ArticlePDF Available

Abstract

Idioms with a personal name as a component have been collected in different parts of the Croatian vernacular. In Croatian local dialects there are many universal idioms that can also be found in other European and world languages. There are also many different local idioms. The meaning and structure of an idiom are often the same in various local dialects, and only the personal name changes (for example: ima koga kao Gostića // ima koga kao Rokića // ima koga kao Vantića).
FOLIA ONOMASTICA CROATICA 12–13 (2003–2004)
361
UDK 811.163.42’373.23
811.163.42’28’373.7
Izvorni znanstveni članak
Rukopis primljen 11. XI. 2003.
Prihvaćen za tisak 19. I. 2004.
MIRA MENAC-MIHALIĆ
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek za kroatistiku
Ivana Lučića 3, HR-10000 Zagreb
HRVATSKI DIJALEKTNI FRAZEMI S
ANTROPONIMOM KAO SASTAVNICOM
U stotinjak hrvatskih govora istražuju se i promatraju frazemi s antroponimom
kao sastavnicom. Pronalaze se najšire potvrđeni frazemi, oni manje potvrđe-
ni i frazemi lokalizmi. Promatraju se inovacije u pojedinim sustavima koji za-
hvaćaju antroponim.
I. Nekoliko sam godina sa studentima Kroatistike istraživala frazeme u više od
stotinu hrvatskih govora. Najviše je ispitanika bilo s kajkavskoga, nešto manje sa
štokavskoga, a najmanje s čakavskoga područja, što odgovara strukturi student-
ske populacije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Studenti druge godine na sa-
mom početku bavljenja dijalektologijom ispunjavali su ankete, popunjavali ih
sami, kao izvorni govornici, ili kao ispitivači bliskih osoba u svom kraju. Neki
su i poslije nastavili prikupljati frazeme u svom govoru, a njihova su istraživa-
nja rezultirala seminarskim i diplomskim radovima. Iz tog velikog materijala hr-
vatskih dijalektih frazema izdvojila sam za ovu priliku frazeme s antroponimom
kao sastavnicom. Primjeri su iz svih proučavanih govora, dakle čakavskih, kaj-
kavskih i štokavskih.
II. Popis frazema s antroponimom kao sastavnicom
U ovom radu frazemi se donose abecednim redom pod uopćenim antroponi-
mom1 (tiskanim masnim slovima). Uopćeni frazem donosi se na standardnom je-
ziku (masnim slovima) kad je to moguće. Ako je neki frazem potvrđen samo u
jednom tipu govora i ne može funkcionirati na standardu, donosi se u dijalek-
tnom obliku. Dodatne informacije o antroponimima navode se u bilješkama ako
1 prvim ako ih u frazemu ima više
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
362
su ih ispitivači uspjeli doznati. Često govornici određenog govora ne znaju zašto
je potvrđeni antroponim sastavnica frazema, tj. ne znaju označava li taj antropo-
nim konkretnu osobu, znaju samo značenje cijeloga frazema. Običnim se slovi-
ma iza znaka jednakosti donosi značenje, a iza dvotočja kosim se slovima donose
primjeri s terena s oznakom mjesta u zagradi. Primjeri se navode kako su zapisa-
ni na terenu. Nije bilo moguće provjeriti odgovara li svaki zapis fonološkim ka-
rakteristikama svakog pojedinog govora jer mnogi studenti zapisivači nisu ujed-
no bili izvorni govornici. Budući da je u prvom planu ovoga rada leksikologija, a
ne fonologija, najviše je pozornosti na leksičkim jedinicama.
ABRAHAM [početi] od oca Abrahama = [početi] od početka; [govoriti] nadu-
go i naširoko: Počeja je nabrajat od oca Abrama (Šibenik).
ADAM Adamu mijenjati pelene = biti jako star: Adamu mínjā pelene
(Gala, Sinj).
gol kao Adam = potpuno gol: Gol ko Adam (Brčko).
ode Adam = zaspao je tko: Ode Adam (Metković).
otkad je Adam kihnuo = odavno, oduvijek: To je tako bilo otkad
je Adam kino (Bihać).
pričati (početi) od Adama {i Eve} = pričati (početi) od samo-
ga početka, sa svim potankostima: Ma šta mi pričaš sve od
Adama (Grebaštica). P¦viedol ja sa ¦d Adamo i Eva (Rin-
kovec). Počel je od Adama i Eve (Samobor). Počno je ut
Adama i Eve (Vrhovljan). Priča od Adama i Eve (Dobrin-
če). On će ti počet od Adama i Eve (Šibenik).
proći kao Adam = loše proći, nastradati: Pazi da ne prođeš ko
Adam (Opuzen).
AHMIĆ2 biti kao i Ahmići = ne htjeti ništa raditi, ljenčariti: On će ko i
Ahmići (Reka).
kao kod Ahmića = jako neuredno: Tam je ko kod Ahmića
(Reka).
ANA / ANE Ana banana = izraz potaknut rimom: Ana banana (Sisak).
Ano, Anice, ne na kišu bez kabanice = kaže se bilo komu tko
nije pripremljen za nešto: Ano, Anice, ne na kišu bez kaba-
nice (Reka).
dota3 svete Ane = velika imovina, mnogo novaca: Potrošil bi
i dotu Svete Ane (Banjol). Potrošija bi i dotu svete Ane
2 Ahmić = prezime obitelji u selu Reka
3 dota = miraz
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
363
(Grebaštica). Potrošila bi svete Ane dotu (Trogir). Ne bi ti
dotekla svete Ane dota (Opuzen). Potrošila bi i dotu svete
Ane (Šibenik).
moja Ane broji dane = vrijeme prolazi; izraz potaknut rimom:
Moja Ane broji dane (Gospić).
o Ana, tugo mojih dana = lijepa uspomena; izraz potaknut ri-
mom: O Ana, tugo mojih dana (Gospić).
obući se kao teta Ana = neukusno se obući: Oblekla se kak teta
Ana (Ludbreg).
ode Ana preko oceana = otišao je (bilo) tko (ne mora se zvati
Ana): Ode Ana preko oceana (Vukovar).
ANDRIJA lupetati kao ludi Andrija = govoriti gluposti: Lupetaš ko ludi
Andrija (Opuzen).
ANTE biti jak kao Ante Šimunović4 = biti slab, slabašan: Jak je ki Ši-
munović Ante (Gala).
čuje se sa svetog Ante = 1. gori, 2. smrdi: Čuje se sa svetog Ante
(Metković).
glava je komu kao u Ante Bòrasa = veliku glavu ima tko: Gla-
va ti ko u Ante Bòrasa (Metković).
zahvali svetom Anti! = budi sretan, zadovoljan zbog čega!: Do-
bro si proša! Zafali sveton Anti! (Gala). Zafali sveton Anti!
(Sinj).
ANTON gledati kao sveti Anton = začuđeno gledati: Glediš kaj sveti Jan-
ton (Koprivnica).
BAJRO voljeti koga kao Bajro mater = ne voljeti koga: Voli ga ko Baj-
ro mater (Dokanj).
BILL bogatiti se kao Bill Gates = brzo se i jako bogatiti: Bogati se kao
Bill Gates (Rijeka).
BLAŽ vužgi ga, Blaž! = veselimo se!: Vužgi ga, Blož (Brezje).
BOŽO biti kao Božo Petrov5 = biti znatiželjan: Ne budi ka Božo Petrov
(Donje Pazarište).
BREKALO6 proći (propasti) kao Brekalo na Prisiki7 = loše proći: Propa je
ko Brekalo na Prisiki (Lovreć). Proša san ko Brekalo na
Prisici (Lovreć).
4 Ante Šimunović = stanovnik Otoka
5 Božo Petrov = čovjek koji je živio u Donjem Pazarištu prije stotinjak godina
6 Brekalo = nadimak
7 Prisika = mjesto kod Aržana
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
364
BULUM8 nas Blūmā trista milijuna = puno je koga: Nas Blūmā trista
milijuna (Metković).
ČILIĆ9 poslati kod Čilića koga // uputnica za Čilića = istući koga
toliko da mu treba pomoć kirurga: Oćeš da te pošaljem
kod Čilića (Derventa). Oćeš uputnicu za Čilića (Der-
venta).
ČOVIĆ takvi se u Čovića žene = odrasli su već (kaže se za dječake od 15
do 16 godina): Taki se u Čovića žene (Derventa).
ĆOSO Ćoso je u rodu komu = nenormalan je tko: Je li ti Ćoso išta u
rodu? (Dobrinče).
raditi kod Ćose na građi = ne raditi: Radit kod Ćose na građi
(Opuzen). Moš radit kod Ćose na građi (Šibenik).
DORA skupa kao Dora i Jakov = nerazdruživi su, uvijek zajedno: Iđu
skupa ka Dora i Jakov (Donje Pazarište).
