Content uploaded by Martina Jakovčić
Author content
All content in this area was uploaded by Martina Jakovčić on Jul 10, 2014
Content may be subject to copyright.
Available via license: CC BY 4.0
Content may be subject to copyright.
Geoadria Volumen 8/1 149-160 Zadar, 2003.
149
TURIZAM KRAPINSKIH TOPLICA –
SADAŠNJE STANJE I MOGUĆNOSTI RAZVOJA
MARTINA JAKOVČIĆ UDK: 338.48(497.5 Krapinske Toplice)
Tomislava Krizmana 2, Zagreb Pregledni članak
Tomislava Krizmana 2, Zagreb Rewiev
Primljeno: 2003-04-30
Received:
U radu se prikazuje sadašnji stupanj razvoja turizma Krapinskih Toplica te mogućnosti
budućeg razvoja s geografskog aspekta. Analiziraju se prirodne, socioekonomske i kulturno-
povijesne komponente prostora. Posebna pozornost poklanja se razvoju zdravstvenog turizma
te njegovu utjecaju na razvoj drugih oblika turizma. Pokušavaju se objasniti razlozi sporijega
turističkog razvoja Krapinskih Toplica u usporedbi s drugim toplicama u regiji.
Ključne riječi: zdravstveni turizam, izletnički turizam, ljekoviti izvori, kulturno-
povijesni spomenici, Krapinske Toplice, Krapinsko-zagorska županija
This paper presents present state of development of tourism in Krapinske Toplice Spa and
possibilities of further development from the geographical point of view. Natural, socio-
economical, cultural and historical components of the area are analysed. Special attention is
given to development of health tourism and its impact on the development of other types of
tourism. Paper explains the main reason of slower tourist development of Krapinske Toplice in
comparison to other spas in the region.
Key words: health tourism, excursion tourism, medicinal springs, cultural and historical
monuments, Krapinske Toplice Spa, Krapina-Zagorje County
Uvod
Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih oblika turizma. Početci se javljaju još
u starom vijeku. Naime, već su Rimljani posebno cijenili kupke te korištenje termalnih
izvora u svrhu liječenja. Usprkos tome u geografskoj literaturi postoji reazmjerno malen
broj radova koji se bave zdravstvenim turizmom, bilo općenito kao sve
rasprostranjenijom granom turizma1, bilo praktično na primjerima pojedinih lječilišta.
Zbog toga je potrebno na početku dati nekoliko općih pojmova i objasniti razliku između
zdravstvenog turizma i termalizma.
1 U zemljama zapadne Europe, a sve više i kod nas, korisnici zdravstvenog turizma su zaposlenici
velikih tvrtki koje organiziraju vikend aranžmane praćene zdravstvenim i "team building"
programima.
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
150
Zdravstveni turizam može se definirati kao vrsta turizma koja se stručno i pod
nadzorom služi prirodnim ljekovitim činiteljima i/ili postupcima fizikalne medicine i
rehabilitacije u cilju očuvanja i unapređivanja zdravlja i/ili poboljšanja vrsnoće života
(BUČAR-PERIĆ, 2001.). Osnovu zdravstvenog turizma čini korištenje prirodnih ljekovitih
faktora. Ukoliko se kao ljekoviti prirodni faktor koristi termalna voda, tada govorimo o
termalnom zdravstvenom turizmu. Takav oblik zdravstvenog turizma treba razlikovati od
tradicionalnog termalizma. Tradicionalni termalizam ima sezonalni karakter ograničen na
ljetne mjesece. Gosti su uglavnom starije životne dobi. U zdravstvenom turizmu
sezonalnost nije toliko izražena, a gosti su srednje životne dobi i boljeg imovnog statusa.
Tema ovog rada je turističko-geografska valorizacija prostora općine Krapinske
Toplice kao primjer turističkog razvoja centra termalnoga zdravstvenog turizma. Područje
Krapinsko-zagorske županije bogato je geotermalnim izvorima. Većina toplica počinje s
radom još u antičkom razdoblju te se zatim obnavljaju od druge polovice 19. st. Iako se
na području županije nalazi veći broj toplica, one međusobno nisu konkurentne. Razlog je
tome činjenica da su Tuheljske Toplice orijentirane na izletnički turizam, Stubičke
Toplice na rekreacijski, zdravstveni i kongresni turizam, a Krapinske Toplice isključivo
na zdravstveni turizam.
Cilj i metodologija rada
Cilj je ovog rada prikazati trenutno stanje turističke valorizacije Krapinskih
Toplica kao značajnog centra zdravstvenog turizma te mogućnosti daljnjeg razvoja.
