Content uploaded by Pavao Marovic
Author content
All content in this area was uploaded by Pavao Marovic on Nov 05, 2014
Content may be subject to copyright.
UDK 624.21.001.4 Primljeno 18.
6.
1996.
Osiguranje kakvoce mostova tijekom
projektiranja, izvedbi i uporabe
Vladica
Herak
Marovic,
Pavao
Marovic
Kljucne
rijeci:
most,
kakvoca,
osiguranja kakvoce,
baza podataka,
trajnost, sustav uprav/janja
mostovima
Key
words:
bridge,
quality,
quality assurance,
data
base,
durability,
brid
ge
management system
Mots
cles:
pont,
qualite,
assurance
de
Ia
qualite,
base
des
donnee
,
duree
de vie,
systeme
de gestion
des
ponts
Kmot~eBble
cnosa:
MOCT,
Kal.feCTBO,
o6ecnelfeH11e
Kal.feCTBa,
6aaa
.n.aHHbtX,
.n.onroBel.fHOCTb,
CI1CTeMa
ynpasne1111~
MOCTaM/1
Schliisselworte:
Briicke,
Qualitiit,
Qualitiitssicherung,
Databasis
,
Dauerhaftigkeit,
B riickenverwa I tung ssystem
V.
Herak
Marovic,
P.
Marovic
Pregledni
rad
Osiguranje
kakvoce mostova tijekom
projektiranja
, izvedbe i
uporabe
U radu su prikazani Cimbenici i postupci osiguranja kakvoce mostova tijekom projektiranja, izvedbe i
uporabe. Posebice se upozorava na vainost odgovorne i strucne provjere u
svakojfazi
rada, ispitivanja
i trajnog opaianja promjena pri izradbi i uporabi
te
na
11U
inost automatiziranog i programiranog bi/jeienja,
abrade i cuvanja prikupljenih podataka o mostovima.lstaknuta
je
osobito vaf.nost sustavne gospodarske
skrbi o mostovima,
§to
se rje§ava djelotvornim sustavom upravljanja.
V.
Herak
Marovic
,
P.
Marovic
Subject
review
Quality Assurance
during
Design, Construction
and
Use
of
Bridges
Relevant factors
and
procedures used in quality assurance during design, construction
and
use
of
bridges
are presented. A special emphasis is placed on the importance
of
responsible
and
professional
verification in every stage
of
the work process, on testing activities
and
permanent monitoring
of
changes
during realization
and
use,
and
on the need
for
the automated
and
programmed
collection, analysis
and
archiving
of
bridge-related information. A significance
ofsystemic
economic management
of
bridges is
stressed, which is in
fact
resolved through an efficient management system.
V.
Herak
Marovic,
P.
Marovic
Ouvrage
de
synthese
Assurance
de
Ia
qualite
des
ponts
au
cours
de
)'etude,
de
)'execution
et
du
service
Cet
article
decritlesfacteurs
et les procedes d'assurance de
Ia
qua lite des
pants
au
cours de /'etude,
de /'execution et du service. On
signale
en
particulier
/'importance
d'une
surveillance
technique
de
chaque
phase
du travail,
des
essais
et
d'une
auscultation
permanente
au
cours
de /'execution
et
du service,
ainsi
que /'importance d'une
saisie
automatisee
et
programme
des
donnees
sur
les
pants, de leur traitement et leur conservation. On souligne /'importance particuliere d'une surveillance
systematique
des
pants,
par
un
systeme
efficace
de gestion.
B.
XepaK
MapoBI11.f,
n.
MapOB/11./
06aopHa
pa6oTa
06ecne'leHHe
Ka'leCTBa
MOCTOB B
Te'leHHe
npoeKTHpOB3HHII,
CTpOHTenbCTB3
H
3KCnnoaT33J:.IHH
B pa6oTe npe.n.cTaBnellbt
rjJaKTbl
11
cnoco6bt
o6ecnel.feH11~
Kal.fecTBa
MOCTOB
B
TelfeHJte
npoeKT11poBaHI1~,
crpo11TenbcTBa,
11
:JKcnnoaTaU/111.
Oco6em10 o6pamaeTcH
BI1JtMaHHe
Ha
3Hal.feHtte
OTBeTCTBeHHoro
11
cneuam1311posaHHoro
KOHTpon~
B
Ka){(.n.oi1
rpaae
pa6oTbl,
11CnbtTaHI1i1
11
.n.mtrenboro
t-w6mo.n.eHI1~
Ha/].
113MeHeHH~M/1
np11
CTfJ011TeflbCTBe
11
:JKCll.F/OaTaU/111,
a TaK){(e
H8
He06X0/].11MOCTb
aBTO-
MaT/1311/)0BaHHOrO
perJ1CTp11pOBaHI1~
,
o6pa60TK/1
11
xpaHe/11151
C06paHHblX,
/].aHHb/X
0
MOCTaX.
no.n.lfepKHyro
oco6oe
3HalfeHtte
CI1CTeMaTJtl.feCKoi1
aa6oTbl o
Mocrax,
<tTo
pemaerc~
.n.ei1crseuuoi1
CHCTeMoi1
ynpasne1111~.
V.
Herak
Marovic, P.
Marovic
Ubersichtsarbeit
Qualitiitssicherug von Briicken wiihrend des Entwurfs, Ausfiihrung und Benutzung
lm
Artikel sind die Faktoren und Ve1jahren der Qualiti:itssicherung von Briicken wiihrend des
Entwwfs,
Ausfiihrung und Benutzung dargestel/t. Be sanders wird
auf
die Wichtigkeit der verantwortlichen und
fachmi:issigen Priifung
in
jeder Arbeitsphase, der Priifung und konstanter Beobachtung der Anderungen
bei der Ausfiihrung und Benutzung hingewiesen, sowie
auf
die Notwendigkeit des automatisierten und
programmierten Notierens, Bearbeitung und Aufhewahrung der angesammelten Angaben iiber Briicken.
