WINETWORK - Network for the exchange and transfer of innovative knowledge between European wine-growing regions to increase the productivity and sutainability of the sector

Grapevine trunk diseases (GTD) are the most complex fungal diseases currently known on grapevine and according to current knowledge, they are caused by more than 130 species of fungi from different taxonomic classification, whose advance in the perennial wood leads to development of various symptoms that deteriorate grape quality and yield. These diseases lead to a significant shortening of vineyard longevity if not managed promptly after planting or even in planting material production. Numerous studies conducted over the last few years, which are related to GTD, have provided an insight into the epidemiology of these diseases and allowed investigation of their management. A unique and effective approach for GTD management, after the development of fungal infections in the perennial wood, is currently still unavailable. In accordance with the aforementioned statements, implementation of preventive measures is the only known path that could decrease GTD incidence, and therefore it should be applied already in the nursery production, carried out during the establishment of the new vineyard, and put up to the maintenance of vineyard production. In circumstances when the disease develops in a greater extent measures that may lower its incidence and severity, as trunk renewal or vine surgery, may be taken into consideration. This paper gives the overview of symptoms of the most common GTD with an emphasis on currently available preventive measures that reduce their spread and development, as well as measures to extend the lifespan and productivity of highly affected vineyards.

Grapevine trunk diseases (GTD) involve several fungal diseases and numerous fungal species that induce wood deterioration and lead to reduced yield and grape quality. Common and innovative control practices that winegrowers have recognized as efficient in overall GTD management were identified and collected within WINETWORK project. In order to answer the requirements of winegrowers in GTD management and collect information significant for scientific research, a survey of 219 interviews was conducted in 10 European winegrowing regions. The questionnaire was compiled of questions that collected information on general viticultural production and specifics on GTD control.

Suzbijanje zlatne žutice vinove loze obavezno je u područjima gdje je potvrđena njena pojava, a mjere suzbijanja su u većini vinogradarskih regija Europe regulirane pravnim aktima, odnosno naredbama o suzbijanju. Najučinkovitije mjere suzbijanja zlatne žutice uključuju suzbijanje američkog cvrčka primjenom insekticida, budući da je američki cvrčak primarni vektor zaraze te uklanjanje i uništavanje simptomatičnih trsova, koje treba ukloniti u što kraćem roku od prve pojave simptoma. Pored toga, kako bi se smanjio izvor nove zaraze, potrebno je krčiti zapuštene vinograde ili samoniklu lozu koja se nalazi u blizini proizvodnih vinograda. U svrhu uspješnog uklanjanja zaraženih trsova iznimno je važno pratiti pojavu simptoma unutar vinograda, što se provodi organizirano od strane stručnih službi na razini šireg vinogradarskog područja, ali i od strane proizvođača, koji trebaju pratiti pojavu simptoma u vlastitim vinogradima. U slučaju izostanka primjene mjera suzbijanja, zlatna žutica se može epidemijski širiti te se u svega nekoliko godina može zaraziti veći dio trsova u vinogradu. U ovom je radu dan prikaz mjera suzbijanja zlatne žutice s ciljem smanjenja šteta koje ona pričinjava i sprječavanja širenja zaraze.

Zbog potencijalno visokih šteta koje može uzrokovati, zlatna žutica se smatra jednom od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi, gdje je indeksirana na A2 EPPO listi karantenskih organizama (Direktiva 2000/29/EC). Vektor koji epidemijski prenosi zlatnu žuticu s trsa na trs je američki cvrčak. Primarne štete uzrokovane zlatnom žuticom su znatno smanjenje prinosa i propadanje zaraženih trsova, a ukoliko se ne provode potrebne mjere suzbijanja, bolest se može epidemijski širiti te u roku od svega nekoliko godina vinograd može postati u potpunosti zaražen i neproduktivan. U slučaju sumnje na zarazu, potrebno je provjeriti javljaju li se na trsu najmanje tri različita simptoma koja su tipična za zlatnu žuticu, a to su promjena boje lista, izostanak odrvenjavanja mladica i sušenje bobica ili nekroza grozdova. Navedeni simptomi međutim nisu pouzdani pokazatelji zaraze zlatnom žuticom te se sa sigurnošću ova bolest može potvrditi jedino laboratorijskom analizom. U regijama u kojima zlatna žutica još nije utvrđena, iznimno je važno provoditi temeljito praćenje vinogradarskog područja kako bi se spriječio unos i eventualna pojava epidemijskog širenja zlatne žutice. Neke od ključnih mjera koje treba primijeniti u vinogradarskim regijama prije unosa zlatne žutice uključuju praćenje distribucije i visine populacije američkog cvrčka, uz izostanak primjene mjera suzbijanja vektora ukoliko je njegova populacija niska ili nepoznata. U područjima gdje je vektor zastupljen u visokim populacijama preporuča se primijeniti mjere njegova suzbijanja uz temeljito praćenje svih vinograda (proizvodnih i zapuštenih) kako bi se pravovremeno utvrdila eventualna pojava simptoma zlatne žutice vinove loze. U ovom je radu dan pregled simptoma zlatne žutice, primarnog vektora američkog cvrčka, biljaka domaćina te njihovog međusobnog odnosa, kao i pregled mjera za prevenciju širenja zlatne žutice u nova nezaražena područja.

Results of project Winetwork (Horizon 2020). http://www.winetwork-data.eu/en/prirucnici/prirucnici_cat_65.htm

Results of project Winetwork (Horizon 2020). http://www.winetwork-data.eu/en/prirucnici/prirucnici_cat_65.htm

Results of prject WINETWORK (Horizon 2020). http://www.winetwork-data.eu/en/prirucnici/prirucnici_cat_65.htm