About
44
Publications
5,290
Reads
How we measure 'reads'
A 'read' is counted each time someone views a publication summary (such as the title, abstract, and list of authors), clicks on a figure, or views or downloads the full-text. Learn more
6
Citations
Introduction
Textbook author/editor | Historian | ICT enthusiast | PhD Candidate | Futurist
Skills and Expertise
Additional affiliations
October 2017 - August 2022
Profil Klett
Position
- Editor
Education
September 1998 - May 2005
Publications
Publications (44)
Miljenko Hajdarović’s article uncovers a scheme involving dubious teaching awards and a fake university targeting educators. Hajdarović examined the Global Teacher Award by AKS Education Awards, the Best Global Educator Award by International Internship University (IIU), and the Eco Training Center – Sweden, all of which seemed exploitative. His in...
In his chapter “Exploring the potential of emerging digital technologies for history education” Miljenko Hajdarović analyses the ways in which new digital technologies such as artificial intelligence, virtual reality or video games can enhance history
teaching and pinpoints the limitations of such technologies. By drawing on a wide range of studies...
Članak "Inspektorat koncentracijskih logora" opisuje uspostavu i djelovanje nacističkog inspektorata koncentracijskih logora tijekom Drugog svjetskog rata. Prvi logor u Dachau osnovan je 1933., a ubrzo je postao model za druge logore, uključujući metode postupanja s logorašima i organizaciju. Theodor Eicke preuzeo je nadzor nad Dachauom i uveo prav...
Glavni cilj logora bilo je prikupljanje Židova u Parizu i široj okolici. Posebnost, ne samo čuvanja logora već i "lova na Židove" bilo je to što su cijeli posao za okupacijske snage provodili francuski žandari. Već u prvoj raciji iz Pariza je deportirano 4.000 Židova. No, vrijedi istaknuti još jednu posebnost: progon Židova nije dogovoren i provođe...
U radu su prikazane izdvojene crtice iz povijesti Braunschweiga s naglaskom na primjere kulture sjećanja. Posebna pozornost posvećena je spomeničkom kompleksu u kojem se komemoriraju tri povijesna događaja: njemačka borba protiv Napoleona, gubitci njemačkih vojnika u Drugome svjetskom ratu i mjesto nacističkog logora Aussenlager Schillstrasse.
U radu se opisuju prednosti i nedostatci korištenja igranih filmova u poučavanju o holokaustu. Autor razmatra upotrebljivost 28 filmskih naslova.
Tijekom kolovoza 2023. godine provedeno je malo online istraživanje o tome prepoznaju li hrvatski učitelji Povijesti rukopis umjetne inteligencije. Možemo li razlikovati tekst koji je napisala umjetna inteligencije od teksta koji je napisao stručnjak ili stručnjak uz pomoć umjetne inteligencije? Kojim se kriterijima služimo pri identifikaciji autor...
In August 2023, a small online survey was conducted on whether Croatian History teachers recognize the handwriting of artificial intelligence. Can we distinguish a text written by artificial intelligence from a text written by an expert or an expert with the help of artificial intelligence? What criteria do we use to identify authors? The paper pre...
This research article underscores the critical role of specialized digital literacy in history education for both teachers and students, with a specific focus on primary and secondary educational levels. Drawing upon a comprehensive review of existing literature, the article illuminates the essential digital literacy skills required to evaluate onl...
This Study Guide was developed as part of the project Critical History: Adapting history education to the challenges of today's digitized, globalized, and diverse societies in Europe. An Erasmus+ Project (2020-1-EE01-KA201-077997), the project was led by Tallinn University. The Study Guide is aimed at students at teacher trainer colleges and practi...
History as a school subject has long been facing a fundamental question of how to organize a subject in order to serve students in modern society as a subject that is not seen as a mere listing of facts. For a long time, teaching history was seen as the skill of telling a historical story, which primarily shapes the national identity of an individu...
Nove generacije učenika u odgojno-obrazovnom sustavu uz znanje i vještine usvajaju i društvene norme i vrijednosti. Norme i vrijednosti zaokružuju se uz obitelj, vršnjake, društvo i osobno iskustvo. Vrijednosti u odgojno-obrazovnom sustavu prenose se od zakonske osnove preko kurikuluma i udžbenika do poučavanja u učionicama. Znanstveni radovi potvr...
The educational system has traditionally been slow to accept innovations and advances in technology used in everyday life. The high penetration of networking, digitalization, and the use of devices is ordinary daily life in the 21st century. They also have a severe impact on the everyday life of schools. Teaching history has not remained immune to...
U članku se analiziraju aktualnosti povezane s korištenjem generativne umjetne inteligencije u znanosti i obrazovanju. Posebna se pažnja posvećuje mogućim prednostima i nedostatcima korištenja umjetne inteligencije te idejama kako potencijale iskoristiti za bolje poučavanje Povijesti.
