Andrea RadoševićOld Church Slavonic Institute, Zagreb · Departement for Medieval literature
Andrea Radošević
PhD
About
25
Publications
2,589
Reads
How we measure 'reads'
A 'read' is counted each time someone views a publication summary (such as the title, abstract, and list of authors), clicks on a figure, or views or downloads the full-text. Learn more
24
Citations
Introduction
Skills and Expertise
Publications
Publications (25)
U radu se analizira kratka zbirka sentencija iz dvaju hrvatskoglagoljskih zbornika: Petrisova i Grškovićeva. Zbirka se većim dijelom sastoji od citata i parafraza biblijskih mudrosnih knjiga (Mudre izreke, Propovjednik, Knjiga Sirahova). Usporedbom dvaju prijepisa Zbirke iz navedenih zbornika s hrvatskoglagoljskim brevijarima utvrđuju se sličnosti...
U radu se analizira odnos prema višeznačnosti latinskoga leksema exemplum. Problematika žanrovskog pitanja exemplum-a i njegove uporabe još i danas predstavlja izazov raznim istraživačima. Riječ je o pojmu kojim su se u srednjemu vijeku najčešće označavali kratki narativni oblici (egzempl u užem značenju) i retoričke figure. Autori srednjovjekovnih...
U radu se analiziraju tekstovi iz Vitae Patrum koji se u obliku egzempla pojavljuju u glagoljskim Disipulima iz 16. st. Istražuje se na koji su način anegdote monaške tematike prilagođene dominikanskoj duhovnosti unutar koje je nastala latinska zbirka propovijedi Sermones Discipuli. Također se uspoređuje odnos prema monaškim motivima u četirima pri...
Matija Divković svoje je najopsežnije djelo ‘Besjede’ sastavio prema četirima latinskim zbirkama propovijedi. Iako nastalo u 17. stoljeću, ono većim dijelom slijedi retoričke i strukturne značajke srednjovjekovnih tematskih propovijedi koje su se u dobroj mjeri oslanjale na biblijski tekst, ali i na brojne komentare biblijskih knjiga. U ovom radu i...
Na primjeru Drugoga beramskoga brevijara prikazuje se odnos pripadnika tzv. glagoljaške »čitateljske zajednice« prema liturgijskoj knjizi. Polazi se od pretpostavke kako usporedno čitanje liturgijskih i neliturgijskih tekstova može dovesti do novih zaključaka o odnosu glagoljaša prema knjizi unutar određene »zajednice«. U radu se istražuju tragovi...
This article will examine the Croatian translations of the biblical parts of medieval Latin performative texts (sermons, dialogues) which were translated in the fifteenth and sixteenth centuries and written in Glagolitic script. The Croatian translators were acquainted with the parts of Scripture which were read during the liturgy. Their knowledge...
Knjiga sadržava znanstvenu studiju o djelu Matije Divkovića "Besjede Divkovića svrhu evanđel'ja nedjeljnijeh priko svega godišta" (Venecija, 1616.), transkripciju, rječnik manje poznatih riječi i tumač imena. Rječnik i tumač sastavila je Sanja Perić Gavrančić.
http://knjige.ihjj.hr/knjiga/besjede-fra-matije-divkovica/225/
Kajkavian words had begun to enter Croatian medieval literature written in Glagolitic script by the late 14th century (Petris Miscellany, Vinodol Miscelany, Kolunić Miscelany and other Glagolitic manuscripts). Four manuscripts containing a Croatian translation of the popular Latin work Sermones Discipuli de tempore et de sanctis by German Dominican...
Kajkavska riječ u glagoljsku je književnost ušla već krajem 14., odnosno početkom 15. stoljeća (Vinodolski zbornik, Petrisov zbornik, Kolunićev zbornik i drugi rukopisi). U skupinu glagoljskih tekstova koji sadržavaju kajkavizme ulaze i četiri prijepisa hrvatskoga prijevoda popularne latinske zbirke propovijedi Sermones Discipuli de tempore et de s...
