract
In this paper, an analysis of the structural characteristics of stonewall network and their
relationship with the natural landscape was conducted. Stonewall network elements were
analysed within previously determined complex spatial units (types of geocomplexes) defined
by their vertical structure. Elements of vertical structure include lithological and
geomorphological features (as represented by gradients of slopes) and the types of land use.
On the basis of this relation, it is possible to reconstruct the spatial distribution and
characteristics of the areas with anthropogenic activity, which influenced the degree of
fragmentation and diversity of the landscape. In the analysis of stonewall network structure,
landscape metrics or, more specifically, indicators of the composition and configuration of the
landscape were applied. The main objectives of the study are: a) determining the dimensions
of the stonewall network features and selection of landscape indicators most appropriate for
defining its structure, b ) determining the fundamental features of the landscape dimension
elements (types of geocomplexes) which contain parts of stone wall networks and c)
determining the nature and degree of their interdependence. Data obtained by GIS analysis
were processed by the methods of landscape metrics and statistical methods of linear
correlation and factor analysis. Multiple linear correlation was used for determining the nature
and degree of correlation of all the variables included in the analysis. Factor analysis was
conducted in order to reduce the large number of variables to a smaller number of factors that
best define the structure and complexity of stonewall network and the degree of
anthropogenic impact on the landscape. By applying methods described above, features of
present stonewall network and landscape were defined, as were the general patterns of the
impact of socio-geographic processes during its historical - geographical development that led
to its present appearance and condition. This study should be used as a guideline when
deciding on the method and extent of protection of this specific landscape (and many others in
the Adriatic and the Mediterranean in general) and eventual revitalization in order to achieve
sustainable tourism development.
Keywords: stonewalls, landscape, types of geocomplexes, landscape metrics, anthropogenic
influence, the southern part of the island
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
53
HERPETOFAUNA PLANINE OMIŠKE DINARE, HRVATSKA
Stjepan Mekinić, Nediljko Ževrnja, Dalibor Vladović, Josip Boban
Sažetak
U nekoliko navrata tijekom perioda od 2009. do 2013. godine provedena su istraživanja faune
vodozemaca i gmazova šireg područja planine Omiške Dinare te je zabilježena ukupno 21
vrsta. Od tog broja zabilježeno je 6 vrsta vodozemaca (Salamandra salamandra Laurenti,
1768, Bombina variegata (Linnaeus, 1758), Bufo bufo (Linnaeus, 1758), Bufo viridis
Laurenti, 1768, Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771), Rana dalmatina Fitzinger in Bonaparte,
1838) i 15 vrsta gmazova (Emys orbicularis (Linnaeus, 1758), Pseudopus apodus (Pallas,
1775), Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1758), Algyroides nigropunctatus (Duméril &
Bibron, 1839), Lacerta trilineata Bedriaga, 1866, Podarcis melisellensis (Braun, 1877),
Podarcis siculus (Rafinesque, 1810), Elaphe quatuorlineata (Lacépède, 1789), Hierophis
gemonensis (Laurenti, 1768), Platyceps najadum (Eichwald, 1831), Zamenis situla (Linnaeus,
1758), Natrix natrix (Linnaeus, 1758), Natrix tessellata (Laurenti, 1768), Malpolon insignitus
(Geoffroy Saint-Hilaire, 1827), Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)). Od 21 zabilježene vrste
njih 4 se nalaze u Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske: Bombina variegata
kolombatovici, Natrix tessellata i Zamenis situla u kategoriji vjerojatno ugrožene vrste (DD)
dok je Emys orbicularis u kategoriji gotovo ugrožene vrste (NT). Bogatstvu vrsta značajno
doprinosi i to što istraživani prostor Omiške Dinare obuhvaća vodenu masu donjeg toka rijeke
Cetine koja je važno stanište za vrste poput Emys orbicularis i Natrix tessellata.