Hervorgehoben ist die besondere Wichtigkeit einer systematischen wirtschajtlichen Fiirsorge iiber Briicken,
was mittels eines wirksamen Venvaltungssystems gelost werden kann. :
Autori: Mr. sc.
Vladica
Herak Marovic, dipl. ing. grad., prof. dr. sc.
Pavao
Marovic, dip!. ing.
grad.,
Gradevinski
fakultet
SveuCili§ta u Splitu
GRADEVINAR 48 (1996) 10, 625-632 625
Osiguranje
kakvocc mostova
1. Uvod
Mostovi su gradevine koje svojim oblikom, dimenzija-
ma, udobnoscu i prikladnim uklapanjem u okolis pobu-
duju paznju korisnika i prolaznika
te
obogacuju okruze-
nje u kojem se nalazc. Gradenje mostova vrlo
je
slozena
zadaca
jer
njihova vrijednost i kakvoca ovise o optimal-
nom zadovoljavanju niza cimbenika. Svaki most mora
zadovoljiti zahtjeve funkcionalnosti, postojanosti, gos-
podarske opravdanosti i estetike, uz posebno respcktira-
nje zahtjeva za zastitom okolisa [I ,2].
Poglavito
je
vazno, za svaki most posebno, pravilno
procijcniti u kakvom
je
omjeru potrebno zadovoljiti
pojedine cimbenike da bismo osigurali zahtjevanu
kakvocu gradevine, a pritom se
nc
smije zaboraviti
na
zahtjeve koji se ne mogu iskazati numericki. Za odrcde-
nu
konstrukciju i okolis neki od cimbenika kakvoce
moze biti odlucujuce,
dok
za ncku drugu mozc biti
potpuno beznacajan.
Sustav osiguranja kakvoce u graditeljstvu trebao
bi
se
temeljiti na telmickim zahtjevima za osiguranje kakvo-
ce, organizaciji rada na osiguranju kakvoce i provjeri
postupaka gradenja te kakvoce uporabljenoga grad iva.
Uvjeti su za izradu mostova zahtjevane kakvoce, izme-
du ostalog, strucna osposobljenost, informiranost,
motiviranost i odgovornost svih sudionika u proccsu
gradenja. Cijeli postupak trebao bi se temeljiti
na
vrsnoj
suvremenoj rcgulativi, kojom bi sc jasno definirali
zahtjevi za osiguranjc kakvocc mosta i njegova okolisa,
a oni
bi
se morali postivati tijekom projektiranja, izvcd-
be i uporabc. U svakoj fazi graditeljske djclatnosti treba
odgovorno i iscrpno provoditi odgovarajuce provjcre
svih aktivnosti,
jer
se time moze bitno utjccati
na
sma-
njivanje pogresaka i izbjcci eventua1ne gospodarske
stete i ljudske zrtve.
2.
Pokazatelji
kakvocc
Bitne cimbenike kakvoce mostovnc konstrukcije potrc-
bno
je
ostvariti zadovoljavanjem temeljnih
zahtjeva-
od
prometnih, telmickih, gospodarskih i estctskib do eko-
loskib [1,2].
Kakvoca mosta s prometnoga gledista osigurava se
ostvarivanjem sto bolje razinc promctne usluge, koja
ne
smijc biti na nizoj razini od ostvarene prometnc usluge
na ostalim dijelovima prometnice izvan mosta. Kakvoca
prometne usluge ostvaruje se zadovoljavanjem udobno-
sti, preglednosti, sigurnosti, brzine kretanja, propusnos-
tici slicno. Neravnost i diskontinuitet (dilatacijc) pro-
metne povrsine, zaobljenja iii valovitost nivclcte,
nadvisenja, razlicitost progiba pod utjecajem promctnih
opterecenja, netocnosti izvedbe i ostecenja, uvcl ike
utjecu
na
udare, titranja, oscilacije i vibracijc mosta,
tj.
povecavaju dinamicke utjecaje na mostu i uzrocnici
su
nelagode sudionika u prometu [3].Potom na sudionikc u
626
V.
Herak
Marovic, P.
Marovic
prometu uvelike utjecu buka, osvjetljenost, slobodni
profit, razliciti elementi uz prometne povrsine ili iznad
njih i slicno.
Vrsna mostovna konstrukcija mora zadovoUiti bitna
tehnicka svojstva kao sto su pouzdanost, mehanicka
otpornost i stabilnost, sigurnost u
sl
ucaju pozara, toplin-
ska zastita, zastita od korozijc, zastita od buke i vibra-
cUa
te
zastita korisnika od oz1jeda. Pouzdanost konst-
rukcije
je
znacajno mjerilo njczine kakvoce [ 4,5].