ĐÜKA hajde, Đuka, kad je muka! = sad treba biti hrabar!: Kad je
muka, ajde, Đuka! (Đakovo). Ajde, Đuka, kad je muka!
(Kutina).
ĐÚKA10 urediti kao Đuka drob11 = loše napraviti posao: Uredi će ki
Đuka drob (Gala).
ĐURO biti pravi đendar Đuro12 = biti zao, zločest: Pravi si đendar
Đuro (Šibenik).
EMIR ej, Ëmīrē, nëmīrē = nemirna osoba; izraz potaknut rimom: Ej,
Emire, nemire (Metković).
FANIKA biti kao Fanika = biti duga jezika: Ča si kaj Fanika (Senj).
izgledati kao Fanika = biti ružan: Izgleda kaj Fanika (Senj).
FOŠKA obučen kao teta Foška = staromodno obučen: Obučena je kako
teta Foška (Pula).
FRANCA izgledati kao masna Franca = biti neuredan, zamazan: Izgledaš
kao masna Franca (Sisak).
GAČAR13 lagati kao Gačar = puno lagati: Laže ko Gačar (Reka).
8 Bulumi su (brojna) obitelj u dolini Neretve
9 Čilić = prezime dobojskog kirurga
10 Đúka = nadimak
11 drob = želudac i crijeva izvađeni iz tijela životinje
12 đendar Đuro = stvarna osoba iz prošlosti (žandar Đuro)
13 Gačar = čovjek iz sela poznat po laganju
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
365
GERA držati se (stajati) kao mila Gera = ukočeno, nepomično stajati,
držati se i sl.; biti besposlen, beskoristan: Drži se kaj mila
Gera (Brezje). Drži se kaj mila Gera (Varaždin). Držiš s¦
kak mila G¦ra (Vinica). Stojijš kaj mijla Gjeara, geni se
malo! (Vrhovljan). Drži se ko mila Gera (Đakovo). Stojiš
ko mila Gera (Lipovljani). Drži se ko mila Gera (Vrpolje
kod Đakova).
GOSTIĆ14 ima kao Gostića koga = ima u velikom broju koga: Ima ji ko Go-
stića (Derventa).
GRGA biti {stalno zajedno} kao Grga i Klara = biti stalno zajedno,
biti nerazdruživi: Stalno su zajedno ko Grga i Klara (S.
Brod).
HASAN gdje sam, da sam, ja sam Hasan = nitko mi nije ravan, ja sam
najvažniji: Di san, da san, ja san Hasan (Metković).
ILIJA kao sveti Ilija [galamiti, grmjeti, letjeti, voziti se] = glasno,
jako, brzo [vikati, voziti, juriti]: Grmi ko da se vozi sveti
Ilija po nebu (Reka). Galami ko sveti Ilija (Bihać). Vozi se
ko sveti Ilija (Lipovljani). Leti ko sveti Ilija (N. Gradiška).
Juri ko sveti Ilija (Petrinja).
obući se kao o svetom Iliji = tanko se odjenuti, obući: Obuka se
ko o Sveton Iliji (Dobrinče).
ISUKRST pravedan kao Isukrst = potpuno pravedan: Pravedan ko Isu krst
(Opuzen).
razapet je kao Isukrst tko = teško je komu, jako se muči tko: Ra-
zapet je ko Isukrst (Opuzen).
za vrime Isukrsta = vrlo davno: Za vrime Isukrsta (Kali).
ISUS faljen Isus i zbogon = posjet na brzinu; nakratko doći, kratko se
zadržati: Valjen Isus i zbogon (Gala, Sinj).
IVA15 biti glup kao Crni Iva = biti jako glup: Glup si ko Crni Iva (Vr-
polje kod Đakova).
JAGICA izgledati kao Jagica Gredljeva = biti pretoplo odjeven: Koj si se
tak pomotala, pak zgledaš ko Jagica Gredljeva (Jarmina).
JANKO kasno Marko (Janko) na Kosovo stiže (dođe) = prekasno je za
što; zakasnio je tko: Kasno Janko na Kosovo stiže (Donje
Pazarište).
14 Gostić = lokalno prezime
15 Iva = muško ime
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
366
JANTON v. Anton
JELEN16 biti za Jelena // Jelen čeka koga // što kaže Jelen? = biti lud: Ti
si za Jelena (Vrpolje kod Đakova). Jelen te čeka (Vrpolje
kod Đakova). Šta kaže Jelen? (Vrpolje kod Đakova).
JEREMIJA17 biti pravi Jeremija = biti boležljiv: Pravi je Jeremija (Metko-
vić).
JOB stajati (ukipiti se) kao sveti Job = nepomično stajati: Šta stojiš
tu ko sveti Job!? (Bjelovar). Što si se ukipio ko sveti Job?
(Gospić).
strpljiv kao Job = jako strpljiv: Strpljiv je ko Job (Zagreb).
JOKIĆ (o)kaniti se koga kao Jokić prošnje = pustiti koga na miru: Kani
me se ka Jokić prošnje (Gala, Sinj).
JOKO napeći {čega} kao Joko Kuštre = napeći {čega} u velikim koli-
činama: Napeka ki Joko Kuštre (Gala).
JOVO Jovo nanovo = sve ispočetka: A sad sve Jovo nanovo (Zagreb).
radit u (kod) Jove (Mate) Dangube = biti neradnik, slabo radi-
ti: Radi kod Jove Dangube (Donje Pazarište).
JOZA Joza me navoza = prevario me netko (tko se ne mora zvati Joza):
Joza me navoza (Pleternica, Požega).
JUDA biti pravi Juda = biti izdajica, pokvarenjak: On je pravi Juda
(Bjelovar).
izdati koga kao Juda Krista = izdati, iznevjeriti koga: Izdao ga
ko Juda Krista (Zagreb).
JURA / JURE Jura koji se kotura = osoba koja se kreće na poseban način;
izraz potaknut rimom: Jura koji se kotura (Petrinja).
Jure - najeo se pure = najeo se tko; izraz potaknut rimom: Jure
- najeo se pure (Metković). Jure - najio se pure (Lovreć,
Šujica, Tomislavgrad).
lud kao ludi Jura = sasvim lud: Lud si ko ludi Jura (Gospić).
talariti kao Jura Zadrović = jako vikati: Talari ko Jura Zadro-
vić (Petrinja).
KATA kužiti kao baba Kata = uopće ne razumjeti: Kužiš ti to ko baba
Kata (Vrpolje kod Đakova).
16 Jelen = psihijatar u Sl. Brodu
17 Jeremija = lik iz Alana Forda
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
367
KATALINIĆ ići na Katalinića brig18 = otići u zatvor: A ti ćeš na Katalinića
brig (Split).
KATICA biti Katica za sve = raditi sve (pomoćne) poslove, neprestano ra-
diti: Ona ti je Katica za sve (Zagreb). Katica za sve (Br-
čko, Đakovo). Ona ti je Katica za sve (Gospić).
debela kao Katica19 = jako debela: Ona je debela ko Katica
(Reka).
Katica lijepa kao latica = lijepa osoba; izraz potaknut rimom:
Katica lipa ko latica (Gospić).
KEUN koristiti koga kao Keun ćaću = iskorištavati koga, praviti buda-
lom koga: Koristiš me ki Keun ćaću (Gala).
KRAVAR20 gdje je Kravar? = žena mi treba roditi: Đe je Kravar? (Metko-
vić).
KRIST v. JUDA
KULIN od Kulina bana = od davnina, od početka: Ne pričaj mi od Kuli-
na bana (Brčko).
za Kulina bana = davno: Za Kulina bana (Bjelovar).
LÉŠO21 ima koga kao u Leše mačića = ima ih trinaest: Ima i22 ka u Léšē
mäčīćā (Brnaze).
LIJENKA teta Lijenka = lijenost: Uvatila me teta Lijenka (Donje Pazari-
šte).
LIZA biti (zbližiti se) kao Liza i Marko = biti nerazdruživi: Zbližili su
se ko Liza i Marko (Đakovo). Oni su ko Liza i Marko (Đa-
kovo).
LUKA otići svetom Luki23 = umrijeti: Oša je sveton Luki (Otok kod Si-
nja).
LJILJA Ljilja iz Buljuka = neukusno obučena osoba: Ljilja iz Buljuka
(Vrpolje kod Đakova).
MAKS v. MAKSIM
MAKSEK tući kao Maksek po plotu = jako udarati: Tuče ko Maksek pu
pluotu (Veleškovec).
