Čuvena misao znanstvenika Paula Watzlawicka Ne može se ne komunicirati najbolje upućuje na važnost komunikacije u ljudskome životu. Ova
tvrdnja, također, pokazuje da komuniciramo stalno, svakodnevno, od jutra
do mraka. Komuniciramo i kada šutimo, i kada spavamo, a prema nekim
komunikolozima komuniciramo i mrtvi. Nakon našega života komuniciraju naša djela, knjige, uspomene, simboli, a rodbina i prijatelji dolaze nam na
grobove i donose cvijeće.
Brojna istraživanja pokazuju da smo tijekom svoga dosadašnjeg života
proveli oko 75 posto svakoga dana u aktivnoj komunikaciji. Zar i to nije
razlog zašto se komunikacija proučava svakim danom sve više? Razlog više
posvećenosti izučavanju komunikacije stalni su interpersonalni sukobi u
kući, na poslu, u društvu. Griješimo. Ranjivi smo. Nismo savršeni. Pokušaji
dokazivanja da nismo ranjivi najčešće nas ometaju u komunikaciji – čvrsto
stisnemo zube ili se pravimo herojima u suočavanju s napadima. S druge,
globalne strane svijet je stalno poprište ratnih sukoba. Nakon prestanka
„govora“ oružja, rat uvijek završava komunikacijom zaraćenih strana.
A kako komuniciramo? Može li se naučiti komunicirati ili se rađamo kao
talentirani komunikatori? Koliko komunikacija utječe na naš uspjeh u životu? Brojna istraživanja o životnome uspjehu pokazuju da ono najviše ovisi o
uspješnoj komunikaciji. Istraživanja, također, izučavaju kako komunikacija
djeluje na profesionalan život. Podaci pokazuju da dobri komunikatori postižu veći uspjeh u radu, bez obzira na to o kojoj je vrsti rada riječ, povoljno
djeluju na rad i osjećaje drugih, zadovoljniji su sobom i svojim životom.
Zbog toga lakše napreduju na vodeća ili bolja radna mjesta, postižu bolje
plaće, uživaju poštovanje kolega i prijatelja, sklapaju lakše poznanstva i prijateljstva, nisu sramežljivi, otvoreni su, primaju darove itd.
Zbog toga se komunikacija na slučajnome mjestu stalno naglašava kao
jedna od najvažnijih vještina za napredovanje u karijeri. Utvrđeno je da su
neke od najvažnijih vještina za uspjeh u karijeri interpersonalna komunikacija, izgradnja odnosa, vodstvo, timski rad, umrežavanje i sposobnost
uvjeravanja. Komunikacija utječe na naše raspoloženje i zdravlje te je, kao
takva, u svezi s ljudskim blagostanjem. Brojni su drugi učinci komunikacije
koji nas potiču da steknemo znanje o istoj te savladamo vještine i tehnike
komuniciranja.
16
Zoran Tomić, Damir Jugo
Suvremeni pristup
Okvir za proučavanje i dizajniranje knjige bili su nam recentna svjetska
literatura i udžbenici na prestižnim europskim i svjetskim sveučilištima,
prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama. Sadržaj knjige kreiran je u
najvećoj mjeri u skladu sa sadržajima interpersonalne komunikacije, međuljudske komunikacije, neverbalne i verbalne komunikacije, persuazije itd.
Stoga Temelji međuljudske komunikacije nadilaze uži koncept interpersonalne komunikacije, ali u izvjesnome smislu i koncept međuljudske komunikacije definiran u sadržajima najutjecajnijih svjetskih udžbenika.
Analizirajući suvremene potrebe pojedinaca, ali i organizaciju u ovoj
knjizi, opisani su krizna komunikacija, komunikacija na radnome mjestu,
upravljanje impresijama i drugi sadržaji koji ne čine sadržaje u svim srodnim knjigama i literaturi. Autori su pošli od društvene potrebe i okvira kao
optimuma za uspješno komuniciranje.
Organizacija teksta
Knjiga je organizirana u dvadeset šest poglavlja. Neizostavna poglavlja
u svakoj knjizi o međuljudskoj komunikaciji svakako su interpersonalna
komunikacija, verbalna i neverbalna komunikacija, komunikacija u malim
grupama, javna i masovna komunikacija te drugi oblici komuniciranja. Sa
željom da knjiga ima praktično značenje, analizirani su i aktivno slušanje,
interkulturalna komunikacija, persuazija, sukobi u komunikaciji, empatija,
suportivna komunikacija, etika i dr. Autori su za potrebe knjige aktivno izučavali utjecaj percepcije i emocija na komunikaciju. Te cjeline ne čine ovo
izdanje knjige, nadajući se da će biti dio nekih novih izdanja.
Komu je namijenjena?
Ideja o pisanju knjige proizišla je iz činjenice da autori na sveučilišnoj
razini predaju vještine komuniciranja te da je ovakva knjiga potrebna studentima. Zbog toga nije bila namjera „podizati“ knjigu na visoku teorijsku razinu. S druge strane, smatrali smo da se knjiga ne smije „spustiti“ na razinu vještina i tehnika. Analizirajući i citirajući najvažnija recentna svjetska djela, smatramo da smo pronašli „zlatnu sredinu“ koja pomiruje ozbiljan teorijski koncept, ali i praktičnost iskazanu vještinama, tehnikama
i brojnim primjerima.
Zahvale
Autori zahvaljuju izdavačima, recenzentima, obiteljima i svima koji su
na bilo koji način pridonijeli da ova knjiga postane javna i kao takva se nađe
u vašim rukama.
Na kraju
Ovo je knjiga za svakoga. Nitko nije tako savršen komunikator da ne bi
mogao nešto novo naučiti i time unaprijediti svoju međuljudsku komunikaciju. Ovo nije knjiga recepata, iako sadrži 55 vještina i tehnika uspješne
komunikacije. Ovo je znanstveno djelo o komunikaciji. S druge strane, ova
će knjiga razočarati svakoga tko očekuje u njoj gotove upute o tome kako
uspješno komunicirati. Težina zadatka ne smije nas odvratiti od pokušaja.
Mostar, Zagreb, 15. travnja 2021.
Zoran Tomić i Damir Jugo