Također, želi se prikazati zašto općina Krapinske Toplice, usprkos povoljnom položaju,
zaostaje u razvoju u usporedbi s ostalim toplicama na području Krapinsko-zagorske
županije.
U radu je prikazana turistička ponuda općine Krapinske Toplice. Kapaciteti
trgovačkih, zanatskih i ostalih usluga dobiveni su metodama promatranja i anketiranja te
na temelju prostornog plana općine. Podatci o smještajnim kapacitetima dobiveni su u
Turističkoj zajednici općine Krapinske Toplice.
Kao pokazatelji turističkog prometa iskorišteni su podatci o broju turističkih
noćenja. Podatci o broju posjetitelja otvorenih bazena dobiveni su od uprave hotela
Toplice2, a temelje se na broju prodanih ulaznica.
Podatci o planovima kojima bi se trebala poboljšati turistička ponuda, dobiveni
su u razgovoru s mjerodavnima u Turističkoj zajednici općine Krapinske Toplice, Općini
te Bolnici za rehabilitaciju.
Geografske i socioekonomske komponente prostora
Općina Krapinske Toplice smještena je u zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske
županije. Središnje naselje smješteno je na nadmorskoj visini od 160 m, u kotlini
otvorenoj prema jugu, dok je sa sjeverne, istočne i zapadne strane okruženo uzvišenjima
Hršak breg, Marija Magdalena te Škrnik (CRKVENČIĆ, 1974).
2 Otvoreni bazeni su pod upravom hotela Toplice.
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
151
U krajoliku općine mogu se izdvojiti tri osnovna geomorfološka elementa:
brežuljci do 300 m nadmorske visine pod vinogradima s očuvanim drvenim klijetima
(etnološke zone), doline uz tokove rječica i potoka pod livadama te obronci brežuljaka
pod oranicama i šumarcima. U pojedinim područjima, poput doline Erpenjščice, sačuvane
su autohtone šumske i livadne zajednice.
Općina Krapinske Toplice obuhvaća površinu od 49 km2 na kojoj je 2001.
godine živjelo 5744 stanovnika3. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 117 st/km2 te
je općina Krapinske Toplice jedna od najgušće naseljenih općina u Hrvatskoj. Iako općina
ima razmjerno povoljnu dobnu strukturu stanovništva, ipak je i ovdje sve očitiji trend
starenja stanovništva4.
Kao što se i može očekivati najveći udio radno aktivnog stanovništva zaposlen je
u tercijarnom sektoru, i to u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. Promatra li se
zaposlenost po naseljima, tada je još uvijek najveći dio stanovništva zaposlen u
primarnom sektoru. Iznimka su naselja Krapinske Toplice, Klokovec, Vrtnjakovec i
Jasenovec Zagorski.
Privreda i neprivredni servisi
Na području općine Krapinske Toplice moguće je izdvojiti četiri skupine
djelatnosti od razvojnog značenja za općinu5:
• Turizam – naglasak je na zdravstvenom i rekreacijskom turizmu. Iako postoje dobre
pretpostavke za razvoj izletničkog i seoskog turizma, oni za sada nisu u dovoljnoj
mjeri razvijeni6.
• Poljoprivreda – na području općine postoje mogućnosti razvoja seoskog turizma, što
pruža mogućnost za razvoj vinogradarstva i proizvodnje zdrave hrane. Na području
općine već postoji nekoliko aktivnih vinskih cesta7, no one nisu dovoljno poznate
široj javnosti.
• Čista industrija manjih kapaciteta
• Obrtništvo
S obzirom na rasprostranjenost središnjih funkcija naselja se mogu podijeliti u tri
skupine. Prvu, najveću skupinu čine naselja bez središnjih funkcija (14 naselja). Drugu
skupinu čine naselja s nepotpunim funkcijama (2 naselja). U tu skupinu ulaze naselja
poput Gregurovca i Male Erpenje u kojima postoje područne škole te pojedini servisi.
Jedino naselje Krapinske Toplice ima sve središnje funkcije (Tab. 1.).
3 Prema podatcima iz popisa stanovništva 2001. godine Državnog zavoda za statistiku.
4 Prema podatcima DZS-a naselje Krapinske Toplice imalo je 1991. godine 26.4% mladog te 14.8%
starog stanovništva. Godine 2001. bilo je 19.42% mladog te 20.94% starog stanovništva.
5 Djelatnosti od razvojnog značenja izdvojene su prema Prostornom planu općine Krapinske
Toplice iz 1999. godine.
6 Prema podatcima Turističke zajednice Krapinske Toplice 2002. godine na području općine nije
bilo evidentirano niti jedno seosko gospodarstvo.