18 Katalinića brig - dio Splita gdje se nalazi zatvor, toponim nastao od prezimena Katalinić.
19 Katica = ime debele žene iz Reke
20 Kravar = prezime ginekologa u Metkoviću
21 Léšo = nadimak Brnažanina koji je odavno umro
22 i = ih
23 sveti Luka = župni patron u Otoku; groblje
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
368
MAKSIM / MAKS [mlatiti, govoriti, lupati, lupetati...] kao Maksim
(Maks) po diviziji (divizijama) = [govoriti] uvijek jedno
te isto; [govoriti] puno, [govoriti] gluposti: Lupa ko Ma-
ksim po diviziji (Samobor). Šta lupetaš ko Maksim po di-
viziji? (Brčko). Lupa (buba) ko Maksim po diviziji (Der-
venta). Mlati ka Maksim po diviziji (Donje Pazarište). Ki
Maksim po divizijan (Šibenik). Lupa ko Maksim po divizi-
ji (Šujica, Tomislavgrad). Lupa ko Maks po diviziji (Šuji-
ca, Tomislavgrad).
MARA / MARE adio Mare = zbogom, svršeno je: Adio Mare (Reka).
biti kao leteća Mara = biti lud: Tak si kak leteča Mara (Drži-
murec). Ti si kak leteča Mara (Ludbreg). Tak si kaj leteča
Mara (Mačkovec).
kao drvena Marija (Mara) stajat (držat se, ukipit se i sl.) =
ukočeno, nepomično stajati (držati se i sl.); biti besposlen,
beskoristan: Držiš se ko drvena Mara (Pleternica, Pože-
ga).
kao u Mare Maškine = neuredno: Ka u Mare Maškine (Trogir).
lutati (ići putem, biti lud) kao luda Mare (Mara) = biti lud: Ide
puten ko luda Mare (Dubrovnik). Luda Mara (Našice). Ne
budi luda ko luda Mara (Šujica, Tomislavgrad). Iđeš puten
ko luda Mare (Šujica, Tomislavgrad). Lutaš ko luda Mara!
(Valpovo).
svršila Mara (Mare) zavjet = gotovo je, kraj je priče: Svršila
Mare zavit (Dobrinče). Svršila Mara zavit (Gala). I svršila
Mara zavit (Lovreć). Svršila Mara zavit (Sinj).
trti koga kao dosadna Mare = gnjaviti koga, dosađivati komu,
biti dosadan: Što me tareš ko dosadna Mare? (Gospić)
MARIJA čist kao blažena djevica Marija = nevin, pošten: Čist ko Blaže-
na divica Marija (Opuzen).
glumiti blaženu djevicu Mariju // praviti se djevica Marija /
/ misliti da je tko djevica Marija = praviti se dobar, po-
šten, nevin: Misliš da si ti Devica Marija (Zabok). Glumiš
blaženu djevicu Mariju (Đakovo). Pravi se djevica Mari-
ja! (Valpovo).
kao {drvena (lijena)} Marija (Mara) [stajat, držat se, ukipit
se i sl.) = ukočeno, nepomično stajati (držat se i sl.); biti
besposlen, beskoristan: Stojiš ka drvena Marija (Trogir).
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
369
Kaj drvena Marija (Brezje). Stojiš ko drv¦na Marija (Iva-
nec). Kaj se tak držiš, kak drvena Marija (Oborovo). D¦r-
ži sa mudr¦ ko Morijo (Rinkovec). St¦ji ko d¦rvano Morijo
(Rinkovec). Stojiš kak drvena Marija (Samobor). Kaj sto-
jiš kaj drvena Marija (Varaždin). Stati (držati s¦) ko drv¦-
na (liena) Marija (Veleškovec). Držiš s¦ kak drv¦na Ma-
rija (Vinica). Stojijš kaj drvjeana Marija (Vrhovljan). Sto-
jiš ko drvena Marija (Čišla). Sidiš ko drvena Marija (Či-
šla). Stojiš ko drvena Marija (Dobrinče). Šta si se ukipi-
jo ki drvena Marija? (Gala). Što stojiš ka drvena Marija?!
(Gospić). Šta si stala ko drvena Marija (Lovreć). Ukipila
se ko drvena Marija (Lovreć). Šta si stala ki drvena Ma-
rija (Otok kod Sinja). Šta si se ukipijo ki drvena Marija?
(Sinj). Drži se ka drvena Marija (Šibenik).
lijepa kao djevica Marija = jako lijepa: Lipa si ko divica Mari-
ja (Čišla).
Majko Marijo = ajme meni, jao meni: Majko Marijo! (Metko-
vić).
od Marije Bljuzge = odavno: Od Marije Bljuzge (N. Gradiška).
od {prije} Marije Terezije = odavno: Naj pripovedati ono od
Majke Terezije, to je bilo zdavnja (Koprivnica). Od prije
Marije Terezije (Zagreb). Ma to je još od prije Marije Te-
rezije (Đakovo).
za vrijeme Marije Bljuzge = davno: Za vrijeme Marije Bljuzge
(N. Gradiška).
MARJAN v. PAVA / PAVE
MARKO biti glavat kao Marko Krnjeval = imati veliku glavu: Glavat je
ko Marko Krnjeval (Opuzen).
izgledati kao Marko Kraljević = biti kršan, stasit, krupan, jak:
Izgleda ko Marko Kraljević (Dobrinče).
kaj bu Marko ime komu [zbiti (fčehnuti...) koga] = jako istući
koga: Tak bom te zbiu (duno, glodno, mohnul, bubno) kaj
bo ti Marko ime (Brezje). Dobil buš tak kaj bu ti Marko
ime (Čakovec). Zbuhal ga je tak kaj mu je bilo Marko im¦
(Donja Dubrava). Vudril bum te ka bo ti Marko ime! (Gor-
nji Mihaljevec). Tak te fčehnem ka bu ti Marko ime (Vr-
hovljan). Tak bum te fčehno ta ka bu ti Marko ime (Vrho-
vljan).
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
370
kasno Marko (Janko) na Kosovo stiže (dođe) = prekasno je za
što; zakasnio je tko: Kasno Marko na Kosovo stiže (Za-
greb, Dobrinče, Lovreć). Kasno Marko na Kosovo dođe
(Dokanj kod Tuzle).
Marko kokošarko = izraz potaknut rimom: Marko kokošarko
(Metković).
Marko, sunce žarko! = izraz potaknut rimom: Marko, Marko,
sunce ti žarko! (Reka). Marko, sunce žarko! (Valpovo).
v. LIZA
MARO Maro amaro = asocijacija na Držića24; nešto je gorko; izraz po-
taknut rimom: Maro amaro (Metković).
MARTIN lijen kao Martin = jako lijen: Lien ko Martin (Reka).
lijeni Martin = lijenčina, spor čovjek: Doša ko lini Martin (Do-
brinče). Ti si lini Martin (Opuzen).
Martin (Mate) u Zagreb, Martin (Mate) iz Zagreba = raditi
bez rezultata, ništa ne postići, ne promijeniti: Martin v Zo-
greb, Martin z Zogreba (Brezje). Martin v Zagr¦b, Martin
z Zagr¦ba (Ivanec). Martin v Zagreb, Martina zo Zagreba
(Oborovo). Martin v Zagreb, Martin zez Zagreba (Samo-
bor). Martin v Zagreb, Martin Zagreba (Veleškovec). Mo-
artin v Zuagreb, Martin z Zuagreba (Vrhovljan). Martin u
Zagreb, Martin iz Zagreba (Dobrinče, Lovreć, Šibenik).
MATE / MATO Martin (Mate) u Zagreb, Martin (Mate) iz Zagreba =
raditi bez rezultata, ništa ne postići, ne promijeniti: Mate u
Zagreb, Mate iz Zagreba (Gala, Hrvace, Sinj).
biti jak kao Ličanin Mate = biti izrazito jak: On ti je jak ko Li-
čanin Mate (Gospić).
Mate, svi ga znate = izraz potaknut rimom: Mate, svi ga znate
(Derventa).
Mate Bogdan25 proša ovdan = bio je tu tko; izraz potaknut ri-
mom: Mate Bogdan proša ovdan (Hrvace).
Mato zlato = izraz potaknut rimom: Mato zlato (Metković).
raditi u (kod) Jove (Mate) Dangube = biti neradnik, slabo radi-
ti: Radi kod Mate Dangube (Gala).
24 Izraz Maro amaro zabilježen je u Držićevu Dundu Maroju, gdje Tripčeta kaže Maroju:
Maro – amaro, bogme ti je tebi amaro i grk, ma kojojgodi kortižani ovdi u Rimu vele sladak" str. 73.
25 Mate Bogdan = ime i prezime
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
371
tko je vidio Matu luda ili magarca ćelava = to je tako uvijek,
drukčije ne može biti: Ko je vidijo Matu luda il magarca
ćelava (Lovreć).
zinuti kao Mate Ševića opanci = otvoriti usta u čudu: Što si zi-
nije ka Mate Ševića opanci (Donje Pazarište).
MATILDA biti kao frajla Matilda = biti jako našminkan: Ti si ko frajla Ma-
tilda (Virovitica).
MEHO Krsti se, Meho, i jedi! = nema smisla odgađati početak objeda:
Krsti se, Meho, i jedi! (Derventa).