Ključne riječi: herpetofauna, planina, Omiška Dinara, vodozemci, gmazovi
HERPETOFAUNA OF MOUNTAIN OMIŠKA DINARA, CROATIA
Abstract
On several occasions during the period since 2009th to 2013th were carried out research of
amphibians and reptiles fauna of wider area of mountain Omiška Dinara and recorded the
presence of 21 species. Of this number, there were 6 species of amphibians (Salamandra
salamandra Laurenti, 1768, Bombina variegata (Linnaeus, 1758), Bufo bufo (Linnaeus,
1758), Bufo viridis Laurenti, 1768, Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771), Rana dalmatina
Fitzinger in Bonaparte, 1838) and 26 species of reptiles (Emys orbicularis (Linnaeus, 1758),
Pseudopus apodus (Pallas, 1775), Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1758), Algyroides
nigropunctatus (Duméril & Bibron, 1839), Lacerta trilineata Bedriaga, 1866, Podarcis
melisellensis (Braun, 1877), Podarcis siculus (Rafinesque, 1810), Elaphe quatuorlineata
(Lacépède, 1789), Hierophis gemonensis (Laurenti, 1768), Platyceps najadum (Eichwald,
1831), Zamenis situla (Linnaeus, 1758), Natrix natrix (Linnaeus, 1758), Natrix tessellata
(Laurenti, 1768), Malpolon insignitus (Geoffroy Saint-Hilaire, 1827), Vipera ammodytes
(Linnaeus, 1758)). Of the 21 species recorded four (4) of them are located in the Red Book of
amphibians and reptiles of Croatia: Bombina variegata kolombatovici, Natrix tessellata and
Zamenis situla in the category likely endangered species (DD) while Emys orbicularis is in
the category Near Threatened species (NT). Species richness significantly contribute that the
investigated area of Omiška Dinara includes water mass of the lower course of the river
Cetina, which is an important habitat for species such as Emys orbicularis and Natrix
tessellata.
Keywords: herpetofauna, mountain, Omiška Dinara, amphibians, reptiles
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
54
TAJAN 2013.
Jasmina Neimarlija, Adnan Zimić, Ema Mehić, Mima Bašić
Sažetak
Treću godinu zaredom, mlado Društvo Studenata Biologije organizuje internacionalni
biološki kamp, koji je već postao tradicija i nešto po čemu je društvo prepoznatljivo. Ove
godine kamp se održao u Parku prirode Tajan, koji se nalazi između općina Zavidovići i
Kakanj, te se kao jedna neistražena lokacija pokazao kao pogodan teren za biološka
istraživanja. Čitav projekat je podržan od strane Američke ambasade i održan je od 29. jula do
4. avgusta 2013. godine. Imali smo 50 učesnika, gdje je svaki bio podijeljen u određenu
sekciju sa mentorom i koordinatorom te iste sekcije. Posebno zanimljiva sekcija ove godine je
biospeleološka, jer Tajan obiluje pećinama i jamama. Mentor ove sekcije je bila Maja
Zagmajster, biospeleolog iz Slovenije, koja je na zanimljiv način prenosila svoje znanje
učesnicima sekcije. Sekcija je brojala 6 članova, a posebna zahvalnica ide Admir
Bajraktareviću Adi, koji je uvijek bio tu za sve članove, bio vodič i također podučavao mlade
biospeleologe. U toku 7 dana posjetili su oko deset pećina, od kojih su najzanimljivije pećina
u Srednjoj stijeni, jama Atom i Lukina pećina, u kojoj se nalaze fosilni ostaci pećinskog
medvjeda (Ursus spalaeus).