7 Najznačajnija je vinska cesta iz Krapinskih Toplica preko vrha Svete Magdalene, Gornjeg vina,
Hršak brega i vrha Sveti Antun ponovno u Krapinske Toplice.
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
152
Godine 2001. na području općine Krapinske Toplice živjelo je 5744 stanovnika u
ukupno sedamnaest naselja8. Starija naselja su smještena na dodiru dolinskih i prigorskih
područja, dok su novija naselja vezana uz dolinska područja te se nalaze u blizini važnijih
prometnica. Naselja su mala, čak 70% naselja ima manje od 300 stanovnika, a samo
središnje naselje ima više od 1000 stanovnika.
Tab. 1. Raspored središnjih funkcija na području općine Krapinske Toplice
Tab. 1 Structure of central functions in the area of Krapinske Toplice community
Čret
Donje vino
Gregurvec
Hršak Breg
Jasenovec Zagor.
Jurjevec Zač.
Klokovec
Klupci
Krapinske Toplice
Lovreća Sela
Mala Erpenja
Maturovec
Oratje
Selno
Slivonja Jarek
Vića Sela
Vrtnjakovec
Centralna osnovna škola 1
Područna osnovna škola 1 1
Viša škola 1
Narodno sveučilište 1
Ambulanta 2
Ljekarna 1
Specijalistička bolnica 1
Veterinarska ambulanta 1
Vrtić i jaslice 1
Knjižnica 1
Hotel 1
Sjedište općine 1
Policijska stanica 1
Pošta 1
Banka 2
Trgovina mješovitom robom 1 2 6 1 1 1
Prodavaonica voća, povrća 2
Prodavaonica mesnih proizv. 2
Prodavaonica poljop. mater. 1 1
Prodavaonica kuć. aparata 2
Prodavaonica tekstila i obuće 8
Prodavaonica boja i lakova
elektromaterijala, alata... 5
Knjižara i papirnica, fotograf 2
Frizerske usluge 4
Mehaničarske usluge 4 2 3 1 1 7 6 1 1 1 2 1 8
8 Naselja općine su: Čret, Donje Vino, Gregurovec, Hršak Breg, Jasenovec Zagorski, Jurjevec,
Klokovec, Klupci, Krapinske Toplice, Lovreća Sela, Mala Erpenja, Maturovec, Oratje, Selno,
Slivonja Jarek, Vića Selo, Vrtnjakovec.
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
153
Prometni položaj kao preduvjet turističkog razvoja
Krapinsko-zagorska županija ima razmjerno povoljan položaj svega 8 km od
trase Phyrnskog pravca koji povezuje sjeverozapadnu i jugoistočnu Europu, a pruža se od
Nürnberga preko Salzburga, Graza i Maribora prema Zagrebu te dalje prema Karlovcu i
Splitu.
Geografski, općina Krapinske Toplice ima središnji položaj u županiji te graniči
s općinama Tuhelj, Sveti Križ Začretje i Veliko Trgovišće te gradovima Krapinom,
Pregradom i Zabokom. Prometno-geografski, središnje naselje udaljeno je od Zagreba 42
km, a veza se ostvaruje poglavito cestovnim prometom. Naselje Krapinske Toplice ne
nalazi se uz magistralni pravac E59, već 8 km zapadnije. Do magistralne ceste moguće je
doći regionalnom cestom 507. Za prilaz Krapinskim Toplicama koristi se izlaz Gubaševo
34 km od Zagreba. Krapinske Toplice su sa Zagrebom povezane i lokalnom cestom, no
ona je u razmjerno lošem stanju. Osim prema Zagrebu veze se ostvaruju i s naseljima
unutar Krapinsko-zagorske županije. Naselje je s Krapinom povezano lokalnom cestom
koja je duga tek 14 km, ali je uska, zavojita i u lošem stanju. Osim lokalne ceste postoji i
regionalna cesta, koja se pruža zaobilazno te se udaljenost do Krapine povećava na 19
km. Sa Zabokom i Pregradom veze su bolje jer se ostvaruju regionalnom cestom.
Osim automobilskim prijevozom, veze sa Zagrebom ostvaruju se i autobusnim
prijevozom. Na relaciji između Zagreba i Krapinskih Toplica dnevno prometuje 12
autobusa u svakom smjeru9. Lokalnom cestom između Krapine i Krapinskih Toplica
dnevno prometuje 6 autobusa u svakom smjeru, što je nedovoljno. Prema Pregradi
dnevno prometuje 16, a prema Zaboku 13 autobusa10.
Zbog velike udaljenosti od najbliže željezničke postaje, koja se nalazi u Zaboku,
željeznički prijevoz se rijetko koristi.