METUZALEM biti star kao Metuzalem = biti jako star: Star je ko Metu-
zalem (Brčko).
MICA biti kao Bogdanova Mica = biti jako debeo: Tak si kaj Bogdano-
va Mica (Zasadbreg).
MIKETIĆ biti zreo za Miketića = biti lud: Ti si zreo za Miketića (Dubro-
vnik).
MILE Mile, Mile, gume ti cvile = nešto se čuje; izraz potaknut rimom:
Mile, Mile, gume ti cvile (Reka).
Mile, Mile, krao si kobile = netko je nešto loše napravio; izraz
potaknut rimom: Mile, Mile, krao si kobile (Reka).
Mile, Mile, ti si kopile = loš si, ne valjaš; izraz potaknut rimom:
Mile, Mile, ti si kopile (Reka).
MILEVA radio Mileva = ogovaranje: Radio Mileva (Đakovo).
MIŠKINA biti jak kao Miškina = ne biti jak: Jak je kak Miškina (Đurđe-
vec).
MONA LIZA držati se kao Mona Liza = biti nedostupan: Drži se ko Mona
Liza (Petrinja). Držiš se ko Mona Liza (Reka).
MONCA pjevati kao susjedova Monca = ružno pjevati: Pµp±vaš kak
sµs¦dova Monca (Kotoriba).
MRKA svaka ti dala i Mrka i Gala! = željeti komu uspjeh kod žena,
uzrečica za odavanje priznanja: Svaka ti dala i Mrka i
Gala!26 (Otok kod Sinja).
MUJEZINOVIĆ27 treba koga poslati k Mujezinoviću // biti zreo za Muje-
zinovića = biti lud: Tre te poslati k Mujezinovičµ (Držimu-
rec). Zrel si za Mujezinovića (Zasadbreg).
26 Mrka i Gala = najčća imena ovaca; odnosi se na cure
27 Mujezinović = prezime poznatoga psihijatra
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
372
MUJO biti {glup} {kao}{pravi} Mujo {iz Doboja} = biti glup: Ti si pra-
vi Mujo iz Doboja (Reka). Ti si pravi Mujo (Reka). Mujo iz
Doboja (Lipovljani). Nisan ti ja Mujo od Doboja (Lovreć).
Glup si ko Mujo! (Valpovo). Mujo iz Doboja (Valpovo).
kud svi {Turci}, tud (tu) i {mali (ćoravi)} Mujo = ide tko za
masom, kud i drugi, radi što i drugi: Kud svi, tud i čora-
vi Mujo (Varaždin). Kud svi, tu i mali Mujo (Čišla). Kud
svi Turci, tud i Mujo (Donje Pazarište). Kud svi Turci, tu
i mali Mujo (Dobrinče). Kud svi Turci, tu i ludi Mujo (Ja-
senovac). Kud svi Turci, tu i mali Mujo (Lovreć). Kud svi
Turci, tu i mali Mujo (Otok kod Sinja). Kud svi Turci, tud i
ćoravi Mujo (Runović). Kud svi Turci, tud i mali Mujo (Ši-
benik).
MULIVRANIĆ28 ima kao u Mulivranića vreća koga / čega = nema koga /
čega: Ima i29 ki u Mulivranića vrića (Gala).
MUTLE Mutle ter Mutle // Mutleša mutlavi = priglup, nemaran, nespo-
soban: Mutle ter Mutle (Senj). Mutleša mutlavi (Senj).
MUTO svaki Muto nosi žuto = ružno se tko obukao: Svaki Muto nosi
žuto (Zagreb).
NIKO Niko Nikić = nitko: Niko Nikić (Hrvace).
OZANA držati se kao sveta Ozana = glumiti dobrotu (obično o ženskoj
osobi): Drži se ko sveta Ozana (Opuzen).
PANTO / PANTA smotati (razbiti) kao Panto (Panta) pitu = prevari-
ti koga: Smoto ga ko Panto pitu (Brčko). Smota ću te ko
Panto pitu (Dubrovnik). Satra će te ka Panta pitu (Gala).
Smota ću te ko Panta pitu (Lipovljani, Našice). Razbi ću te
ko Panta pitu (Petrinja). Satra će te ka Panta pitu (Sinj).
Smotaj je ko Panta pitu! (Valpovo).
PAVA / PAVE biti Pave i Marjan = biti jako lijen: Oni su Pōvë i Marjan (Puči-
šća).
lagati kao Pava Dominkov = puno lagati: Lažeš ko Pava Do-
minkov (Vrpolje kod Đakova).
PAVEL biti kao Pavel Šemeštrov = biti svestran, raditi sve poslove: Tak
si kak Šemeštrof Pavel (Držimurec).
jesti kao Pavel = obilno jesti: Jedeš kak Pavel (Koprivnica).
28 Munivrana = često prezime u Gali
29 i = ih
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
373
PAVLE v. PETAR
PERAKA30 kao Peraki postole = odmjereno, baš koliko treba: Cika! Ki Pe-
raki postole! (Gala). Odmire, ki Peraki postole! (Gala).
PERO biti lijeni Pero = biti lijen: On je lijeni Pero (Petrinja, Pleterni-
ca).
biti Pero sero = biti gnjavator: Pero sero (Metković).
jesti kao Pero ždero // biti pravi Pero ždero = puno jesti: Ona
je pravi Pero ždero (Zagreb). Jede ko Pero ždero (Bjelo-
var). Pero ždero (Dubrovnik, Đakovo, Šujica, Tomislav-
grad, Valpovo). Jede kao Pero ždero (Virovitica). Jedeš ko
Pero ždero (Županja).
PETAR / PETER biti jak kao Petar Klepec = biti jak: Jak je ko Piter Klje-
pec (Tršće, Čabar). Jak si kak P¦ter Kl¦pec (Držimurec).
koštati kao svetog Petra kajgana (maslo) {koga} = biti jako
skupo: Skupo ko svetog Petra kajgana (Derventa). To će
te koštat ka svetog Petra kajgana (Donje Pazarište). Košta
ko svetog Petra maslo (Dokanj kod Tuzle, Drijenča). Ko-
šta ko svetog Petra kajgana (Đakovo). Koštalo me ko sve-
tog Petra kajgana (Opuzen).
kucati svetom Petru na vrata = umrijeti: Kuca svetom Petru na
vrata (Vrpolje kod Đakova).
natući koga kao svetog Petra kajganu = istući koga: Natu ću te
ko svetog Petra kajganu (N. Gradiška).
ni sveti Petar = nitko: Neće te spasit ni sveti Petar (Otok kod Si-
nja).
o sveti Petre i Pavle = izraz čuđenja: O sveti Petre i Pavle (Šuji-
ca, Tomislavgrad).
od Petra Preradovića = odavno: To ti je od Petra Preradovića
(Reka).
otići svetom Petru || otići kod svetog Petra = umrijeti: Dišel je
svetom Petru polagat račune (Držimurec). Otiše˝ je sve-
tomu Petru (Ludbreg). Oša je sveton Petru (Šibenik). Oti-
šao kod svetog Petra (Vrpolje kod Đakova, Županja).
ozbiljan kao sveti Petar na Veliki petak = biti ozbiljan: Ozbi-
ljan ko sveti Petar na Veliki petak (Pleternica, Požega).
30 Peraka = nadimak starije žene iz Gale
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
374
poznati svetog Petra = nastradati, biti ubijen (prijetnja batina-
ma): Pozna ćeš svetog Petra kad te se ja dokopan (Lo-
vreć).
prav kao {i} sveti Petar = nevin: Prav ka (i) sveti Petar (Otok
kod Sinja).
sveti Petar = odgovor na nepotrebno pitanje, a točno se zna
odgovor; nitko: Dobila sam to od svetog Petra (Reka).
Jesi to ti napravil? Ne, sveti Petar! (Zagreb). Ko je došo?
Sveti Petar (Dubrovnik).
PETRIČEVIĆ31 uprav kao put k Petričevića32 kući = iskrivljen, krivu-
dav: Uprav ki put k Petričevića kući (Gala).
PILAT v. PONCIJE
PONCIJE {ići} od Poncija do Pilata = lutati tražeći rješenje (pravdu itd.):
Od Poncija do Pilata (Donje Pazarište).
oprati ruke kao {Poncije} Pilat = distancirati se od čega, ne
željeti imati veze s čim, ne prihvaćati odgovornost za što:
Pere ruke kao Pilat (Zagreb). Opra ruke ko Poncije Pilat
(Opuzen).
PÚVALO33 putovati kao Puvalo iz Belgije = dugo putovati: Putova ko Pu-
valo iz Belgije (Lovreć).
RAJKA Rajka radodajka = ženska osoba preslobodnog ponašanja: Raj-
ka radodajka (Reka). Nives je prava Rajka radodajka (Za-
greb).
Rajka, Rajka, žalosna ti majka = jadna ti; izraz potaknut ri-
mom: Rajka, Rajka, žalosna ti majka (Reka).