Vjerojatnost otkazivanja nosivosti, izrazena preko
indeksa sigurnosti,
jest
kvantitativna mjera sigurnosti
je
konstrukcije. Sigurnost konstrukcUe danas mozemo
odrediti slozenim postupcima temcljenim
na
probabili-
stickoj teorUi. Varijable kao sto su vanjski utjecaji i
akcija na konstrukciju, svojstva materijala, otpornost
konstrukcije i drugc utjecu
na
sigurnost konstrukcije, a
obraduju sc statistickim metodama i racunom vjerojat-
nosti. Radi se o slozenom proracunu koji gubi smisao
ako ne raspolazemo velikim brojcm ulaznih podataka,
koji
su
dobiveni mjerenjima tUekom izvedbe i pokusnih
ispitivanja tako i dugotrajnim opazanjima i mjcrenjima
na
velikom broju konstrukcija tijekom uporabe. S drugc
strane, na sigumost konstrukcije utjcce cijeli niz cimbe-
nika kao
StO
SU: tehnicko Ijesenjc, odabir racunskog
modela, mogucnost numcrickih pogresaka, ujednace-
nost kakvoce materijala, povrsnost izvedbe, te neprikla-
dna njega, uporaba i odrzavanjc. Stoga
jc
Illlzna odgo-
vorna i strucna provjera u svakoj fazi rada.
Jedan od temeljnih zahtjcva koji se postavUa jest
osiguranje trajnosti mosta [ 4,5,6]. Yremensko razdobljc
u kojem se ocekuju zahtijevanc razine sigurnosti i
uporab1jivosti naziva se vijekom trajanja mosta. Na
trajnost mostova utjccu obiljczja gradevine, od odabra-
nog tipa nosivog sk1opa i zaliha nosivosti,
1je
senja
pojedinih detalja, postupaka gradcnja, vrste i kakvoce
gradiva i ugradbe, oprcmc mosta, mogucnosti popra-
vaka i zamjcne dijelova, pa svc do zastitc pojcdinog
elementa konstrukcije i konstrukcije u cijelosti
[7
,8].
Zatim,
na
trajnost bitno utjece okolis mosta, od
klimatskih i bioloskih cimbenika pa do umjetnih zaga-
denja i djelovanja ljudskog cimbenika. Trajnost mosto-
va ovisi i o vrlo promjenljivim utjecajima prometnih
optcrecenja, a narocito o odrzavanju mosta [9]. Jcdino
odgovomim i strucnim radom u svim fazama mozemo
mostovima osigurati projektirani vijek trajanja. Podaci o
stvarnom trajanju mostova mogu se dobiti ana1izom
podataka prikupljenih dugotrajnim promatranjem i
biljeienjem zapazanja
na
mostovima, pri redovitim i
izvanrednim preglcdima konstrukcijc i opremc mosta
tijekom uporabe. Treba sistcmaticno i odgovorno biljc-
ziti zapaze
ne
promjene, te vclicinu i tip ostecenja konst-
rukcije i oprcme mosta, a podatke pohranjivati.
Svc vrijemc trajanja mostovi
bi
trcbali pouzdano sluziti
svojoj namjeni radi koje su izgradcni. Danas se namece
GRADEVINAR 48 (1996) 10, 625-632
V.
Herak
Marovic,
P.
Marovic
nov problem u projektiranjLI i graaenju mostova, a
to
jc
pitanje zadovoljavanja njihove funkcionalnosti tijekom
predviaenog vremena trajanja, glede ucestalih promjena
prometnih potreba i tokova. Prometno se optereccnje
svakim danom mijenja i po intenzitetu i
br
zini, i po
gustoCi prometa. Neizvjesno
je
mozemo
1i
pri graaenju
mosta dovoljno dobro procijeniti njegovu funkcijLI, koja
bi trebala biti jednako dobro zadovoljena sve vrijeme
trajanja mosta, a to znaci za razdoblje od sedamdeset do
sto godina. Neprijeporno ce danasnji mostovi fLinkcio-
nalno zastarijevati mnogo prije od nekadasnjih i vjero-
jatno prije nego sto ce biti iscrpljena njihova otpornost,
nosivost i sigurnost. Glede toga, vazan pokazatelj
kakvoce mosta trebala bi biti mogucnost jednostavne i
brze prenamjene,
LIZ
minimalne intervencije
Ll
nos
ivLI
konstrukciju. 0 tome treba voditi racuna pri
odabirLI
tipa nosive konstrukcije, prikladnog gradiva, statickog
sustava, poprecnog prcsjeka rasponskog sklopa, tipa
stupova i upornjaka,
1jesavanjL1
detalja i drugog.
Zanemarivanje estetskih i kulturnih cimbenika obvezat-
no rezultira negativnim posljedicama u oblikovanjLI
prostora koji bitno obiljezavaju mostovi i velikih i
najmanjih raspona. Preveliko oslanjanje
na
ekonomic-
nost cesto podupire serijsku jednoobraznost, a potiskuje
u drugi plan osobnost i mastovitost pri oblikovanju
prostora. Lijep izgled, jednostavnost, ali ipak posebnost,
uz postivanje temeljne strLike, trebali bi biti bitne kate-
gorije kojirna bi danas valjalo posvetiti vecu paz
njLI
[ l 0,
11].
Do
optimalnih rjesenja moze se doci temeljitim
interdisciplinarnim pristupom, kvalitativno i kvantitativ-
no uskladujuci bitne cimbenike. Interdisciplinarni tim
strucnjaka trebao bi prometne, tehnicke, gospodarske i
ekoloske zahtjeve,
na
osnovi svog znanja i postivanja
niza parametara, pretociti u skladnu prostornLI kompo-
ziciju koja ce pridonijeti kakvoci oblikovanja okolisa.
Redovito se kompromisi tijekom oblikovanja
Ll
konac-
nici pokazuju pogresko
m.
Jedno
je
od novijih mjerila kakvoce gradevine ekoloska
kakvoca izrazena brigom za zastitom okolisa. Skrb za
zastitu okolisa razumijeva promisljeno iskoristavanje
gradiva iz prirodnih nalazista i odgovorno ponasan
je
bez oneciscavanja i unistavanja prirodnog okolisa tije-
kom gradenja i uporabe. Posebice bi trebalo ispitati
mogucnosti recikliranja gradevinskog otpada nastalog
tijekom izvedbe mosta
Ll
cijelosti kada izgubi
L1porabnu
vrijednost.