Općenito se može zaključiti da je prometna povezanost nedostatna, a to se
posebice odnosi na povezanost s glavnim županijskim središtem. Takva loša povezanost
negativno utječe na razvoj turizma Krapinskih Toplica. Posebice otežava razvoj
izletničkog turizma, čiji razvoj pretpostavlja postojanje dobrih i kvalitetnih prometnica s
većim brojem dolaznih i odlaznih linija. Također, slaba povezanost s okolnim naseljima
dovodi do osiromašenja turističke ponude cijele županije11.
Kulturno-povijesne komponente prostora
Turistička ponuda određenog područja u velikoj se mjeri temelji na kulturnoj
baštini. Na području Krapinsko-zagorske županije postoji 708 spomenika kulturne
baštine, od čega je tek 247 (35%) registrirano i preventivno zaštićeno (BUČAR-PERIĆ,
9 Raspored autobusnih linija dobiven je na autobusnom kolodvoru u Zagrebu u veljači 2003. godine
10 Raspored autobusnih linija prema Zaboku i Krapini dobiven je na autobusnoj stanici u
Krapinskim Toplicama u veljači 2003.
11 U razgovoru s pojedinim gostima dolazi se do zaključka da se gosti Krapinskih Toplica, ukoliko
nemaju vlastito prijevozno sredstvo, rijetko odlučuju na odlazak na jednodnevne izlete u ostala
naselja županije.
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
154
2001.). Na području Krapinskih Toplica mogu se izdvojiti dvije cjeline kulturne baštine12.
Prvu cjelinu čini povijesna jezgra Krapinskih Toplica izgrađena 60-ih godina 19. st.
Drugu cjelinu čine atraktivne zgrade i primjerci graditeljstva specifični za određeno
područje13. Takve građevine imaju veliku arhitektonsku vrijednost i stoga su zanimljive
turistima. Turistički najatraktivnije građevine su dvorci i kurije. Na području općine, ali i
cijelog Hrvatskog zagorja, čest je slučaj da se pojedini objekti tradicionalno nazivaju
dvorcima iako su po svojim karakteristikama zapravo kurije (ŠĆITAROCI, 1990.).
Općenito se može reći da su dvorci i kurije na području općine Krapinske Toplice u vrlo
lošem stanju. Objekti su ili gotovo u potpunosti razrušeni i devastirani ili su na
neprimjeren način obnovljeni. Najznačajniji dvorci i kurije su dvorac Klokovec14 i
Lavoslavov dvor u Krapinskim Toplicama, dvorac Kovačevec u Gornjem Vinu, kurija
Novaki u Oratju, kurija u Lovrećim Selima.
Jedan od rijetkih objekata koji je danas u očuvanom stanju i otvoren za
posjetitelje je kurija Novaki u Oratju te kurija Mališ u Čretu. Također, na pojedinim
lokalitetima, poput kurije Čret, grade se faksimili postojećih kurija. Očekuje se da će oni
privući turiste.
Osim dvoraca i kurija sačuvano je i nekoliko javnih zgrada, poput stare zgrade
lječilišta, starog hotela "Kurhaus" i restorana "Bellevue" te nekoliko komunalnih
građevina (trafostanica u Čretu, javni zdenac u Vrtnjakovcu). Ti se objekti i danas koriste,
ali istovremeno predstavljaju i moguću turističku atrakciju koja na žalost danas nije
iskorištena.
Kao i ostala područja Hrvatskog zagorja i područje općine Krapinske Toplice
karakterizira veći broj sakralnih građevina. Jedini turistički značajniji sakralni objekti su
kapela sv. Marije Magdalene, atraktivna i zbog lijepog vidikovca, te mauzolej Jakova
Badla u park šumi Sv. Magdalena.
Veliko potencijalno turističko značenje imaju i perivoji15 i spomenici parkovne
arhitekture, ali su, poput dvoraca i kurija, većinom u vrlo lošem stanju usprkos zaštiti16.
Pojedini perivoji, poput središnjeg perivoja u naselju Krapinske Toplice samo su
djelomično očuvani uslijed različitih intervencija (gradnja sportskih terena). Mogućnosti
za turističko-geografsku valorizaciju predstavljaju i perivoji oko dvoraca i kurija, koji bi
se mogli razviti u izletnička područja. Perivoji su danas samo djelomično očuvani te su u
nekim slučajevima, poput perivoja dvorca Klokovec devastirani.
Ljekoviti izvori kao osnovni motiv turističke posjete
12 Povijesna cjelina ili cjelina kulturne baštine podrazumijeva grupaciju građevina i prostora u
gradskoj ili seoskoj sredini čija je vrijednost priznata s arheološkoga, arhitekturnog, povijesnog i
estetskog aspekta. (Prostorni plan općine Krapinske Toplice, 2000.)