ROCKEFELLER biti {dug kao} Rockefeller = biti jako bogat: Nemrem
ti posudit novce, nisam ja Rockefeller (Reka). Šta misliš
da sam ti ja Rockefeller (Bjelovar). Dug si ko Rockefeller
(Otok kod Sinja).
ROKIĆ34 ima kao Rokića koga = ima u velikom broju koga: Ima ji ko Ro-
kića (Šujica, Tomislavgrad).
RUŽA Ružo, Ružice, dušo i srce {moje} = volim te; izraz potaknut ri-
mom: Ružo, Ružice, dušo i srce moje (Opuzen).
31 uprav = ravan
32 Petričević = često prezime u susjednom selu Hanu
33 Puvalo = nadimak čovjeka koji je jako dugo putovao jer nije imao novaca pa je dobar dio
puta pješačio
34 Rokić = lokalno prezime
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
375
SLUTE ići kao Slute = lutati: Iđe po kućan ka Slute (Šibenik).
STEVO biti kao pijani Stevo = pijančevati: On je ko pijani Stevo
(Reka).
ŠANGAJIĆ35 lud kao Šangajića mazga = potpuno lud: Lűd ka Šangajića ma-
zga (Pitve).
ŠARKIĆ36 sazrio za Šarkića = lud: Sazrio za Šarkića (Derventa).
ŠIME vratio se Šime = vratio se netko koga dugo nije bilo: Vratio se
Šime (Brčko, Petrinja).
ŠIŠKO proći kao Šiško na Prisiki = loše proći: Proša je ko Šiško na Pri-
siki (Dobrinče).
ŠTEF scifrati se kak Barin Štef = previše se urediti: Kak se je scifra1,
kak Barin Šteif (Zasadbreg).
ŠTEFA Štefa Habekova = nepoznata (ženska) osoba: Štefa Habekuva
(Veleškovec).
TARZAN jak (razbacan) kao Tarzan = biti izrazito jak: Jak ko Tarzan
(Bjelovar). Razbacan si ko Tarzan! (Valpovo).
vikati (urlati) kao Tarzan = glasno vikati: Urlaš ko Tarzan
(Reka).
živjeti u džungli kao Tarzan = živjeti u neredu: Živiš u džungli
ko Tarzan (Reka).
TOMA / TOME / TOMO / TOMAŠ ide Toma da nije doma = ide tko kamo
bez pravog razloga: Ide Toma da nije doma (Varaždin). Ide
Toma da nije doma (Petrinja).
kud ide naš Toma, tud uvijek ima loma = svadljiva osoba: Kud
ide naš Toma, tud uvik ima loma (Gospić).
lijeni Toma = lijen čovjek: Lini Toma (Brnaze, Gala).
nevjerni (sumnjivi) Toma (Tome, Tomaš) = osoba koja nikomu
ne vjeruje: Vidi nevirnog Tome! (Biograd). Nevirni Toma
(Trogir). Tak si kak neverovani Toma (Brezje). Neverova-
ni Tomaš (Brezje). N¦verµvani Tomaš (Donja Dubrava).
Neveruvani Tomaš (Oborovo). N¦vierni Tomo (Rinkovec).
Neverni Toma (Samobor). Neveruvani Tumaš (Veleško-
vec). Tak si kaj neveruvoani Tumoaš (Vrhovljan). Nevjer-
ni (nevirni) Toma (Čišla). Pravi si sumljivi Toma (Čišla).
35 Šangajić = pokojni stanovnik Pitava
36 Šarkić = prezime psihijatra iz Doboja
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
376
Nevjerni Toma (Tome) (Derventa). Ka nevirni Toma (Do-
nje Pazarište). On je nevirni Toma (Dobrinče). E, nevirni
To ma (Gospić). On je uvik nevirni Toma (Lovreć). Ti si isto
nevirni Toma (Šibenik).
TOŠO praviti se Tošo = praviti se da ne razumije, da se to koga ne tiče:
Pravi se Tošo (Donje Pazarište). Što se praviš Tošo!? (Du-
brovnik). Šta se praviš Tošo!? (Đakovo).
TRAJVAN isti Trajvan Nakić = jako neuredan: Isti si Trajvan Nakić (Šibe-
nik).
TYSON biti jak kao Tyson = biti izrazito jak: Jak je ko Tyson (Župa-
nja).
TWIGGY / TVIGICA mršava kao Twiggy (Tvigica) = jako mršava:
Mršava je ka Twiggy (Split). Mršava kaj Tvigica (Vara-
ždin).
UGLJEŠIĆ37 jesi zakazao u Uglješića? = lud si: Jesi zakaza u Uglješića?
(Split).
URLIĆ ići u Urlića = biti lud: Možeš ić u Urlića (Split).
VANTIĆ38 ima kao Vantića koga = ima u velikom broju koga: Ima ih ko
Väntīćā (Dokanj).
VEČENAJKA39 biti kuma Večenajka = biti jako znatiželjan: Evo kume
Večenajke (Bjelovar).
VESNA Vesna - cipela ti tijesna = izraz potaknut rimom: Vesna - cipela
ti tijesna (Zagreb).
VINKO Vinko Lozić (Lozo) pokojnoga Dropa = pijan čovjek, čovjek
koji voli popiti: To ti je Vinko Lozić pokojnoga Dropa
(Gala). Vinko Lozo pokojnoga Dropa (Hrvace, Otok kod
Sinja).
Vinko i Rako = vino i rakija, pijanstvo: S njim su Vinko i Rako
(Đakovo).
VLADEK biti kao Vladek Hermanov40 = biti lud: Tak si ko Vladek Her-
manov (Pribislavec).
ZDENKA41 hoćeš da te Zdenka stisne? = prijetnja batinama: Očeš da te
Zdenka stisne? (Đurđevec).
37 Uglješić = prezime psihijatra u bolnici u Splitu
38 Vantić = prezime obitelji s desetak djece
39 prezime Večenaj potvrđeno u Bjelovaru
40 prezime Herman potvrđeno u Pribislavcu
41 Zdenka = ime kiropraktičarke u Koprivnici
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
377
ZLATA namazati se kao Zláta Pjęrina = jako se narumeniti: Namazala
se ko Zlata Pjerina (Lovreć).
ZORE biti kao Zore Jakinova = uvijek kasniti, biti sklon kašnjenju: Ti
si kako Zore Jakinova (Banjol, grad Rab).
III. U hrvatskim se dijalektnim frazemima kao sastavnice često mogu naći ime-
na, prezimena i nadimci.
III.1. U frazemima može biti zastupljen samo jedan antroponim:
a) ime: tko je vidio Matu luda ili magarca ćelava
b) prezime: ima kao Vantića koga
c) nadimak: Mutleša mutlavi
III.2. više antroponima ili antroponim i etnik:
a) ime i prezime: glava je komu kao u Ante Bòrasa
b) ime i nadimak:
– osobni nadimak: biti glup kao Crni Iva; raditi u (kod) Jove
(Mate) Dangube
– obiteljski nadimak: izgledati kao Jagica Gredljeva
c) etnik i ime: jak kao Ličanin Mate
d) posvojni pridjev antroponima i (službeno ili neslužbeno) ime: biti
kao Bogdanova Mica; namazati se kao Zláta Pjęrina
IV. Rasprostranjenost frazema u jezičnim sustavima
IV.1. Opći frazemi, potvrđeni i u drugim (europskim ili svjetskim) susta-
vima najčće su biblijski frazemi (v. V.1), frazemi s općepoznatim
asocijacijama iz raznih vrsta umjetnosti ili medija (v. V.2), povijesni
frazemi (v. V.3).
IV.2. Frazemi karakterisični za cijelo hrvatsko područje: biti Katica za
sve; kao {drvena (lijena)} Marija (Mara) [stajat, držat se, ukipit
se i sl.]
IV.3. Frazemi karakteristični za dio hrvatskoga područja:
a) dva narječja, npr. frazem držati se (stajati) kao mila Gera potvr-
đen je u kajkavskom i štokavskom narječju;
b) jedno narječje, npr. frazem kaj bu Marko ime komu [zbiti (fče-
hnuti...) koga] potvrđen je na kajkavskom području;
c) grupu govora, npr. Ćoso je u rodu komu; raditi kod Ćose na
građi potvrđeni su u dijelu novoštokavskog ikavskog dijalekta;
d) jedan govor, npr. kao u Mare Maškine potvrđen samo u Trogi-
ru.