Ključne riječi: Društvo Studenata Biologije, kamp, biospeleologija, pećina
TAJAN 2013
Abstract
Third year in a row, young Society of Biology Students organizes a international biology
camp that has already became a tradition and something that makes society recognized. Camp
took place in nature park Tajan, which is between Zavidovići and Kakanj. This area is not
researhed enough and it is a very interesting location for biology research camp. The whole
project is supported by American embassy and it lasted since 29 July to 4 August. There was
50 participants sorted into different groups with mentor and coordinater, based on their main
interest and the most interesting group this year was biospeleology, mostly because Tajan has
a lot of burrows and caves. Mentor of this group was Maja Zagmajster, biospeleologist from
Slovenia and other members learned a lot from her. Group had 6 members, and special
appreciation goes to Admir Bajraktarević Ado because he always helped other participants
and they also could learn a lot from him. In 7 days they visited about 10 caves and burrows
adn the most interesting were cave in Srednja stijena, burrow Atom and Lukina cave in which
are fossil remains of cave bear (Ursus spalaeus).
Keywords: Society of Biology Students, camp, biospeleology, cave
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
55
ANALIZA PONIKAVA NA PODRUČJU OPĆINE BUGOJNO
Dario Šakić, Žana Sučić
Sažetak
Cilj ovog rada je analizirati pojavu ponikava, njihov raspored i gustoću na području Općine
Bugojno upotrebom GIS alata. Općina Bugojno regionalnogeografski pripada Gornjevrbasko-
plivskoj mezoregiji dok se mikroregionalno nalazi u Skopaljskoj kotlini rijeke Vrbasa. To je
prostor koji pripada zoni mezozojskih, pretežno trijaskih krečnjaka i dolomita sa
srednjobosanskim škriljavim planinama u jezgru u okviru geotektonskog kompleksa
Središnjih Dinarida Bosne i Hercegovine čiji je smjer pružanja od sjeverozapada prema
jugoistoku. Analizom je uočena veza između razvoja ponikava te geoloških i geomorfoloških
odlika istraživanog terena.
Ključne riječi: ponikve, GIS alati, središnji Dinaridi, Bugojno
Abstract
The aim of this paper is to analyze the occurrence of sinkholes, their distribution and density
in wider area of Bugojno municipality using GIS tools. Bugojno belongs to the Upper Vrbas -
Pliva mezoregion while microregionally is located in the Skopaljska valley of the river Vrbas.
It is an area that belongs to the zone of Mesozoic, mainly of triassic limestones and dolomites,
with central-bosnian Schist Mountains in the core of the geotectonic complex in central
Dinarides of Bosnia and Herzegovina, whose direction is northwest to the southeast. The
analysis is revealed conections between doline development and geological, as well as
geomorfological features of the observed area.
Key words: doline, GIS, Central Dinarides, Bugojno
ANALIZA ORD. ACANTHACEEN, ERICINEEN, PRIMULACEEN I VACCINIEEN IZ
HERBARIJA C. STUDNICZKE
Dalibor Vladović, Božena Mitić, Nediljko Ževrnja
Sažetak
U radu su analizirani Ord. Acanthaceen, Ericineen, Primulaceen i Vaccinieen u kojima se
nalazi 86 herbarijskih listova s 297 herbarijskih primjeraka biljaka. Najveći dio herbarijskog
materijala sakupljen je u Europi (72 herbarijska lista). Najviše herbarijskog materijala sabrano
je s područja USA (12 herbarijskih listova) i Austrije (11). Prema pripadnosti pojedinim
herbarijskim zbirkama najzastupljeniji su herbarijski listovi iz zbirke Flora Dalmatiens. Na 26
herbarijskih listova nije navedeno kojoj zbirci pripadaju. U odnosu na već obrađeni dio
herbarija navode se nove zbirke i to: Apotheke in Hüls, Flora de San Sebastian, Flora
Frankreichs i Flora von Nord-America. Najviše herbarijskih listova sakupio je sam
Studniczka (32). U odnosu prema prije obrađenom dijelu herbarija, po prvi put se spominju
slijedeći botaničari ili sakupljači biljnog materijala: Desvaux, Hinks, Rolén, Vandrely i Zeller.