13 Primjeri takve gradnje nalaze se u najstarijim naseljima Klokovcu (na brojevima 82, 83) te Selnu
(na broju 6).
14 Dvorac Klokovec registriran je u Registru nepokretnih spomenika kulture, no usprkos tome je
neprimjereno obnovljen (ŠĆITAROCI, 1990).
15 Perivoj je prostor oblikovan čovjekovom kreativnošću elementima prirode, koji uključuju
vegetaciju, građevinske elemente (staze), opremu (klupe, fontane, zdence) i druge sadržaje
(ŠĆITAROCI, 1990).
16 Perivoji se štite kao registrirani spomenici kulture, preventivnom zaštitom i evidencijom
spomenika kulture (ŠĆITAROCI, 1990).
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
155
Već je u uvodu rečeno da se u posljednje vrijeme kao sve rašireniji oblik turizma
javlja termalni zdravstveni turizam kod kojeg se kao ljekoviti prirodni faktor koristi
termalna voda. Ljekoviti izvori jedan su od glavnih faktora razvoja Krapinskih Toplica.
Ukupno se koriste četiri izvora kapaciteta 80 l/s. Termalna voda Krapinskih Toplica, s
temperaturom od 41 ºC, pripada skupini hipertermalnih voda te ima blago mineralna
svojstva. Kemijski je obilježavaju kationi kalcija i magnezija te anioni hidrogenkarbonata
i sulfata. Voda takvih svojstava pogodna je za liječenje reumatizma, bolesti kralježnice te
bolesti krvožilnog sustava. Voda je pod redovitim nadzorom Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, pri čemu taj nadzor obuhvaća fizikalno-kemijsku te mikrobiološku analizu.
Osim vode u tretmanima se koristi i ljekovito blato (fango) te peloidi17 čiju
analizu također provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Krapinske Toplice su članica Zajednice zdravstvenog turizma Hrvatske koju čini
sedamnaest zdravstvenih turističkih odredišta (BUČAR-PERIĆ, 2001).
Zdravstvo
Gospodarski razvoj Krapinskih Toplica u velikoj se mjeri može povezati s
razvojem zdravstva. U naselju Krapinske Toplice nalaze se dvije specijalne bolnice:
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciji Krapinske Toplice i Specijalna bolnica za
kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju "Magdalena". Specijalna bolnica za med.
rehabilitaciju djeluje od 1956., a "Magdalena" od 1997. Specijalna bolnica za medicinsku
rehabilitaciju ima devet odjela na kojima je ukupno 854 zaposlenih te predstavlja
okosnicu gospodarskog razvoja naselja i općine.
Bolnica nudi nekoliko različitih programa liječenja i medicinske rehabilitacije,
kardiološke programe, programe za mršavljenje, programe za umirovljenike te raznovrsne
sistematske preglede, dijagnostičke usluge i ambulantno-polikliničke usluge. Po uzoru na
slične programe u drugim toplicama Bolnica za medicinsku rehabilitaciju u posljednje
vrijeme nudi i sve veći broj programa aktivnog odmora, koji obuhvaća medicinski i
sportski dio. Medicinski dio obuhvaća zdravstvene preglede, zdravstvene tretmane,
edukaciju o zdravoj prehrani i zdravom življenju, vježbe u vodi, masažu, podvodnu
masažu, ultrazvuk, fango... Sportski dio uključuje kupanje u bazenima s termalnom
vodom, body walking, aquarobic, saunu, vožnju trening-biciklom. Unatoč raznovrsnoj
ponudi još uvijek je najveći broj pacijenata u sklopu programa liječenja i medicinske
rehabilitacije.
Razvoj turizma Krapinskih Toplica
Značajniji razvoj Krapinskih Toplica započinje 60-ih godina 19. st. Krajem 19.
st. Krapinske Toplice se svrstavaju u red elitnih lječilišta (BANCALARI, 1871.). Danas se
razvoj Toplica temelji većinom na radu Bolnice za medicinsku rehabilitaciju iako
posljednjih godina Toplice pokušavaju privući turiste različitim programima rekreacije i
aktivnog odmora po uzoru na slične programe u toplicama Slovenije.
17 Fango nastaje od sitnih čestica, a karakterizira ga vrlo mali udio organske tvari. Izvire zajedno s
vodom. Peloidi su sastojci zemlje, blata, mulja, šljunka i sl. koji se koriste kao oblozi pri liječenju.