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
378
V.1. Biblijski frazemi obično su najšire potvrđeni na hrvatskom području
i u govorima drugih jezika:
biti pravi Juda
izdati koga kao Juda Krista
kao sveti Ilija [galamiti, grmjeti, letjeti, voziti se]
nevjerni Toma
{ići} od Poncija do Pilata
(o)prati ruke kao {Poncije} Pilat
pričati (početi) od Adama {i Eve}
stajati kao sveti Job
star kao Metuzalem
strpljiv kao Job
V.2. Frazemi s asocijacijama iz raznih vrsta umjetnosti (literatura, li-
kovna, glazbena, filmska umjetnost) ili medija različito su potvrđe-
ni ovisno o tome koliko su djela na koje se odnose poznata:
O Ana, tugo mojih dana
moja Ane broji dane
Ahilova peta
držati se kao Mona Liza
vikati (urlati) kao Tarzan
jak (razbacan) kao Tarzan
vužgi ga, Blaž!
V.3. Povijesni frazemi mogu biti široko rasprostranjeni ili uže regionalno
vezani, ovisno o tome na koju se povijesnu osobu antroponim odnosi:
biti {dug kao} Rockefeller
izgledati kao Marko Kraljević
od Kulina bana
od Petra Preradovića
od prije Marije Terezije
za Kulina bana
VI. Frazemi lokalizmi, potvrđeni samo u jednom govoru ili u grupi govora pota-
knuti su i nastali zbog postojanja konkretne osobe poznate u selu ili kraju. Takvi
se frazemi čuvaju i dugo nakon što je dotična osoba umrla ili obitelj izumrla. Na-
vest ću neka od značenja frazema lokalizama:
VI.1.1. Za nastanak takvih frazema poticaj može biti vanjština, vanjski
izgled neke osobe:
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
379
a) neobičan izgled dijela tijela - velika glava:
glava je komu kao u Ante Bòrasa
glavat kao Marko Krnjeval
b) neurednost:
izgledati kao masna Franca
isti Trajvan Nakić
c) debljina:
biti kao Bogdanova Mica
debela kao Katica
d) ružnoća:
izgledati kao Fanika
e) neadekvatan način oblačenja:
pretoplo se oblačiti:
izgledati kao Jagica Gredljeva
prelagano se oblačiti:
obući se kao o svetom Iliji
neukusno, ružno, staromodno se oblačiti:
Ljilja iz Buljuka
obučen kao teta Foška
obući se kao teta Ana
svaki Muto nosi žuto
scifrati se kak Barin Štef
VI.1.2. Za nastanak promatranih frazema lokalizama poticaj mogu biti unu-
trašnje osobine osoba:
a) lijenost, sklonost neradu:
biti kao i Ahmići
biti lijeni Pero
biti Pave i Marjan
lijen kao Martin
lijeni Martin
lijeni Toma
raditi kod Ćose na građi
raditi u (kod) Jove (Mate) Dangube
teta Lijenka
urediti kao Đuka drob
b) radinost, svestranost:
biti kao Šemeštrov Pavel
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
380
c) sklonost laganju:
lagati kao Gačar
d) sklonost opijanju:
biti kao pijani Stevo
e) sklonost prejedanju:
jesti kao Pavel
f) sklonost kašnjenju:
biti kao Zore Jakinova
g) sklonost vikanju:
talariti kao Jura Zadrović
h) glupost, ludost, nenormalnost (Najčće se izražava poredbenim frazemi-
ma, ali osim ovakvih usp. i VI.2.a):
biti glup kao Crni Iva
biti {glup}{kao}{pravi} Mujo {iz Doboja}
biti kao Vladek Hermanov
biti lud kao ludi Jura
Ćoso je u rodu komu
kužiti kao baba Kata
lűd kao Šangajića mazga
lutati (ići putem, biti lud) kao luda Mare (Mara)
Mutle ter Mutle // Mutleša mutlavi
i) ozbiljnost:
ozbiljan kao sveti Petar na Veliki petak
j) znatiželja:
biti kao Božo Petrov
biti kuma Večenajka
k) zloća:
bit pravi đendar Đuro
l) brbljavost, sklonost ogovaranju, govorenju gluposti:
biti kao Fanika
lupetati kao ludi Andrija
[mlatiti, govoriti, lupati, lupetati...] kao Maksim (Maks) po divi-
ziji (divizijama)
m) nametljivost, sklonost dosađivanju:
trti koga kao dosadna Mare
n) umišljenost:
gdje sam, da sam, ja sam Hasan
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
381
VI.1.3. Frazemi lokalizmi mogu govoriti o stanju u kojem se osoba nalazi:
a) snaga slabost:
biti jak kao Miškina
biti jak kao Petar Klepec
biti jak kao Šimunović Ante
biti jak kao Ličanin Mate
b) boležljivost:
biti pravi Jeremija
c) nepripadanje krugu poznatih, nepoznatost:
biti Štefa Habekova
d) nevinost:
prav kao {i} sveti Petar
e) nemanje sluha:
pjevati kao susjedova Monca.
f) nerazdruživost:
biti (zbližiti se) kao Liza i Marko
ići {skupa} kao Dora i Jakov
VI.1.4.
a) Frazemi koji govore o brojnosti obično se vezuju uz brojnost osoba u obi-
telji:
ima koga kao Gostića
ima koga kao Rokića
ima koga kao Väntīćā
ima koga kao u Leše mačića
nas Blūmā trista milijuna
b) Rijetko se brojnost odnosi na količinu predmeta:
ima koga / čega kao u Mulivranića vrića
VI.2. Izdvajaju se frazemi lokalizmi koji kao sastavnicu imaju prezime
osobe poznate po svojoj djelatnosti (psihijatar, kirurg, ginekolog):
a)
spominjanjem imena lokalno poznatog psihijatra aludira se na nečije ludilo:
biti za Jelena
biti zreo za Miketića
ići u Urlića
Jelen čeka koga
sazrio za Šarkića
što kaže Jelen?
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
382
b) spominjanje imena lokalno poznatog kirurga znači prijetnju batinama:
poslati kod Čilića koga // uputnica za Čilića
c) spominjanje imena lokalno poznatoga ginekologa znači da nečija žena tre-
ba roditi:
gdje je Kravar?
VII. Potvrđeni su frazemi sa sastavnicom koja izgleda kao ime ili prezime, ali je
zapravo to ime i prezime nastalo od apelativa, kao što Raguž kaže - dvostrukom
metaforizacijom: prva nastaje tvorbom vlastitog imena polazeći od općih riječi,
druga "transpozicijom izmišljenih imena (njihovim potiranjem) u značenje tih
frazeoloških sintagma" (Raguž, 1979:21):
Niko Nikić
teta Lijenka
Vinko Lozić (Lozo) pokojnoga Dropa
Vinko i Rako
VIII. Frazemi uvjetovani rimom42:
a) Frazem ima osnovno značenje, a rabi se u svezi s nekim tko se ne zove ime-
nom potvrđenim u frazemu:
ajde, Đuka, kad je muka!
Ano, Anice, ne na kišu bez kabanice!
ide Toma da nije doma
Jovo nanovo
Joza me navoza
kud ide naš Toma, tud uvik ima loma
ode Ana preko oceana
Pero sero
Pero ždero
Petar jebivjetar
Rajka radodajka
svaki Muto nosi žuto
b) Frazem nema drugog poticaja za nastanak osim rime. Takve sveze riječi
možemo uvjetno svrstati među frazeme jer su lišeni značenja pa
je rima jedini poticaj za njihov nastanak. To su često izričaji koji-
ma se govornik obraća nositelju imena koje je sastavnica frazema
pa se govornik nositelju ruga (premda značenje frazema ne mora
korespondirati sa stvarnošću ili značenja zapravo i nema:
42 Matešić o ovom tipu frazema kaže da im nedostaje konkretna konotacija. "Ime se pojavlju-
je isključivo zbog ritma, u svrhu podudaranja s prednjom ili posljednjom riječi na koju se nadove-
zuje" (Matešić, 1992/1993:295).
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
383
Ana banana
Vesna - cipela ti tijesna
c) Neki od tih frazema mogu u raznim kontekstima imati karakteristike fraze-
ma pod a) i pod b).
ej, Ëmīrē, nëmīrē
Jure - najeo se pure
Jura koji se kotura
Katica lijepa kao latica
Maro amaro
Mate Bogdan proša ovdan
Mile, Mile, gume ti cvile
Mile, Mile, krao si kobile
Mile, Mile, ti si kopile
moja Ane broji dane
o Ana, tugo mojih dana
Rajka, Rajka, žalosna ti majka
Ružo, Ružice, dušo i srce moje
IX. Inovacije na regionalnom planu:
Neki su frazemi potvrđeni u mnogim hrvatskim punktovima, a razlike na fo-
nološkom, morfološkom ili sintaktičkom planu ovise o pravilima pojedinog su-
stava.
Ovdje pratimo samo zamjene antroponima u promatranim frazemima u ra-
znim govorima. Ima frazema koji su u većini govora potvrđeni s jednim antropo-
nimom, a samo u jednoj grupi govora taj je antroponim zamijenjen drugim (npr.
Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba u većini govora, a u govoru Sinja i okoli-
ce: Mate u Zagreb, Mate iz Zagreba). Isto tako često je potvrđeno: kasno Mar-
ko na Kosovo stiže (dođe), a rijetko: kasno Janko na Kosovo stiže. U frazemu
od {prije} Marije Terezije dio onomastičke formule zamijenjen je pa će u je-
dnom govoru glasiti: od Marije Bljuzge.
Zanimljiv je put od antroponima - prezimena američkog konstuktora teškog
automatskog mitraljeza Hirama Maxima, preko apelativa maksim za to oružje, do
upotrebe apelativa u frazemu, koji je tu shvaćen kao antroponim i koji kao antro-
ponim varira iz govora u govor. Inovacije su zahvatile taj frazem u jednom kaj-
kavskom govoru gdje je antroponim dobio novi sufiks, sastavnica divizija zami-
jenjena je sastavnicom plot, a frazem je dobio novo značenje:
[mlatiti, govoriti, lupati, lupetati...] kao Maksim (Maks) po diviziji (divi-
zijama) = [govoriti] uvijek jedno te isto; [govoriti] puno, [govoriti] gluposti: po-
tvrđeno u mnogim kajkavskim i štokavskim govorima.
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
384
tući kao Maksek po plotu = jako udarati. Potvrđeno samo u jednom punktu:
Tuče ko Maksek pu pluotu (Veleškovec).
X. Matešić (1992/1993:296) tvrdi da su među frazemima s komponentom vlasti-
tog imena u hrvatskom jeziku najbrojniji poredbeni frazemi, a to potvrđuju i pri-
mjeri frazema lokalizama promatrani u ovom radu.
Dijalektni frazemi lokalizmi potvrđuju i njegovu tvrdnju da se u frazemima
čće rabi muško nego žensko ime.
XI. Zaključak
Mnogo je hrvatskih dijalektnih frazema s antroponimom kao sastavnicom. U
hrvatskim su govorima često potvrđeni opći frazemi, poznati i u drugim europ-
skim i svjetskim sustavima. Potvrđeni su i vrlo raznovrsni frazemi lokalizmi. Če-
sto će značenje i struktura frazema u raznim govorima biti ista, a varirat će upra-
vo antroponim (npr. ima koga kao Gostića // ima koga kao Rokića // ima koga
kao Vantića).
Literatura
BOERIO, GIUSEPPE 1829. Dizionario del dialetto Veneziano, Venezia
BOGOVIĆ, SONJA 1996. Frazeologija grobničkih govora, Grobnički zbornik, Rije-
ka, 341–362
Cambridge International Dictionary of Idioms 1998. Cambridge: Cambridge
University Press
COWIE, A. P., R. MACKIN, I. R. MCCAIG 1993. Oxford Dictionary of English Idi-
oms, Oxford: Oxford University Press
DRŽIĆ, MARIN 1996. Novela od Stanca // Dundo Maroje, Zagreb
FINK-ARSOVSKI, ŽELJKA 1986. Neke odrednice kolokvijalnog frazeologizma,
Strani jezici, 2, Zagreb, 98–103
FINK-ARSOVSKI, ŽELJKA 2002. Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra,
Zagreb
HRASTE, M., P. ŠIMUNOVIĆ 1979. Čakavisch-deutsches Lexikon I, Wien: Böhlau
Verlag Köln
MARESIĆ, JELA 1995. Mali frazeološki rječnik govora Podravskih Sesveta, Po-
dravski zbornik, Koprivnica, 219–236
MATEŠIĆ, JOSIP 1982. Frazeološki rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, Zagreb:
Školska knjiga
MATEŠIĆ, JOSIP 1992–1993. Frazemi s komponentom vlastitog imena u hrvat-
skom jeziku. Filologija, 20–21, Zagreb, 293–298
385
MENAC, ANTICA 1970/71. O strukturi frazeologizma. Jezik, 1, Zagreb: Hrvatsko
filološko društvo, 1–4.
MENAC, ANTICA 1972. Svoje i posuđeno u frazeologiji. Strani jezici, 1, Zagreb:
Hrvatsko filološko društvo i Školska knjiga, 9–18.
MENAC, ANTICA, ŽELJKA FINK-ARSOVSKI, RADOMIR VENTURIN 2003. Hrvatski fra-
zeološki rječnik, Zagreb: Naklada Ljevak.
MENAC, ANTICA, MIRA MENAC-MIHALIĆ 1997. Elementi venecijanskog dijalekta
u frazeologiji suvremenih bračkih pjesnika. Riječ, časopis za filologiju, god.
3, sv. 2, Rijeka: Hrvatsko filološko društvo, 54–58.
MENAC, ANTICA, MIRA MENAC-MIHALIĆ 1998. Frazeologija suvremenih brač-
kih čakavskih pjesnika. Riječki filološki dani, Zbornik radova 2, Rijeka, 303–
312.
MENAC-MIHALIĆ, MIRA 2000. Frazemi s nazivima kukaca u hrvatskim govorima.
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 26, Zagreb, 179–195
PERŠIĆ, NADA 2002. Govor Kršana, Rijeka, dodatak: Frazeologija govora Krša-
na, 73–84: Graftrade.
RAGUŽ, DRAGUTIN 1979. Vlastita imena u frazeologiji. Onomastika Jugoslavi-
ca 8, 17–23
TURK, MARIJA 1998. Frazeologija krčkih govora. u knjizi Lukežić, Iva, Turk, Ma-
rija Govori otoka Krka.
Croatian dialectal idioms with a personal name as a component
Summary
Idioms with a personal name as a component have been collected in differ-
ent parts of the Croatian vernacular. In Croatian local dialects there are many
universal idioms that can also be found in other European and world languag-
es. There are also many different local idioms. The meaning and structure of an
idiom are often the same in various local dialects, and only the personal name
changes (for example: ima koga kao Gostića // ima koga kao Rokića // ima koga
kao Vantića).
Ključne riječi: frazeologija, dijalektologija, hrvatski, čakavski, kajkavski, štokav-
ski, antroponim
Keywords: phraseology, dialectology, Croatian, Čakavian, Kajkavian, Štokavi-
an, personal name
Mira Menac-Mihalić: Hrvatski dijalektni frazemi s antroponimom kao sastavnicom
FOC 12–13 (2003–2004), 361–385
... Notation used at the dictionary level is used for the final phase of idioms detection and annotation, i.e. in syntactic grammars (both NooJ dictionary and syntactic grammars will be explained in more detail in the section on Dictionaries and Syntactic Grammars). Croatian idiom structure is described in Matešić (1982), Menac et al. (2003Menac et al. ( , 2007 and Menac-Mihalić (2007). Among the literature resources about Croatian phraseology, we found the Croatian Dictionary of Idioms (Menac et al., 2003), which is the most comprehensive source currently available. ...
... Notation used at the dictionary level is used for the final phase of idioms detection and annotation, i.e. in syntactic grammars (both NooJ dictionary and syntactic grammars will be explained in more detail in the section on Dictionaries and Syntactic Grammars). Croatian idiom structure is described in Matešić (1982), Menac et al. (2003Menac et al. ( , 2007 and Menac-Mihalić (2007). Among the literature resources about Croatian phraseology, we found the Croatian Dictionary of Idioms (Menac et al., 2003), which is the most comprehensive source currently available. ...
... oprati ruke kao Poncije Pilat, provesti se kao Janko na Kosovu), te kakve konotacije imaju, osobito ako je sastavnica etnonim, npr. crn kao Cigo, lagati kao Turčin (Matešić 1992(Matešić -1993Menac-Mihalić 2003;Vidović Bolt 2006). ...
Article
Full-text available
This paper deals with Croatian similes which contain proper nouns, e.g. dužan kao Grčka (lit. owing as much money as Greece ‘be heavily in debt’), lijep kao Apolon (lit. beautiful as Apollo ‘very beautiful’), etc. Using data from the Croatian web corpus hrWaC, we aim to determine what types of forms and meanings such similes appear in, how conventionalized they are, and compare them with dictionary entries. The results show that in most similes with proper nouns the tertium is a verb or an adjective. Furthermore, frequency data show that some similes are conventionalized expressions, while it remains to be seen whether others will become conventionalized. This raises the issue of which similes should be listed in contemporary dictionaries and in what forms and meanings, based on real usage.
... Notation used at the dictionary level is used for the final phase of idioms detection and annotation, i.e. in syntactic grammars (both NooJ dictionary and syntactic grammars will be explained in more detail in the section on Dictionaries and Syntactic Grammars). Croatian idiom structure is described in Matešić (1982), Menac et al. (2003Menac et al. ( , 2007 and Menac-Mihalić (2004). Among the literature resources about Croatian phraseology, we found the Croatian Dictionary of Idioms (Menac et al., 2003), which is the most comprehensive source currently available. ...