U članku se pojašnjava nastavna metoda korištenja kamišibaja, tradicionalnog japanskog sredstva za pripovjedanje uz ilustracije. Navedeni su primjeri korištenja u odgojno-obrazovnom procesu te mogući načini upotrebe u nastavi povijesti.
Biografski prilog o Mareku Edelmanu, jednom od posljednih zapovjednika ustanka u varšavskom getu. Biografija je temeljena na autobiografskim zapisima.
U literaturi koja se bavi temom ustanka u Varšavskome getu često se spominje po-jam bunkera. Radi boljeg razumijevanja treba zapravo pojasniti o čemu se zapravo radi. Bunker je obrambena fortifikacija, specijalno izgrađen ili opremljen objekt koji bi braniteljima trebao pružiti dobru zaštitu prije svega od pješačkog oružja. Kod većih bunkera s debe...
Korijeni Europske unije sežu u političku i gospodarsku integraciju europskih zemalja nakon Drugog svjetskog rata. Povezanost se temelji na istaknutim zajedničkim vrijednostima koje su najprije zaokružene Poveljom o temeljnim pravima Europske unije 2000. godine, a potom i Lisabonskim ugovorom 2007. godine. Europske vrijednosti pretočene su u zakonod...
Povijest se kao školski predmet već duže vrijeme bori s temeljnim pitanjem -koja je njegova uloga u obrazovanju i kakva je njegova budućnost. Povjesničari su uglavnom fokusirani na proučavanje prošlosti bez redovnih analiza stanja predmeta u školama. Rasprave o Povijesti u školama prepuštene su javnosti i često političarima. Od uspostave samostalno...
Ovaj je podnaslov pomalo clickbait, ali vjerujem da mogu pojasniti smisao. Počnimo od sadašnjosti i udžbeničke realnosti u Hrvatskoj 2021. godine. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu određuje da je udžbenik obvezni obrazovni materijal za poučavanje Povijesti. Tiskani udžbenik predviđen je za višegodišnje...
Pri prvome posjetu prije nekih petnaestak godina u glavu me udarila veličina. Ne toliko Auschwitza I u samome gradu Oświęcimu već ostatci Auschwitza II u obližnjemu Birkenau. Auschwitz I zapravo djeluje umirujuće. Iza uredno posloženih jednokatnica nekadašnje poljske vojarne nalazi se jedan od vatrogasnih bazena. Voda namijenjena va-trogascima u sl...
Razvoj učiteljskih kompetencija za poučavanje o holokaustu Hrvatski fakulteti nedavno su počeli uvoditi kolegije posvećene edukaciji o holoka-ustu, no većina učitelja koji već rade u školama tijekom svoga obrazovanja uglavnom nisu imali nikakav doticaj s tom temom. Holokaust je događaj bez presedana u ljudskoj povi-jesti i zbog težine zločina preds...
Tijekom kolovoza i rujna 2022. godine provedeno je manje istraživanje s ciljem do-bivanja pregleda poučavanja povijesti u državama Europske unije. Podatci su prikupljeni upitnikom, a ispitanici su pozvani na sudjelovanje u istraživanju putem društvenih mreža Facebook, Twitter i LinkedIn te direktnim kontaktom elektroničkom poštom.
U članku se na temelju dva istraživanja problematiziraju učestale teme vezane uz poučavanje povijesti u Hrvatskoj: kurikulum, povijesni sadržaji u školi, zašto je povijest važna, usavršavanje učitelja i nastavnika, udžbenici i drugi obrazovni materijali, izvanučionička nastava, napredovanje i suradnja, osjetljive i kontroverzne teme, obrazovanje bu...
Povijest se samostalno kao znanost i kao školski predmet počinje poučavati u 5. razredu osnovne škole. Uz obavezni nastavni predmet u osnovnoj školi, Povijest se u različitom obujmu poučava u srednjim školama. Sa školskom godinom 2021./2022. u Hrvatskoj se finalizira provedba projekta Škola za život kojim su u osnovne škole i gimnazije po prvi put...
The reflections of digitalization are increasingly visible in all areas of human activity. Science is intensively using and researching digitalization while education lags in this field. This paper discusses the influences and challenges of digitalization on history as a science and as a school subject. It is mainly dedicated to analyzing the prepa...
U članku je prikazan način praćenja povijesti Roma na prostoru Hrvatske u novoj seriji udžbenika povijesti.
Europljani su 24. veljače 2022. godine ostali šokirani vijestima koje su stigle iz Ukrajine. Premda se oružjem na ukrajinskim granicama zveckalo mjesecima ranije, gotovo nitko nije vjerovao da će do rata i doći. Europljani su rat, barem onaj rat koji se vodi na europskome teritoriju, ostavili u 20. stoljeću. U ovome pregledu društvenih, političkih...