Studies about the linguistic characteristics of a few Glagolitic manuscript versions of Quaresimale,
as well as studies about other texts (The Treatise on the Seven Deadly Sins; Greblo's Commentary on
the Passion of Christ) that were included in the same manuscripts as the Lenten sermons, have
already been published. After the structure of the Glag...
O PRIJEPISIMA GLAGOLJSKOGA KORIZMENJAKA dr. sc. Andrea Radošević, Staroslavenski institut, aradosevic@stin.hr, Zagreb izvorni znanstveni članak UDK 252.7 003.349.12 rukopis primljen: 14. 4. 2014.; prihvaćen za tisak: 18. 9. 2014. O lingvističkim osobitostima pojedinih prijepisa glagoljskoga Korizmenjaka, kao i o tekstovima (Rasprava o sedam smrtnih...
O PRIJEPISIMA GLAGOLJSKOGA KORIZMENJAKA dr. sc. Andrea Radošević, Staroslavenski institut, aradosevic@stin.hr, Zagreb izvorni znanstveni članak UDK 252.7 003.349.12 rukopis primljen: 14. 4. 2014.; prihvaćen za tisak: 18. 9. 2014. O lingvističkim osobitostima pojedinih prijepisa glagoljskoga Korizmenjaka, kao i o tekstovima (Rasprava o sedam smrtnih...
The paper deals with the Lenten sermons which are preserved in the Fatević Miscellany from the 17th century. Comparison of the Fatević's sermons with the corresponding text in the Oport Quaresimale supports the Štefanić's hypothesis that Fatević's sermons were transcribed from the Glagolitic Quaresimale preserved in four manuscripts from the 15th a...
U Fatevićevu zborniku (CFat) iz 17. stoljeća sačuvano je nekoliko korizmenih propovijedi. Štefanićeva pretpostavka kako su Fatevićeve propovijedi prepisane iz glagoljskoga Korizmenjaka, čiji je tekst sačuvan u četirima rukopisima iz 15. i 16. stoljeća: Kolunićevu zborniku (CKol), Korizmenjaku III a 19 (KKor), Greblovu kvarezimalu (KGreb) i Korizmen...
Croatian translation of Pseudo-Anselm’s Dialogus beatae Mariae et Anselmi de Passione Domini is preserved in the glagolitic Žgombić Miscellany from the 16th century. It’s the only Croatian translation of the medieval text that was very popular in western European literature. It had a great influence on Planctus Mariae an other passion texts. Dialog...
The content analysis of the Croatian Glagolitic missals and breviaries in
the bibliographies from the 19th century up to the present is described in this paper. On the basis of the analysis of the bibliographic description (Berčić, Kukuljević, Vajs, Milčetić, Strohal, Jagić, Štefanić, Tandarić, Bakmaz)and carefully chosen examples, the approaches o...
Projects
Projects (3)
The objective of the project is liturgical-historical, theological-historical, philological, literary-historical and historiographical research of the Novak’s Missal (1368). The main goal is digital processing of the Missal’s structure, which will serve as a basis for further research and publication of texts. The elaboration of the structure will be based on methodology of research of Latin missal, as described in Kuhar (2017). The main result of the project will be digital concordance of the Missal.
Ovim se projektom nastavilo proučavanje Divkovićevih djela i franjevačke književnosti i njihove uloge u procesima standardizacije hrvatskoga jezika na štokavskoj osnovici, a pridnijelo se i spoznajama o vezama između dubrovačke, dalmatinske i bosanskohercegovačke književnosti i kulture. Rezultat rada na projektu bila je monografija "Besjede fra Matije Divkovića" objavljena u studenome 2016. godine. Projekt se ostvario suradnjom s Kulturno-povijesnim institutom Bosne Srebrene u Sarajevu, a financirala ga je Zaklada Adris. Proveden je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao projekt financiran iz drugih vanjskih izvora, a vodila ga je dr. sc. Marijana Horvat.