Najstariji herbarijski list je iz 1852. god., a najmlađi su iz 1904. god. Najveći broj herbarijskih
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
56
listova datira iz razdoblja od 1871.-1880. god. Na 12 herbarijskih etiketa nije navedena
godina sakupljanja. Danas prema The Plant List i USDA Plants Database tu se nalaze 28
rodova s 51 vrstom biljaka, a unutar kojih je zabilježena 1 podvrsta.
Ključne riječi: Herbarij C. Studniczke, Prirodoslovni muzej Split, Hrvatska
ANALISES ORD. ACANTHACEEN, ERICINEEN, PRIMULACEEN AND
VACCINIEEN FROM C. STUDNICZKA'S HERBARIUM
Abstract
We have analysed Ord. Acanthaceen, Ericineen, Primulaceen and Vaccinieen, consisting of
86 herbarium sheets. Most plants were collected in Europe (72 herbarium sheets). Most
herbarium sheets were collected in the area of today's USA (12) and Austria (11). According
to the affiliation to particular herbarium collections, the most representative plants are those
from the collection Flora Dalmatiens. 26 sheets have remained unmarked, since we don't
know which collection they belong to. Compare with the part of the herbarium which has
already been analysed, there are some new collections: Apotheke in Hüls, Flora de San
Sebastian, Flora Frankreichs and Flora von Nord-America. Most herbarium sheets were
collected by Studniczka himeself (32). Compare with the part of the herbarium which has
already been analysed, there are some new botanists or collectors are mentioned for the first
time: Desvaux, Hinks, Rolén, Vandrely and Zeller. The oldest herbarium sheet dates from the
year 1852 and the newest one is from 1904. The majority of herbarium sheets were collected
in the period from 1871 till 1880. The exact year of collection is missing from 12 herbarium
labels. According to The Plant List i USDA Plants Database, there are 28 genera with 51
species of plants, in terms of which 1 subspecies were registered.
Key words: Studniczka's herbarium, Natural History Museum Split, Croatia
DINARSKI ŠPILJSKI ŠKOLJKAŠ CONGERIA KUSCERI – PREŽIVIO JE LEDENA
DOBA – HOĆE LI I LJUDSKI NEMAR?
Markica Vuica
Sažetak
Congeria kusceri, jedini je špiljski školjkaš na svijetu i endem Dinarida. Tercijarni je relikt,
odnosno ostatak faune koja je živjela u tercijaru, a preživjela je do današnjih dana spustivši se
u podzemlje. Tako je odoljela promjenama na površini zbog kojih su druge vrste roda
Congeria izumrle. Jama u Predolcu jedno je od najvećih i najdostupnijih staništa Dinarskog
špiljskog školjkaša u Republici Hrvatskoj. Osim školjkaša tu obitava i niz drugih podzemnih i
nadzemnih životinja.
Velika raznolikost faune i zajednički suživot nadzemnih i podzemnih životinja čine Jamu u
Predolcu uistinu jedinstvenim i izuzetno značajnim lokalitetom.
Ključne riječi: Congeria kusceri, relikt, školjkaš, Jamu Predolcu, špilja
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
57
Abstract
Congeria kusceri, is the only cave clam in the world and an endemic species of the Dinarides.
It is a tertiary relic, the remnant of the Tertiary fauna which has survived until today by
retreating underground. In this way it resisted the surface changes which led to extinction of
the other species of genus Congeria. Cave in Predolac one of the largest and most accessible
is the dinaric cave clam habitat in Croatia. Except shellfish live there and number of other
underground and surface animals.
The presence of a mixed, highly biodiverse, community of cave adapted animals, but also
surface dwelling species, makes this cave unique and exceptionally important.