3. Postupci postizavanja,
provjere
i dokazivanja
zahtijevane
kakvocc
Rezultat
je
primjene razlicitih organizacijskih i tebno-
loskih postupaka [
12]
izgradnja gradevine zahtjevane
kakvoce. Organizaciju rada i mjere osiguranja i provjere
kakvoce u glavnim fazama procesa gradenja,
tj.
pri
prikupljanju podataka, proizvodnji gradiva, projekti-
ranju, izradi i odrzavanju gradevina, treba precizno i
GRADEVINAR
48 (1996)
10
, 625-632
Osiguranje
kakvoce mostova
jasno definirati suvremenim nacionalnim programom i
regulativom. Radi sc o
vrlQ
slozenom postupku
jer
se
svaka faza procesa gradenja sastoji od niza aktivnosti
LIZ
sudjelovanje velikog broja nositelja aktivnosti. Osnovni
je
uvjet za projektiranje i izradu mosta zahtjevane kak-
voce, za sve sudionike gradenja, obvezatna primjena
gradevinskih i telmickih propisa i normi. Posebice treba
biti oprezan i dosljedan u danasnje prijelazno vrijeme
kad napustamo nase zastmjele propise i prelazimo
na
Europske norme [ 4,5].
Odgovornim postivanjem pravila struke, bitno se sma-
njuje mogucnost pogresaka u svim fazama nastajanja
graaevine [2]. Odgovorni sudionici u izgradnji trebali bi
biti investitor, projektant, proizvodac gradiva, izvodi-
telj, nadzorni inienjer, ovlasteni revident i upravitelj
gradevine u uporabi (slika
l.)
.
0
~ORISNIK
~
Lc:.
...
v
PROIZVODAC
provjera kakvoce
provjera tijekom procesa rada
Slika I. Lanac
pdgovo
rnih s
udionik
a gradenja
• h
·~
Neprekidrtq.je potrebno razvijati i nadopunjavati sustav
uprav1janja i provjeravati djelotvornost sustava osigura-
nja kakvoce po svim fazama djelatnosti. Da bi tvrtka
mogla zadovoljiti takve zahtjeve mora se organizirati
stalno strucno osposobljavanje svih zaposlenika.
Nuzno
je
dobro razraditi sustav provjere kakvoce
graaevine, koji bi se trebao sastojati od samoprovjera i
unutarnjih provjera koje provode projektant, izvoditelj
ili isporucitelj i vanjskih provjera koje obavlja nezavis-
na
organizacija, a sastoje se od provjere unutarnje
provjere i dodatnih ispitivanja. Provodenje ukupnih
mjera i odluka jamci potpuno zadovoljavanje svih utvr-
denih kriterija, odredaba i zahtjeva. Razlicite mjere
provjere moraju biti obuhvacene jedinstvenim sustavom
dokazivanja kakvoce.
627
Osiguranje kakvoce mostova
Dokazani iskusni graditeljski strucnjaci zajedno s inves-
titorom trebali bi odrediti projektni zadatak, propisati
namjenu i zahtjevane karakteristike gradevine, kakvocu
gradiva i konstrukcije 'i slicno, a sve u skladu s hrvat-
skim propisima i normama. Javni su se natjecaji pokaza-
li
dobrim postupkom trazenja najvrsnijih idcjnih tjese-
nja, ali se s njima premalo sluzimo. Vanjska provjera
rjesenja od strane nezavisnoga visokostrucnog povje-
renstva,
na
koje nema utjecaja ni investitor ni projck-
tant, uvelike smanjuje mozebitnc pogreskc
te
tako
poboljsava kakvocu konstrukcijc. Preporucljivo
jc
raz-
raditi, analizirati i prostudirati vise varijantnih tjesenja,
kako bismo mogli odabrati najbolje.
S posebnom
odgovomoscu
treba obaviti prethodnc
radove -od istraznih radova, ispitivanja tla i snimanja
okolisa, do prikupljanja podloga za izradu projckta.
Vazno
je
izraditi investicijski plan i program
te
pravo-
dobno osigurati potrcbna novcana sredstva
jer
se u
protivnom mogu uzrokovati vel ike gospodarske stetc.
Treba zatim, odabrati vrsnu projektantsku tvrtku s
dokazanim strucnjacima koja ce besprijckorno izraditi
idejni, glavni i izvedbeni projekt, a
to
cc provjcriti
odgovomi
revident projekta. Vrsno napravljen projekt
kljucni
je
element uspjeha gradenja [2,7,8]. Projektom
obvezatno treba osim odabira statickog sustava i tipa
rasponske konstrukcije, oblika stupova i upornjaka,
provjere nosivosti, stabilnosti i sigumosti konstrukcije,
definirati kakvocu svih odabranih gradiva i elemcnata
dodatne opreme koja ce se ugraditi i mosta u cijelosti.
Potrebno
je
detaljno opisati predvidenu opremu ( ograde,
odbojnici, lezajevi, prijelazne napravc, hidroizolacija,
kolnicki zastor i dr.) i cijeli postupak gradenja
tc
predvidjcti i opisati postupke provjerc kakvocc gradiva,
Slika 2.
Tsing
Ma Bridge, I long Kong, izradba viscceg mosla
ra
spo
na
1377
111
628
V. Herak Marovic, P. Marovic
opremc i konstrukcije u cijelosti i tijekom gradenja i u
uporabi. Projektom mosta trebalo bi prcdvidjeti
potrebna sredstva, uredaje, postupke odrzavanja mosta i
opremu s pomocu koje bi tijekom pregleda bio
omogucen pristup svim dijelovima mosta. Na kraju,
projektom
je
potrcbno odrediti pravila uporabe mosta.