Conference Paper
Full-text available
Международная фразеологическая конференция: Имена и фразеология. Универзитет "Св. Кирил и Методиј" во Скопје. Филолошки факултет "Блаже конески". Скопье, Македония. 2018. С. 157-171. Фразеологизмы с эпонимами – один из способов обозначения частей тела. В русском литературном языке таких обозначений мало и часто они являются мифопоэтическими образами сложного семиотического статуса (адамова голова, голова Медузы, рука Немезиды)., но они широко представлены в научной литературе, дублируя латинские. Почти свободные сочетания, содержащие эпонимы, используются для наименования специфических деталей лица (усы Сталина, усы Будённого, брови Брежнева). В китайском языке практически нет таких фразеологизмов. Исключением являются используемые в медицине кальки латинских наименований.
Article
The present paper deals with the functioning of phraseological comparative constructions with biblical characters in dialects of East, West, and South Slavic languages. The charac- ters of the Holy Scripture include not only the nameless and named heroes of the Bible but also the Creator himself as well as supernatural beings that serve or oppose the Creator. The description involves comparative phraseological units with an adjective that derives from a character of the Bible. Most of the analyzed Slavic dialectal phraseological units are fixed in dictionaries. The description of comparative phraseological units (if possible) is carried out from the positions of structural and semantic modelling, which allows to identify the lexical variation of components in the dialects of the same language or in various languages. In some cases, the paper includes areal characteristics of comparative constructions. For this purpose, the author shows their parallels in other linguistic and dialect regions. As a result, the paper reveals both structural and semantic biblical universals and phraseological units with national specificity, i.e. similes that have no equivalents (literary or non-Slavic). There are units that are specific for some regions, for example, phraseological units containing microtoponyms such as geographical objects that are not widely known. The national and regional identity is manifested both at the level of figurative basis and at the level of non- equivalent comparativism since some subjects can be active in one language, while they are peripheral or lacunary in another one. In some cases, phraseological units are provided with cultural, historical, and etymol- ogical comments which reveal not only the biblical and religious roots but also reflect the ancient mythological representations of the Slavs. The author gives an explanation to the meaning of similes and their components. The Old and New Testaments are a common element of the spiritual culture of Chris- tians so the comparison reveals the similarity and repetition of comparative units, directly or indirectly related to the names of the characters of the Bible, or structural and semantic models in a particular area. At the same time, the phraseological units genetically ascending to the Bible show a quite large differentiation, demonstrating the peculiarity of the recep- tion of biblical images by the Slavs, the unequal interest in them. Although the very name of the biblical character is often international, set similes containing it are not always the same. This is usually the case for pseudo-biblical phraseological units that have no direct links to the character of the Bible; they are usually inherent in folk speech and are often jokingly ironic. This is particularly evident in dialects.
Chapter
Full-text available
This article presents the work aiming to describe comparative idioms in Croatian language for computational processing using NooJ linguistic environment. As a part of a larger project concentrated on annotating and extracting different Croatian idioms as multi-word units (MWUs), this work aims to present automated comparative idiom search in any Croatian text. Using NooJ environment, a user can find any comparative structure in a text and use it for translation, language learning or research purposes.
Conference Paper
This paper tackles the computational problems of Croatian verbal idioms. Croatian language has very rich phraseme structure, as described in Matešić (1982), Menac (2007) and Menac-Mihalić (2007), as well as many others. This work is one of the few attempts of computational analyis of idioms in Croatian language as multi-word units. We used rule-based approach and NooJ syntactic grammars in order to recognize any verb based idiom (of the ~1500 analyzed) in any syntactic position. The Croatian Dictionary of Idioms (Menac et al. 2003) was used for the initial list, which was implemented with new additions during training phase. Grammars were tested within the corpora constructed specifically for this work, and used to calculate statistical measures of recall, precision and f-measure for our grammars. With the final results of recall < 98 %, precision < 96 % and f-measure < 97 %, we consider this a successful attempt in the recognition of verb based idioms in Croatian language.
Conference Paper
Full-text available
This article presents the work aiming to describe comparative idioms in Croatian language for computational processing using NooJ linguistic environment. As a part of a larger project concentrated on annotating and extracting different Croatian idioms as multi-word units (MWUs), this work aims to present automated comparative idiom search in any Croatian text. Using NooJ environment, a user can find any comparative structure in a text and use it for translation, language learning or research purposes.
1993:296) tvrdi da su među frazemima s komponentom vlastitog imena u hrvatskom jeziku najbrojniji poredbeni frazemi, a to potvrđuju i primjeri frazema lokalizama promatrani u ovom radu
  • X Matešić
X. Matešić (1992/1993:296) tvrdi da su među frazemima s komponentom vlastitog imena u hrvatskom jeziku najbrojniji poredbeni frazemi, a to potvrđuju i primjeri frazema lokalizama promatrani u ovom radu. Dijalektni frazemi lokalizmi potvrđuju i njegovu tvrdnju da se u frazemima češće rabi muško nego žensko ime.
Frazeologija suvremenih bračkih čakavskih pjesnika. Riječki filološki dani
  • Mira Menac-Mihalić
MENAC, ANTICA, MIRA MENAC-MIHALIĆ 1998. Frazeologija suvremenih bračkih čakavskih pjesnika. Riječki filološki dani, Zbornik radova 2, Rijeka, 303– 312.
Jelen čeka koga // što kaže Jelen? = biti lud: Ti si za Jelena (Vrpolje kod Đakova) Jelen te čeka (Vrpolje kod Đakova) Šta kaže Jelen?
  • Janton V Anton
JANTON v. Anton JELEN 16 biti za Jelena // Jelen čeka koga // što kaže Jelen? = biti lud: Ti si za Jelena (Vrpolje kod Đakova). Jelen te čeka (Vrpolje kod Đakova). Šta kaže Jelen? (Vrpolje kod Đakova).
Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra Čakavisch-deutsches Lexikon I
  • P Šimunović
FINK-ARSOVSKI, ŽELJKA 2002. Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb HRASTE, M., P. ŠIMUNOVIĆ 1979. Čakavisch-deutsches Lexikon I, Wien: Böhlau Verlag Köln MARESIĆ, JELA 1995. Mali frazeološki rječnik govora Podravskih Sesveta, Podravski zbornik, Koprivnica, 219–236
Jura koji se kotura = osoba koja se kreće na poseban način; izraz potaknut rimom: Jura koji se kotura (Petrinja)
  • Jura Jure
JURA / JURE Jura koji se kotura = osoba koja se kreće na poseban način; izraz potaknut rimom: Jura koji se kotura (Petrinja).
Elementi venecijanskog dijalekta u frazeologiji suvremenih bračkih pjesnika. Riječ, časopis za filologiju, god. 3, sv
  • Mira Menac-Mihalić
MENAC, ANTICA, MIRA MENAC-MIHALIĆ 1997. Elementi venecijanskog dijalekta u frazeologiji suvremenih bračkih pjesnika. Riječ, časopis za filologiju, god. 3, sv. 2, Rijeka: Hrvatsko filološko društvo, 54–58.
Frazeologija krčkih govora. u knjizi Lukežić
  • Marija Turk
TURK, MARIJA 1998. Frazeologija krčkih govora. u knjizi Lukežić, Iva, Turk, Marija Govori otoka Krka.
Dizionario del dialetto Veneziano, Venezia BOGOVIĆ, SONJA 1996. Frazeologija grobničkih govora, Grobnički zbornik, Rijeka
  • Boerio Literatura
Literatura BOERIO, GIUSEPPE 1829. Dizionario del dialetto Veneziano, Venezia BOGOVIĆ, SONJA 1996. Frazeologija grobničkih govora, Grobnički zbornik, Rijeka, 341-362
Cambridge Oxford Dictionary of English Idioms
  • R Mackin
  • I R Mccaig
Cambridge International Dictionary of Idioms 1998. Cambridge: Cambridge University Press COWIE, A. P., R. MACKIN, I. R. MCCAIG 1993. Oxford Dictionary of English Idioms, Oxford: Oxford University Press DRŽIĆ, MARIN 1996. Novela od Stanca // Dundo Maroje, Zagreb FINK-ARSOVSKI, ŽELJKA 1986. Neke odrednice kolokvijalnog frazeologizma, Strani jezici, 2, Zagreb, 98–103
Mnogo je hrvatskih dijalektnih frazema s antroponimom kao sastavnicom. U hrvatskim su govorima često potvrđeni opći frazemi, poznati i u drugim europskim i svjetskim sustavima
  • Xi
  • Zaključak
XI. Zaključak Mnogo je hrvatskih dijalektnih frazema s antroponimom kao sastavnicom. U hrvatskim su govorima često potvrđeni opći frazemi, poznati i u drugim europskim i svjetskim sustavima. Potvrđeni su i vrlo raznovrsni frazemi lokalizmi. Često će značenje i struktura frazema u raznim govorima biti ista, a varirat će upravo antroponim (npr. ima koga kao Gostića // ima koga kao Rokića // ima koga kao Vantića).