Keywords: Congeria kusceri, relic, clam, Cave in Predolac, cave
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
58
POPIS AUTORA
Admir Aladžuz
Institut za hidrotehniku Sarajevo, Bosna i
Hercegovina
E-mail: admir.aladzuz@heis.com.ba
doc. dr. Jerneja Ambrožič Avguštin
Department of Biology, Biotechnical
faculty, University of Ljubljana, Slovenia
E-mail: jerneja.ambrozic@bf.uni-lj.si
Mima Bašić
Društvo studenata biologije, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
dr. sc. Josip Bilić
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i
odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru
E-mail: j.bilic74@gmail.com
Prof. Ivana Bilić
E-mail: o.s.petar.berislavic@st.t-com.hr
Osnovna škola "Petar Berislavić", Trogir,
Hrvatska
Halka Bilinski
Institut «Ruđer Bošković», Zavod za
istraživanje mora i okoliša, Zagreb,
Hrvatska
Josip Boban, dipl. ing.
Prirodoslovni muzej i zoološki vrt,
Kolombatovićevo šetalište 2, 21000 Split,
Hrvatska
E-mail: josip@prirodoslovni.hr
Neven Bočić
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-
matematički fakultet, Geografski odsjek,
Zavod za fizičku geografiju, Zagreb,
Hrvatska
E-mail: nbocic@geog.pmf.hr
akademik, dr. sc. Andrija Bognar
Mađarska akademija znanosti i umjetnosti
E-mail: andrijabognar@gmail.com
Prof. dr. sc. Ognjen Bonacci
Fakultet građevinarstva, arhitekture i
geodezije, Sveučilište u Splitu, 21000
Split, Matice hrvatske 15
E-mail: obonacci@gradst.hr
Andrijana Brozinčević
NP Plitvička jezera, Plitvice, Hrvatska
Zlatko Bulić
Agencija za zaštitu životne sredine,
Podgorica, Crna Gora
Gordana Bušelić
Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb
Lukrecija Butorac
Institut za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split, Hrvatska
Dr. Rosana Cerkvenik
Park Škocjanske jame, Slovenija
E-mail: rosana.cerkvenik@psj.gov.si
Nuša Cukrov
Institut Ruđer Bošković, Zavod za
istraživanje mora i okoliša, Zagreb,
Hrvatska
E-mail: nusa.cukrov@irb.hr
Neven Cukrov
Institut Ruđer Bošković, Zavod za
istraživanje mora i okoliša, Zagreb,
Hrvatska
Zlatan Čizmić
Općina Bihać, Odsjek za komunalne
djelatnosti, vode i zaštitu okoliša, Bihać,
BiH
E-mail: zlatan.cizmic@bihac.org
doc. dr. Admir Ćerić
Institut za hidrotehniku Građevinskog
fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina
E-mail: admir.ceric@heis.com.ba
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
59
Božidar P. M. Ćurčić
Institute of Zoology, University of
Belgrade - Faculty of Biology, Studentski
Trg 3, 11000 Belgrade, Serbia
Srećko B. Ćurčić
Institute of Zoology, University of
Belgrade - Faculty of Biology, Studentski
Trg 3, 11000 Belgrade, Serbia
Miroslav Doderović
Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore,
Nikšić, Crna Gora
E-mail: dodemir@t-com.me
Stanislav Frančišković-Bilinski
Institut «Ruđer Bošković», Zavod za
istraživanje mora i okoliša, Zagreb,
Hrvatska
Prof.dr.sc. Mladen Garašić
Union Internationale de Speleologie (UIS)
Društvo za istraživanja i snimanja krških
fenomena (DISKF ), Hrvatski speleološki
savez (HSS), Zagreb
Sveučilište u Zagrebu, Građevinski
fakultet, Zagreb
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
(HAZU), Odbor za krš, Zagreb
E-mails: mladen.garasic@zg.t-com.hr,
mgarasic@grad.hr
Marko Grabovac
EGEA Mostar, BiH
E-mails: marko.graba@gmail.com
Francesco Grazioli
Gruppo Speleologico Bolognese – Unione
Speleologica Bolognese, Bologna, Italia;
E-mail: francesco.grazioli@microvita.it