Javnim natjecajem potrebno
je
odabrati vrsnu, strucno
dokazanu, specijaliziranu izvoditeljsku tvtiku. Za
strucnost i kakvocu izvedbe mora se brinuti odgovorni
strucni nadzor. Potrebna su i prethodna ispitivanja
tj.
ispitivanja, prije pocetka gradenja, kako bi se jamcilo da
ce projektirana gradevina biti izvedena s pomocu
projektom predvidenih postupaka gradenja i uporabom
opremc i gradiva koji obvezatno moraju imati certifikat
suk1adnosti [2,7,8,11,12]. Provjera kakvoce konsttuk-
cije tijekom izrade osigurava se i stalnim provjerama
kakvoce gradiva. Provjerava sc
je
li
izrada gradevine u
skladu s propisanim zahtjevima. Promatra se ponasanjc
konstrukcije vizua
ln
o i s pomocu razlicitih mjerenja i
ispitivanja. Potom se ocjenjuju, sistematiziraju i arhi-
viraju svi prikupljeni podaci. Strucnom i odgovornom
provjerom tijekom izvcdbe utvrdujemo odredene nedo-
statke i nepravilnosti koje bi mozda na kraju ostale
prikrivene. Primjer vrsno organtztrane zahtjevne
izvedbe
je
viseci most za cestovni i zeljeznicki promet
Tsing Ma Bridge (slika 2.) koji ce po dovrsenju 1997.
biti most s najvecim rasponom u svijetu.
Poslije zavrsetka izvedbe, most
je
potrebno strucno i
detaljno ispitati pod djelovanjcm pokusnog opterecenja.
Tijekom, ali i nakon zavrsetka izvcdbe, potrebno
je
neprekidno promatrati ponasanje konstrukcije. Suvre-
mena racunalna oprema omogucujc nam u cijelosti
automatizirana mjerenja, pohranjivanja podataka
GRADEV1NAR 48 (1996) 10, 625-632
---
-----
-I
V.
Herak
Marovic, P.
Marovic
obradu rezultata mjerenja. Neprekidna kontrola ponasa-
nja konstrukcije za izvedbe i uporabe mozc nas
na
v1
:ijeme upozoriti
na
njenu mozebitnu ugrozenost.
Most
je
tijekom uporabe potrebno provjerava
ti
odnosno
nadzira
ti
i odrzavati [2,9]
jer
na
taj
nacin utjccemo
na
ocuvanje potrebne razine prometne usluge i sprccavanje
propadanja konstrukcije. Pri gospodarskim analizama
narucitelj mosta najcesce vodi racuna o troskovima
projektiranja, revizije, izvedbe, nadzora i ispitivanja, a
zaboravlja
na
troskove odrzavanja mosta. Tekuce
odrzavanje
je
u funkciji ostvarivanja projektirane
trajnosti konstrukcije, pa
bi
ncizostavno trebalo uci u
cijenu investicije. Za uspjesno predvidanjc i procjenu
tih troskova potrebno
je
raspolagati iscrpnim podacima
o utjecajima sredine i posjcdovati pouzdane i prcciznc
informacije o kakvoci mostovne konstrukcije. Prve
mozemo prikupiti konzultirajuci odgovarajucc institu-
cije i sluzbe, a do drugih bismo trebali doci
na
temelju
arhivirane baze podataka o mostu. Mjerc provjere
gotove mostovne konstrukcije utvrduju se programom
odrzavanja i nadzora pri uporabi. Provjerava se jcsu
li
uvjeti uporabe u suglasnosti s osnovnim projektnim
zahtjevima. Valjano odr:lavanje mosta tijekom uporabe
tc
pravodobno obavljene eventualno potrcbne sanacije,
bitan su cimbenik trajnijeg ocuvanja postignute kakvo-
cc, sigurnosti i trajnosti gradevine. Minimalni zahtjevi
glede odrzavanja gradevine tijekom uporabe moraju biti
odredeni tehnickim propisima, standardima i gradevin-
skom regulativom. Glede urednog odr:lavanja mostova
jos smo u velikom zaostatku za europskim standardima.
4.
lspitivanje
i pregledi mostova
Za izvedbe mosta potrebno
je
neprekidno provjeravati
ponasanje konstrukcije i vizualno i s pomocu odgova-
rajucih mjerenja. Poslije zavrsetka
izra<;fe
most treba
detaljno ispitati pokusnim opterecenjem.
Pokusnim se opterecenjem provjerava ponasa
li
se
izvedena mostovna konstrukcija sukladno projektiranoj
i moze li preuzeti projektirano opterecenje uz dostatnu
sigurnost. Ova se provjera provodi i
za
staticko i
za
dinamicko djelovanje opterecenja. Pri isp1t1vanju
pokusnim opterecenjem trebalo bi prikupiti sto vise
podataka 0 ponasanju konstrukcije kao sto su vertikalni
i horizontalni pomaci rasponskog sklopa i lezajeva,
kutovi zaokreta, deformacije betona i armature itd. Tako
prikupljeni podaci daju sliku stvarnog ponasanja kons-
trukcije. Poglavito su vazni rezultati ispitivanja pokus-
nim opterecenjem
jer
su prvobitr10 (nul to) stanje napre-
zanja i deformacija u konstrukciji i osnova su
za
dalje
usporedbe sa svim kasnijim ispitivanjima.