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
156
Broj posjetitelja može se kontinuirano pratiti od 1969. Najveći broj posjetitelja
zabilježen je 1973., kada je Krapinske Toplice posjetilo čak 11918 turista. Broj turista
nakon 1990. se smanjuje što je posljedica ratnih događanja. Područje Krapinsko-zagorske
županije nije izravno bilo izloženo ratnim događanjima, no nesigurna situacija ipak je
imala negativan učinak na razvoj turizma. Također, ponuda programa aktivnog odmora
namijenjenih turistima u sklopu Bolnice za medicinsku rehabilitaciju je u vrijeme rata bila
ograničena, zbog činjenice da je Bolnica aktivno sudjelovala u rehabilitaciji ranjenika.
Broj stranih turista raste nakon 1990., što je prije svega posljedica činjenice da su do tada
posjetitelji iz Slovenije evidentirani kao domaći posjetitelji. Nakon 1997. udio stranih
turista pada, što je posljedica sve bržeg razvoja Atomskih toplica i Rogaške u susjednoj
Sloveniji (Sl. 1).
1970 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000
godine
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
Broj
turista
ukupno
domaći
strani
Izvor: DZS
Sl. 1. Kretanje broja turista u Krapinskim Toplicama od 1970. do 2000.
Fig. 1 Number of tourists in Krapinske Toplice between years 1970 and 2000.
Već je u uvodu rečeno da je jedna od osnovnih karakteristika termalnog
zdravstvenog turizma duži boravak posjetitelja. No Krapinske Toplice još uvijek
karakterizira kratak boravak turista što bi se moglo objasniti nedostatkom ponude
popratnih sadržaja (Tab. 2).
Broj dnevnih izletnika se ne evidentira te se može pratiti samo djelomično putem
broja prodanih ulaznica na bazenima. Do godine 2000. kao posebna skupina su
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
157
evidentirani bolnički pacijenti, a njihov udio je iznosi oko 5% od ukupnog broja kupača.
No nakon odvajanja hotela i bolnice oni se više ne bilježe kao zasebna skupina. Sve veći
broj prodanih ulaznica može se djelomično objasniti lošom ekonomskom situacijom te
sve manjim brojem odlazaka domaćeg stanovništva na ljetovanje. Na žalost podaci o
broju prodanih ulaznica za godinu 2002. još nisu službeno poznati no možemo
pretpostaviti da će taj broj biti manji što je posljedica preuređenja dijela kupališnog
kompleksa (Tab. 3).
Tab. 2. Broj noćenja i prosječna dužina boravka u Krapinskim Toplicama.
Tab. 2 Number of overenights and average length of stay in Krapinske Toplice.
Noćenja Zadržavanje u danima
Godina Ukupno Domaći Strani gosti Ukupno Domaći Strani gosti
1969. 57 790 48 579 9 211 5.5 5.6 5
1970. 55 493 44 620 10 873 6.5 6.2 8.4
1975. 97 707 93 839 3 868 11.8 12.1 8.1
1980. 115 083 111 320 3 763 15 15.6 7
1985. 111 803 108 803 3 000 12.3 12.6 6.7
1990. 79 502 68 508 10 994 11.3 12.8 6.3
1991. 44 218 43 135 1 084 13.1 13.3 7.8
1992. 46 179 39 263 6 916 10.4 11.5 6.9
1993. 33 692 24 599 9 093 8.4 8.8 7.5
1994. 36 904 31 367 5 537 8.9 10.6 4.6
1995. 19 355 16 716 2 639 8 9.1 4.5
1996. 27 314 19 813 7 501 5.9 6.4 4.9
1997. 37 870 30 032 7 838 6.5 6.7 5.8
1998. 35 297 29 754 5 543 6.8 6.9 6.1
1999. 31 149 29 144 2 002 7.2 7.7 4.5
2000. 33 920 29 788 4 132 7.6 7.9 5.8
Izvor: DZS
Tab. 3. Broj posjetitelja na vanjskim bazenima
Tab. 3 Number of visitors at outdoor pools
Godina Odrasli Djeca Ukupno
Bolnički
pacijenti
1996. 28 652 12 044 42 849 2 153
1999. 23 751 11 610 38 368 3 007
2000. 27 814 12 825 40 641 -
2001. 40 966 12 138 59 104 -
Izvor: Podatci hotela "Toplice"
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
158
Kapaciteti za smještaj, prehranu i razonodu
Za razliku od broja turista koji se u posljednjih tridesetak godina značajno
mijenjao, broj smještajnih kapaciteta18 u tom je periodu ostao gotovo nepromijenjen.
Od osnovnih kapaciteta za smještaj u Krapinskim Toplicama postoji samo hotel
s 246 kreveta, a od komplementarnih kapaciteta samo privatni smještaj. Godine 2002. u
privatnom je smještaju na raspolaganju posjetiteljima bilo 11 domaćinstava s 29 soba, 3
dvokrevetna apartmana te 1 trokrevetni apartman. Ukupno 58 stalnih i 2 pomoćna
kreveta19. Na području općine Krapinske Toplice nalazi se veliki broj kuća za odmor.