Vildana Goković
Institut za hidrotehniku Sarajevo, Bosna i
Hercegovina
E-mail: vildana.gokovic@heis.com.ba
Katarina Hančević
Institut za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split, Hrvatska
Mirnes Hasanspahić
Centar za krš i speleologiju Sarajevo, BiH,
E-mail: mirnes@centarzakrs.ba
Beatrix Heller
Geoscience Center, University of
Göttingen, Germany
Dr. Jernej Jež
Geološki zavod Slovenije, Ljubljana,
Slovenija
E-mail: jernej.jez@geo-zs.si
Anita Jurković
Javna ustanova Nacionalni park Krka,
Šibenik, Hrvatska
Najla Kajtezović
Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb,
Hrvatska
Dr. sc. Juraj Kamenjarin
Odjel za biologiju, Prirodoslovno-
matematički fakultet, Sveučilišteu Splitu,
Hrvatska
E-mail: jk@pmfst.hr
Akademik Gordan S. Karaman
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti,
Podgorica, Crna Gora
E mail: karaman@t-com.me
Milorad Kličković
Zavod za zaštitu prirode Srbije, Novi
Beograd; Srbija
E-mail: milorad.klickovic@zzps.rs
mr. Dražen Kotrošan
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Ornitološko društvo „Naše ptice“,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
E-mail: kotrosan@bih.net.ba
Akademik Andrej Kranjc
Slovenska akademija znanosti in
umetnosti, Ljubljana, Slovenija
E-mail: kranjc@sazu.si
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
60
Kristina Krklec
University of Zagreb, Faculty of
Agronomy, Soil Science Department,
Zagreb, Croatia
E-mail: kristina.krklec@yahoo.com
Sonja Lojen
Jožef Stefan Institute, Ljubljana, Slovenia
Dr. sc. Sanja Lozić
Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju,
Centar za krš, Zadar
E-mail: slozic@unizd.hr
Ivo Lučić
Speleološka udruga Vjetrenica – Popovo
polje, Ravno bb, 88370 Ravno, BIH
E-mail: ivolucic@gmail.com
Serena Magagnoli
Gruppo Speleologico Bolognese – Unione
Speleologica Bolognese, Bologna, Italia;
E-mail: serena.magagnoli@libero.it
Mihajlo Mandić
Geološki zavod Srbije, Akademski
speleološko alpinistički klub
E-mail: mihajlo.mandic@gzs.gov.rs
Ema Mehić
Društvo studenata biologije, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
mr. sc. Stjepan Mekinić
Gata 73, 21253 Gata, Hrvatska
E-mail: mgata@yahoo.com
Andrej Mihevc
Karst Research Institute, ZRC SAZU,
Postojna, Slovenia
E-mail: mihevc@zrc-sazu.si
Dragica Mijanović
Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore,
Nikšić, Crna Gora
Simone Milanolo
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
E-mail: simone@centarzakrs.ba
Božena Mitić
Botanički zavod, PMF Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
E-mail: dalibor@prirodoslovni.hr,
bozena@botanic.hr
Ana Mucalo
Institut za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split, Hrvatska
Jasminko Mulaomerović
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, BiH
E-mail: jasminko@centarzakrs.ba
Jasmina Neimarlija
Društvo studenata biologije, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
E-mail: jaaaaca@hotmail.com
Bogdan Opara
Park Škocjanske jame, Slovenija
Dalibor Paar
Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički
fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb,
Speleološko društvo Velebit i PDS Velebit,
Zagreb, Hrvatska
E-mail: dpaar@phy.hr
Mladen Pahernik
Hrvatsko vojno učilište „Petar Zrinski“,
Zagreb, Hrvatska
doc. dr. Lejla Pašić
Department of Biology, Biotechnical
faculty, University of Ljubljana, Slovenia
E-mail: lejla.pasic@bf.uni-lj.si
Jasmin Pašić