Cjelovita djelatnost na odr:lavanju mostova ukljucuje
redovite i posebne (izvanredne) preglede i kontrolna
ispitivanja mostova u uporabi (slika 3.). Preglede mos-
tova koji se odnose na ocjenu uporabne vrijednosti
GRADEVINAR 48 (1996) 10, 625-632
Osiguranje
kakvoce mostova
mosta glede zadovoljavanja prometne usluge obavljaju
prometni strucnjaci, dok gradevinski strucnjaci obav-
ljaju preglede s pomocu kojih se dolazi do spoznaja o
stanju nosive konstrukcije mosta. Pregledi mostova
razlikuju se po postupcima, uporabljenoj opremi i
uredajima
te
po ucestalosti. Redoviti pregledi trebali
bi
sc obavljati svake godinc i razumijevaju vizualne
preglede glavnih dijelova
no
sivc konstrukcije i opreme
mosta,
tc
jednostavnija ispitivanja, uz uocavanje i
Slika 3. Primjer suvr
emene
pokretnc
opreme
za preglede mostova
biljezenje promjena, nedostataka i ostecenja. Svakih pet
do sest godina trebalo
bi
obavljati glavnc preglede
mostova kojima
je
obuhvaccna provjera i svih nedostu-
nih mjesta uz odredene provjere gradiva. Svako ostece-
je
potrebno
je
vrednovati i ocijeniti njegov utjecaj
na
sigurnost i trajnost elementa konstrukcije i cijelog
mosta. Ako se tijekom redovitih i glavnih pregleda
mostova uoce veca ostecenja koja bi mogla ugroziti
nosivost, sigurnost iii stabilnost mosta, pristupa se
detaljnim pregledima na osnovi kojih se donosi odluka
o sanaciji. Ako se na mostu zbio neki izvanredan
dogadaj posljedice kojega su vidljiva ostecenja, ili
pak
postoji sumnja da su nastale promjene u gradivima iii
konstrukciji koje bi mogle ugroziti sigurnost, stabilnost
i uporabljivost mosta, provode se posebni pregledi. Sva
zapazanja treba biljeziti i sustavno pohranjivati. Na
temelju podataka dobivenih detaljnim pregledima i
ispitivanja u mogucnosti smo dijagnosticirati stanje
mosta i pravodobno provesti zastjtu gradiva, a takoder i
potrebne intervencije i sanacije. Dobra prosudba o
prilikama koje su dovele do ostecenja mosta, osnovni su
uvjet uspjesne sanacije.
629
Osiguranje
kakvoce mostova
5.
Trajno
promatranje
mostova
Organizirano trajno pracenje stanja mostova u uporabi
zahtijeva brizljivu o ganizaciju i ulaganje znatnih nov-
canih sredstava, ali
je
nuzno te glede toga i financUski
opravdano. Trajnim motrenjem (monitoring) i mjere-
njima na mostovima tijekom uporabe (slika 4.) mozemo
ustanoviti odstupanja u ponasanju konstrukcije u odno-
su na projektom predvidena, a koja mogu biti uzroko-
vana, na primjer, losim gradivom, losom izradom iii
ostecenjima zbog vanjskih utjecaja, nepravilne uporabe
iii Ioseg odrzavanja mosta. Trajno opazanje promjena u
konstrukciji, posebice vecih i znacajnijih mostova, u
ekonomski
je
razvijenim zemljama uobicajena praksa.
Razvojem elektronike, mjerne i racunalne opreme i
telekomunikacija, otvorile su se nove mogucnosti
automatiziranog i programiranog biljezenja i obrade
podataka glede mostova u uporabi. Danas se rabi
suvremena mjerna oprema koja omogucuje senzorska
elektrokemijska i elekt:ronska mjerenja prakticno svih
relevantnih fizikalnih velicina. Mogu se izvrsiti mjere-
nja temperature i relativne vlage zraka izvan i unutar
poprecnog presjeka, sadr2aja agresivnih sastojaka i
S
li
ka 4. Primjer
suv
r
eme
ne
mjcrn~
opr~me
za ispilivanje mostova
mogucnosti njihove penetracije u beton konstrukcije,
sadrzaja vlage u betonu, temperature betona, uzduznih i
poprecnih deformacija betona, pukotina, deformacija
uzduzne i poprecne armature, sila u kablovima za pred-
napinjanje i deforrnacija kablova, relativnoga uzduznog
pomaka rasponskog nosaca u odnosu na mjesto
630
V.
Herak
Marovic, P.
Marovic
oslanjanja, vertikalnih i horizontalnih pomaka konstruk-
cije itd. Postize se velika preciznost mjerenja s minimal-
nim utjecajem mjerne opreme na rezultat mjerenja.
Suvremeni e!ektronski mjerni sustavi,
uz
pomoc sen-
zora i modula za automatsko pohranjivanje rezultata,
telekomunikacijskih veza putem kablova iii bezicno,
mjernih sustava i racunala s odgovarajucom programs-
kom podrskom za obradu podataka i prikaz rezultata
uvelike nam olaksavaju rad. Podaci se mogu uzimati
na
lieu mjesta iii daljinski pa
je
bitno imati dvosmjerni
protok inforrnacija. Na temelju dobivenih rezultata
mjerenja moze se prosuditi o trenutacnom stanju svih
dijelova i mosta u cijelosti, ocijeniti pouzdanost mosta,
steci uvid u tijek procesa propadanja i procUeniti
preostali vijek trajanja mosta.
6.