Godine 2001. popisano ih je čak 870.
Krapinske Toplice karakterizira veliki broj ugostiteljskih kapaciteta, no većina
tih kapaciteta su kafići. Veliki je nedostatak u turističkoj ponudi nepostojanje kvalitetnijih
restorana, a posebice restorana koji bi posluživao lokalne specijalitete. Krajem 2002. u
Krapinskim Toplicama su bila 2 restorana, 1 pizzeria i 26 kafića, bistroa i gostionica20.
Nezadovoljavajući je i broj kapaciteta za razonodu. Na prostoru općine postoji svega
jedna kino-dvorana.
Na području naselja Krapinske Toplice nalazi se veći broj sportskih kapaciteta.
U sklopu kompleksa Aquae vivae nalazi se pet bazena, od čega je samo jedan zatvoreni te
jedan poluzatvoreni, dva teniska terena, teren za minigolf, stolni tenis i kuglana te
igralište za košarku. Veliki je nedostatak slaba sportska ponuda u zimskim mjesecima
koja se svodi na kuglanu i zatvoreni bazen u sklopu hotela.
Kapaciteti trgovačkih, zanatskih i ostalih servisa
Na području općine Krapinske Toplice nalaze se ukupno 33 trgovine, od toga se
čak 26 nalazi u središnjem naselju. Usprkos relativno velikom broju trgovina, turistička
ponuda je slaba. Specijaliziranih trgovina za prodaju suvenira nema, već se tijekom
toplog dijela godine kod ulaza u kupališni kompleks nalaze štandovi za prodaju suvenira.
Ponuda suvenira svodi se na privjeske za ključeve i slične suvenire, uglavnom s motivima
Hrvatske.
Ponuda zanatskih usluga također je slaba te je koncentrirana u središnjem naselju
(frizer, urar...) uz iznimku mehaničarskih usluga. Na području naselja nalaze se dvije
banke te jedna pošta. Također, u središnjem naselju svoje poslovnice imaju dvije
turističke zajednice TZ Krapinskih Toplica i TZ Krapinsko-zagorske županije.
Zaključak
Prostor Krapinsko-zagorske županije nudi veliku mogućnost razvoja turizma
kombinacijom antropogenih i prirodnih turističkih resursa. Općina Krapinske Toplice,
zahvaljujući dobrom prometnom položaju, ima dobre pretpostavke za budući razvoj. No
18 Prema Državnom zavodu za statistiku smještajni kapaciteti podrazumijevaju broj soba i kreveta
raspoloživih turistima tijekom mjeseca. Osnovni smještajni kapaciteti obuhvaćaju hotele, motele,
pansione, a komplementarni kapaciteti privatni smještaj, motele, kampove...
19 Podatci o komplementarnim kapacitetima dobiveni su u Turističkoj zajednici Krapinskih Toplica.
20 Podatci o broju kapaciteta za prehranu i zabavu dobiveni su na temelju usporedbe Gastronomskih
stranica u izdanju Turističke zajednice Krapinskih Toplica (BELJAK, 2000.) i terenskog obilaska.
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
159
povoljan prometno-geografski položaj te relativna blizina Zagreba (42 km) i središta
županije Krapine (14 km) nisu dovoljno iskorišteni. Krapina bi svojim bogatstvom
antropogenih resursa mogla pružiti dodatan poticaj razvoju turizma Krapinskih Toplica,
ali loša kvaliteta prometnica te slaba povezanost to onemogućavaju.
Iako na prostoru općine postoji veći broj dvoraca i kurija, koji bi mogli
omogućiti veliku ponudu, gotovo su svi u vrlo lošem stanju te su većinom zatvoreni za
javnost. Prenamjena brojnih objekata te loša obnova parkova smanjuje njihovu
atraktivnost i vrijednost. Osim toga, turistima su slabo dostupni podatci o pojedinim
dvorcima i kurijama, s obzirom na to da turistička zajednica ne posjeduje prospekte koji
bi te objekte na adekvatan način reklamirali.
Na području općine postoji neadekvatan broj komplementarnih smještajnih
kapaciteta. Godine 2002. na cijelom području općine postojalo je svega 58 kreveta u
privatnom smještaju, nije bilo niti jednoga kampa.
Unatoč velikoj mogućnosti razvoja seoskog turizma, na području općine ne
postoji niti jedno takvo domaćinstvo. Određeni pomak prema razvoju u tom smjeru
pokazje uređenje nekoliko vinskih cesta.