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, BiH
E-mail: info@centarzakrs.ba
Črtomir Pečar
Park Škocjanske jame, Slovenija
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
61
Dražen Perica
University of Zadar, Department of
Geography, Zadar, Croatia
E-mail: dperica2001@yahoo.com
Primož Presetnik
Slovensko društvo za raziskovanje i
varstvo netopirjev, Ljubljana, Slovenija
E-mail: Primoz.Presetnik@ckff.si
Maja Radišić
Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
Rijeka, Hrvatska
mr. Denis Radoš
Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju,
Centar za krš, Zadar
E-mail: drados@unizd.hr
Tomislav Radić
Institut za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split, Hrvatska
Tonči Rađa
Speleological Society
Špiljar”,
Varaždinska 53, 21000 Split, Croatia
Andrija Rubinić
SU Estavela, Kastav, Hrvatska
Josip Rubinić
Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
Rijeka
E-mail: jrubinic@gradri.hr
Mr. Nermina Sarajlić
Ornitološko društvo „Naše ptice“,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
E-mail: nermina_sarajlic@yahoo.com
Tomaž Smerdelj
Park Škocjanske jame, Slovenija
Mihajlo Stanković
Pokret gorana, Sremska Mitrovica, Srbija
E-mail: trogloxen@gmail.com
Andrej Stroj
Hrvatski geološki institut, Zagreb;
Speleološko društvo Velebit i PDS Velebit,
Zagreb, Hrvatska
E-mail: andrej.stroj@hgi-cgs.hr
Žana Sučić
Srednja škola ''Uskoplje'', Gornji Vakuf –
Uskoplje; BiH
E-mail: sucic.zana@gmail.com
Dario Šakić
Fakultet prirodoslovno – matematičkih i
odgojnih znanosti, Mostar, BiH
E-mail: dario.a.sakic@gmail.com
Dr. sc. Ante Šiljeg
Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju,
Centar za krš, Zadar, Hrvatska
E-mail: asiljeg@unizd.hr
Prof. Silvija Šiljeg
Odjel za Geografiju, Sveučilište u Zadru,
Zadar, Hrvatska
dr. sc. Vjekoslav Šimunović
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i
odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru
E-mail: vjekoslavsimunovic@gmail.com
Prof. Snježana Topić
Odjel za biologiju, Prirodoslovno-
matematički fakultet, Sveučilište u Splitu,
Hrvatska
E-mail: topic@pmfst.hr
Nataša Višković
Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
Rijeka, Hrvatska
mr. sc. Dalibor Vladović
Prirodoslovni muzej i zoološki vrt,
Kolombatovićevo šetalište 2, 21000 Split,
Hrvatska
E-mail: dalibor@prirodoslovni.hr
Centar za krš i speleologiju – Sarajevo
Međunarodni znanstveno-stručni skup „Čovjek i krš
Čitluk, 17 - 20. 10. 2013.
62
Markica Vuica
Udruga za promicanje zaštite prirodne i
kulturne baštine Neretve „Baštinik“,
Metković, Hrvatska
E-mail: markicav.@net.hr
Maja Vurnek
NP Plitvička jezera, Plitvice, Hrvatska
Goran Zdunić
Institut za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split, Hrvatska
E-mail: gzdunic@krs.hr
Nijaz Zerem
Institut za hidrotehniku Građevinskog
fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina
E-mail: nijaz.zerem@heis.com.ba
Adnan Zimić
Društvo studenata biologije, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
Nadja Zupan Hajna
Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU,
Postojna, Slovenija
E-mail: zupan@zrc-sazu.si
mr. sc. Nediljko Ževrnja
Prirodoslovni muzej i zoološki vrt,
Kolombatovićevo šetalište 2, 21000 Split,
Hrvatska
E-mail: nediljko@prirodoslovni.hr
ResearchGate has not been able to resolve any citations for this publication.
ResearchGate has not been able to resolve any references for this publication.