Sustav
upravljanja
mostovima
Organizirana gospodarska skrb o mostovima u razvi-
jenom svijetu provodi se sustavom upravljanja mosto-
vima (bridge management system) [
13]
. U sklopu
sustava treba planirati aktivnosti sukladno hrvatskim
propisima i standardima. PrUe svega potrebno
je
razra-
diti djelotvornu i racionalnu organizaciju rada sustava i
strucno osposobiti inzenjere za upravljanje mostovima.
Zatim treba odgovorno i strucno razraditi sustav odr2a-
vanja mostova, strategiju prikupljanja i arhiviranja
podataka uz mogucnost optimalnoga raspolaganja s
njima od strane svih sudionika gradenja. Potrebno
je
odrediti jedinstvene sustave vrednovanja stanja mostova
i odredivanja prioriteta popravaka i sanacija.
Radi osiguranja projektiranog vijeka trajanja mostovnih
konstrukcija potrebno
je
slubiti o pravodobnom obav-
ljanju propisanih i projektom predvidenih pregleda,
ispitivanja i radova na odrzavanju mosta. Potrebno
je
zatim pratiti i biljeziti podatke o kontinuiranim promje-
nama prometnih optereccnja glede porasta osovinskog
optrecenja i ukupne tezine i nosivosti vozila u odnosu
na
propisane proracunske sheme prometnih opterecenja
te bi prema njima trebalo utvrdivati pouzdanost mosta.
Osnovni
je
uvjet za uspjesno gospodarenje mostovima
raspolaganje odredenim podacima o njima. Sustavno, s
pomocu razradene metodologije i suvremene racunalne
podrske, treba podatke o mostovima prikupljati, bilje-
ziti, obradivati i analizirati, a fonnirane baze podataka
valja pohraniti.
Potrebno
je
prikupiti podatke o svakom mostu glede
funkcionalnosti i vaznosti polozaja mosta u cestovnoj
mrezi, gustoce i strukture prometa i konstrukcije i stanja
mosta. Bitno
je
pohraniti podatke preuzete iz glavnog i
izvedbenog projekta mosta koji se odnose na: dispozi-
ciju, ukupnu duljinu, velicinu i broj raspona, staticki
sustav i tip rasponske konstrukcije, kakvocu konstruk-
cije i opreme mosta, k!asu mosta glede proracunskog
opterecenja, vrste i kakvocu gradiva, tlo i temeljenje,
stanje u kriticnim presjecima konstrukcije dobiveno
provjerom po granicnim stanjima nosivosti
GRADEVINAR 48 ( 1996) I 0, 625-632
V.
Herak Marovic, P. Marovic
uporabljivosti, stupanj sigurnosti i projektiranc trajnosti.
Potom
je
potrebno pohraniti podatke o izgradnji koji sc
odnose na postupke i kakvocu izrade i kakvocu uporab-
ljenog gradiva, ali i sva zapazanja tijekom graclenja
mosta. Takodcr treba biljeziti podatke o izvanrednim
dogadajima s ocjenom njihovoga utjecaja
na
most,
podatke o ponasanju konstrukcije pod djelovanjcm
pokusnog opterecenja, podatke o ispitivanjima i preg-
ledima mosta tyekom uporabe i podatkc o radovima
na
odrzavanju mosta, popravcima i sanacijama.
Prikupljeni se podaci obraduju i unose u bazu podataka
za doticni most. Na koncu
je
nuzno prema stupnju i
vrsti ostecenja i dotrajalosti pojedinih dijelova mosta
proracunati pokazatelje stanja mosta, procijeniti stvarni
stupanj nosivosti, sigurnosti i preostale trajnosti, a sve
radi pravodobnog planiranja radova i osiguranja pot-
rebitih novcanih sredstava za popravke, sanaciju ili
rusenje odredenog mosta. Arhivirane baze podataka
pruzaju mogucnost izravnog i brzog uvida u pocctna i
trenutacna svojstva svakog mosta
na
temelju cega
mozemo zakljuciti 0 tyeku procesa propadanja kons-
trukcije i odmah intervenirati. Mogucnost dobivanja
prave informacije o stanju svakog mosta u najkracem
vremenu, osnovni
je
uvjet dobro organiziran, racionalni
ucinkovit rad sustava koji skrbi o uporabi i odrzavanju
mostova. Nuzno
je
izraditi i arhivirati baze podataka
za
Slika 5. Maslenicki most, primjereno oganizirano vrlo zahtjevno gradiliste
GRADEVfNAR 48 (1996) 10, 625-632
Osiguranje kakvoce mostova
mostove koji su danas u fazi graclenja ili pak netom
izgradeni, a poglavito
je
vazno sto prije srediti i
arhivirati bazc podataka za postojece mostove u uporabi
sto
je
vrlo zahtjevna i opsezna zadaca.
7.
Zakljucak
Svakoj fazi projektiranja, izvedbe i uporabe treba pristu-
piti strucno i odgovorno, a pritom
je
u svakom koraku
potrebno provoditi propisanu visokostrucnu provjeru.
Suvremenu tehnicku regulativu koja bi trebala biti sveo-
buhvatna, jednostavna, a prije svega jasna, razumljiva i
prikladna za primjenu u svakodnevnoj praksi, treba
pratiti s njom u cijelosti uskladena suvre-mena grade-
vinska regulativa. Nuzno
je
sto prije izvrsiti potpunu i
dosljednu zamjenu
te
zavrsiti usklaclivanje nase zastar-
jele regulative s novom u skladu s europskim normama.
Suvremenom nacionalnom regulativom trebalo bi
odrediti zahtjeve glede osiguranja kakvoce projektiranja
i izradbe, kakvoce gradiva i ugradbc te kakvoce grade-
vine u cijelosti. Obvezatno osiguranje strucne koordina-
cijc svih sudionika graclenja uz odgovorno
postivar~je
regulative trebalo bi rezultirati izgradnjom mostovnih
konstrukcija ujednaccne visokc kakvocc.