Članak u kojem se problematiziraju početnički izazovi učitelja povijesti. Uključuje kulturu škole, skriveni kurikulum, odnos s drugim učiteljima, višim savjetnicima, učenicima itd.
U članku se opisuje Bitka kod Waterlooa s prijevodom primarnih povijesnih izvora.
Pogled v dolgo preteklost človeštva nam kaže, da sta vzgoja in izobraževan e osnova našega razvoja. Vzgoja in izobraževanje v šolah sta le majhendelte davne preteklosti. Od 19. stoletja, ko smo organizirali izobraževanje všolah in predmete, ki so zelo podobni današnjim, nismo naredili prevelikega preskoka v nobeno smer. Številni šolski predmeti, za...
In nearly six thousand years of literacy, humanity has made the greatest leap in the dissemination of knowledge within the last century. Computer technology and digitally networked society have accelerated scientific collaboration and production. Historio graphy has been given a new opportunity for a better collection, analysis and interpretation o...
History as a school subject relates to cultural heritage in a specific way because the remnants of tangible and intangible culture are, in fact, historical sources. As historical sources, they can be used to analyse and practice historical skills. This paper compares the position of heritage in the old curriculum and the new curriculum and shows ho...
Povijest se samostalno kao znanost i kao školski predmet počinje poučavati u 5. razredu osnovne škole. Uz obavezni nastavni predmet u osnovnoj školi, povijest se u različitom obujmu poučava u srednjim školama. Sa školskom 2021./2022. godinom u Hrvatskoj se Analizira provedba projekta Škola za život kojim su u osnovne škole i gimnazije po prvi put u...
Metodički paket za poučavanje povijesti sadrži članke, stručne radove i istraživanja nastala u nekoliko posljednih godina tijekom kojih se provodi najnovija reforma obrazovanja u Hrvatskoj. Autori nastoje pomoći učiteljima povijesti tekstovima koji pokrivaju teme o odgojno-obrazovnim ishodima, vrednovanju, metodama poučavanja i drugim temama didakt...
Autor sažeto opisuje razvoj računalnog softvera za prezentiranje te daje preporuke za bolje korištenje prezentacijskih alata u poučavanju povijesti. Posebna je pažnja posvećena online aplikaciji Mentimetar koja omogućuje izradu i reprodukciju interaktivnih prezentacija. Sudionici predavanja mogu korištenjem vlastitih uređaja sudjelovati u Mentimeta...
U radu se problematizira problematika i načini korištenja društvenih mreža u školskom okruženju s posebnim naglaskom na Facebook. Uspoređuju se podaci prikupljeni u dva istraživanja provedena 2013. i 2015. godine.
Autor u radu opisuje načine eksperimentalnog korištenja društvenih mreža Facebook i Pinterest, te LMS-a Moodle u srednjoškolskoj nastavi povijesti.
U radu je objašnjen pojam porajmos kao naziv za nacistički genocid nad Romima tijekom Drugog svjetskog rata. Opisuje se tijek događaja tijekom porajmosa i kultura sjećanja na genocid.
Hajdarović, M. (2013). Porajmos. Hrvatski povijesni portal, 11, 14–17.
U radu se prikazuje proces rada na izvannastavnom projektu povijesne grupe na temu holokausta. Rad na osobnim svjedočanstvima znatno podiže motivaciju učenika za istraživanje teme i usvajanje novih sadržaja.
Autor predlaže metodologiju za vrjednovanje internetskih stranica povijesne tematike pomoću usvajanja nekoliko osnovnih kriterija.
The topic of the article is a methodology proposal for evaluating historical websites by adopting several basic criteria.
Keywords: internet, history on the internet
This article is the translation of original article published on Croatian language in Historical Journal (2010) No. 2, UDK: 94:004.738.52
Sažeti povijesni pregled razvoja košarke od arheoloških nalaza u Srednjoj Americi do suvremene igre Jamesa Naismitha. Pregled razvoja i na području Hrvatske.
Kratki povijesni pregled razvoja interneta objavljen je na elektroničkom časopisu Hrvatski povijesni portal 30. kolovoza 2006. godine.
Questions
Questions (2)
I'm working on an article for the Croatian magazine "Teaching History" about the status of History in compulsory education in the European Union. History teachers from the European Union member countries, please answer 5 simple questions. Details are at the link.
Still waiting for answers from:
Czech Republic
Denmark
Finland
Latvia
Slovakia
Spain
Sweden
I am a beginner in the study of futurology. I am interested in which state education systems, universities or lower levels of education do you know that use futures studies?