Pomak prema razvoju turizma mogao bi označiti i projekt Aquae vivae, koji uz
izgradnju vodenog centra s otvorenim i zatvorenim bazenima, hotela s kongresnim i
zdravstvenim centrom predviđa i izgradnju kampa i apartmanskog naselja.
Razvoj zdravstvenog turizma na području općine Krapinske Toplice višestruko
bi utjecao na razvoj tog područja. Zahvaljujući činjenici da zdravstveni turizam ne
karakterizira sezonalnost, razvoj takvog oblika turizma pruža mogućnosti kontinuiranog
zapošljavanja domaćeg stanovništva. Na taj način izbjegava se problem prisutan u većini
turističkih mjesta na našoj obali. Razvoj turizma odrazio bi se i na druge gospodarske
grane, omogućujući plasman proizvoda i usluga. To bi potaknulo razvoj obrtništva te
proizvodnju zdrave hrane.
Razvoj zdravstvenog turizma potaknuo bi i razvoj drugih oblika turizma, a
poglavito izletničkog i seoskog turizma za koji na području općine Krapinske Toplice
postoje dobre pretpostavke.
LITERATURA
BANCALARI, D. (1871.): Krapinske Toplice, njihova topla vrela i kupelji, Zagreb, pp 72.
BELJAK, R. (2000.): Gastronomske stranice, Hrvatsko zagorje, AGM, Samobor, pp 76.
BUČAR-PERIĆ, K. (2001.): Zdravstveni turizam i regionalni razvoj – primjer Krapinskih Toplica,
magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb, pp 164.
CRKVENČIĆ, I., DUGAČKI, Z., JELEN, I., KURTEK, P., MALIĆ, A., ŠAŠEK, M. (1974.): Geografija SR
Hrvatske, knjiga 2, Školska knjiga, Zagreb, pp 175.
ŠĆITAROCI, M. (1991.): Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Školska knjiga, Zagreb, pp 361.
IZVORI
Državni zavod za statistiku, Turizam u 2000., Dokumentacija br. 1134, Zagreb
Prostorni plan općine Krapinske Toplice, 1999.
http://www.arhitekt.hr/projekti/parkovi
http://www.dzs.hr
http://www.dzs.hr/ljetopis2001
http://www.dzs.hr/Popis%202001/popis20001.htm
M. Jakovčić: Turizam Krapinskih Toplica… Geoadria, vol. 8/1, 149-160, 2003.
160
http://www.krapinske-toplice.hinet.hr
Kolijevka kulture. Kulturno-turističke destinacije Krapinsko-zagorske županije, Hrvatska turistička
zajednica, 2000., pp. 28
Krapinske Toplice, Turistička zajednica općine Krapinske Toplice, 2000., pp. 6
Romantično srce Hrvatske – Krapinsko – zagorska županija, Ministarstvo turizma i Hrvatska
turistička zajednica, 1999., pp 19.
SUMMARY
Martina Jakovčić: Tourism of Krapinske Toplice Spa – Present Position and
Posibilities of Its Development
The area of Krapina - Zagorje County is rich with geothermal springs. On the relatively
small geographic area few centres of thermal and health tourism have developed.
Due to its favourable location Krapinske Toplice Spa has good supposition for future
tourist development. Favourable traffic location and relative proximity of Zagreb (42 km) and
Krapina (14 km) are not sufficiently utilized. In general, traffic connections are inadequate. Poor
connections have bad impact on the development of tourism and especially on excursion tourism.
The development of tourism is largely based on the opulence of cultural offer. As regards
tourism, castles and manors are the most attractive buildings of the area, but in general they are in a
very bad condition. They are either completely deteriorated or inappropriately rebuilt. Parks also
have large potentials for tourist valorisation, but are, as well, in a sorely state.
The economical development of Krapinske Toplice Spa is by and large connected to
development of health services. Two hospitals are located in Krapinske Toplice: Hospital for
medical rehabilitation and Hospital for cardiovascular surgery and cardiology "Magdalena". On the
model of spas in neighbouring countries, Hospital for medical rehabilitation is trying to attract
tourists by offering large number of programs for active vacation and team building.
A large problem in the tourist development of Krapinske Toplice is inadequate and
undeveloped accommodation capacity, and especially secondary accommodation capacity.
Inadequate offer of catering capacity and entertainment facilities also poses a big problem.
Advantages of development of health tourism are multiple. The development of tourism
would open possibilities for development of other economical functions. The development of health
tourism would also induce development of other types of tourism and especially of rural tourism.
For the time being in spite of large possibilities for development of rural tourism, in the area of
Krapinske Toplice there are no rural households.