Danas
je
neprijeporno nuzan oprez
jer
sc zbog velikog
zamaha u izgradnji brzo dogadaju raznovrsne promjcne.
Primjenjuje se sve vise novih materijala i konstrukcija,
631
Osiguranje kakvoce mostova
novih tehnologija i postupaka izvedbe. Pritom, posebnu
paznju treba obratiti potrebi visoke strucnosti i odgovor-
nosti svih sudionika gradenja, a posebice potrebi siste-
maticno provedenih prethodnih istrazivanja, visoko-
strucno projektiranje i izvedbu uz obvezatno postivanje
tehnickih propisa, a sve
to
moraju pratiti stalne odgo-
vorne provjere. Nuzno
je
sto prije javnosti predstaviti
cjelovit Nacionalni program osiguranja kakvoce u
graditeljstvu Republike Hrvatsk
e.
Nuzno
je
razraditi sustav upravljanja mostovima kojim
bi se provodila organizirana, uspjesna i sustavna skrb o
mostovima. Znacajno
je
i korisno za svaki most pose-
bice sustavno prikupljati i biljeziti prije spominjane
podatke, obradivati ih i kreirati cjelovite baze podataka.
Pohranjene i sudionicima gradenja dostupne baze
iskustvenih podataka o stvarnom ponasanju mostovnih
konstrukcija mogu biti od neprocjenjive koristi svim
LITERATURA
[I]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
632
Herak Marovic, V.: Pogled na sadasnjost i buducnost
mostova,
Zbornik
radova s Ill radnog sabora Graditelji u
obnovi Hrvatske, Brijunski otoci, listopad 1994. ,
Ur.
J.
Radic, DHGK, str. 35.-40., Zagreb, 1994.
Herak
Marovic
, V.; Marovic, P.: Osiguravanje kakvoce
betonskih mostova,
Zbornik
radova s IV kongresa Zamah
graditeljstva temelj razvitka Hrvatske,
Cav
tat, svibanj 1996
.,
Ur.
J.
Radic,
DHGK,
str. 73.-78., Zagreb, 1996.
Radic, J.: Razvoj teorije o djelovanjima pokretnih
opterecenja most a,
Ceste
i mostovi
32
(
19
86)
11-1
2,
421-
430.
EUROCODE
2: Projektiranje konstrukcija iz armiranog i
prednapetoga betona, Zagreb, 1995. (prijevod njemacke
verzije ENV 1992-1-1 ;
1991
.)
EUROCODE
3: Common Unified Code Practice Jilr Steel
Structures, 1983.
Radic, J.: Prosudba utjecaja na trajnost mostova u
Hrvatskoj,
Zbomik
radova s I
znanstvenog
kolokvija
Mostovi, Brijunski otoci, lipanj 1991., Ur.
J.
Radic, DHGK,
str. 219-232, Zagreb, 1991.
V. Herak Marovic, P. Marovic
danasnjim i buducim investitorima, projektantima i
graditeljima mostova u svezi s postavljanjem i zadovo-
ljavanjem zahtjeva glede osiguranja kakvoce gradiva i
gradevina, a posebice mogu biti znacajni u edukaciji
danasnjih i buducih generacija sudionika u gradenju
mostova. Vrsna strucna cdukacija, odgovoran rad i
uspjesna organizacija osnovni su uvjeti gradenja mosto-
va kojih se necemo sramiti i koji cc svojim postojanjem
u buducnosti svjedociti 0 kulturi zivljenja i gradenja
na
nasim prostorima.
Jedino odgovornim i koordiniranim radom u svim
segmentima graditeljstva, neprijeporno mozemo postati
sudionici u procesu nastajanja vrsnih mostova koji po
svojoj kakvoCi ne bi zaostajali za svjetskim postignu-
cima (slika 5.). To nam
je
zapravo i obvcza
jer
zivimo i
gradimo
na
prostorima na kojima su oduvijek gradeni
mostovi koji su po svemu pripadali, a i danas pripadaju,
samom svjetskom vrhu graditeljstva mostova.
[7]
[8]
[9]
[10]
[II]
[12]
[13]
Simpozij Suvremeni
J!Ostup
ci izvedhe: hetonskih mostova,
zgrada i inienjerskih gradevina, Zbornik radova, Brijunski
otoci, lipanj 1995., Ur. J. Radic,
DHGK
, Zagreb, 1995.
Savjetovanje o gradenju celikom,
Zbornik
radova, Zagreb,
studeni 1995., Ur.
J.
Radic, DHGK,
Zag
reb, 1995.
Radic, J.: Organizacija radova na odriavanju mostova,
Gradevinar 38 ( 1986) 5,
17
9.- 185.
Bridge Design & Engineering, 2 (
19
96) January 1996.
Strasky, J.: Architecture 11/' Bridges as Developed
_fi-om
the
Structural Solution, Proceedings
of
the International
Congress
of
Prestressed Concrete FIP'94, Washington, pp.
1-
13, 1994.
Zagotavljanje kakovosti v gradheni!itvu, Zbornik
posvetovanja
na
7. mednarodnem sejmu gradbenistva
111
gradbenih materialov, Gornja Radgona, april 1993.,
Ur.
J.
Renak,
FAGG-lKPIR
, Ljubljana, 1993.
Znidaric, J.:Ugotavljanje
in
ocenjevanje stanja cestnih
mostov, Ceste i mostovi
41(1995)
7-8,209.-213.
GRADEVINAR 48 (1996) 10, 625-632